You are on page 1of 33

FIZIKA1

Prof. dr. Rajfa Musemi


2009/2010 god
Mainski fakultet
Sarajevo

Oscilacije
Harmonijske oscilacije
Energija harmonijskih oscilacija
Harmonijski oscilator
Slaganje harmonijskih oscilacija
Matematiko/fiziko klatno
Priguene i prisilne oscilacije

Oscilacije - titranja
Oscilovanje - kretanje ili promjena fizikog
procesa koje se odlikuje odreenim stepenom
ponavljanja.
U zavisnosti od prirode fizikog procesa koji se
ponavlja, oscilacije dijelimo na:
mehanike, elektromagnetske i
elektromehanike.
U zavisnosti od karaktera djelovanja na
oscilatorni sistem razlikujemo: slobodne,
priguene i prisilne oscilacije.
Ako se veliina koja oscilira mijenja po zakonu
sinusa ili kosinusa u funkciji vremena to su
harmonijske oscilacije /harmonijska titranja/.

Harmonijske oscilacije
Sistem se
sastoji od
kuglice mase m
koja je objeena
na elastinu
oprugu. U stanju
ravnotee sila,
silu teine mg
uravnoteuje
elastina sila
(Hookeov
zakon):

mg kl0

Harmonijske oscilacije
Ako pomjerimo kuglicu iz ravnotenog
poloaja na rastojanje x

F mg k(l0 x)

Zbog uslova ravnotee dobija se

F kx

Sila F ima osobine:


proporcionalna je pomjeranju kuglice iz poloaja
ravnotee i
uvijek je usmjerena prema poloaju ravnotee.
Za sile koje se ponaaju po istoj zakonitosti kaemo da su
kvazielastine.

Harmonijske oscilacije
Sistem u kojem djeluje kvazielastina sila, pri
pomjeranju iz ravnotenog poloaja na
rastojanje x dobiva potencijalnu energiju:
x

kx 2
E p Fdx kx dx
2
0
0
Pomjeri se kuglica za x=A i pusti da osciluje.
Pod dejstvom sile F = -kx kuglica e se kretati
prema ravnotenom poloaju brzinom v=dx/dt
A je najvea udaljenost od ravnotenog
poloaja i zove se AMPLITUDA.

Jednaina harmonijskih oscilacija


Napiemo II
Newtonov zakon (sila
F=-kx)

i oznaimo sa 2 k

m a kx
2

d x
m 2 kx 0
dt

m
2

d x
2

0
2
dt

Rjeenje:

x A cos( t )

Grafik otklona u funkciji vremena

Faza oscilovanja

( t )

-poetna faza, -kruna frekvencija


Period oscilovanja

Frekvencija f je
reciprona
vrijednost perioda

1Hz = s-1

2
T

1
f 2 f
T

Ubrzanje i elongacija oscilovanja su u


protufazi
x A cos( t
Brzina oscilovanja
Ubrzanje
Iz poetnih uslova
Za t=0 x = x0
Za t=0, v = v0

dx
v
A sin(t )
dt
2

d x
2
a 2 A cos(t )
dt
2
0
2

v
2
A x0

v0
tg
x 0

Energija harmonijskog oscilovanja


Kvazielastina sila je konzervativna, pa je
ukupna energija harmonijskog
oscilovanja konstantna.
Maksimalna potencijalna energija se
dobije kada se sistem nalazi na najveem
otklonu od ravnotenog poloaja:
2
2
kA
Epmax= (kxmax) /2
(E )
p max

Kada sistem prolazi kroz RP


kinetika enrgija je max, a
potencijalna =0.

( E k ) max

2
2 2
mv max
mA

2
2

Energija slobodnih oscilacija


Ukupna energija tijela koje slobodno titra
jednaka je sumi njegove kinetike energije
i elastine potencijalne energije

Energija sistema koji prosto harmonijski titra stalno se mijenja iz kinetike


u potencijalnu i nazad, a ukupna mehanika energija ne mijenja se u
vremenu. Prosti harmonijski oscilator je konzervativni sistem.

Harmonijski oscilator
x A cos(t )

- sistem koji vri


harmonijska titranja oko
poloaja ravnotee:
Impuls harmonijskog
oscilatora:

p mv mA sin(t )

Kvadriranjem i sabiranjem
posljednje dvije jednaine dobijamo:
Grafiki predstavljen impuls
harmoninog oscilatora u funkciji
otklona x, daje elipsu.
Ukupna energija harmoninog
oscilatora je proporcionalna
povrini elipse, pri emu je
koeficijent proporcionalnosti vlastita
frekvencija oscilatora:

x2
p2
2 2 2 1
2
A
m A
E f S fA2 m f pdx

Slaganje harmonijskih oscilacija


Pri istovremenom djelovanju vie elastinih sila na
oscilator on e vriti sloeno kretanje, koje e biti
jednako geometrijskom zbiru pojedinih oscilacija.
Rjeavanje se znatno olakava ako se oscilacije
predstave pomou, tzv. vektora amplitude.
Kada vektor amplitude intenziteta A, rotiramo
ugaonom brzinom za ugao oko zadane ose,
tada e se projekcija tog vektora na osu pomjerati
po osi u granicama od A do +A i njena veliina e
se mijenjati s vremenom po zakonu kosinusa
dakle vrie proste harmonijske oscilacije

SLAGANJE oscilacija
Promatrajmo slaganje
dvije harmonijske
oscilacije istog smjera
i iste frekvencije.
Rezultirajue
pomjeranje tijela vrit
e se po istoj pravoj
tako da je jednako
algebarskom zbiru oba
pomjeranja:

x x1 x 2 A1 cos(t 1 ) A2 cos(t 2 )

Vektor A predstavlja vektor amplitude


rezultujue oscilacije.
Primjenom kosinusne teoreme dobijamo:

A A A 2 A1 A2 cos( 2 1 )
2

2
1

2
2

A1 sin 1 A2 sin 2
tg
A1 cos 1 A2 cos 2
Ako je fazna razlika izmeu dvije oscilacije
konstantna, oscilovanja se nazivaju
koherentna

SLAGANJE oscilacija
Ako je fazna razlika jednaka nuli ili 2n

cos( 2 1 ) 1
Ako je fazna razlika jednaka

cos( 2 1 ) 1
A A1 A2

A A1 A2
( 2 n 1)

Matematiko klatno
Matematiko klatno sastoji
se od takaste mase m
objeene na nerastegljivu
vrlo laganu nit duine l.
Matematiko klatno osciluje
harmonijski samo za male
amplitude, dok je, za vee
amplitude, period klatna
funkcija amplitude.

Matematiko klatno
Poto je
d 2
v l , at l l 2
dt

Jednaina mat. klatna je

d
F mat mg sin ml 2 mg sin
dt
2

Matematiko klatno
U sluaju malih
pomjeranja:

sin

d g
0
2
l
dt
2

Jednaina je

Njeno rjeenje
Gdje je

0 sin(t )
g
l

l
T 2
g

Priguene oscilacije
Priguene oscilacije su one oscilacije
kod kojih dolazi do gubitaka energije i
prestanka titranja elastine opruge nakon
odreenog vremena
Sila trenja koja se suprotstavlja kretanju je

proporcionalna brzini

dx
F tr b v b

k
m

dt

Oznake:
0
vlastita
frekvencija
nepriguenog oscilatora, a = b/2m faktor
priguenja

Priguene oscilacije
Jedn. kretanja na osnovu II
Newtonovog zakona se moe napisati
kao ma = Fel + Ftr
2 faktor priguenja.

dx
d x
2
2
0 x 0
2
dt
dt

2
0

b
2
m

Rjeenje:

x(t ) Ae

sin(t )


2
0

dx
v (t )
A e t sin( t ) A e t cos( t )
dt
d2x
a(t ) 2 A 2et sin(t ) 2 Aet cos(t ) A 2et sin(t )
dt

Priguene oscilacije - grafik


Amplituda opada eksponencijalno s vremenom; to je faktor priguenja
vei, to i amplituda bre opada. Energija se gubi na savladavanje sile
trenja.( umjesto ). Priguenje smanjuje frekvenciju oscilovanja

Primjer:
- tijelo koje visi na vertikalnoj opruzi a uronjeno je u
viskoznu sredinu.

Prinudne prisilne oscilacije

U realnim situacijama postoje disipativne sile koje priguuju


titranje, pa tijelo nakon nekog vremena prestaje titrati.
Da bi se nadoknadila energija titranja, na sistem djeluje vanjska
(periodina) sila. Posljedica djelovanja takve sile biti e titranje
sistema frekvencijom vanjske sile, nakon prijelaznog vremena.

d 2s
ds
m 2 ks b F0 sin t
dt
dt
2
d s
ds
2

0 s A0 sin t
2
dt
dt
F0
b
k
2
, 0
F F0 sin t ,
A0 ,
2m
m
m

s(t ) A( ) sin(t )

kanjenje u fazi iza titranja


vanjskog oscilatora

Deriviramo s(t), jednom i dvaput, te uvrstimo u jednadbu:

d 2s
ds
2
2 0 s A0 sin t
2
dt
dt

Lijeva strana ovog izraza je zbir dvaju meusobno okomitih titranja, amplitude
A() zavisne od omjera frekvencija /0 i priguenja

2
A( )
, tg 2
2
2
2
2 2
0
0 4
A0

A() je maksimalna pri rezonantnoj frekvenciji:

r 2
2
0

Rezonantna frekvencija manja je od vlastite


frekvencije, a razlika je manja to je priguenje manje.
U graninom sluaju (bez trenja) r=0.
U idealnom sluaju pri rezonanciji bi amplituda bila
beskonana.

Prinudne oscilacije

Najveu amplitudu tijelo koje prinudno titra postie kad je


frkvencija vanjske harmonijske sile jednaka vlastitoj
frekvenciji slobodnog titranja tijela. To je
rezonantna frekvencija sistema. Amplituda prinudnog
titranja samnjuje se to je priguenje vee.

Vlastite frekvencije
pojedinih dijelova tijela
trbuna masa
4-8 Hz
kima
7 Hz
glava i vrat
30 Hz
ona jabuica
80 Hz

Lissajousove krive-figure
Kada na materijalnu taku djeluju dvije meusobno okomite
harmonijske sile, estica istovremeno obavlja dva meusobno
okomita harmonijska
titranja:
x A sin
t
y A sin( t )
1

x A1 sin 1t

y A2 sin(2 t )

gdje je fazna razlika izmeu titranja u smjeru ose y i titranja


u smjeru ose x. Putanja estice bit e 2D krivulja zadana
parametarskim jednadbama. Budui da su amplitude A1 i A2,
putanja estice uvijek e biti upisana u pravougaonik 2A1 i 2A2.

A1=2

A2=1

A1=4

A2=3

A1=8

A2=9

Frekvencije

oba oscilovanja jednake, 1=2

Eliptiki polarizirano sloeno oscilovanje

Frekvencije

nisu jednake, 1 : 2= 1 : 2

Primjeri neharmonijskih funkcija

Na slici su stubiima prikazani udjeli pojedinih


harmonijskih komponenti u
neharmonijskim funkcijama. Frekvencije viih
lanova u Fourierovu razvoju su cjelobrojni
viekratnici frkvencije prvog lana u razvoju. Te se
frekvencije zovu vii harmonici.

You might also like