Voza motornog vozila Prijevoz tereta

1
SADRAJ
Stranica

1. Pojam, sadraj i uloga cestovnog teretnog prijevoza .1 2. Vrste cestovnog te

voz tereta 2 4. Pojam i podjela tereta 2 5
mehanizacije .4 12. Podjela cesta ..5 13. Konstruk
a ..6 17. Prikljuna cestovna vozila 7 18
daja primatelju ..9 24. Vrste prijevoza tereta prema organizaciji
eta 11 29. Prijevoz lakopokvarljive robe ..11 3
puta 15 37. Pokazatelji gospodarstvenog uinka .16 38
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

2
POJAM, SADRAJ I ULOGA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA prijevoz tereta datira od najr
anijih vremena: od prenoenja tereta na leima robova, na leima stoke, tegljenja, voen
ja splavima, amcima, kolima prijevoz tereta u cestovnom prometu novijeg je datuma
odnosno poinje pronalaskom Otto motora, to je preduvijet naglijem razvoju suvreme
nih prijevoznih sredstava i izgradnjom modernih prometnica teret treba premjesti
ti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti moe biti na male i velike udalje
nosti na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sr
edstvima prijenosa na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom
se koriste sredstva prijevoza pojam prijevoza tereta obuhvaa dva osnovna element
a prijevoznog procesa: organizaciju prijevoza i tehniku prijevoza ulogu prijevoz
a tereta moemo promatrati s raznih gledita kao: - utjecaj na razvoj privrede - raz
mjetaj proizvoakih i potroakih centara - prometne potrebe i mogunosti zadovoljavanja odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa - meusobni promet roba - po
veanje obrambene sposobnosti zemlje potreba da se teret preveze predstavlja zahtj
ev, zbroj zahtjeva naziva se opseg prijevoza koji moe biti: a) statiki ukupna kolii
na tereta koju treba prevesti izraena u tonama b) dinamiki to je statiki opseg pomn
oen sa kilometrima koje prijevozna sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilom
etrima
VRSTE CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA - podjela prema kriterijima: 1. Prema teritor
ijalnoj zoni djelovanja dijeli se na: a) prijevoz tereta unutar zemlje: a1) prij
evoz tereta na krae udaljenosti a2) prijevoz tereta na due udaljenosti b) meunarodn
i prijevoz tereta: b1) pogranini b2) na due udaljenosti b3) tranzitni 2. Prema nain
u organiziranja: a) linijski odvija se na odreenoj relaciji, po odreenom voznom re
du i utvrenoj tarifi - moe biti: a1) stalni a2) sezonski a3) privremeni - moe se od
vijati na sljedei nain: a11) direktni linijski prijevoz a12) dioniki ili relacijski
prijevoz b) slobodni obavlja se na osnovu sluajnih potreba a pravci i tarifa nis
u unaprijed utvreni - s obzirom na izvritelja moe biti: a) slobodni javni obavlja g
a organizacija ija je djelatnost prijevoz tereta obavljaju ga organizacije samo z
a svoje potrebe 3. Prema namjeni moe biti: a) cestovni teretni prijevoz kojeg oba
vljaju specijalizirane prometne radne organizacije, naziva se javni prijevoz b)
cestovni teretni prijevoz koji obavljaju organizacije za svoje osobne potrebe, n
aziva se prijevoz za vlastite potrebe
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

3
4. Prema vrsti poiljaka dijeli se na: a) prijevoz komadnih poiljaka b) prijevoz ko
lskih poiljaka c) marrutni prijevoz obavlja se veim brojem vozila za jednog primate
lja 5. Prema sloenosti prijevoza dijelimo na: a) normalne teretne prijevoze ne za
htijevaju nikakve dodatne organizacijske zahvate b) specijalne teretne prijevoze
zahtijevaju posebne uvjete ili mjere za izvrenje prijevoza ili pak zahtijevaju s
pecijalna vozila kao to su: - hladnjae - prijevoz ivih ivotinja - autocisterne - rem
orkeri teki tereti - dugaki tereti 6. Prema prijevoznom sredstvu kojim se obavlja:
a) teretni prijevoz motornim vozilima b) teretne prijevoze vozilima na motorni
pogon c) prijevoz zapregom d) prijevoz ostalom vuom INTEGRALNI PRIJEVOZ TERETA in
tegralni prijevoz to je tehnologija prijevoza tereta pri emu se teret ne ukrcava
neposredno na prijevozno sredstvo nego se slae na palete ili u kontejnere, koji n
a taj nain sa teretom ini veliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni nain mogu pre
uzeti sredstva svih vidova prijevoza ovim sistemom racionalizacije obuhvaene su s
ljedee tehnoloke operacije: - pakiranje robe - skladitenje - utovar - prijevoz jedn
om ili vie grana prometa - pretovar izmeu grana prometa - usputna meuskladitenja - i
stovar - skladitenje - raspakiranje - vraanje prazne ambalae pretpostavke integraln
og prijevoza da bi se izvrila izmjena u organizaciji prijevoza potrebna su tri pr
eduvjeta: a) kooperacija u teretnom prijevozu koja moe biti: - tehnoloka - tehnika
- kadrovska - komercijalna c) informacijski prijevozni sustav d) pediterska djela
tnost
POJAM I PODJELA TERETA pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra
bazine ili preraivake industrije, poljoprivrede, umarstva koja imaju potrebu za pri
jevozom 1. Tereti s obzirom na stupanj iskoritenja korisne nosivosti a) tereti no
rmalne teine b) laki ( kabasti ) tereti
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

4
2.
3.
4.
5.
6.
7.
c) teki tereti Tereti prema vrijednosti a) manje vrijedni b) srednje vrijedni c)
skupi ili visokovrijedni d) specijalni Tereti s obzirom na pakiranje a) s ambalao
m b) bez ambalae Tereti s obzirom na uvjete prijevoza a) svakodnevni b) specifini
c) opasni Tereti s obzirom na dimenzije a) gabaritni b) negabaritni c) dugi Tere
ti prema koliini i jednovrsnosti a) u rasutom ( rinfuza ) stanju b) nepakirani te
reti koji se slobodno bacaju c) u tekuem stanju Tereti prema teini i veliini poiljke
a) paketi ( do 20 kg ) b) komadne poiljke c) kolske poiljke
PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SPOSOBNOST svi tereti nisu jednako podobni za prevoen
je to ovisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima tereta prirodna svojstva ( fizika,
kemijska, bioloka ) utjeu na ponaanje tereta za vrijeme prijevoza ( da bi se lakop
okvarljivi teret mogao prevoziti na vee udaljenosti potrebno je primjeniti posebn
u tehniku konzerviranja i pakiranja ) ekonomska svojstva govore o odnosu cijena
prijevoza i vrijednosti robe ( teret male vrijednosti ne isplati se prevoziti na
velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti vea od vrijednosti robe )
manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se oituje kod utovara, pretovara,
istovara, skladitenja to se zajedniki naziva manipulacijski radovi manipulacijska
podobnost oituje se: - u pokretljivosti tereta - obujmu manipulacijskih operacija
- osjetljivosti tereta - nunosti primjene ambalae - primjene pretovarne mehanizac
ije na manipulacijsku podobnost utjee i veliina, oblik, dimenzija i teina tereta
AMBALAA materijal koji slui za omatanje i pakiranje robe s ciljem: - da se zatiti t
eret - da se olakaju prijevozno manipulacijski radovi ( ukrcaj i iskrcaj tereta )
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

5
- da se snize trokovi prijevoza - da se smanje nesretni sluajevi pri utovaru i ist
ovaru vrste ambalae: - odvojiva i neodvojiva ambalaa - komercijalna i prijevozna klasina i suvremena - limena, staklena, drvena, papirnata, plastina - standardna,
rasklopiva, nerasklopiva - prizmatinog oblika, cilindrinog, nepravilnog i teki ter
eti
OBUJAM PRIJEVOZA TERETA pod prijevozom podrazumijevamo koliinu tereta koja prevoz
i u toku odreenog vremenskog perioda mjesta otpreme zbirna mjesta, mjesta dostave
prijemna mjesta koliina otpremljenog, primljenog ili tereta koji eka na prijevoz
zove se obujam tereta obujam moemo promatrati sa statikog ili dinamikog stanovita st
atiki obujam prijevoza je koliina tereta koja eka na prijevoz, a iskazana je u tona
ma dinamiki obujam prijevoza je ona koliina tereta koja je u prijevoznom procesu,
a iskazuje se u neto tona kilometrima na obujam prijevoza utjee: - koliina tereta
- potreba tereta za prijevozom - zahtjev centara za otpremom tereta - zahtjev po
troakih centara za dopremom - udaljenost poiljatelja i primatelja udvojeni prijevoz
tereta je prijevoz iste koliine tereta koji se do krajnjeg potroaa prevozi u fazam
a razvrstavanje tereta po vrsti odreuju strukturu prijevoza strujanje teretnog pr
ijevoza je prijevoz cjelokupne koliine tereta u odreenom pravcu strujanje moe biti
u jednom ili u oba pravca pravac kojim se prevozi vea koliina tereta naziva se gla
vni pravac prijevoza prijevozni tokovi se dijele na: - jednosmjerne vozilo odlaz
i puno, vraa se prazno - dvosmjerne vozilo odlazi puno, vraa se puno - krune vozilo
u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar prazno, vri utova
r i u polazite dolazi puno
RADNA SNAGA radna snaga predstavlja u strukturi trokova manipulacije tereta visok
u stavku u skladitima ta stavka jo je vea odnos radne snage i mehanizacije: - 1870.
god. 65% 25% u korist fizikog rada - 1970. god. 3% 97% u korist mehaniziranog ra
da
UVJETI ZA PRIMJENU MEHANIZACIJE uvjeti za primjenu mehanizacije: - prisutnost st
rune radne snage - kritina teina tereta - mogunost zahvaanja tereta
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

6
- brzina manipulacije - daljina prijevoza kritina teina tereta je ona teina kod koj
e su trokovi runog rada jednaki trokovima mehaniziranog rada do te teine utovar, ist
ovar obavlja se radnom snagom, a iznad te teine utovaruje se mehanizirano
RAZVRSTAVANJE PRIJEVOZNO PRETOVARNIH SREDSTAVA prema vremenu rada mehanizacija k
oja radi bez prekida - mehanizacija koja radi sa prekidima prema smjetaju mehaniz
acija u pogonima - mehanizacija izvan pogona prema pravcu premjetanja horizontaln
o - vertikalno - kombinirano prema vrsti tereta za krute terete - komadne - rasu
te - tekue - plinovite - kombinirani rad prema pokretakoj snazi vlastiti pogon - m
ehanizacija koja koristi radnu snagu prema sadraju mehaniziranog rada radni stroj
evi koji prenose teret - pomona postrojenja
-

VRSTE UTOVARNO PRETOVARNE ISTOVARNE MEHANIZACIJE 1.) Kolica i prevozila - rudla

runa kolica sa jednom osovinom ( za prijenos komadnog tereta, 100 do 500kg odjedn
om ) - prijevozna kolica ( prijevoz lakih tereta, nosivost 600 kg ) - dvodjelna k
olica ( prijevoz komadnog tereta, nosivost 1000 kg ) - jednodjelna kolica na bal
ans ( prijevoz tekih tereta, nosivost 1400 kg ) - jednodjelna kolica sa 3 ili 4 k
otaa ( prijevoz komadnih tereta, nosivost 200 do 1000 kg ) - kolica specijalne na
mjene ( prijevoz specijalnih tereta, nosivost prema potrebi ) - jednodjelna dvoo
sovinska motorna kolica ( za prijevoz komadnog i rasutog tereta, nosivost 600 do
800 kg ) - podizna platforma ( dizanje i sputanje tereta na odreenu visinu, do 5
tona na sat ) - viliari viliar runi ( kornjaa, nosivost 1 do 2 tone ) - runi viliar (
nosivost 1000 kg ) - na elektrini pogon ( nosivost do 1200 kg ) - na motorni pogo
n ( nosivost od 0,5 do 5 tona, specijalni podiu teret i do 15 tona ) - ukrciva por
talni u obliku vozila ( slui za prijevoz komadnih tereta, nosivost 15 tona ) 2.)
Dizala i dizalice - po namjeni u halama - u skladitima - na obalama - na vozilu po pokretljivosti stabilne
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

7
lako pokretne linijski pokretne

zrana lanana koturaa ( obina i sloena ) runo vitlo dizalo lift kranske dizalice dizal
kosina
3.) Prijenosnici su strojevi i postrojenja pomou kojih se prenose tereti na krae u
daljenosti u neprekidnom nizu - vrste: trakasti, ploasti, valjkasti, elevatori, o
vjesni, strugai ili grabljari, puni i zavojni, pneumatski i hidraulini, gravitacijs
ki
PODJELA CESTA mreu javnih cesta ine: - magistralne i meunarodne - regionalne - loka
lne prema vrsti prometa dijele se na: - ceste namijenjene za promet motornih voz
ila autoceste i ostale ceste namijenjene iskljuivo za promet motornih vozila - ce
ste namijenjene za mjeoviti promet magistralna cesta meunarodna i javna cesta koja
povezuje glavne gradove i vanija privredna podruja regionalna cesta javna cesta k
oja povezuje sela i naselja na podruju opine ceste namijenjene iskljuivo za motorni
promet ine: autoputevi i ostale ceste za motorni promet sa suvremenim kolnikim zas
torom ( brzine vee od 40 km/h ) ceste namijenjene za mjeoviti promet slue za kretan
je svih vrsta cestovnih vozila kao to su motorna vozila, zaprena vozila, biciklist
i, pjeaci
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE tehniki elementi ceste: - brzina - minimalni radijus
i zavoja - uzduni nagib - popreni nagib - preglednost - irina prometnih traka - bro
j prometnih traka - irina rubnih traka - irina dodatnih traka za spora vozila - iri
na i ureenost bankina - biciklistike i pjeake staze - proirenje kolnika u zavoju zbog
dugakih vozila - pravilno zaobljenje kolnika - pravilno postavljanje signalizaci
je konstruktivni elementi ceste: 1.) Uzduni profil ceste je uzduna vertikalna proj
ekcija presjeka ceste u odnosu na teren
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

8
niveleta ceste presjena linija povrine ceste s vertikalnom podunom ravninom, pokazu
je nadmorsku visinu osi ceste u svakoj toki duine iz uzdunog profila se vide: uspon
i, padovi, vertikalne krivine, stacionaa ceste i putni objekti virtualni koeficij
ent je odnos zrane duine i stvarne duine ceste i kada je blii jedinici onda je cesta
povoljnija za promet zrana duina ceste Vk = ---------------------------------stva
rna duina ceste 2.) Popreni profil ceste je vertikalni presjek postavljen na uzdunu
os ceste, pokazuje konfiguraciju terena lijevo i desno od ceste oblici poprenog
profila mogu biti u obliku usjeka, zasjeka, nasipa, tunela 3.) Situacijski plan
ceste je tlocrt ili horizontalna projekcija ceste posebno bitan kod prijevoza sp
ecijalnih tereta za odreivanje itinerera 4.) Podloga ceste cesta se kao graevinski
objekat dijeli na gornji i donji stroj sastavni dijelovi gornjeg stroja su: kol
ovoz, ivine trake, bankine, pjeake i biciklistike staze, rigoli, jarkovi
OBILJEJA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA motorna vozila moraju imati sljedea svojstva: tehnika - tehniko-eksploatacijske - prijevozna - svojstvo ekonominosti - svojstva
koja vozau omoguavaju normalne uvjete rada tehnika svojstva sigurnost, trajnost, po
kretljivost, stabilnost i elastinost ekonomski vijek trajanja kree se od 6 do 10 g
odina to ovisi o veliini godinjeg rada odnosno oko 350 000 km kod vozila vee nosivos
ti i 250 000 km kod vozila manje nosivosti fiziki vijek trajanja je uvijek vei od
ekonomskog ekonomski i fiziki vijek ovise o nainu rukovanja i odravanja tehniko-eksp
loatacijska svojstva vuna sposobnost, elastinost, stabilnost, trajnost, lakoa prist
upa pojedinim dijelovima i sklopovima te promjer kretanja prijevozna svojstva no
sivost, tovarni volumen, mogunost uvanja robe pri prijevozu, prilagodljivost tovar
nog sanduka specifinostima robe, mogunost brzog utovara i istovara i mogunost breg p
oduzimanja sanitarno-tehnikih mjera svojstvo ekonominosti minimalna potronja goriva
i maziva u odnosu na odreenu veliinu pogonskog rada - potronja na praznom hodu - s
tandardna potronja - specifina potronja 100 x k - eksploatacijska potronja Kep= -------------l k stvarna koliina utroenog goriva u litrama l duina prevaljenog puta u
kilometrima svojstva koja vozau omoguuju lako i udobno upravljanja - lakoa upravlja
nja vozilom i elastinost kretanja - lakoa upravljanja konstrukcijski dobro izveden
upravljaki mehanizam - otpori pri kretanju izazivaju poprene i uzdune vibracije ko
je oteavaju rad vozaa
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

9
VRSTE CESTOVNIH VOZILA ZA PRIJEVOZ TERETA MOTORNA VOZILA motorni tricikli pogons
ki dio nalazi se iza ili ispred tovarnog prostora - ako je tovarni sanduk ispred
onda se smije tovariti najvie do visine glave vozaa - namijenjeni za gradski prij
evoz kamioni male nosivosti do 1,5 tona - srednje nosivosti preko 1,5 tona do 5
tona - velike nosivosti preko 5 tona sanduci s niskim, visokim, otvorenim, zatvo
renim stranicama, sa i bez krova, pomini i nepomini sanduci, sanduci u obliku reetk
i, zatvoreni ili furgon teglja razdvojenog tipa, sastavljeno od vunog dijela i pol
uprikolice koja se prednjim dijelom oslanja na vuni dio a na zadnjem ima jednu il
i vie osovina, spoj je preko tanjuraste spojke, jedno vuno vozilo posluuje i tri po
luprikolice transportni traktor tovarni sanduk vue za sobom - kratka asija, velika
manevarska sposobnost, vue dvije ili vie prikolica - koristi se u lukama, zrakopl
ovnim pristanitima, skladitima a sa dodatnim ureajima moe posluiti i u umarstvu, poljo
privredi motorni prednjaci auto-traktori kamioni s jako skraenim tovarnim sanduko
m, a slue za vuu specijalnih prikolica
-

PRIKLJUNA CESTOVNA VOZILA nemaju vlastiti pogon svrha poveanje prijevozne moi, sman
jenje trokova, vee iskoritenje vunog vozila moraju se lagano kretati, biti to laka, to
jednostavnija i da imaju konice te ureaje za signalizaciju vrste prikljunih vozila
prikolice - poluprikolice - specijalne prikolice prikolice tovarni sanduk smjeten
na dvije ili vie osovina poluprikolice mogu biti u obliku otvorenih platformi, s
a stranicama razliitih veliina, u obliku furgona, cisterni i kao kiperi, s vunim di
jelom spojena tanjurastom spojkom specijalne prikolice namijenjene za naroite vrs
te prijevoza, za teke terete specijalna teretna vozila za prijevoz graevinskih mat
erijala ( grederi, mjealice, damperi, kiperi ) - cisterne ( tekuine i plinovi ) komunalna vozila (vatrogasna vozila, vozila za odravanje istoe, policijska vozila,
za odravanje komunalnih instalacija - hladnjae ( provjetravajue, hladnjae ili vozila
s rashladnim ureajem ) - pokretne radionice - pokretne pekare, kuhinje
NAIN USTROJAVANJA PRIJEVOZNIH DJELATNOSTI s gledita ustroja glavni zadatak prijevo
znog procesa je: - da se teret preda u onom stanju u kojem je primljen
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

10
- da se preveze uz to manje prijevozne trokove - da se preveze u to kraem vremenu da se prijevozna sredstva to bolje koriste prijevozna usluga moe se realizirati pu
tem: a) javnog prijevoza b) prijevoza za vlastite potrebe organizacija javnog pr
ijevoza moe imati sljedeu strukturu: - radna jedinica gradski promet - radna jedin
ica meumjesni promet - radna jedinica meunarodni promet - radna jedinica putniki pr
omet - zajednike slube
USTROJ PRIJEVOZNOG PROCESA u prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to: a)
pripremna faza b) faza izvrenja c) faza okonanja u pripremnoj fazi dolaze ovi posl
ovi: - davanje ili primanje upita mogunosti prijevoza - stupanje u kontakt s posl
ovnim partnerom - sklapanje ugovora o prijevozu - izbor ljudi, sredstava i mehan
izacije - izdavanje dokumentacije u fazi izvrenja dolaze ovi poslovi: - javljanje
poslovnom partneru o dolasku na utovar - preuzimanje dokumentacije o teretu - u
tovar i slaganje tereta - uvrivanje tereta - pokusna vonja - prijevoz - prijeva o pr
ispijeu tereta primatelju - istovar ili pretovar - preuzimanje tereta potvrivanjem
prijevozne dokumentacije ova faza mogla bi se opet podijeliti u tri faze i to:
- utovar - prijevoz - istovar utovar i istovar moemo opet smatrati neproduktivnim
fazama prijevoz se moe smatrati produktivnom fazom na vrijeme utroeno na utovar,
pretovar i istovar moe se utjecati: - organizacijom rada - primjenom mehanizacije
- primjenom sredstava racionalizacije - utovarno istovarnim objektima u fazi ok
onanja dolaze ovi poslovi: - predaja prijevozne dokumentacije - analiza i obraun p
rijevoznih trokova - pisanje rauna za izvreni prijevoz - izvrenje naplate za prijevo
znu usulgu
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

11
PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA a) DOKUMENTI VOZAA - vozaka dozvola - putna isprava - raz
ne potvrde kod prijevoz specijalnog tereta - ostali dokumenti b) DOKUMENTI VOZIL
A - prometna dozvola - dozvola za prijevoz po stranim zemljama - potvrda o ospos
obljenosti vozila za razne vrste prijevoza - ostala dokumentacija ovisna o vrsti
prijevoza c) DOKUMENTI TERETA - otpremnica - dostavnica - spisak poiljaka - nazn
aka o porijeklu robe - izvozna, uvozna i prijevozna dozvola za teret - ostala do
kumentacija ab) ac) bc) abc) tahograf knjiica za provjeravanje rada voznog osoblj
a zapisnik o lomu ili manjku tereta karnet TIR nalog za utovar tereta putni nalo
g meunarodni putni nalog tovarni list tovarni list i raun raun za izvreni prijevoz
RAD NA UTOVARU I ISTOVARU utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim sta
nicama u ije podruje rada spada: - prijem i otprema tereta - skladitenje tereta - p
ripremanje tereta za prijevoz - utovar i istovar tereta - izdavanje prijevozne d
okumentacije za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati:
- utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom - prostor za smjetaj tereta
- postrojenja za mjerenje tereta - prilazni putevi i prostori za manevriranje v
ozila - slubene i pomone prostorije kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o k
oliini tereta koja se izmanipulira u jedinici vremena, a to opet ovisi o: - prost
oru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje
vozila: a) uzduno b) okomito
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

12
c) koso manipulativnim sposobnostima tereta s ambalaom nainu utovara i istovara: a
) runi b) mehanizirani vrsti tereta, njegovih osobina, dimenzija i teine klimatski
m i vremenskim uvjetima
SLAGANJE, ZATITA I UVANJE TERETA prilikom utovara voza mora voditi brigu o ravnomje
rno rasporeenom teretu na vozilu te da se ne prekorai doputeni osovinski pritisak i
nosivost vozila teret mora biti tako sloen i po potrebi privren da se sprijei njegov
o pomicanje slaganje tereta ima mnogostruko znaenje: - da se to bolje iskoristi za
premina i nosivost vozila - da teret ne prelazi gabarit vozila - da se osigura s
tabilnost vozila - da se povea produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije prij
e utovara treba napraviti plan slaganja tereta CARGO PLAN teret se slae od prednj
eg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno optereuju tei se teret uv
ijek slae dolje prema prednjem dijelu vozila rasuti tereti tovare se samo do visi
ne stranice nakon zavrenog utovara posada motornog vozila duna je teret na vozilu
dobro povezati, uvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro zatvoriti,
povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati po potrebi postavljaju se i
posebni svjetlosni signali, znakovi i ploe za obiljeavanje tereta odgovornost za u
vanje tereta u toku prijevoza pada na lanove posade motornog vozila pod uvanjem se
smatra kvalitativno i kvantitativno ouvanje tereta i predaju primatelju u istom
stanju u kojem je bio predan na prijevoz u prijevoznom procesu teret se titi na v
ie naina: obiljeavanjem raznim oznakama, privrivanjem i vezivanjem tereta, koritenjem
erada i mrea
ISTOVAR TERETA I PREDAJA PRIMATELJU obavijest o prispijeu tereta voza je duan dosta
viti na adresu koju oznai poiljatelj pravovremenim obavijetavanjem primatelj je u m
ogunosti da organizira nain istovara kako bi se obavio u to kraem roku vozai su duni n
adgledati istovar ako primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret voza j
e duan o tome obavijestiti odgovornu osobu u svojoj organizaciji ako se utvrdi otee
nje ili gubitak tereta voza je duan zatraiti da se to utvrdi zapisniki, jedan primje
rak zapisnika uzima sa sobom nakon izvrenog istovara, primopredaje tereta bez pri
mjedbi voza je duan zatraiti primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to:
putni list, tovarni list, prijevoznicu
VRSTE PRIJEVOZA TERETA PREMA ORGANIZACIJI LINIJSKI PRIJEVOZ je prijevoz koji se
odvija na unaprijed utvrenoj liniji po utvrenom redu vonje i tarifi
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

13
moe biti: - stalan ( preko cijele godine ) - sezonski ( tokom nekog vremenskog pe
rioda ) - povremeni ( prema sluajnim i pojedinanim zahtjevima ) svaki od ovih naina
organizacije linijskog prijevoza moe biti: direktan i relacijski osnovni uvjeti
za organizaciju linijskog prijevoza su: - postojanje objekata za sakupljanje i r
azvrstavanje tereta kao to su skladita, autoteretni kolodvori i javna skladita - po
stojanje minimalne koliine tereta - stalna potranja za prijevozom
SLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJEVOZ je prijevoz koji se obavlja od prigode do prigode
odnosno prema ukazanoj potrebi, a naplauje se prema meusobnoj pogodbi uvjeti prij
evoza odreuju se sporazumno izmeu prijevoznika i korisnika za svaki pojedini sluaj
moe se podijeliti na: - lokalni ( gradski i prigradski ) - meumjesni - meunarodni p
rijevoz tereta slobodni prijevoz mogu obavljati prijevoznike organizacije kao i i
ndividualni prijevoznici cijena prijevoza odreuje se prema trenutnoj trinoj vrijedn
osti prijevoza
PRIJEVOZ OPASNIH TERETA opasan teret je teret osjetljiv na vanjske utjecaje pod
kojima mogu izazvati eksploziju, poar, trovanje, zarazu i slino pa su opasni za: osobe koje njime rukuju - prijevozna sredstva - osobe i objekte koji se nalaze
u blizini - opasni tereti podijeljeni su po klasama: - KLASA 1 eksplozivne tvari
i predmeti - KLASA 2 plinovi - KLASA 3 zapaljive tekuine - KLASA 4 zapaljive vrst
e tvari - KLASA 5 oksidirajue tvari i organski peroksidi - KLASA 6 otrovne tvari
i zarazne tvari - KLASA 7 radioaktivne tvari - KLASA 8 korozivne tvari - KLASA 9
razliite opasne tvari i predmeti ADR podsjetnik rada za prijevoz opasnih tereta
- isprave dozvola vozaa da je osposobljen za prijevoz opasnih tereta - potvrda poi
ljatelja o vrsti tereta - popratna dokumentacija o teretu - toan naziv tereta - k
emijska kartica za vozaa u kabini - voza da li je upoznat s teretom koji prevozi da li je proitao kemijsku karticu - da li je upoznat s podsjetnikom u sluaju nesr
ee - da li je upoznat s opremom za sluaj potrebe
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

14
- poznaje li mjere koje se poduzimaju u sluaju opsnosti oprema da li su svi protu
poarni aparati na vozilu ispravni - da li je vozilo ispravno obiljeeno - da li je
u vozilu sva oprema za signalizaciju u sluaju nezgode - da li je u vozilu osigura
na sva oprema za vozaa - postoji li oprema za prvu pomo ispravnost vozila prije sv
ake vonje vozilo se mora pregledati i ustanoviti stupanj tehnike ispravnosti vonja
da li je posada sposobna za vonju - da li vremenske prilike dozvoljavaju prijevoz
- da li je vozilo pravilno utovareno i teret osiguran ponaanje u sluaju nezgode p
ostupiti u skladu s uputama iz kemijske kartice - ugasiti motor - iskljuiti sve i
zvore elektrine energije - osigurati vozilo - propisno oznaiti mjesto nezgode - ob
avijestiti vatrogasce i policiju - upozoriti sudionike u prometu i okolno stanov
nitvo
PRIJEVOZ SPECIJALNIH TERETA specijalni teret je teret koji svojim karakteristika
ma zahtijeva poseban reim prijevoza prije prijevoza potrebno je obaviti neke pred
radnje: - pribaviti sve podatke o teretu - osigurati posebna vozila za prijevoz
- izraditi elaborat - itinerer prijevoza - utovar tereta i istovar - izraditi te
rminer ukupnog vremena prijevoza - izraditi dokumentaciju - izabrati vozno osobl
je - pribaviti sve potrebne dokumente - organizacija i tehnika prijevoza specija
lnih tereta predvia tri osnovne faze: 1.) PRIPREMNA FAZA a) ugovaranje prijevoza
b) odreivanje itinerera pregled dokumentacije trase - minimalni radiusi cesta - l
okacija mjesta za rekonstrukciju - predvianje zaobilazne ceste - odreivanje mjesta
za odmor, pretjecanje, mimoilaenje - odreivanje meteorolokih uvjeta c) prikupljanj
e raznih dozvola d) projektiranje prijevoza napraviti skicu tereta na vozilu - u
stanoviti osovinske pritiske, duinu irinu, visinu e) slanje zahtijeva za dobivanje
prijevoza f) pisanje prijevozne dokumentacije 2.) IZVRENJE PRIJEVOZA koji poinje
utovarom, centriranjem i uvrenjem tereta, te postavljanjem signalizacije koja oznaav
a gabarite, u toku prijevoza vie puta kontrolirati teret 3.) FAZA OKONANJA predaja
tereta, potpisivanje prijevozne dokumentacije, pisanje rauna za izvreni prijevoz
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

15

PRIJEVOZ LAKOPOKVARLJIVE ROBE lakopokvarljiva roba je grupa prehrambenih namirni

ca koja se uslijed klimatskih i drugih utjecaja mogu u kratkom roku pokvariti sv
rstava se u sljedee grupe: a) lakopokvarljive namirnice pokazuju osjetljivost na
vremenske i temperaturne utjecaje b) svjee namirnice c) smrznute namirnice podvrg
nute hlaenju ispod 7 do - 18 stupnjeva d) duboko smrznute namirnice podvrgnute hl
aenju ispod 18 stupnjeva lako pokvarljive namirnice mogu se grupirati na: - mesne
namirnice - mlijene namirnice - voe i povre - pia i sokovi vozila za prijevoz lako
pokvarljivih namirnica: - termika hladnjae - izotermika - zagrijavajua - provjetrava
jua vozila moraju biti sa hermetiki zatvorenim vratima na zadnjem eonom zidu, rashl
adna komora mora imati odreene ureaje za privrivanje namirnica ( kuke za meso ), nala
ze se u komori a kontrolni instrumenti u kabini vozaa izvrenje prijevoza dolazak n
a utovar ienje rashladne komore, doi u tono vrijeme na utovar to se upisuje u putni n
log i tovarni list - za vrijeme utovara provjeriti temperaturu, zabiljeiti nedost
atke, provjeriti koliinu robe - pred polazak - na putu - pri dolasku
MEUNARODNI PRIJEVOZ TERETA cestovni promet u meunarodnom prijevozu zauzima posebno
mjesto, zbog brzine, prijevoza od vrata do vrata, elastinosti prilagoavanja nasta
lima situacijama, smanjenja trokova ambalairanja svaki prijelaz granice zahtijeva
odreeno vrijeme zadravanja radi pregleda carinskih formalnosti, a to utjee na brzin
u prijevoza da bi se olakao prijelaz dravne granice potpisana je meunarodna konvenc
ija TIR ( 1959. god. ) konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila
je na snagu 20. oujka 1978. godine TIR transport internacional par la route ( meun
arodni cestovni prijelaz ) reim TIR sadri etiri osnovna zahtijeva: - teret se mora
prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve garancije u pogledu s
igurnosti - teret mora pratiti meunarodni karnet koji slui kao kontrolni dokument
otpremnoj, tranzitnoj i uputnoj zemlji - rad carinskih organa otpremne zemlje mo
ra biti priznat od strane zemalja i uputne zemlje - sve novane pristojbe za vrije
me prijevoza moraju biti priznate garancijom kada treba obaviti meunarodni prijev
oz tereta moe se postupiti na sljedei nain: a) da se teret prevozi prema sporazumu
TIR b) sa spiskom robe
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

16
c) pod pratnjom d) sa carinskom popratnicom u tom sluaju carinjenje robe obavlja
se na polaznoj carini najblioj mjestu utovara i carini opredjeljenja isprave za m
eunarodni prijevoz a) za osoblje b) za vozilo c) za teret ili robu da bi se mogao
izvriti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnu dokumentaci
ju: - karnet TIR - meunarodni tovarni list - ostala dokumentacija carinski organi
provjeravaju pouzdanost podataka unijetih u karnet, provjeravaju vozilo i konte
jner i stvaljaju carinske plombe iji se brojevi upisuju u karnet TIR karnet TIR s
adri niz listia u duplikatu koji slue carinskim organima za kontrolu kretanja vozil
a konvencijom TIR predvieni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili kontejner
a to je utvreno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog svaka zemlja ima svo
ju dozvolu koja se izdaje na graninom prijelazu pojedine drave bilateralnim ugovor
ima svake godine odreuju broj dozvola na bazi reciprociteta TIR karnet se izdaje
u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namjeten ili ivi TIR kar
net tampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom, moraju se dodati
listovi s prijevodima TIR karnet vrijedi do zakljuenja prijevoznog TIR procesa za
skup vozila ili vie kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan karnet polazne c
arinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredita moe se nalaziti
u najvie dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredinih carinarnica ne smije biti
vie od etiri ako transport obuhvaa samo jednu polaznu i jednu odredinu carinarnicu
TIR karnet mora sadravati najmanje dva lista za zemlju polaska, tri za odredinu ze
mlju, zatim po dva lista za svaku tranzitnu zemlju
OBJEKTI U SLUBI PRIJEVOZA da bi cestovni prijevoz mogao ispuniti sve zadatke potr
ebno je raspolagati i s objektima koji omoguuju bri, sigurniji, funkcionalniji i j
eftiniji prijevoz - meu te objekte ubrajaju se: - zbirna skladita - auto teretni k
olodvori ZBIRNA SKLADITA prostori gdje se obavlja skupljanje komadnih poiljaka gen
eralnog tereta - osim skupljanja tu se roba razvrstava po smjerovima, po primate
ljima ili vrstama tereta - vrste zbirnih skladita su: - u sklopu organizacije - s
amostalna - skladita udruenih prijevoznih organizacija - zbirna skladita za tree oso
be nazivaju se javnim skladitima AUTO TERETNI KOLODVORI prostori ili mjesta gdje
se obavlja javno i organizirano: skupljanje komadnih poiljaka, razvrstavanje po p
ravcima, spremanje i skladitenje, razvrstavanje po primateljima eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

17
zadatak: omoguuju linijski i kombinirani prijevoz, racionalno koritenje velikih pr
ijevoznih jedinica, ekonomino manipuliranje teretom pomou paleta i kontejnera doda
tne usluge: - servisno remontne usluge - sigurnosno zatitne mjere - lijenike usluge
- kontrola prijevoza lokacija izvan grada, u blizini prometnica, na prostornim
povrinama, u blizini potroakih centara, izvan naselja radi ekoloke istoe
TAHOGRAF ureaj u obliku sata koji radi na principu prenoenja linearnog gibanja cen
trifugalnog regulatora u linearno gibanje indikatora mehanizam tahografa na ploic
i ili uloku od papira presvuenog tankim slojem parafina automatski ispisuje pomou s
afirske igle fine linije ime podloni papir postaje vidljiv evidentiraju se sljedei
podaci: - poetak rada vozaa - kraj rada i vonje - vrijeme vonje i stajanja - broj za
ustavljanja - prijeena udaljenost - utroena koliina goriva - brzina vonje - broj okr
etaja motora - pojedinanost i ukupnost prijeenog puta - izmjena vozaa uloak od papir
a sastoji se od unutarnjeg polja na koje se podaci unose runo i vanjskog polja gd
je se obavlja registracija podataka pojedini tipovi tahografa s odgovarajuim uloci
ma mogu se koristiti za jedan dan ili sedam odnosno osam dana analiza dijagrama
tahografa pokazuje: - igliasti oblik pokazuje velike promjene u brzini - tupi obl
ik umjerenija vonja
-

POSADA VOZILA posadu vozila predstavljaju neposredni izvritelji prijevoznog zadat

ka tj. oni koji rade uz vozilo kao vozai, prijevozni radnici i kod specijalnih vo
zila pratitelji broj lanova ovisi o vrsti vozila, duini puta i svojstvima tereta k
oji se vozi broj lanova odreuje se najee na sljedei nain: a) na relacijama do 500 km b
z obzira na vrstu vozila rasporeuje se jedan voza b) na relacijama preko 500 km na
teretna vozila kojima najvea doputena teina prelazi 20 tona moe se rasporediti jeda
n voza pod uvjetom da mu se nakon svakih 500 km osigura propisano vrijeme odmora
ili zamjena, ako ne onda se odreuju dva vozaa c) u meunarodnom prometu na relacijam
a do 450 km kao u toki b) d) na relacijama gradskog i prigradskog prometa i prije
voza stvari teine do 20 kg i vozila najvee doputene teine do 3500 kg rasporeuje se je
dan voza ako su komadne poiljke tee od 20 kg rasporeuju se i prijevozni radnici e) k
ad se prevoze opasne stvari rasporeuju se dva vozaa
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

18
f) kod prijevoza specijalnih tereta rasporeuje se potreban broj vozaa i ostalih ra
dnika vozai svih vrsta prijevoza stvari moraju imati strunu spremu kvalificiranog
vozaa upravljati vozilom smije samo voza koji ima odgovarajuu vozaku dozvolu radno v
rijeme lanova posade sastoji se od vremena provedenog na efektivnom radu i vremen
a obavezne prisutnosti na mjestu obavljanja posla upravljanje vozilom iznad 3500
kg teine ne smije neprekidno trajati dulje od 5 sati prije poetka vonje voza mora i
mati najmanje 10 sati odmora prijevozni radnici radnici koji se rasporeuju na mot
orna vozila u svojstvu lanova posade radi obavljanja poslova utovara, pretovara i
li istovara operativno osoblje kao organizatori prijevoznog procesa su disponent
i, prometnici i kontrolori vrste disponenata: - lokalnog prijevoza - meugradskog
prijevoza - meunarodnog prijevoza - linijskog prijevoza - slobodnog prijevoza - z
a specijalne prijevoze tehniki referent ( referent voznog parka ) kontrolno osobl
je kontrolori prometa
TEMELJNI UVJETI RACIONALIZACIJE PRIJEVOZA pripremanje komadnog tereta u vee jedin
ice tereta pri emu se mora paziti na dimenzije kako bi se mogla primijeniti i dru
ga sredstva racionalizacije prijevoza kombinirani prijevoz teret se prevozi sred
stvima dviju ili vie grana prometa uvoenjem paleta i kontejnera ostvarena je znatn
a racionalizacija pretovarnih i skladinih manipulacija ime je uklonjena tehnoloka p
a i ekonomska barijera prijevoza izmeu raznih grana prometa tri oblika kombiniran
og prijevoza: a) prijevoz paketirane i paletizirane robe b) prijevoz u kontejner
ima c) prijevoz tovarnih sredstava jedne grane prometa sredstvima druge grane ci
lj kombiniranog prijevoza je omoguiti najbri i kvalitetan prijevoz od vrata do vra
ta metode kombiniranog prijevoza su sljedee: 1. prijevoz cestovnih vozila eljeznic
om 2. prijevoz velikih kontejnera eljeznicom 3. prijevoz eljeznikih vagona cestovni
m vozilima 4. prijevoz putnikih vozila eljeznicom 5. prijevoz cestovnih vozila sre
dstvima vodenog prometa 6. prijevoz eljeznikih vagona i cestovnih vozila feribotim
a 7. prijevoz vozila i tereta zrakoplovima neki sustavi kombiniranog prijevoza:
a) sustav Piggy back prijevoz cestovnih prikolica i poluprikolica na eljeznikim pl
ato vagonima b) sustav klokan vagoni prilagoeni za prijevoz prikolica i polupriko
lica bez skidanja kotaa ( dijelovi poda za kotae su uputeni ) c) sustav niskih vago
na vagoni su lankastog sastava, niskog poda, utovar se obavlja navoenjem preko pri
jelaznog mostia d) sustav feri - bot - prijevoz eljezniki vagona i cestovnih vozila
brodovima na vee udaljenosti
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

19
PALETIZACIJA okrupnjavanje robe u vee jedinice radi primjene sredstava pretovarne
mehanizacije da bi se ubrzao proces prijevoza i time snizili trokovi prijevoza paleta je vrsta pomone opreme koja omoguuje formiranje kompaktnog i vrstog paketa
sloenog iz raznih vrsta komadne robe - vrste paleta: - prema namjeni: ravne, boks
-palete, sanduk, specijalne - prema materijalu: drvene, metalne, plastine, kombin
irane - prema pokretljivosti: obine, polupokretne, pokretne ( u okviru ove podjel
e jo se dijele na: sklopive, rasklopive i vrste ) - palete se jo razvrstavaju i pre
ma nainu postavljanja nogara, broju ulaza za viljukare i nosivosti - ravna paleta
ravna vrsta podloga bez nadgradnje - dimenzije: 800 x 1000 i 1000 x 1200 - teina n
e smije prijei 5% nosive teine ili oko 25 kg - prednosti paletizacije: bri utovar i
istovar za 5 10 puta, smanjuje se zadravanje vozila na utovaru, manjim brojem vo
zila prevozi se vie tereta, smanjuje se radna snaga KONTEJNERIZACIJA je druga mje
ra racionalizacije prijevoza tereta ime se racionalizirala ambalaa u integralnom p
rijevozu - kontejner je manipulativno-prijevozna oprema, u obliku zatvorene posu
de u obliku sanduka, cisterne, sanduk hladnjaka, vree specijalne namjene - vrste
kontejnera: a) kontejneri europskih eljeznica ( UIC ) b) kontejneri internacional
ne organizacije za standardizaciju ( ISO ) - prema nosivosti mogu biti: laki, sre
dnji, teki - prema volumenu mogu biti: mali, srednji, veliki i specijalni - prema
namjeni: univerzalni i specijalni - prema vrsti tereta: za komadni, rasuti, tek
ui - prema pokretljivosti: nepokretni, pokretni sa kotaiima - prema materijalu: met
alni, drveni, kombinacija gume, sintetike ili tekstila - prema rasklopivosti: ne
sklopivi, sklopivi - ciljevi primjene kontejnerizacije su: - smanjenje trokova am
balairanja - bolja zatita tereta - formiranje podesnih prijevoznih jedinica ime se
postie brzina manipuliranja - puna iskoritenost prostora vozila - optimalno iskorit
enje skladinog prostora - smanjenje ukupnih trokova prijevoza - uvjeti koje mora i
spunjavati kontejner su: vrst, lagan, otporan na vremenske prilike, brz utovar i
istovar, tipiziran, standardiziran, da se lako otvara, zatvara i isti itd. - meha
nizacija za manipulaciju kontejnerima: sve vrste viliara, dizalice, podizne platf
orme i dizala
STUPANJ ISKORITENJA VOZNOG PARKA stupanj iskoritenja prikazuje se koeficijentima m
oe se odnositi na cjelokupni vozni park ili na dio tehniki ispravnog voznog parka
koeficijent iskoritenja voznog parka jednak je odnosu broja kalendarskih autodana
na radu i ukupnog broja autodana koeficijent iskoritenja tehniki ispravnog voznog
parka jednak je odnosu izmeu broja autodana na radu i autodana tehniki ispravnih
vozila
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

20
koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka jednak je odnosu broja autodana tehn
iki ispravnih vozila i broja ukupnih autodana koeficijent tehnike neispravnosti vo
znog parka jednak je odnosu izmeu broja autodana tehniki neispravnih vozila i broj
a ukupnih autodana
KOEFICIJENT ISKORITENJA PRIJEENOG PUTA jednak je odnosu prijeenih kilometara s tere
tom i ukupnog prijeenog puta u kilometrima moe se odrediti za jednu obinu vonju, sloe
nu vonju, jedinicu voznog parka ili cijeli
K
km
=
KM KM
t u
vozni park veliina koeficijenta ovisi o organizaciji prijevoznog procesa, meusobno
m odnosu otpreme i dopreme, o mogunosti prijevoza raznovrsnih tereta istim prijev
oznim sredstvima srednja duina vonje s teretom jednaka je odnosu ukupnog prijeenog
puta s teretom prema broju izvrenih vonji srednji dnevni prijeeni put jednak je odn
osu ukupnog prijeenog puta voznog parka prema broju autodana na radu za promatran
i period vremena srednje rastojanje prijevoza jedne tone tereta jednako je odnos
u ostvarenog prijevoznog rada prema koliini prevezenog tereta
POKAZATELJI GOSPODARSTVENOG UINKA su:
- mogui tonski kilometri - stvarni tonski kilometri - prosjeni put jedne tone tere
ta - mogui tonski km izraunavaju se mnoenjem registrirane korisne nosivosti vozila
s udaljenou puta - stvarne tonske km dobijemo mnoenjem teine prevezenog tereta u ton
ama s duinom prijeenog puta u kilometrima - odnos izmeu izvrenog i mogueg prijevoznog
uinka nazivamo koeficijentom iskoritenja nosivosti ( dinamiki ), a statiki koeficij
ent iskoritenja jednak je omjeru stvarnog optereenja i mogueg optereenja vozila - pr
osjeni put jedne tone tereta dobijemo kao omjer tonskih kilometara i broja prevez
enih tona tereta - tehnika brzina je omjer prijeenih kilometara i pripadnog vremen
a ( put koji prijee vozilo u jedinici vremena ) - putna brzina je prosjena brzina
vozila za vrijeme koritenja vozila od polaznog do ciljnog mjesta - komercijalna b
rzina je odnos puta koji prijee vozilo u jedinici vremena s tim to se uzima cijelo
vrijeme koje je vozilo provelo u radu na nekom zadatku
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

21
RAD I PROIZVODNOST VOZNOG PARKA prijevozna sposobnost voznog parka je odnos mogue
g broja prevezenih tona u jednom autosatu rada prijevozni uinak je odnos ostvaren
ih tonskih kilometara u jednom satu na prijevoznu sposobnost i prijevozni uinak i
ma utjecaj kilometri pod teretom, tehnika brzina, vrijeme stajanja, utovar, istov
ar, koeficijent iskoritenja prijeenog puta, stupanj iskoritenja nosivosti
eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

22
Pitanja za ponavljanje 1. Kako je podijeljen cestovni teretni prijevoz? 2. to se
podrazumijeva pod pojmom tereta, a to pod pojmom robe u prijevoznom procesu? 3. N
a koji nain i kako je izvrena podjela tereta? 4. to se podrazumijeva pod prijevozno
m i manipulativnom sposobnou tereta? 5. Ambalaa: pojam i vrste? 6. Objasniti prijev
ozne tokove? 7. Koja svojstva moraju imati motorna vozila? 8. Koje su vrste vozi
la? 9. to su to specijalna teretna vozila? 10. Kako je klasificirana prijevozno-m
anipulativna mehanizacija? 11. Koje su vrste viliara i koji im je nain primjene? 1
2. Prijenosnici: vrste i primjena? 13. Kako je izvrena podjela cesta? 14. Konstru
ktivni elementi ceste? 15. Koje su vrste prikljunih vozila? 16. Koje su osnovne f
aze rada u prijevoznom procesu? 17. Koje su faze izvrenja u prijevoznom procesu?
18. Koju prijevoznu dokumentaciju poznajete? 19. to su to utovarno-istovarne stan
ice ? 20. Na koji se sve nain moe izvriti utovar i istovar tereta ? 21. Kako se ter
et uvruje na vozilu? 22. Kako se dijeli prijevoz tereta prema organizaciji? 23. Nab
rojiti opasne terete? 24. Koje se predranje moraju obaviti prije prijevoza speci
jalnog tereta? 25. Koje su vrste vozila za prijevoz lakopokvarljive robe? 26. Po
jam i znaenje konvencije TIR? 27. Karnet TIR? 28. to su zbirna skladita, a to auto-t
eretni kolodvori? 29. Koje podatke evidentira tahograf? 30. O emu ovisi broj lanov
a posade vozila i kako se to odreuje? 31. Objasniti kombinirani prijevoz? 32. Obj
asniti pojam paletizacije? 33. Objasniti pojam kontejnerizacije? 34. Koji su pok
azatelji gospodarstvenog uinka? 35. Objasniti tehniku, putnu i komercijalnu brzinu
?
eljeznika tehnika kola Moravice