TEORIJA I ORGANIZACIJA

RURALNOG TURIZMA

Nastavna tema: Povijesni razvoj turizma, Turizam

u nacionalnom gospodarstvu
pred. Rikard Bakan,mag.oec

Povijesni razvoj turizma

Mnogi teoretiari turizma imali su dvojak pristup
prouavanju razvoja turizma:
1. bavili su se pitanjem periodizacije povijesnog
razvoja turizma ( postanak turizma veu ve uz
antiko doba)
2. bavili su se problemima prostorno-ekonomskog
razvoja turizma te razliitim modelima razvoja
(pojavu turizma veu uz industrijsku revoluciju)
3. nude kompromisno rjeenje i razvoj turizma dijele
na:

Epohu turizma privilegiranih klasa

Epohu suvremenog turizma

Epoha putovanja
privilegiranih klasa:
Putovanja u Egiptu, antikoj
Grkoj i Rimu
Motivi:
Religija ( proroite Delfi, svetita
egipatskih, grkih i rimskih Bogova
i Boica )
Sport ( olimpijske igre )
Odmor i razonoda ( toplice u
rimskom Carstvu )

Iako se prema navedenim

motivima, ova putovanja mogu
uvrstiti meu turistika, nedostaje
im osnovni kriterij, a to je
masovnost

Grand Tour
putovanja
veina teoretiara smatra
ih preteom turistikih
putovanja
od XVI. do IXX. Stoljea
poduzimali su ih engleski
plemii kao zavrnu fazu
svoga obrazovanja
trajala su od dvije godine,
pa ak do osam godina
niti ova putovanja jo
uvijek se ne mogu smatrati
pravim turistikim
putovanjima, jer ih
poduzima samo
privilegirana klasa
jo uvijek nije masovna
drutveno-ekonomska
pojava

 Putovanja u prolosti i moderna turistika

putovanja bitno se razlikuju po nekoliko kriterija:

Drutveno-ekonomskoj uvjetovanosti
Broju, karakteru i snazi motiva
Brojanosti, socijalnom sastavu i ponaanju sudionika
Vremenskoj uestalosti, prostornoj usmjerenosti i
razmjetaju
Posrednim i neposrednim utjecajima na drutvo i
gospodarstvo te vidljivim i nevidljivim uincima

Faze razvoja turizma prema W.Freyer-u

Tablica 1. Razvojne faze turizma prema W. Freyer-u
FAZA

VRIJEME

NAIN PUTOVANJA

MOTIVACIJA

SUDIONICI

Pretfaza

Do 1850.

- pjeice
- na konju
- koijom
- dijelom brodom

- nomadi
- hodoasnici
- ratovi
- otkria
- obrazovanje

- elita
- plemstvo
- obrazovani,
poslovni ljudi

Poetna
faza

1850.
1914.

-vlak (tuzemstvo)
- parobrod (inozemstvo)

-odmor

- novi srednji
stale

Razvojna
faza

1914.
1945.

-vlak
- automobil
- autobus
- avion (linijski)

-lijeenje
- odmor
- trgovina

- imuni
- radnici

Visoka
faza

Od 1945.

- automobil
- avion (arter)

- obnavljanje
- odmor
- slobodno
vrijeme

-Svi slojevi
(u razvijenim
zemljama)

Izvor: Freyer, W. (1998.) Tourismus Einfuerung in die Fremdenverkehrsoekonomie, Oldenburg

Verlag, Mnchen, Wien, str.5

Razvojne faze turizma prema WTO

Tablica 2. Razvojne faze prema WTO
Rano doba

Prve civilizacije, Grka, Rim, Azija

Srednje doba

Od 5. do 14. stoljea, hodoaa, istraivaka

putovanja

Doba renesanse

Od 14. stoljea do 17. stoljea, edukativna

putovanja, Grand Tour

Industrijska revolucija

Od 1750. godine, razvoj gradova, parni stroj

Moderni turizam

Razvoj prometa, osobna potronja, masovni turizam

Izvor: WTO

Prvo organizirano turistiko putovanje

Thomas Cook, 1841.

http://www.youtube.co
m/watch?feature=playe
r_detailpage&v=HZJTff
GjTCI#t=22s

Povijesni razvoj turizma u Republici

Hrvatskoj
Tablica 3. Razvojne faze turizma na podruju dananje Hrvatske
Prva faza

Razdoblje pretea turistikog razvoja ili pojava slinih

turizmu

Druga faza

Kraj 19. stoljea, odnosno faza znatielje

Trea faza

Razdoblje od poetka 20. stoljea do kraja Prvoga

svjetskog rata, odnosno faza osvjeivanja

etvrta faza

Razdoblje izmeu dva svjetska rata, odnosno faza prvih

postignua

Peta faza

Razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno faza

intenzivnog turistikog razvoja

esta faza

Razdoblje od 1991. godine do danas, odnosno faza

oporavka i konsolidacije turistikog ivota u Hrvatskoj

Izvor: prilagoeno prema Vukoni ( 2005: 21 24 )

Prva faza razvoja

turizma u
Hrvatskoj
.Na podruju dananje
Hrvatske , kao dijelu
tadanjeg Rimskog carstva
bogati graani Rima
odmaraju se i relaksiraju u
termalnim lijeilitima
Varadinske toplice
Krapinske toplice
Rimski patriciji grade
rezidencijalne vile:
Dioklecijanova palaa
Brijuni

Druga faza
razvoja turizma
u Hrvatskoj
razvoj turizma potaknut je
iskazanom znatieljom
prvi ugostiteljski objekti u
lokalnom vlasnitvu
razvoj jedriliarstva i
parobrodstva
stvaranje prvih oblanih
rivijera (Opatijska,
Crikvenika, Katelanska,
Dubrovaka)
ulazak stranoga kapitala i
izgradnja eljeznike mree
budi se svijest o koristima
koje donosi razvoj turizma
u turizam se poinje
ukljuivati i drava ( statistika,
zakoni, takse...)

Nekoliko pokazatelja iz tog razdoblja:

1844. obnovljena i izgraena Villa Angiolina u Opatiji
( smatra se prvim hotelom na prostoru Hrvatske )
1868. osnovano Higijeniko drutvo u Hvaru (ova
godina uzima se kao prva godina organiziranog
turizma na prostoru Hrvatske )
1884. Otvoren hotel Kvarner u Opatiji
1894. hotel Therapia u Crikvenici
1896. hotel Imperijal u Dubrovniku
1914. u Opatiji ostvareno preko pola mil. noenja
Prosjeni boravak turista 20 dana

Trea faza
razvoja turizma
u Hrvatskoj
turbulentno razdoblje od
poetka stoljea do 1.
svjetskoga rata
pojedinane inicijative na
podruju razvoja turizma

afirmacija turistikoljeilinih centara na

Jadranu (Opatija,
Crikvenica, Hvar )
pojedina mjesta svoj
razvoj definiraju vizijom
razvoja turizma (Brijuni,
Mali Loinj, Rab,
Dubrovnik)

etvrta faza
razvoja turizma
u Hrvatskoj
razdoblje izmeu dva svjetska rata

obiljeava ga rast turistikog

prometa na podruju dananje
Hrvatske
otvaranje novih smjetajnih
kapaciteta,
unaprjeenje pravne regulative u
podruju turizma
mijenjanje sezonalnosti: iz zimske
klimatske u ljetnu kupalinu
sezonu

Nekoliko pokazatelja iz tog razdoblja

1926. prvi put ostvareno preko 1mil. noenja
1929. prvi put vie inozemnih gostiju, 52%
1936. Uredba o unaprijeenju turizma te Odredba o
donoenju uvjeta za proglaavanje turistikih mjesta
Hrvatska raspolae s vie od 40 000 postelja
1938. rekordna godina:
399.608 posjetitelja
2.719.939. noenja
90% inozemnih i 33% domaih noenja ostvareno na
prostoru Hrvatske

Peta faza
razvoja turizma
u Hrvatskoj
razdoblje nakon 2. sv. Rata, pa do 1991.

godine
razdoblje se moe podijeliti u dvije etape:
Prva razvojna etapa:
Do 1965. tj. donoenja gospodarskih
reformi prioritet razvoja imala je
industrija
Radnika klasa imala je povlatena
ljetovanja u radnikim odmaralitima,
te subvencije u cijenama prijevoza i
smjetaja u drugim objektima
ezdesetih godina Hrvatska svoju
smjetajnu ponudu obogauje novim
kapacitetima u kampovima
Inozemni dolasci polako preuzimaju
primat u strukturi turistikih posjeta

Peta faza
razvoja turizma
u Hrvatskoj
Druga

razvojna etapa:

Karakterizira je intenzivni razvoj

turizma,
Tzv. zlatno doba izgradnje u
turizmu,
Drava poinje uoavati brojne
pogodnosti koje razvoj turizma
donosi,
Turizam dobiva status stratekog
pravca razvoj,a ali samo na
papiru,
Razvoj turizma ne prate promjene
u zakonodavstvu,
Turizam niti onda, ali niti danas
jo uvijek nije dobio status
izvoznika.

RAZDOBLJE OD II. SVJETSKOG RATA DO

1990. GODINE
Pravo zlatno doba izgradnje turistikih kapaciteta,
u slijedeem desetljeu tj. do 1975.
Stopa rasta osnovnih kapaciteta 11,4 %
Stopa rasta komplementarnih kapaciteta 9,7%
Izgraeno 69% osnovnih i 72% komplementarnih
kapaciteta koje je Hrvatska nudila na turistikom tritu i
1990. godine
Oko 75% inozemnih prihoda od turizma bive SFRJ, u
Hrvatskoj
1986. rekordan broj noenja 68,2 mil. 87% inozemnih
1987. rekordna s 10,5 mil. posjetitelja 83,5% inozemnih

RAZDOBLJE OD II. SVJETSKOG

RATA DO 1990. GODINE
Najvei dio turistikog prometa u Hrvatskoj
identitet Hrvatske u najmanjoj mjeri,
Neprihvatljivi kreditno-monetarni uvjeti,
Izgradnja prometnica nije u funkciji turizma,
Nepridravanje turistike razvojne politike,
Razvoj komplementarnog smjetaja i tzv. kune
radinosti
epitet jeftine destinacije za
masovni turizam

RAZDOBLJE OD II. SVJETSKOG

RATA DO 1990. GODINE
1952. poetak razvoja inozemnog turizma
Apsolutni promet raste, ali po prihodima
zaostajemo za konkurencijom
Kvaliteta usluge iz godine u godinu pada
Value for money
skupa destinacija
Gubitak ljudskih resursa
odlazak
kvalitetnih kadrova na bolje plaene poslove u
inozemstvo

esta faza
razvoja turizma
u Hrvatskoj
Razdoblje od samostalnosti Hrvatske,
pa do danas
izravne

i neizravne ratne tete u turizmu:

smanjeni inozemni dolasci zbog
nesigurnosti,
okupirani i devastirani turistiki objekti
na jednom dijelu obale,
u ostalim objektima smjeteni
prognanici i izbjeglice,
oronulost i nekonkurentnost
smjetajnih kapaciteta nakon odlaska
prognanika
privatizacijske afere

Tablica 4. Pregled statistikih podataka hrvatskog turizma od 1990. do 1995.

godine
GODINA
Turistiki
dolasci
Ostvarena
noenja
Smjetajni
kapaciteti

1990.

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

Ukupni br.
( u tis.)

8.497.

2.294

2.135

2.514

3.655

2.610

Udio
inozemnih
(%)

83,0

64,8

65,1

66,2

69,2

56,9

Ukupni br.
( u tis.)

52.523

10.471

11.005

13.280

20.377

13.151

Udio
inozemnih
(%)

87,2

67,4

70,4

76,0

78,2

66,6

Ukupni
broj

862.000

632.000

576.000

610.000

662.000

650.000

Udio
osnovnih
(%)

24,0

28,2

33,7

33,3

30,8

31,5

Izvor: Turizam u 2000; Dokumentacija br.1134, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2001.; str. 13 i 14

RAZDOBLJE OD HRVATSKE
SAMOSTALNOSTI DO DANAS
U razdoblju 1990. 1995. broj turistikih
dolazaka pao je za 69,3 %
Broj ostvarenih noenja pao je za 75%
Broj smjetajnih kapaciteta smanjio se u
prosjeku za 200.000 smjetajnih jedinica
U prosjeku se vie smanjivao udio domaih
gostiju u dolascima, a poglavito u noenjima
Rat vraa turistiki promet Hrvatske na razinu
60-tih godina
30 GODINA UNATRAG

Turizam u nacionalnom gospodarstvu

U turistikim zemljama iznimno je vana
komponenta nacionalnih gospodarstava zbog
svog utjecaja na:

rast dohotka
zapoljavanja
kapitalnih ulaganja i javnih prihoda
poticanje regionalnog i lokalnog rasta i razvoja

Turizam u nacionalnom gospodarstvu

Negativne posljedice turizma:
Ekonomske koristi lokalna zajednica osjea samo
djelomino, jer osjetni dio odlazi:

Nerezidentnim vlasnicima nekretnina

Inozemnim ulagaima
Nerezidentnoj radnoj snazi
Javnom sektoru

Sanacija ekolokih i drutvenih teta uglavnom pada

na teret lokalnim zajednicama

Turizam kao ekonomska kategorija

Da bi se utvrdile ekonomske koristi potrebno je
definirati mjesto ili obuhvat turizma u strukturi
nacionalnoga gospodarstva
Ako elimo provoditi analizu njegova utjecaja i
uinaka mora se odrediti kojoj ekonomskoj
kategoriji turizam kao pojava pripada
U literaturi se pojavljuju slijedee kvalifikacije:
Tourism industry, travel industry, tourism
activity,system, sector, economy (anglosaksonska)
Turistika industrija, turistika djelatnost, gospodarska
djelatnost, turistiki sektor, gospodarstvo (hrvatska )

Turizam kako ekonomska kategorija

Turizam kao gospodarska aktivnost
Svaka aktivnost kojoj je cilj ostvarivanje ekonomskih
uinaka je gospodarska.
Pojam se teko koristi za mjerenje utjecaja na nacionalno
gospodarstvo.

Turizam kao gospodarska djelatnost

Gospodarska djelatnost obino je dio neke gospodarske
grane ili gospodarskog sektora, pa se javlja problem
preuskog analitikog okvira zbog injenice da je turizam
heterogene prirode
Npr. usluga smjetaja samo je dio gospodarske grane
ugostiteljstva

Turizam kako ekonomska kategorija

Turizam kao industrija
Termin preuzet doslovnim prijevodima strane literature.
Nije primjeren, jer se u naem jeziku taj pojam vee uz
preradu sirovina iz primarnog sektora.

Turizam kao gospodarska grana

Termin se javlja posljednjih 40-ak godina radi usporedbe
uinaka turizma s uincima ostalih grana (poljoprivrede,
trgovine)
Postao je predmetom granske ekonomike
Iako postoje opravdanja, na ovaj nain jedan se heterogen
sustav pokuava strpati u homogeni (granski ) okvir

Turizam kako ekonomska kategorija

Turizam nadilazi okvir gospodarske grane, jer je
skup komplementarnih proizvoda i usluga
razliitih gospodarskih grana.
Proizvodi i usluge u turizmu meusobno su
komplementarni, a ne konkurentni, jer pojedine
usluge i proizvodi teko da bi mogli ostvariti
svoje ekonomske uinke da nisu bili ukljueni u
sustav turistike ponude.
Turizam je visokosofisticiran integralni sustav u
okviru nacionalnoga gospodarstva

Turizam kako ekonomska kategorija

Turizam ine meusobno povezani,

heterogeni, meuovisni i
komplementarni fragmenti razliitih
gospodarskih grana i djelatnosti koji
zajedno ine logiku, uravnoteenu i
funkcionalnu cjelinu.

Obuhvat turizma u nacionalnom

gospodarstvu
Metodoloki ga nije lako definirati, zbog njegove
heterogenosti i sloenosti.
Svaki predmet razmjene u turizmu promatra se
kao uinak pojedinih gospodarskih djelatnosti u
okviru nacionalnoga gospodarstva.
Najvea trina vrijednost i snaga turizma
ogleda se kroz njegov sinergijski uinak, koji
nastaje kombinacijom i doziranjem svake
pojedine gospodarske djelatnosti koje ga ine.

Primjer: putovanje etverolane njemake

obitelji u Hrvatsku
Uplata sedmodnevnog turistikog aranmana na Koruli ( Tur.
Agencija u Njemakoj 1.400 )
Kupnja potreptina ( putna torba, fotoaparat, kupai kostimi ( 240 )
Uplata putnog osiguranja za prtljagu ( 80 )
Taxi do aerodroma ( 40 )
Najam rent-a-car usluge u Dubrovniku ( 410 )
Prijevoz trajektom ( 50 )
Izleti i razgled uz pratnju vodia ( 150 )
Rukovi u tradicionalnim restoranima (180 )
Kupnja domaeg vina, suvenira, gledanje viteke igre Moreke,
sudjelovanje na ribarskim veerima, kola ronjenja, wellness, kupnja
u lokalnim trgovinama ( 560 )
Gorivo za unajmljeni automobil, usluge parkiranja ( 100 )
Trokovi roominga ( 40 )
Nakon povratka ( taxi od aerodroma, izrada fotografija)

Ispitna pitanja:
1.
2.
3.

4.
5.

to karakterizira epohu putovanja privilegiranih klasa i moemo li

ta putovanja smatrati turizmom u pravom smislu?
Pojasnite obiljeja Grand Tour putovanja?
Nabrojite i objasnite kriterije po kojima se razlikuju putovanja u
prolosti od modernih turistikih putovanja?
Pojasnite razvojne faze turizma prema Freyer-u?
Tko je i kada poduzeo prvo organizirano turistiko putovanje?
Objasnite karakteristike razvojnih faza turizma u Hrvatskoj i to:
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Prve faze,
Druge faze tj. faze znatielje,
Tree faze, odnosno faze osvjeivanja,
etvrte faze tj. faze prvih postignua,
Pete faze odnosno faze intenzivnog razvoja,
este faze tj. faze oporavka i konsolidacije?

12. Koji je obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu te kako ga

kao sustav definiramo?