Abdomen

Zidovi abdomena
Abdominalna duplja
Organi abdomena
gaster
hepar
splen
pancreas
intestinum tenue et intestinum crassum

Zidovi abdomena

Doc. dr .med.sc. Stojanka Arsi

studenti I godine farmacije

17.11.2008.g.

KLINIKA ANATOMIJA TRBUHA

Anatomi se uvek
trude da suvoparne
morfoloke detalje o
nekoj strukturi ili, o
prednjem (ili zadnjem)
trbunom zidu,
priblie studentima
tako to e ih uputiti
na njihov kliniki
znaaj.

TOPOGRAFIJA TRBUHA

TRBUH (ABDOMEN)
Trbuh je deo tela izmeu grudnog
koa i karlice, na kome razlikujemo:
- prednjeboni i zadnji zid.
Prednji zid trbuha, u uem smislu
rei, ogranien je:
levim i desnim rebarnim lukom
gore; linijom koja spaja obostrano
prednjegornju bedrenu bodlju i
simfizu dole, i vertikalnim linijama
koje prolaze kroz prednjegornje
bedrene bodlje bono.
Boni zid, u uem smislu rei,
ograniavaju linije sputene od
zadnjeg pazunog nabora vertilalno
nadole.
Zadnji zid ograniava linija koja
prati rebarni luk do T12 prljena
gore, i linija du karlinog grebena
dole.

kvadranti i regije abdomena

Trbuh se moe podeliti u

4 kvadranta, pomou vertikalne
linije koja prati prednju sredinju
liniju i pomou horizontalne
linije koja prolazi kroz pupak.
Praktinija je podela trbuha u
9 regiona pomou dve vertikalne i
dve horizontalne linije (ravni).
Vertikalne linije su u produetku
medioklavikularnih;
Horizontalne linije odgovaraju
transpilorinoj
ili subkostalnoj i intertuberkularnoj ravni.

SPRATOVI I ODELJCI
TRBUNE DUPLJE

Anatomski, prirodna obeleja

na koi izazivaju:
1. ksifoidni nastavak grudne
kosti;
2. rebarni luk;
3. prednjegornja bedrena
bodlja;
4. kvrica, greben i simfiza
preponske kosti;
5. bela linija;
6. pupak;
7. polumeseasta linija;
8. tetivne intersekcije pravog
trbunog miia (kod
miiavih osoba); i
9. preponski leb.

GORNJI SPRAT
(EPIGASTRIUM*)
1.1. Reg. hypochondriaca dextra
1.2. Reg. epigastrica
1.3. Reg. hypochondriaca sinistra
2. SREDNJI SPRAT
(MESOGASTRIM*)
2.1. Reg. lateralis dextra
2.2. Reg. umbilicalis
2.3. Reg. lateralis sinistra
3. DONJI SPRAT
(HYPOGASTRIUM*)
3.1. Reg. inguinalis dextra
3.2. Reg. pubica
3.3. Reg. inguinalis sinistra

anterolateralni zid abdomena

KOA PREDNJEG
TRBUNOG ZIDA

anterolateralni zid abdomena

fossa epigastrica
m.rectus abdominis

Intersectiones
tendinae
M.serratus anterior
muscle

Linea alba

M.latissimus dorsi

Umbilicus
Spina iliaca
anterior suprior
Plica Inguinalis
tuberculum
pubicum

m.externus
abdominis
Symphisis
pubica

PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE NA

ZADNJEM TRBUNOM ZIDU

ABDOMINALNI ZIDOVI
prednjeboni i zadnji

SLOJEVI
1. Koa (cutis);
2. Povrna fascija trbuha (fascia
investiens abdominis);
3. Miii trbuha (musculi
abdominis);
4. Transverzalna fascija (fascia
transversalis);
5. Ekstraperitonealna fascija ili
preperitonealno masno tkivo
(fascia parietalis abdominis s.
endoabdominalis); i
6. Trbuna maramica
(peritoneum) , koji nedostaje
na zadnjem trbunom zidu.

TRBUNI
ZID

MIII PREDNJEBONOG I ZADNJEG

TRBUNOG ZIDA
PREDNJA GRUPA

PREDNJESPOLJASNJA GRUPA
- M. obliquus externus abdominis (spoljni kosi mii trbuha)
- M. obliquus internus abdominis (unutranji kosi mii trbuha)
- M. transversus abdominis (popreni mii trbuha)
ZADNJA GRUPA
- M. latissimus dorsi (iroki mii lea)
- Delovi spoljnjeg i unutranjeg kosog i poprenog miia trbuha
- M. serratus posterior inferior (zadnjedonji zupasti mii)
- M. erector spinae (mii oprua kime)
- Mm. interspinales
- Mm. intertransversarii

MIII
PREDNJEBONOG TRBUNOG ZIDA
(zajednika funkcija)

Ovi snani, iroki i pljosnati miii ine tzv. trbunu presu (prelum abdominale*).
Tonusom dre organe in situ i imaju vaan zadatak u odravanju poloaja tela, kako
mirovanju, tako i za vreme pokreta.

Fiziolokom kontrakcijom omoguuju vane ivotne funkcije:

Kontrakcija trbunih miia prenosi pritisak putem trbunih organa na preagu i na
organe grudne duplje, to se odraava na disanje, posebno prilikom izdisanja (snanom
kontrakcijom povlae rebra i zid grudnog koa nadole i pomau forsirano izdisanje).
Kontrakcija trbunih miia poveava pritisak u trbunoj duplji, a relaksacija miia
smanjuje taj pritisak. Trbuni miii reguliu poloaj karlice i kime i deluju antagonistiki
lenim miiima, tj. uestvuju pri rotaciji i fleksiji tela u stranu. Uz pomo rebara, koja su
poput dugih poluga, trbuni miii flektiraju i rotiraju kimu, a udaljenost njihovih
polazita pridonosi tom delovanju. Antagonistiko delovanje trbunih i lenih miia
omoguuje uspravan stav tela i njegovo balansiranje tokom hoda.
Refleksnom kontrakcijom izazivaju lokalni ili generalizovan defans trbunog zida u
patolokim uslovima.

M. rectus abdominis (pravi trbuni mii)

M. pyramidalis - var. (piramidalni mii)
M. cremaster (kremasterini mii)

SLABE TAKE
PREDNJEG TRBUNOG ZIDA
u

1. Pupak
2. Sudovno-ivani
otvori na beloj liniji
iznad umbilikusa
3. Polumeseasta
linija (Spiegeli-eva
linija)
4. Preponski kanal
5. Butni prsten

SLABE TAKE ZADNJEG

TRBUNOG ZIDA
Kliniki znaaj:
-irenje zapaljivog procesa iz potkonog
tkiva na omotae bubrega
-Mogunost nastanka slabinskih kila)
1.DONJI SLABINSKI TROUGAO
TRIGONUM LUMBALE INFERIUS - Petit
2.GORNJI SLABINSKI TROUGAO
TRIGONUM LUMBALE SUPERIUS s.
QUADRILATERUM -Grnffelt

TRBUNA DUPLJA
(cavitas abdominalis)

ABDOMINOPELVINA DUPLJA

ABDOMINOPELVICNA DUPLJA
SAGITALNI PRESEK

Diaphragma

Cavitas
abdominalis
Miii
abdominalnog
zida

Pelvis major
Linea terminalis

Ala ossis ilii

Membrana obturatoria

Pelvis minor

Perineum

Diaphragma pelvis
m.levator ani

1) DEFINICIJA TRBUNE (ABDOMINALNE) DUPLJE

2)TOPOGRAFSKA PODELA TRBUNE DUPLJE
A) (opta) peritonealna duplja
cavitas peritonealis
B) ekstra(retro)peritonealni prostor
spatium extra(retro)peritoneale
3) PERITONEALNA DUPLJA
Sptatovi peritonealne duplje
GORNJI (suprakolini ili nadmezokolini sprat)
visceralne ( organske )loe
peritonealni odeljci
recessus subphrenicus dexter
recessus subphrenicus sinister
recessus hepatorenale
bursa omentalis
DONJI (infrakolini ili podmezokolini sprat)
sadraj
peritonealni odeljci

4) PERITONEUM
a) PARIETALNI PERITONEUM
tvorevine parijetalnog peritoneuma
peritonealni nabori
peritonealne jame
b) VISCERALNI PERITONEUM
tvorevine visceralnog peritoneuma
mesenterium
mesocolon
omenta
ligamenta
5)PODELA ABDOMINALNIH ORGANA
U ODNOSU NA PERITONEUM
6)EKSTRA(RETRO)PERITONEALNI PROSTOR

Organi trbune duplje

(cavum abdominis)
posmatrani spreda

Organi trbune duplje

(cavum abdominis)
posmatrani spreda;
omentum majus
podignut nagore

ABDOMINALNI ORGANI IN SITU

ABDOMINALNA DUPLJA
(CAVITAS ABDOMINALIS)
1)DEFINICIJA
Deo upljine trupa koji se nalazi
Ispod grudne duplje
(cavitas thoracis), a
Iznad kaline duplje (cavitas
pelvis)
GRANICE:
GORE diaphragma
DOLE: ispod linea terminalis
(apertura pelvis minoris superior)
nastavlja se na peritonealni sprat
karline duplje

2)TOPOGRAFSKA PODELA
TRBUNE DUPLJE
A) (opta) peritonealna duplja
cavitas peritonealis
B) ekstra(retro)peritonealni
prostor
spatium
extra(retro)peritoneale

ABDOMINALNO - PELVINA
DUPLJA

Peritonealna duplja
- gradi najvei deo abdominalne duplje
(cavum abdominiale)
-ispod lineae terminalis nastavlja se peritonealnim
spratom karline duplje
(cavum pelvis peritoneale)
i zajedno sa njom gradi jednu zatvorenu duplju
koja se naziva

ABDOMINALNO-PELVINA DUPLJA
- poredimo je se kesom
(*sacus serosus peritoneale)
- kod mukaraca potpuno zatvorena ,
- kod ena otvorena preko ostium abdominale tubae
uterinae
prema uterusu i spoljanjim polnim organima
- u potpunosti je ispunjavaju abdominalni organi
-Izmeu njih se nalazi samo uzani kapilarni prostor
koji ispunjava
tenost liquor peritoneale
.(odrava vlanom povrinu abdominalnih organa)

Radix mesocoloni transversi

Radix mesenterii

3) PERITONEALNA DUPLJA / PODELA

Cavum peritoneale je podeljena sa
colon transversum i njegovom
peritonealnom peteljkom koja se zove
mesocolon transversum (RADIX)
na 2 sprata:
SPRATOVI PERITONEALNE DUPLJE
GORNJI (suprakolini ili
nadmezokolini sprat)
visceralne ( organske )loe
peritonealni odeljci
recessus subphrenicus dexter
recessus subphrenicus sinister
recessus hepatorenale
bursa omentalis
DONJI (infrakolini ili
podmezokolini sprat)
sadraj
peritonealni odeljci

GORNJI (suprakolini ili nadmezokolini sprat)

*Situs abdominis superior
3) PERITONEALNA DUPLJA

SPRATOVI PERITONEALNE DUPLJE

GORNJI (suprakolini ili
nadmezokolini sprat)
visceralne ( organske )loe
peritonealni odeljci
recessus subphrenicus dexter
recessus subphrenicus sinister
recessus hepatorenale
bursa omentalis
DONJI (infrakolini ili
podmezokolini sprat)
sadraj
peritonealni odeljci

3 visceralne ( organske )loe

BONE ORGANSKE LOE
(levi i desni hipohondrium)
1)regio hipohondriaca dextra
2)regio hipohondriaca sinistra
SREDNJA LOA
3)regio epigastrica
PERITONEALNI ODELJCI
recessus subphrenicus dexter
recessus subphrenicus sinisteR
recessus hepatorenale
bursa omentalis

2. DONJI (INFRAKOLINI) SPRAT ABDOMINALNE DUPLJE

* Situs abdominis inferior ili crevni sprat

BURSA OMENTALIS

LEVI SUBHEPATINI PROSTOR ILI

(bursa omentalis)
- odeljak opte peritonealne duplje.
- naziva se i mala peritonealna duplja
nalazi se iza eluca, a prua se u visinu od donje polovine jetre i
diafragme do mesocolon transversum, odnosno
popreno od foramen epiploicum s. omentale do hilus splenicus
s.lienalis
Ima oblik slepo zatvorene kese, koja je otvorena na desnom kraju,
spljotena od napred prema nazad i svedena na usku pukotinu

POLOAJ
-Prua se od colon transversum i
mesocolon transversum, do
aperture pelvis minoris superior.
- nastavlja se peritonealnom
prostorom karlice (cavum pelvis
peritoneale.
- Odgovara delimino
mezogastrijumu, a u potpunosti
hipogastrijumu.
SADRAJ
-Sadraj donjeg sprata
abdominalne duplje grade
iskljuivo creva i njihove
sudovno-ivane peteljke
(mezenterija) i
zato se ovaj sprat i zove
crevni

sprat

PERITONEUM- trbuna maramica

OPTE KARAKTERISTIKE
Peritoneum je glatka, sjajna opna koja oblae
zidove i organe abdomena i karlice
peritoneum parietale ( oblae zidove
abdominalne duplje
peritoneum viscerale ( oblae organe
abdomena
Ukupna povrina peritoneuma je oko 1,72m2
-Peritoneum je velika resorptivna povrina
preko koje se mogu aplikovati lekovi
(intraperitonealnim putem) koji se ubrizgavaju u
upljinu peritonealne duplje
-Peritoneum brzo stvara srasline
(priraslice,varteoko obolelog organa
lokalizovanje infekcije!)
-Prebacuje se preko mesta resekcije creva jer
brzo srasta za podlogu i smanjuje mogunost
prodora infekcije)felalne mase !! Iz lumena
creva u peritonealnu duplju!)
- Koristi se u peritonealnoj dijalizi

PERITONEUM
Peritoneum je glatka, sjajna opna koja
oblae zidove i organe abdomena i
karlice
peritoneum parietale ( oblae zidove
abdominalne duplje
peritoneum viscerale ( oblae organe
abdomena
a) PARIETALNI PERITONEUM
tvorevine parijetalnog peritoneuma
peritonealni nabori
peritonealne jame
b) VISCERALNI PERITONEUM
tvorevine visceralnog peritoneuma
mesenterium
mesocolon
omenta
ligamenta

Peritoneum-trbuna maramica
peritoneum viscerale ( oblae organe
abdomena)
VISCERALNI PERITONEUM
tvorevine visceralnog peritoneuma

mesenterium

mesocolon

omenta

ligamenta
- Peritoneum se prebacuje sa zidova na organe i
gradi
peritonealne duplikature koje se nazivaju
mesenteria (oni nose krvne sudove i
ivce*).

-peritoneum koji oblae colon transversum

naziva se mesocolon
- Kada peritoneum prelazi sa jednog organa na
drugi gradi ligementa
-

Peritonealne duplikature koje polaze od ivica

eluca zovu se omenta (to su:
omentum minus
omentum majus

ORGANI ABDOMENA - podela

U odnosu na peritonealnu duplju organi abdomena su podeljeni na:
1)intraperitonealne organe (oni su sa svih strana obloeni
visceralnim peritoneumom),
2)prvobitno retroperitonealne organe (oni se nalaze u
retroperitonealnom prostoru - oduvek). Pokriveni su peritoneumo
sa svoje prednje strane
( ren, gl. suprarenalis)
3) sekundarno retroperitonealne organe
(pancreas, colon ascendens, colon descendens)
njihov visceralni peritoneum naknadno srasta sa parietalnim
peritoneumom zadnjeg zida abdomena.
- srastanjem 2 lista peritoneuma nastaju tzv.Toldove fascije.

SADRAJ RETROPERITONEALNOG
PROSTORA ABDOMENA

RETROPERITONEALNI PROSTOR
ABDOMENA

1.ORGANI
a) primarno retroperitonealni
bubreg(ren)
bubrena karlica( pelvis renalis)
mokaovod( ureter)
nadbubrena lezda(glandula suprarenalis)
b) sekundarno retroperitonealni organi
duodenum ( sem pars superior)
pancreas
colon ascendens
colon descendens
2)KRVNI I LIMFNI SUDOVI
aorta abdominalis
v. cava inferior
ductus thoracicus
truncus intestinalis
truncus lumbalis dex.et sin.
nody lymphatici aortici
3) IVCI ABDOMENA
plexus lumbalis
plexus coeliacus

SPATIUM EXTRAPERITONEALE
ABDOMINIS:
SPATIUM RETROPERITONEALE
SPATIUM RETROINQUINALE
DEFINICIJA:
-uzani deo abdominalne duplje
- nalazi se iza peritonealne duplje a
ispred zadnjeg zida abdomena
i parietalnog peritoneuma koji ga oblae
-ispod lumbalnog dela dijafragme
- nanie se nastavlja
retroperitonealnim prostorom karlice

ZIDOVI
SADRAJ

ORGANI TRBUNE DUPLJE

zavrni deo jednjaka (pars abdominalis oesophagei),
eludac (gaster),
creva:
tanka (intestinum tenuae mesenteriale) i
debela (intestinum crasum),
lezde pridodate digestivnom kanalu:
jetra (hepar),
guteraa (pancreas),
slezina (splen s.lien),
abdominalni deo mokranih organa:
bubreg (ren),
mokraovod (ureter),
nadbubrena lezda (glandula suprarenalis),

GASTER

ELUDAC
(gaster s. ventriculus)
Gaster je deo digestivnog
kanala. Nalazi se izmeu
jednjaka i duodenuma.
Smeten je u gornjem,
suprakolicnom spratu
abdomena , u
regio hipochondriaca
sinistra i u
regio epigastrica.
intraperitonealni organ.

GASTER
Morfologija

GASTER
OTVORI

eludac ima oblik slova Jili udice na

ivome ili meine na leu.
Na njemu opisujemo:
2 strane ili zida , prednji i zadnji (paries
anterior i paries posterior).
2 ivice ili krivine :
mala krivina (curvatura gastrica minor) desna ivica,
velika krivina (curvatura gastrica major)
- leva ivica.

2 otvora :
ostium cardiacum - prema
ezofagusu,
ostium pyloricum - prema
pilorusu (oko njega se nalazi
kruni mii (m. sphincter pylori).
Na maloj krivini ( curvatura
gastrica mino)r opisuje se i usek
incisura angularis

U celini na zelucu
moemo razlikovati dva dela:
vertikalni (pars ventricalis )uspravni deo, na kome
razlikujemo:

a) pars cardiaca s.cardia

(oko ostium cardiacum)

b) fundus - gornji deo,

nepravilno nazvan dno eluca,
c)corpus - telo eluca koje
se prua od cardie do ravni koja
prolazi kroz incisuru angularis.
horizontalni deo pars horizontalis
s. pars pylorica na kome se
mogu razlikovati
antrum pyloricum - proireni levi
deo i
canalis pyloris - desni, sueni
deo.

Graa eluca

1.
2.
3.

4.
5.

Povrina eluca je obavijena

peritoneumom te je to
intraperitonealni organ.
U zidu eluca razlikujemo sledee
slojeve:
tunica serosa (gradi je visceralni
peritoneum),
tela subserosa,
tunica miscularis (ima 3 sloja):
- stratum longitudinale,
- stratum circulare,
- fibrae oblique,
tela submucosa,
tunica mucosa

Graa eluca/ tunica muscularis

tunica miscularis (ima 3 sloja):

- stratum longitudinale,
- stratum circulare,
- fibrae oblique,

GASTER
TUNICA MUCOSA
(u njoj se nalaze suzokoni nabori plicae gastricae, od kojih se jedna
prua ispred, a druga iza male
krivine
One se nazivaju plica mucosae I i
plica mucosae II.
Izmeu njih se nalazi canalis
gastricus - kroz njega prolazi
tenost , tena hrana i pljuvaka
(pljuvaka - saliva).
Na povrini sluzokoe eluca
izmeu sluzoko\nih nabora , nalaze
se areae gastricae, a u njima, mala
udubljenja foveole gastricae (to su
otvori izvodnih kanala gl. gastrica).

Arterijska arkada male krivine - grade je:

a. gastrica sinistra (grana truncus celiacusa),
a. gastrica dextra (grana a. hepaticae propriae).

Arterijska arkada velike krivine - grade je:

a. gastroepiploica sinistra (grana a. lienalis),
a. gastroepiploica dextra (grana a. gastroduodenalis).
Fundus vaskularizuju - aa. gastricae breves (iz a.splenicae)

JETRA( HEPAR)
Inervacija zeluca
Plexus gastricus

To je najvea lezda u telu.

Pridodata je digestivnom kanalu .
Nalazi se u gornjem,suprakolicnom
spratu abdomena , u
regio hypochondriaca dextra,
regio epigastrica i
regio hypochondriaca sinistra.
Jetra je intraperitonealni organ koji sa
svih strana oblae peritoneum, sem area
nuda ( deo dijafragmalne strane ) koji
nije obloen peritoneumom).

FACIES DIAPHRAGMATICA / delovi

HEPAR
Morfologija
Jetra ima oblik nepravilnog
polupreseenog jajeta
na njoj opisujemo 2 strane
(facies diaphragmatica i facies
visceralis) i
jednu ivica - margo inferior.
Jetra je teka oko 1500g.
Dimenzije su joj
30cm (duina),
15cm (irina) i
8cm (visina).

pars superior,
pars anterior,
pars dextra,
pars posterior,
area nuda

( retroperitonealni deo)

FACIES VISCERALIS

FACIES VISCERALIS

Donja, visceralna strana

jetre podeljena je
pomou dve sagitalne
fissurae i jednog
poprenog leba na 4
lobusa:
lobus dexter,
lobus sinister,
lobus caudatus,

Sagitalno postavljeni lebovi

nazivaju se:
fissura sagitalis dextra - nju
grade:
sulcus vene cave inferioris
(u kome se nalazi v. cava inferior),
fossa vesicae biliaris
(u kojoj je smetena vesica biliaris ),
fissura sagitalis sinistra - nju
grade:
fissura ligamenti venosi ,
fissura ligamenti terretis
(u njoj se nalazi lig. terres hepatis).

lobus quadratus.

FACIES VISCERALIS- porta hepatis

Popreno postavljeni leb naziva
se PORTA HEPATIS
- oblika je otvora ili hilusa kroz
koji u jetru
ulaze:
v. porte
a.hepatica propria
plexus hepaticus, a
Izlazi
ductus hepaticus dexter
ductus hepaticus sinister
koji se spajaju i grade
ductus hepaticus communis.

AREA NUDA

Na donjoj, visceralnoj strani jetre

izmeu nalaze se otisci impressiones koje ostavljaju
organi na koje nalee donja
strana jetre.
impressio oesophagea,
impressio gastrica,
impressio duodenalis,
impressio colica,
impressio renalis i
impressio suprarenalis

Povrina jetre
pokrivena je
kapsulom (capsula
fibrosa - Glisoni), a
prema klasinom
uenju osnovna
jedinica grae jetre je
lobulus hepatis dok
nova nomenklatura
koja vie uvaava
zahteve operativne
hirurgije jetre govori o
segmentu kao
osnovnoj
(vaskularnoj)jedinici
grae

GRAA JETRE

10

Histolo
HistolokA GRAA
GRAA JETRE

HISTOLO
HISTOLOKI ASPEKTI PORTNE MIKROCIRKULACIJE

INTRAHEPATINE
GRANE
PORTALNE VENE

PORTNA TRIJADA:
ARTERIA INTERLOBULARIS
VENA INTERLOBULARIS
DUCTUS BILIFERUS
INTERLOBULARIS

Lobulus hepatis - strukturalne komponente

Hepatociti,vezivnotkivna stroma, sinusoidni kapilari, KupfferKupffer-ove i Ito elije

PORTNI ACINUS
SEGMENTI JETRE
(segmenta hepatis)

11

1. PORTNA VENA JETRE

(V portae hepatis)
hepatis)
funkcionalni krvni sud
jetre
nastaje iza vrata
pancreasa
jetri doprema celokupnu
vensku krv iz
abdominalnog dela
digestivnog trakta i
Iz pankreasa i slezine

PORTNA VENA JETRE

(V portae hepatis)
hepatis)
Put
Od vrata pankreasa penje
se navise
iza gornjeg dela duodenuma
(pars superior duodeni)
duodeni)
ulazi u
lig.
lig. hepatoduodenale i
dolazi do donje strane jetre
gde daje
2 zavr
zavrne grane
R. dexter i
R. sinister

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE
anastomoze izmeu:
v. portae hepatis
v. cavae superior
v. cavae inferior
malog su kalibra
nalaze se u zidovima i
organima abdomena
Normalno su
afunkcionalne(kroz njih
ne protie krv)
Proire se ako postoji
poremeaj venske
mikrocirkulacije u jetri
(ciroza jetre, portna
hipertenzija i sl.)

2 . PO
POETNA STABLA PORTNE VENE
V. mesenterica superior
V. splenica
V. mesenterica inferior (var.)

4. Zavr
Zavrne (intrahepati
intrahepatine)
ne) grane
portne vene
Desna grana portne
venae jetre
( V. potae hepatis
r. dexter)
dexter) vaskularizuje
lobus dexter hepatis

R. dexter

R. sinister
pritoka:
pritoka: v. cystica

KLINIKA ANATOMIJA

portokavalne anastomoze u zidu

ezofagusa
(varices oesophagei)
-rengenski nalaz
zrna bisera
- kliniki simptom usled njihove
perforacije (pucanja):
povraanje krvi(haematemesis)
Varices oesophageales
rentgenski snimak

12

Varikoziteti jednjaka
endoskopsi nalaz

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE
U zidu rektuma
anastomoziraju se
- Vv. rectales superiores
( poetne grane
v. mesentericae inferior
( sistem portne vene)
- Vv. rectales mediae et
inferiores
( pritoke v. iliacae internae
odnosno v. pudendalis
(sistem v. cavae inferior)

KLINIKA ANATOMIJA

proirene vene u zidu

rektuma odnosno analnog
kanala, grade noduli
haemorrhoidales (uljevi)
klinika slika kod njihovog
prskanja:pojava krvi u stolici
(rectorrhagio)

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE
u prednjem zidu abdomena

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE
PREDNJI ZID ABDOMENA
Anastomoze Izmeu potkonih vena abdomena i
paraumbilikalnih vena
Vv. subcutanaea abdominis
polaze iz potkoznog tkiva prednjeg zida abdomena
ulivaju su u:
V. epigastrica superior (v cava superior) i u
V. epigastrica inferior
V. epigastrica superifitialis
V circumflexa ilium superfitialis (v. cava inferior)

Vv.paraumbilicales
polaze iz koe umbilikalnog predela
- prate lig. teres hepatis
- ulivaju se u levu zavrnu granu v. portae hepatis

Caput medusae kod pacijenta sa cirozom jetre

mogu se proiriti
kod zastoja u cirkulaciji
intrahepatinih ogranaka
v. portae hepatis

Caput meduze
proirene vene
umbilikalnog predela
lie na glavu meduzu ili
pauka na toku

13

INERVACIJA JETRE
plexus hepaticus

UNI PUTEVI
Intrahepatini uni putevi su:
intracelularne sekretorne putanje (nalaze
se u samim elijama jetre),
intracelularni uni kapilari (nalaze se
izmeu Remakovih gredica),
ductuli biliferi interlobulares (nalaze se u
Kirnanovim prostorima),
ductus hepaticus dexter i ductus hepaticus
sinister (poetni delovi).

Extrahepatini uni putevi

Dele se na glavne i sporedne.
Glavni se ne mogu operativno odstranjivati.
Sporedni se mogu operacijom odstraniti iz tela
bez posledica po ivot
Glavni extrahepatini putevi su:
ductus hepaticus dexter,
ductus hepaticus sinister,
ductus hepaticus communis,
ductus choledocus
Sporedni ekstrahepatini putevi su:
vesica biliaris s.fellea,
ductus cysticus.

VESICA BILIARIS S. FELEA

spada u sporedne
ekstrahepatine puteve.
sakuplja u van perioda
varenja i slui kao depo ili
rezervoar ui.
u se stvara u jetri.
Delovi vesicae billiaris :
fundus,
corpus,
collum i
ductus cysticus

CREVA
(intestinum)
TANKO CREVO( Intestinum tenue )
DEBELO CREVO( Intestinum crassum)

14

DONJI (INFRAKOLINI) SPRAT ABDOMINALNE DUPLJE

crevni sprat
* Situs abdominis inferior ili
POLOAJ
- prua se od colon transversum i
mesocolon transversum, do
aperture pelvis minoris superior.
- nastavlja se peritonealnom
prostorom karlice

NEPOKRETNI DEO tankog creva (sem pars superior duodeni),

sekundarno retroperitonealni deo

2. Jejunum
3. Ileum
POKRETNI DELOVI tankog creva (intestinum tenuae mesenteriale)

- Sadraj donjeg sprata

abdominalne duplje grade
iskljuivo creva i njihove
sudovno-ivane peteljke
(mezenterija) i
zato se ovaj sprat i zove
crevni

TANKO CREVO ( Intestinum tenue )

1. Duodenum

jejunoileum

DEBELO CREVO( Intestinum crassum)

1. Caecum et appendix vermiformis
2. Colon

sprat

ascendens
transversum
descendens
sigmoideum

TANKO CREVO ( Intestinum tenue )

1. Duodenum
NEPOKRETNI DEO tankog creva (sem pars superior
duodeni),
sekundarno retroperitonealni deo
2. Jejunum
3. Ileum
- POKRETNI DELOVI tankog creva (intestinum
tenuae mesenteriale)

Duodenum

Rectum

Canalis analis

DUODENUM
-poetni deo tankog creva
-od pylorus-a do flexura duodenojejunalis
RAZLIKUJE SE od ostalih delova tankog
creva !!
-Nepokretan (sem pars superior!)
-sekundarno retroperitonealan
-glandulae duodenales Brunner-i
-povezan sa pankreasom i jetrom

Duodenum
DUODENUM/ MORFOLOGIJA

DUODENUM/ POLOAJ
GORNJI DEO suprakolini sprat

DONJI DEO infrakolini sprat

L1 - L3 prljena

Oblik slova U
Dug oko 30cm (12 palaca)
Otud ime dvanaestopalano crevo
4 DELA:
1 PARS SUPERIOR(3-4cm)
(AMPULLA S. BULBUS DUODENI)
flexura duodeni superior
2)PARS DESCENDENS(8cm)
flexura duodeni inferior
3./ PARS INFERIOR S.
HORIZONTALIS (10.cm)
4)PARS ASCENDENS (2,5cm)
flexura duodenojejunalis
m.suspensorius duodeni (Treitzov mii)

15

DUODENUM graa zida

1)TUNICA SEROSA
Tela subserosa
2)TUNICA MUSCULARIS
Stratum longitudinale
Stratum circulare
3)TELA SUBMUCOSA
Glandulae duodenales Brunner-i
4)TUNICA MUCOSA
plicae circulares
villi intestinales (crevne resice)
membrana villosa
- Izgled somota
-

DUODENUM graa zida

4)TUNICA MUCOSA
PARS DESCENDENS
- sluzokone tvorevine
Papilla duodeni minor
- ( ductus pancreaticus accessorius)
Plica longitudinalis duodeni
Papilla duodeni major
-

Ampulla hepatopancreatica Water-i

PARS DESCENDENS
sluzokone tvorevine

Intestinum tenue mesenteriale

(tunica mucosa)

POKRETNI DELOVI tankog creva (intestinum

tenuae mesenteriale)
2. Jejunum
3. Ileum

jejunoileum

Jejnunum

MESNETERIUM
meritonealna peteljka(opornjak) tankog creva

Ileum

Intestinum tenue. Mesenterium

JEJUNOILEUM graa zida

1)TUNICA SEROSA
Tela subserosa
2)TUNICA MUSCULARIS
Stratum longitudinale
Stratum circulare
3)TELA SUBMUCOSA
Glandulae duodenales Brunner-i
4)TUNICA MUCOSA
plicae circulares
villi intestinales (crevne resice)

FOLLICULI LYMPHATICI SOLITARII (JEJUNUM)

FOLLICULI LYMPHATICI AGGREGATII( Payer-ove ploe)(ILEUM)

MESNETERIUM
- peritonealna peteljka(opornjak) tankog creva
- grade ga 2 peritonealna lista izmedju kojih prolaze krvni sudovi i ivci
-Ima oblik lepeze ( 2 ivice:
crevna ivica i zadnja
-Zadnja ivica (koren) RADIX MESENTERII- spaja se za zadnji trbuni zi

RAZLIKE IZMEU JEJUNIMA I ILEUMA!!!

JEJUNUM ( za ileim vai sve suprotno)
Kalibar iri
Zid deblji
Plicae circulares gue
Villi intestinales brojnije) resorpcija intenzivnija)
Folliculi limphatici solitarii
Vijuge horizontalno orjentisane

16

Intestinum tenue / gradja zida

Ileum
(tunica mucosa)

Jejunum
(tunica mucosa)

Ileum (Peyer-ove ploce

DEBELO CREVO

Intestinum crassum

( Intestinum crassum )

(spoljanji izgled i rendgenogram)

TENIAE COLI (3)

DELOVI
1.

2.

LOM

Caecum et appendix
vermiformis

Tenia libera
Tenia omentalis

Colon

Tenia mesocolica

ascendens
transversum
descendens
sigmoideum

3.
4.

Spajaju se kod ostium

appendicis vermiformis !!!

Rectum

HAUSTAE COLI
(mehurasta ispupenja)
SULCI TRANSVERSI
(plicae semilunares)
APPENDICES EPIPLOICAE

Canalis analis
POLOAJ

- INFRAKOLINI SPRAT ABDOMINALNE

DUPLJE
- U KARLICI
(COLON SIGMOIDEUM ,RECTUM I
CANALIS ANALIS)

Intestinum crassum
PERITONEUM
NAIZMENINO
POKRETNI
(INTRAPERITONEALNI)
I NEPOKRETNI
(SEKUNDARNORETROPERITONEALNI
DELOVI)
POKRETNI(INTRAPERITONEALNI) SU:
COECUM ET APPENDIX VERMIFORMIS
COLON TRANSVERSUM
mesocolon transversum
COLON SIGMOIDEUM
mesocolon sigmoideum
NEPOKRETNI (SEKUNDARNI
RETROPERITONEALNI) SU:
COLON ASCENDENS
COLON DESCENDENS

Intestinum crassum- graa zida

1)TUNICA SEROSA
Tela subserosa
2)TUNICA MUSCULARIS
Stratum longitudinale (teniae coli)
Stratum circulare (plicae semilunares coli)
3)TELA SUBMUCOSA
Glandulae duodenales Brunner-i
4)TUNICA MUCOSA se RAZLIKUJE OD TANKOG CREVA
NEMA plicae circulares
NEMA villi intestinales (crevne resice)
IMA BROJNE LEZDE (GLANDULAE INTESTINALES)
FOLLICULI LIMPHATICI SOLITARII,
SEM U APPENDIX VERMIFORMIS- (TONSILA INTESTINALIS!!)

17

CAECUM ET APPENDIX
VERMIFORMIS
POLOAJ I PROJEKCIJE

Caecum et Appendix Vermiformis

najiri deo debelog creva

oblik kese
pokretni,intraperitonealni deo
u njega se ulivaju
ILEUM(ostium ileocoecale) i
APPENDIX VERMIFORMIS
(ostium appendicis vermiformis)
-mesto gde se sustiu sve 3 teniae

FOSSA ILIACA DEXTRA

visoki i niski poloaj

Valva ileocecalis
Labium superius
Labium inferius
Frenulum valvae ileocoecalis

Caecum et Appendix Vermiformis

PROJEKCIJA
Mac Burrney eva taka
(odgovara sredini desne Monro-ove linije koja spaja umbilicus i spina iliaca anterior superior
PRITISAK POJAAVA BOL KOD APENDICITISA

OSTIUM ILEOCOECALE*
Valva ileocecalis
Labium superius
Labium inferius
Frenulum valvae ileocoecalis
*PROJEKCIJA
Mac Burrney eva taka
(odgovara sredini desne Monro-ove linije
koja spaja
umbilicus i spina iliaca anterior superior
PRITISAK POJAAVA BOL KOD
APENDICITISA)

Caecum et Appendix Vermiformis

APPENDIX VERMIFORMIS
crvuljak
Dug od 2 do 25 cm!!

POLOAJ
PROJEKCIJA
GRAA tonsila intestinalis
ARTERIJSKA VASKULARIZACIJA
A appendiculars (grana A.ileocolicae)
OSTIUM APPENDICIS VERMIFORMIS
PROJEKCIJA
Lanz-ova topografska taka
(na spoju desne i srednje treine biiliane linije)

18

Appendix vermiformis / graa

tonsila intestinalis

COLON - DELOVI
1./ COLON ASCENDENS
nepokretni deo
flexura coli dextra;
flexura hepatica
2./ COLON TRANSVERSUM
pokretni deo
mesocolon transversum
flexura coli sinistra;
flexura splenica
3./ COLON DESCENDENS
nepokretni deo
4./ COLON SIGMOIDEUM
pokretni deo
Mesocolon sigmoideum

COLON OBLIK
ZNAK PITANJA(sa varijacijama)

Intestinum crassum- graa zida

1)TUNICA SEROSA
Tela subserosa
2)TUNICA MUSCULARIS
Stratum longitudinale (teniae coli)
Stratum circulare (plicae semilunares coli)
3)TELA SUBMUCOSA
Glandulae duodenales Brunner-i
4)TUNICA MUCOSA se RAZLIKUJE OD TANKOG CREVA
NEMA plicae circulares
NEMA villi intestinales (crevne resice)
IMA BROJNE LEZDE (GLANDULAE INTESTINALES)
FOLLICULI LIMPHATICI SOLITARII,
SEM U APPENDIX VERMIFORMIS- (TONSILA INTESTINALIS!!)

INERVACIJA TANKOG CREVA

1)Plexus coeliacus
2)Plexus entericus (u zidu creva)
3 spleta:
1)PSY (plexus subserosus)
u tela subserosa
Iz N. vagusa
PARALIZA PERISTALTIKE
KOD PERITONITISA!!!
2 SY plexusa :
2) Plexus myentericus-Auerbachi
(u tunica muscularis)
3) Plexus submucosus - Meissneri
( u tela submucosa)

19

INERVACIJA DEBELOG CREVA

1)PLEXUS COELIACUS
plexus mesentericus superior
Plexus mesentericus inferior
SAMO SREDNJI I DONJI DEO
REKTUMA od
PLEXUS PELVICUSA
(Plexus rectalis medii)
----------------------------------------

GUSTERAA (PANCREAS)
lezda pridodata digestivnom tubusu
Ima dve funkcije
Egzokrinu ( lezda sa spoljanjom, egzokrinom sekrecijom)
Endokrinu ( lezda sa unutranjm sekrecijom)

PSY (DESNA POLOVINA

DO FLEXURA COLI SINISTRA)
IZ N. VAGUS (X)
ISPOD FLEXURA COLI SINISTRA
PLEXUS PELVICUS
(NN. SPLANCHNICI PELVICI
S. NN.ERRIGENTES)

2)Plexus entericus (u zidu creva)

3 spleta:
1)PSY (plexus subserosus)
Iz N. vagusa
2 SY plexusa :
2) Plexus myentericus-Auerbachi
(u tunica muscularis)
3) Plexus submucosus - Meissneri
( u tela submucosa)

GUSTERAA (PANCREAS)

GUSTERA
GUSTERAA (PANCREAS)

POLOAJ: SEKUNDARNO RETROPERITONEALNI ORGAN

U KONKAVITETU DUODENALNE VIJUGE
ISPRED L1 I L2 PRLJENA

MORFOLOGIJA
OBLIK: udice ili slova J
Varijacije :
pancreas anularis
pancreas accessorium
akcesorni nodusi
u zidu duodenuma,
jejunuma,
ileuma, apendiksa

GUSTERAA (PANCREAS)

GUSTERAA (PANCREAS)
MORFOLOGIJA
DELOVI:
glava ( caput pancreatis)
2 strane ( prednja i zadnja)
kukasti nastavak ( processus
uncinatus)
usek ( incisura pancreatis)
vrat ( collum pancreatis)
telo ( corpus pancreatis)
trostranoprizmatinog oblika

rep (cauda pancreatis)

MORFOLOGIJA
telo ( corpus pancreatis)
trostranoprizmatinog oblika

3 strane:

prednje gornja
( facies anterosuperioe)
prednje donja
( facies anteroinferior)
zadnja ( facies posteroor)

gornja ( margo superior)

tuber omentale
donja ( margo inferior)
prednja ( margo anterior)

3 ivice:

20

GUSTERAA (PANCREAS)

GUSTERAA (PANCREAS)
GRADJA

MORFOLOGIJA
DIMENZIJE:

1) STROMA

irina :
najiri deo na glavi
6-7cm

Duina : 12-15cm
Debljina :

- capsula
( rastresito vezivno tkivo)
tkivo)
- interlobulusne pregrade
(septa interlobularia)
interlobularia)

najvea debljina u
predelu glave 3cm

TEINA: 70 90 g.

2) PARENHIM (egzokrini i
endokrini deo)
deo)

GUSTERAA (PANCREAS)
GRADJA
EGZOKRINI PANKREAS
( pars exocrina pancreatis)
pancreatis)
1)ACINUSI

Acinus pancreaticus
Acinusne elije (acinocytus s
exocrinocitus pancreaticus)
pancreaticus)
Ductus intercalatus

2)LOBULUSI
Acinusi su grupisani u lobuluse

Lobuli pancreatici

EGZOKRINI
PANKREAS
izvodni kanali
( pars exocrina pancreatis)
pancreatis)
Intralobulusni ekskretorni
kanali
(ductus intralobularis
intralobularis))
Interlobulusni ekskretorni
kanali
(ductus interlobularis
interlobularis))
Wirsungov ili glavni
pankreati
pankreatini kanal
(

Egzokrini pankreas /izvodni kanali

1) Santorinijev ili sporedni pankreati
pankreatini kanal ductus pancreaticus accessorius
- izvodni kanal gornjeg dela glave pankreasa
- otvara se u descendentni duodenum u nivou papilla duodenu minor
2) ductus pancreaticus
sa ductus choledocuscholedocus-om formira
ampullu hepatopancreatica s.
biliaropancreatica
otvara se u descedentni deo duodenuma
u nivou papilla duodeni major
m. sphincter ductus pancreatis

21

GUSTERAA (PANCREAS)

Endokrini
pankreas

KLINI
KLINIKA ANATOMIJA

(pars endocrina
pancreatis)
pancreatis)

Langerhansova ostrvca
(insulae pancreaticae)
pancreaticae)
poliedri
poliedrine elije
pro
proete fenestrovanim
kapilarima
vi
vie tipova elija
A ( endocrinocy
endocrinocytus alpha
s. glucagonocytus)
glucagonocytus)
B ( endocrinocztus beta s.
insulinocytus)
insulinocytus)
D ( endocrinocytus delta)
PP elije

Diabetes mell
mellitis
Pancreatitis acuta et chronica
CA glave pancreasa - hepatitis

Glukagon
Insulin
Somatostatin
PP

SLEZINA (SPLEN S. LIEN)

Poloaj : Situs abdominis superior
Regio hypohondriaca sinistra

OBLIK: zrna kafe

DIMENZIJE: duina 12 cm
irina 7cm
debljina 3-4cm
TEINA: prosena 150g
(80-300)
zavisi od sadraja krvi u slezini
BOJA: sivo-plaviasta ( spolja)
Tamno crvena ( na preseku)

SLEZINSKA LOA:
odozgo i spolja:
diaphragma
napred: gaster
nazad: ren sinister
dole: flexura colli sinistra

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) - MORFOLOGIJA

STRANE:
1) Spoljanja
(faciesdiaphragmatica)
2) Unutranja
(facies visceralis)
gastrina ( facies gastrica)
renalna ( facies renalis)
kolina ( facies colica)
/pankreatina/
( facies pancreatica)

SLEZINA (SPLEN S. LIEN)

MORFOLOGIJA:

SLEZINA (SPLEN S. LIEN)

MORFOLOGIJA:
IVICE: - margo superior s. anterior*
- (margo crenatus*)
- margo inferior s. posterior*

NB nazivi ivica zavise od poloaja

tela
POLOVI:
- extremitas anterior s. inferior
- exremitas posterior s. superior

NB: nazivi polova zavise od

poloaja tela

22

SLEZINA (SPLEN S. LIEN)

GRADJA
1) Serozni omota
( tunica serosa)
visceralni peritoneum
2) stroma
- fibrozni omota ili kapsula
(tunica fibrosa s. capsula)
- fibrozne gredice
(trabeculae splenicae)
3) parenhim ili pulpa slezine
(pulpa splenica s. lienalis)
- pilpa alba
- pulpa rubra

SLEZINA
(SPLEN S. LIEN)
GRADJA
1) Serozni omota
( tunica serosa)
visceralni peritoneum
2) stroma
- fibrozni omota ili kapsula
(tunica fibrosa s. capsula)
- fibrozne gredice
(trabeculae splenicae)
3) parenhim ili pulpa slezine
(pulpa splenica s. lienalis)
- pilpa alba
- pulpa rubra

KONSULTACIJE
SVAKOG DANA
SEM U VREME PREDAVANJA, TESTA I ISPITA
KONSULTACIJE SE DOGOVARAJU LINO ILI
E MAILOM :
stojanka@junis.ni.ac.yu
s. arsic@eunet.yu

ili na

Mob.tel. 064 17 03 100

Mogunost dopunske nastave

(grupa od 5 studenata)

23