Karim Zaimovi - Tajna dema od malina

Knjiga koja govori o tome kako su sva velika dostignua ljudske rase nastala pod
utjecajem - malina
Rijetko kad ostanem bez rijei. Kada se to nekim udom i dogodi, najei razlog
je moja elja da previe toga kaem odjednom. U tom trenutku, roj misli u mojoj
glavi uini da zanijemim. E sad, ne bih vas zamarala tim problemom da se ne radi
o pisanju ove recenzije. Nakon proitane Tajne dema od malina, petnaest dana
traila sam nain na koji bih prvo uobliila svoje nebrojene misli, a zatim i rijei o
ovoj knjizi, o Karimu Zaimoviu, o ratu, Sarajevu, ivotu i smrti.
Karim Zaimovi imao je samo 14 godina kada je objavljen njegov prvi tekst o
stripu. Ve tada, kao veliki zaljubljenik u strip, isticao se svojim poznavanjem
devete umjetnosti. Prema rijeima Miljenka Jergovia: Propisao je ozbiljno,
osloboen klinakih i pubertetskih egzaltacija, odmah kao da i nema namjeru
baviti se u ivotu iim drugim osim stripom. I, doista, strip je imao ogromnu
ulogu u Karimovu bolno kratkom ivotu. Bio je svojevrstan autoritet za strip u BiH,
a njegove su tekstove naruivale skoro sve bosanske novine. Umro je s 24
godine, u Sarajevu, na samom zavretku rata, od posljedica ranjavanja granatom.
U tim nesretnim ratnim godinama, nastajala je Tajna dema od malina. Ova
knjiga nikada nije trebala biti objavljena u ovoj formi, no nakon Karimove smrti,
skupljena je njegova literarna ostavtina i objavljena pod istim naslovom kao i
jedna od pria. Knjiga se sastoji od jedanaest pria, od kojih svaka smjeta
Sarajevo u epicentar vanih svjetskih dogaaja. Zanimljivo je kad promotrite
kontekst u kojem su prie nastajale i sam sadraj pria s jedne strane Sarajevo
je usred ratnog vihora, pod okupacijom, a s druge strane, Karimovo Sarajevo iz
pria je grad intriga, velikih svjetskih povijesnih tajni i misterija.
Tako u prii ovjek sa iljinim licem upoznajemo Jakoba Esalovia, ovjeka koji
je roen s deformiranim licem. Jakob Esalovi bijae ovjek od krvi i mesa,
stvorenje to je iz majine utrobe izalo da na ovome svijetu spozna samo patnju,
surovost i nerazumijevanje. Spletom groznih okolnosti, Jakob dospijeva do Los
Angelesa gdje ga zapaa, ni manje ni vie, Walt Disney koji po njemu stvara lik
ilje. Time se definira konana i moda najvea bizarnost: lice jednog sudbinom
muenog ovjeka postalo je prototip za linost jednog crtanog tupavog smotanka.

U prii udo nevieno Karim nam otkriva da je Sarajevom izmeu 1913. i 1914.
harao Sarajevski vampir, koji se nekako oslobodio i nastavio harati Sarajevom
tijekom rata! Tajna Nikole Tesle, u biti formula oruja nevjerojatne snage ija
mo poiva na krajnje jednostavnim zakonima fizike, zagubila se upravo u
Sarajevu. Onaj tko ju pronae, u rukama ima klju za zavretak rata!
U priama se pojavljuju takori na kojima su SS-ovci izvodili pokuse iz genetskog
inenjeringa, podivljale europske krave, najvea remek-djela slikarstva skrivena u
Sarajevu, ali i genetiki otisci nacistikih voa, pa i samog Hitlera.
Pria Tajna dema od malina otkriva doista impresivnu tajnu o razvoju ljudske
rase. Ne biste vjerovali, no maline zauzimaju kljuno mjesto u povijesti svijeta,
toliko kljuno da nam je to uporno zatakavano! Razoarat u vas podatkom da
su maline kakve poznajemo samo imitacija pravih malina nevjerojatnih svojstava.

Prava malina, onakva kakvu je pamte nai preci, jeste sveta biljka, plod u kojem
je sr ravnotee ljudske duhovnosti i prirode. Kontrolirano uzimanje maline
nadahnjuje svijest i otvara nam nesluene vidike.
Egipatske piramide, piramide Indijanaca u junoj Americi, zlatno doba grke
kulture... sva velika dostignua ljudske rase nastala su pod utjecajem malina.
Ratovi su se kroz povijest vodili izmeu malinaa i antimalinaa, a legenda o
Svetom gralu u biti je formula pravljenja dema od malina. Pitate se zato se
vodio rat na naim prostorima krajem prolog stoljea? Navodno, jednom
prilikom Tito je demom slabije kvalitete posluio tadanjeg generala Franju
Tumana, radi ega je ovaj oficir dobio viednevnu, iscrpljujuu dijareju. Tada se,
kau prie, Tuman zavjetovao da e kad-tad dokinuti Titovu Jugoslaviju. Ne
mogu vas ne pitati, zar ovo nije genijalno!?
Meni najdirljivija pria je ona zadnja, bez naslova. U toj prii, Karim je doslovno
predvidio svoju smrt. U prii, jedan novinar koji se, eto sluajno, zove Karim
Zaimovi, pogiba u radijskom studiju od neprijateljske granate. Pria (i knjiga)
zavrava, neu rei reenicom, ve ovim nizom rijei: To je bio kraj emisije,
osamnaeste emisije Josif i njegova braa, u kojoj je
Bez toke, bez ijednog znaka interpunkcije. itajui i istodobno znajui za sudbinu
pravog Karima Zaimovia, taj niz rijei ostavlja straan utisak. Jo sam pod
dojmom tog niza rijei, jer on savreno jasno i okom vidljivo prikazuje stvarni
naprasni Karimov odlazak.
Svijet je jedno veliko tkanje, i u njemu je sve sluajno. Ne postoje zakonitosti, ne
postoje pravila. Sluaj je ono to odreuje mjesto svakog od nas. U tom tkanju mi
smo niti i vorii, linije koje se neshvatljivom logikom, u kojoj moda i ima reda,
ali je on od vie vrste, linije koje se, dakle, stalno susreu i razilaze, upliu i
raspliu. Ponekad u tom stalnom izatkavanju bude ravnotee. Jer ni jedna se nit
ne moe zategnuti i uplesti dok se neka druga ne rasplete i otpusti. Ali, kao to
smo rekli, sluaj je ono to odreuje takve stvari.
Na tragu toga, ja u rei ovako: da nije bilo Karima, ne bi bilo ovih pria. Da nije
bilo ovih pria, ne bismo saznali sve ove nevjerojatne tajne. Prvenstveno ne
bismo saznali za tajnu dema od malina. Sad kad ju ipak znamo, moemo se
suprotstaviti antimalinaima i krenuti u potragu za tajnom o pravljenju tog
boanstvenog dema. Moda ipak imamo ansu saznati kakvog su okusa prave
maline, za razliku od ovih dananjih, kako se ini, bezukusnih hibrida.
*******
Karim Zaimovi roen je u Sarajevu 6. svibnja 1971. godine. Nakon zavretka
sarajevske Prve gimnazije 1989. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti ali
ve nakon nekoliko mjeseci prelazi na studij komparativne knjievnosti
Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od najranije mladosti intenzivno se bavi
crtanjem i neumorno ita, naroito lijepu knjievnost.
Ve u tim godinama kod njega se razvija velika ljubav prema stripu zahvaljujui
kojoj izrasta u svestranog poznavatelja domaeg i svjetskog stripa tako da je
napisao niz vrijednih lanaka, kritika, osvrta i recenzija iz ove oblasti. Veoma rano
se poinje baviti i novinarstvom (sa nepunih 14 godine poinje suraivati na
Radio Sarajevu).

Pie o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi openito u mnogim asopisima,

nedjeljnim i dnevnim listovima (Nai dani, Lica, Vidici, Quorum, Kvadrat, Patak,
Slobodna Dalmacija, Knjievna revija, Mladina, Start, Erasmus, Osloboenje,
Veernje novine, Avaz, Ven, Sineast, Fantom slobode, Dani...). Bio je stalni
suradnik Nezavisnog radija Zid, a u prijeratnom periodu povremeno je suraivao
na Treem programu TV Sarajevo i programima Radio Sarajeva.
Poginuo je 13. kolovoza 1995. godine od posljedica ranjavanja - kao civilna rtva
jednog od mnogobrojnih zloinakih granatiranja Sarajeva.

Sve vrijeme rata proveo je u Sarajevu. Nakon demobilizacije iz Armije BH, u

magazinu Dani ureuje kulturnu rubriku. Sa Semezdinom Mehmedinoviem
pokree asopis za kulturu "Fantom slobode" u kojem obavlja dunost zamjenika
glavnog urednika. Pie pripovijetke i scenarije za stripove. U rukopisu su mu
ostala dva nedovrena romana.
Iako mu je u trenutku smrti bilo tek dvadeset i etiri godine, pokazao je ipak da je
u tom kratkom ivotnom razdoblju mogao postii neto za to je mnogima trebalo
nekoliko decenija. To dovoljno govori o njegovom talentu koji je, naalost, prestao
ratnim vihorom. Taj njegov talent se moe dosta dobro i lijepo oitovati u
njegovom jedinom djelu "Tajna dema od malina".
Uz jednu napomenu, ovo djelo nikada nije bilo zamiljeno da bude u formi u
kakvoj je danas, ali sama ostavtina Karima Zaimovia je sama po sebi
zahtijevala da bude izdana pa makar i u nedovrenoj i neobraenoj formi. Tako je
ovo njegovo djelo ostao jedini svjedok i njegova ivota, ali i tog talenta koji je
propao.

http://www.4shared.com/rar/Gmn-egzrce/Karim_Zaimovic_-_Tajna_dema_od.html