Mogunosti za daljnji razvoj

sportsko-rekreativnog turizma u
Republici Hrvatskoj

POVIJEST HRVATSKOG
SPORTA
Priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora u Meunarodnom
olimpijskom odboru. 17. sijenja 1992.
Prvi organizirani sport, streljatvo-Osijek 1784. godine

MEUNARODNE SPORTSKE PRIREDBE:

Univerzijada 1987,
Europsko atletsko prvenstvo u Splitu 1990.,
2. svjetske vojne igre 1999.

DEFINICIJA SPORTSKOG I
REKREATIVNOG TURIZMA
UINCI:
Izravni

Na temelju prodaje sportsko-rekreacijskih usluga

Posredni

Motivacija za izbor turistike destinacije

Produenje turistike sezone
Prevladavanje sezonskog karaktera turizma
Poveanje izvanpansionske potronje
Unapreenje raznolikosti i kvalitete turistike ponude

Oblici sportskog turizma

Natjecateljski sportski turizam
Ljetni sportsko-rekreativni turizam
Zimski sportsko-rekreativni
turizam

Cilj sportske rekreacije

Biopsiho-sociloku potrebu za kretanjem i igrom
Sadrajnije, kreativnije i korisnije provodi slobodno vrijeme
uva i unaprijeuje svoje zdravlje
Odrava vitalnost, ivotni i radni optimizam
Odrava i unaprjeuje svoje ope fizike, funkcionalne i
radne sposobnosti
Otkloni prijevremenu pojavu starenja i produava radni
vijek i kreativnost do duboke starosti.

Aktivnosti specifine za
sezonu
Zimski sportsko-rekreacijski turizam:

Skijanje
Skijako tranje
Sportske igre na snijegu i ledu
Klizanje

Ljetni sportsko-rekreacijski turizam:

etnje
Tranje
Planinarenje
Sportovi na vodi
Sportske igre,
Golf
Tenis
Jahanje

Oblici turizma temeljeni na

prirodnim resursima

sportski turizam (visokorizini pustolovni sportski turizam

poput ronjenja s posebnom opremom, zmajarenja, slobodnog
penjanja, raftinga)
nautiki turizam (jedrenje, krstarenje)
zdravstveni turizam (plivanje, relaksacija u prirodi,
balneoterapija)
lovni i ribolovni turizam
ekoturizam (posjeti nacionalnim parkovima i drugim
zatienim prirodnim podrujima)
seoski turizam
robinzonski turizam
nudizam

Oblici turizma temeljeni na

posebno pripremljenim resursima
sportski turizam (niskorizini sportski turizam
poput biciklistikih tura, golfa, tenisa, vjebanja
u vodi)
zdravstveni turizam (toplice i wellness)
tematski i zabavni parkovi
velike manifestacije
vjerski turizam
kongresni turizam
turizam s temom gastronomije i vinskih cesta
povijesni i kulturni turizam
urbani (gradski) turizam
turizam kockarnica
turizam u svemiru

Ostali oblici turizma koji nisu izravno

vezani za prirodne ili posebno
pripremljene resurse
pustolovna putovanja
shopping turizam
seksualni turizam
studijska putovanja
eskapizam
vitualni turizam

Unapreenje kvalitete
sportsko-rekreativnog turizma
Prirodni geografskih uvjeti
Stanje sportsko-rekreativne ponude
Istraivanje trita o potranji za
odreenim oblicima sportskih
sadraja

UTJECAJI NA RAZVOJ SPORTSKOREKREATIVNOG TURIZMA

VELIKE MANIFESTACIJE:
Jaanje nacionalnih i regionalnih ekonomija
Raznolikost turistike ponude
Pritjecaj inozemne valute
Nove mogunosti zapoljavanja
Gotovina koja pomae da se pobolja cjelokupna
infrastruktura

Utjecaj klime i reljefa na

sportsko-rekreativni turizam
Klimatski uvjeti u RH-povoljni
Sjeverni umjereni klimatski pojas
Najzastupljenija:
Umjereno topla kina klima, s regionalnim varijacijama
Kontinentalna Hrvatska- prevladava umjereno topla vlana klima
Obala i otoci- sredozemna ili mediteranska klima
Samo najvii planinski prostori imaju snjeno-umsku borealnu klimu

Aktivnosti na moru/rijeci
Aktivnosti na moru:
Jedrenje
Ribolov
Ronjenje
Skijanja na vodi
Jedrenje na dasci
Na rijekama:
Rafting, kajak i kanu

Meunarodna natjecanja
teniski turniri u Umagu i Zagrebu,
trekking organiziran u Zagrebu, Zagorju, Mljetu,
Velebitu, Pamanu, Krku, Rabu, u Istri, Cresu.
skijaka natjecanja (Snow Queen Trophy),
razvoj skijakog turizma mogu je na vie hrvatskih
skijalita:
Begovo Razdolje
elimbaa-Mrkopalj,
Platak,
Rudnik-Tre,
Tominac,
Bjelolasica,
Krasno,
Petehovac-Delnice,
Rezovake Krevine
Sljeme

Nautiki turizam
Prednosti Hrvatske obale:
Razvedenost obale
Atraktivnost otonog prostora
Obiljeja reljefa:
Planinski lanci Uke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i
Biokova.
98 luka nautikog turizma-posjeenost:
Nacionalni Park Kornati-najatraktivniji je ibenski akvatorij
Istarski akvatorij
Zadarsko podruje
Domai gosti ine samo 1/10 nautiara-zahtjeva veu
platenu mo
Najam vs. arter
PREDNOST!
Manje je naglaena sezonalnost od stacioniranog
(maritimno-odmorinog) to daje mogunost produene
sezone; kontradikcija: dosta marina radi samo u sezoni!

Biciklizam, spiljarenje,
planinarenje, sportsko pilotiranje
Biciklizam:
Biciklizam:
Vie od
od 140
140 biciklistikih
biciklistikih ruta
ruta
Vie
Dobra podloga
podloga za
za eventualnu
eventualnu organizaciju
organizaciju viednevnih
viednevnih
Dobra
natjecanja ss biciklima,
biciklima,
natjecanja
Doprinos marketingu
marketingu Hrvatske
Hrvatske kao
kao omiljene
omiljene turistike
turistike
Doprinos
destinacije za
za bicikliste!
bicikliste!
destinacije
Smanjena mogunost
mogunost noenja
noenja hrane-mogunosti
hrane-mogunosti za
za razvoj
razvoj
Smanjena
prehrambenih punktova
punktova ii one
one day
day stop
stop kampova
kampova
prehrambenih
Spiljarstvo:
Spiljarstvo:
54 pilje
pilje ii jame
jame dublje
dublje od
od 250m
250m ii 66
66 pilja
pilja ii jama
jama duljih
duljih od
od
54
1000m
1000m
Mogunost za
za razvoj
razvoj meunarodnih
meunarodnih spiljarskih
spiljarskih dogaaja
dogaaja
Mogunost
Sportsko pilotiranje:
pilotiranje:
Sportsko
Razvoj pristanita
pristanita za
za hidroavione;
hidroavione; doprinos
doprinos elitnom
elitnom
Razvoj
turizmu
turizmu

Globalni trendovi
2013. g., Hrvatska:
12 441 476 turista, od kojih je ostvareno 64 827 814
noenja
Rast populacije-starija populacija ima najvie slobodnog
vremena
Sportsko-rekreacijski turizam-oblik odmora koji je u modi
Maritimni turizam u Australiji-oko 2% BDP

Hard adventure
Soft adventure

NAJVANIJI PROMIDBENI
ADUT
Financijski utjecaj drave
Rukovodee funkcije dodijeljene od strane
pravnih osoba
Porezne olakice

Znaaj sporta
Socijalna
Socijalna
integracija
integracija
Zdravlje
Zdravlje
nacije
nacije

Meunarod
Meunarod
ni
ni ugled
ugled

Moral
Moral

Afirmacija
Afirmacija

Osjeaj
Osjeaj
pripadnosti
pripadnosti

Nacionalni
Nacionalni
ponos
ponos

ZAKLJUAK
Potrebno konstantno pratiti svjetske trendove
Prevladavanje sezonalnosti turizma uvoenjem specifinih oblika
turizma
Osvjeivanje populacije o vanosti sportske aktivnosti za zdravlje
Obilje predivnih prirodnih resursa-pripaziti na odranje!