PATOLOGIJA TITNE

LIJEZDE
Ivica Brei

titnjaa, lijezda smjetena u podruju

vrata, s prednje strane dunika,

neposredno ispod Adamove jabuice,
stvara hormone koji u svom sastavu
imaju jod, a uvelike kontroliraju
metabolizam naeg organizma.

Hormoni titnjae kontroliraju brzinu kojom e

se zbivati izmjena tvari u naem organizmu,

koliko brzo e se tvari uz prisustvo kisika
razgraditi, a novonastale strukture ugraditi u
stanicu. Jod je neophodan element za
normalan rad ove male lijezde, te svaki
nedostatak joda u organizmu vrlo brzo dovodi
do nastanka jedne od najrairenijih bolesti
nutritivnog karaktera" - uveanja titnjae ili
takozvane gue".

Treba istai da je u razvijenim zemljama

nedostatak joda u prehrani relativno rijetka

pojava, te je najee povezan s malom
koncentracijom joda u vodi za pie i zemlji na
kojoj se voe i povre uzgaja. Ako se zna da je
podruje na kojem pojedinac ivi siromano
jodom zbog raznih okolinih imbenika, onda
se tim osobama mora sugerirati uzimanje
veih koliina joda putem hrane.

 Namirnice koje su najbogatije jodom jesu: morske

ribe, alge, jaja, jogurt, sir, jodirana sol. Pojedine

namirnice na neki nain brane organizmu pravilno
iskoritavanje joda i mogu umanjiti sposobnost
organizma da iskoristi jod za sintezu hormona
titnjae. Dobro je znati da u te namirnice ubrajamo:
karfiol, kelj, prokulice, repu i kikiriki. Najvie su riziku
izloeni strogi vegetarijanci (veganisti) koji takve
namirnice svakodnevno koriste u prehrani i to u
velikim koliinama. U zemljama u razvoju guavost
je vrlo esto posljedica jedne autoimune bolesti koja
smanjuje funkciju titnjae, pa nastupa hipotireoza.

Hipotireoza
Hipotireoza, odnosno smanjena funkcija titnjae, dovodi do usporavanja

tjelesnog metabolizma. Bolest se razvija izrazito polako. Uz uveanje

titnjae i pojave guavosti (to i nije svaki puta pravilo, jer se titnjaa
moe poveati i samo s jedne strane), javlja se umor, zaboravljivost,
uveanje tjelesne mase, nepodnoljivost hladnoe, zatvor stolice,
suhoa koe i kose. Ako je uzrok autoimune prirode, onda se u
organizmu stvaraju protutijela koja napadaju vlastito tkivo titnjae, a
posljedica toga je smanjeni nastanak hormona. Hipotireoza se moe
javiti u svako ivotno doba, ali je mnogo rairenija meu starijim
osobama. Ako se razvije tijekom adolescencije moe usporiti rast i razvoj
sekundarnih seksualnih osobina, a ako se javi u najranijem djetinjstvu
vrlo esto i normalni razvoj modanih funkcija. Stoga se danas redovito
nivo hormona titnjae kontrolira odmah po roenju djeteta. Slabo
aktivna titnjaa kod ena vrlo esto dovodi do uveanja vrijednosti
kolesterola u serumu. Terapija se sastoji u davanju sintetskih molekula
hormona titnjae.

Hipertireoza
Hipertireoza ili uveana aktivnost titnjae dovodi do uveanog
stvaranja aktivnih hormona, te po tome nastupa ubrzanje
metabolizma, srce bre kuca, krvni tlak je vei, nastupa gubitak teine,
poveanje apetita, znojenje, nepodnoljivost topline, izboenost oiju.
Obino se hipertireoza javlja uslijed prisutnosti protutijela u krvi koja
stimuliraju titne stanice, ali se razlog stvaranja tih protutijela jo
uvijek ne zna. Hiperaktivnost titnjae ima i svoj genetski uzrok i
mnogo je rairenija bolest u ena u usporedbi s mukom populacijom.
Zbog ubrzanog metabolizma osobe koje pate od hipertireoze
iskoritavaju prehrambene tvari mnogo bre. Ako gubitak teine
poinje predstavljati veliki problem moraju se u prehranu uvesti
namirnice bogate bjelanevinama kako bi se nadoknadio gubitak
miine mase. To su meso, riba, jaja, mlijeko i mlijeni proizvodi, ali i
dodatne koliine vitamina B-skupine su neophodne jer sudjeluju u
metabolizmu ugljikohidrata i bjelanevina. U tu svrhu treba konzumirati
nemasnu svinjetinu, fermentirane mlijene proizvode ili uzeti
nadopune u obliku pivskog kvasca.

Tumori titnjae
Veina vorova titnjae je benigna

(dobroudna), a karcinom titnjae nije krajnje

maligan (zloudan), pa je mogue i normalno
oekivano trajanje ivota ako se dobro lijei.

Definicija
Tipovi karcinoma titnjae su papilarni,

folikularni, medularni, te anaplastini i

nediferencirani. Obino se otkrije vor na
vratu koji nema nikakvih drugih simptoma.
Sumnja da bolesnik ima karcinom vea je u
mlaoj dobi, kod mukaraca, ako se radi o
solitarnom, hladnom voru kod pretrage
kontrastom (scintigrafija), tvrdom voru koji je
naglo narastao i ako u anamnezi postoji
podatak o zraenju glave, vrata,grudnog koa,
posebno u dojenakoj dobi.

Papilarni karcinom titnjae

Papilarni karcinom ini 60 do 70% svih

karcinoma titnjae, ene obolijevaju 2 do 3

puta ee nego mukarci, a ei je u mlaoj
dobi, no u starijoj dobi je maligniji.

Lijeenje
Mali lokalizirani tumori odstranjuju se

kirurkim zahvatom, a uz to se daju i hormoni

titnjae kojima se potiskuje izluivanje
tireotropnog hormona iz hipofize (TSH), kako
bi se smanjila mogunost ponovnog rasta
karcinoma ako je i poslije operacije preostala
neka nedostupna koliina karcinoma. Velike i
jako rairene tumore lijei se totalnim
odstranjivanjem titnjae, te zraenjem
radioaktivnim jodom.

Folikularni karcinom
titnjae
Folikularni karcinom ini otprilike 15 %

karcinoma titnjae, ei je u starijih osoba i

u mukaraca, a maligniji je od papilarnog, te
se iri krvnim putem i stvara udaljene
metastaze.

Lijeenje
Tumor se odstranjuje zajedno s kompletnom

titnom lijezdom, te se zrae eventualni

ostaci tkiva titnjae, kao i u sluaju
papilarnog karcinoma.

Anaplastini karcinom
titnjae
Anaplastini karcinom ini 10% ili manje svih

karcinoma titnjae, uglavnom se javlja kod

starijih i neto ee u mukaraca. Javlja se
nagli porast titnjae i bolna osjetljivost. 80%
bolesnika umire unutar godine dana od
postavljanja dijagnoze.

Medularni karcinom
titnjae
Medularni karcinom moe se javiti

pojedinano, pa se obino javlja na jednoj

strani, ili se moe nasljeivati familijarno i
takvi se oblici obino javljaju na obje strane.
Najee se otkriva kao asimptomatski vor
titnjae, a najbolje se testira mjerenjem
poviene razine kalcitonina (hormon
odgovoran za metabolizam kalcija).

Lijeenje
Lijeenje se sastoji od totalnog odstranjivanja

titne lijezde, ak i kada bolest nije

obostrana, te takoer odstranjivanja
pripadajuih limfnih vorova. Obzirom na
familijarnu uestalost vano je obaviti i
pretraivanje (skrining) rodbine.