FIKRETA PARAVLI

9 789958 695018

ISBN 9958-695-01-4

RIJE KAO LIJEK

Fikreta Paravli roena je 1952. godine

u Foi u radnikoj porodici. Tu je 1971.
zavrila Srednju medicinsku kolu, a viu
1988. u Sarajevu. Do 1984. godine radila je
u Medicinskom centru Travnik, a potom
dobija posao na hirurkom odjeljenju Vojne
bolnice u Sarajevu.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u
Dravnoj bolnici Sarajevo radila je na
poslovima vieg medicinskog tehniara i
dala je svoj doprinos medicinskom
zbrinjavanju povrijeenih i oboljelih
pripadnika Armije BiH i graana Sarajeva.
Bila je jedan od lanova Inicijativnog
odbora za osnivanje Udruenja medicinskih
sestara i tehniara Federacije Bosne i
Hercegovine, a na Osnivakoj skuptini
Udruenja 1995. godine izabrana je za
podpredsjednika.
Za postignute rezultate rada 2002. godine
dodijeljena joj je Plakete Ope bolnice
Sarajevo. Udata je i majka je dvoje djece.
Danas ivi i radi u Sarajevu.

Fikreta Paravli

RIJE KAO LIJEK

prirunik
za medicinske sestre i tehniare

Sarajevo, 2006.

Autor:

Fikreta Paravli,-vii medicinski tehniar

RIJE KAO LIJEK

Prirunik za medicinske sestre i tehniare
Recenzenti:

Prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarevi

Prof. dr. sci. med. Sreko imi
Mr. sci. med. dr. ukrija ozi

Ureivaki savjet:

Izdava:
Za izdavaa:

Prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarevi

Prim. mr. ph. Edina Stevi
Amra ustovi Hadimuratovi, vii
fizioterapeutski tehniar

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

JU Opa bolnica "Prim. Dr. Abdulah Naka"
Prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarevi
Dr. Bakir Naka

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
614.253.5:174
PARAVLI, Fikreta
Rije kao lijeka / Fikreta Paravli. Sarajevo:
Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo [etc.],
2006. 133 str.: ilustr.; 21 cm
Bilbliografija: 128-130 str
ISBN 9958-695-01-4
COBISS.BH-ID 14926342

Lektor: Nataa Filatov

Dizajn naslovne strane: Edin Musli
Raunarska priprema: Nedim Muhi
tampa: "SaVart" Sarajevo
Za tampu: Pao Varatan
Tira: 1.000 primjeraka

Bolestan ovjek je svijet za sebe u koji je esto vrlo teko

ui.
Nabolji i najlaki put je LIJEPA RIJE!
Autor

SADRAJ
Rije autora ............................................................................

Iz istorijata sestrinstva ........................................................... 14

Ukratko o teoriji komunikacije ............................................
Uvod u komunikaciju ............................................................
Definicija komunikacije ....................................................
Znaaj komunikacije .........................................................
Elementi komunikacije za izgradnju odnosa .....................
Vrste komunikacije ...............................................................
Osnovna podjela ................................................................
Druga vrsta podjele ...........................................................
Razgovor kao temelj kontakta izmeu
medicinske sestre i pacijenta .................................................
Jesmo li zaboravili zaista komunicirati sa pacijentom? ........
Prvi kontakt medicinske sestre i pacijenta ............................
Uvod ..................................................................................
Kakav bi trebao biti prvi kontakt
medicinske sestre i pacijenta .............................................
Kako postavljati pitanja? ...................................................
Preporuke ...........................................................................
Neverbalna komunikacija medicinska sestra pacijent .......
Preporuke ...........................................................................
Smetnje i prepreke u komunikaciji
medicinska sestra pacijent ..................................................
Komunikacijski um ..........................................................
Objektivni uzroci smetnjama u komunikaciji ...................
Preporuke ...........................................................................

18
18
19
19
20
21
22
22
24
24
26
26
28
28
28
29
30
31
31
31
32

Subjektivni uzroci smetnjama u komunikaciji .................. 32

Preporuke ........................................................................... 33
Pacijent ko je to? .................................................................
Pacijent je ljudsko bie .........................................................
Preporuke ...........................................................................
Najee karakteristike pacijenata
prema "lokalitetu" bolesti ......................................................
Preporuke ...........................................................................
Najei pratioci bolesti ........................................................
Bol .....................................................................................
Preporuke ...........................................................................
Strah ...................................................................................
Preporuke ...........................................................................

34
34
35
36
37
37
37
38
38
39

Sestrinska dokumentacija .....................................................

ta sve spada u osnovnu sestrinsku dokumentaciju? ............
Osvrt na ljekarsku anamnezu ................................................
Zato je potrebna dodatna sestrinska dokumentacija? ..........
Sestrinski anamnestiko-proceduralni karton .......................
Elementi sestrinskog kartona .............................................
Rezime ...............................................................................
Obrazac ..............................................................................

40
40
40
41
42
42
45
46

Medicinska sestra kao dobar slualac ..................................

Da li znamo sluati? ..............................................................
Preporuke ...........................................................................
Govorni bonton u komunikaciji ............................................
Preporuke ...........................................................................

48
48
49
50
50

Medicinska sestra i okupacija bola .......................................

ta je bol? ..............................................................................
Sestra i pacijent u bolnoj fazi ................................................
Preporuke ...........................................................................

51
51
52
53

Medicinska sestra i pacijent sa malignomom ...................... 54

ta je to malignom? ............................................................... 54

Djeca i malignom ..................................................................

Omladina i malignom ............................................................
Odrasle osobe i malignom .....................................................
Preporuke ...........................................................................

55
56
58
58

Medicinska sestra i palijativna njega ...................................

Rad multidisciplinarnog tima ................................................
Uloga medicinske sestre u timu .........................................
Ponekom rijeju, a vie utnjom govorimo ...........................
Kako saoptiti smrt pacijenta? ..............................................
Preporuke ...........................................................................

60
60
61
64
65
65

Rad medicinske sestre sa invalidom u kolicima ..................

Karakteristike sestrinskog rada sa invalidom u kolicima ......
ta sestra treba da zna? .........................................................
Preporuke ...........................................................................

67
67
68
70

Rad medicinske sestre sa pacijentom vjernikom ................ 71

Preporuke ........................................................................... 71
Rad medicinske sestre u zajednici ........................................
Uvod ......................................................................................
Nikotinska ovisnost ...............................................................
Preporuke ...........................................................................
Alkoholizam ..........................................................................
Preporuke ...........................................................................
Narkomanija ..........................................................................
Uvod ..................................................................................
Profesionalna pomo
medicinske sestre u Savjetovalitu ....................................
Medicinska sestra u drugim zdravstvenim
ustanovama sa pacijentom ovisnikom ...............................
Preporuke ...........................................................................

73
73
74
75
76
77
77
77
78
79
80

Uloga medicinske sestre u psiholokoj pripremi

pacijenta za operaciju ............................................................ 82
Preporuke ........................................................................... 85

Empatija suosjeajnost u sestrinskom poslu ....................

Uvod ......................................................................................
Samokontrola osjeanja ........................................................
Preporuke ...........................................................................

86
86
87
89

Medicinska sestra i njeno djelo ............................................. 90

Lik medicinske sestre ............................................................ 90
Ko je medicinska sestra? ................................................... 90
Oni koji su zalutali u profesiju .......................................... 91
Od kolovanja do zanimanja ................................................. 92
Osnovni djelokrug rada medicinske sestre ........................ 92
Medicinska sestra kroz kolovanje i edukaciju ................. 92
Odnos teorije i prakse u radu medicinske sestre ............... 95
Smjenski rad medicinske sestre ......................................... 96
Sestrinska udruenja .......................................................... 100
Medicinska sestra u odnosu sa drugima .............................. 103
Medicinska sestra i timski rad ............................................... 103
Uvod .................................................................................. 103
Medicinska sestra i medicinska sestra ............................... 104
Preporuke ........................................................................... 106
Medicinska sestra i doktor ................................................. 106
Preporuke ........................................................................... 108
Medicinska sestra i nemedicinsko osoblje ........................ 108
Preporuke ........................................................................... 109
Medicinska sestra i pratnja pacijenta .................................... 110
Medicinska sestra i pacijentova posjeta ................................ 112
Preporuke za komunikaciju sa pratnjom i posjetom ......... 113
Profesionalne i neprofesionalne bolesti
medicinske sestre .................................................................... 114
Uzroci bolesti medicinske sestre ........................................... 115
Pacijent i njegova bolest Mikrobioloka opasnost ......... 115
Preporuke za mjere zatite ................................................. 115
Toksine materije .............................................................. 116
Mjere zatite od toksinih materija ................................... 117

Bolesti uzrokovane fizikim optereenjem ........................... 118

Preporuke za mjere zatite od fizikog optereenja .......... 119
Psihiki stres kao uzrok bolesti ............................................. 119
Preporuke za mjere zatite od psihikog stresa ................. 120
Zato je prisutna neozbiljnost u pristupu
sestrinskoj bolesti .................................................................. 121
Objektivni razlozi .............................................................. 121
Subjektivni razlozi ............................................................. 121
Kome, kada i kako se medicinska sestra treba obratiti
kada je bolesna .................................................................. 122
Vano je upamtiti .............................................................. 122
Definicije i zakonska regulativa koja se tie
medicinskih sestara ................................................................ 123
Definicija pojma zdravstvena njega ...................................... 123
Definicija pojma sestrinstvo .................................................. 123
Definicija pojma medicinska sestra ...................................... 124
Izvod iz Zakona o zdravstvenoj zatiti .................................. 124
Literatura ................................................................................ 128
Rekli su o knjizi ...................................................................... 131

Rije kao lijek

RIJE AUTORA
Posao medicinske sestre zapoela sam davne 1971. u bol
nici u Travniku. Malo je bilo tada kolovanih medicinskih sestara i
te su poslove obavljali uglavnom priueni bolniari. Zato je moj
rad zapoeo odmah pored kreveta pacijenta, a nadam se da e tako i
zavriti. U svojoj dugogodinjoj praksi medicinske sestre sretala
sam se sa rijekom pacijenata koji su se po mnogo emu razlikovali
razliitih bolesti, starosne dobi, obrazovnog nivoa, razliitih po
gleda na zdravlje i bolest, manje ili vie povjerljivih prema ljeka
rima i sestrama. U neemu su svi ipak bili isti - svi su traili lijek i
oekivali lijepu rije!
Uvijek sam smatrala da glavni atributi profesije medicinske
sestre treba da budu humanost, znanje i lijepa rije. Ljekar je taj
koji odreuje nain lijeenja i propisuje terapiju-lijek, a sestra kroz
zdravstvenu njegu provodi ono to je ljekar odredio - daje lijek ali i
lijepu rije kao lijek.
Lijepa rijei je putokaz koji bre pronalazi pravi put ka
pomoi, s njom sve dobiva neku novu, veu dimenziju i izraaj
nost, ona pacijenta lako usmjerava ka njegovom cilju ozdrav
ljenju. Njom se briu one male neznatne prepreke u prvoj komu
nikaciji uopte, pa i u prvom kontaktu sa pacijentom. Lijepa rije
hrabri pacijenta, otklanja mu prisutan strah, skrauje put ka brem
obostranom razumijevanju i povjerenju, njome se dobiva ono to je
skriveno u pacijentu, ono to se ne kae, a tako je bitno.
To je i jedan od razloga zbog ega sam se odluila da pone
to napiem o ovoj temi, usput podsjetim na ono to se o ovome

Rije kao lijek

nauilo u koli, potaknem na lijepo kuno ponaanje koje se polako

gubi u brzini ivljenja, u masi nebitnih stvari i u izgubljenosti
nereenog.
Koliko se gubi lijepa rije?
Vi se zovete...
Uite, ljekar Vas eka.
Molim Vas Vae generalije.
Izvolite nalaze.
Ljekar Vam je sve rekao.
Nemojte mene pitati, pitajte ljekara.
Imate sve napisano na nalazu. itajte!
Dovienja.
Koliko se ovo puta ulo! Kratka pitanja - jo krai odgovo
ri. Nema lijepih rijei, samo suhoparan pomalo drzak razgovor.
emu ovakav stav? Moe li biti neto drugaije? Bolje?
Vi ste sigurno...
Molim Vas da se pripremite i uete kod ljekara na pregled.
Sve to Vas interesuje i to Vam treba recite.
Nemojte se ustruavati da pitate.
Vai nalazi koje ste traili su ovdje. Uzmite ih i pokaite
ljekaru.
Da li ste shvatili ono to Vam je ljekar rekao?
Ako Vam neto nije jasno ja u Vam pojasniti.
Imate li pratnju ili nekog ko je uz Vas?
Kontrola Vam je zakazana tog datuma. Budite redovni na
kontroli jer svoje zdravlje morate uvati.
Dovienja.
Ovo je jednostavan primjer ali, za onoga ko eli, pouka
moe biti velika.

10

Rije kao lijek

U kojoj ste Vi grupi - prvoj ili drugoj?

Da li Vaa lijepa rije za Vas predstavlja neki napor?
Da li je teko izgovarate?
Da li nam neko brani da se i rijeima lijepo ophodimo?
Praksa pokazuje da se danas lijepa rije gubi, sve vie ne
staje, manje je u upotrebi. Zato?
U eri elektronike i automatizacije, raunari polako zauzi
maju mjesto sagovornika. Kompjuter ne govori, nalazi se itaju na
jeziku neprepoznatljivom za obinog ovjeka.
Sve je manje vremena za razgovor. I u zdravstvu kao i
drugdje - vrijeme je novac. Kvantitet zamjenjuje kvalitet. U razgo
voru sa pacijentom koristimo njemu neprepoznatljivu terminolo
giju. Identitet ovjeka, ono najbitnije, lino ime i prezime se, naa
lost, u nekim sluajevima zamjenjuje sa brojem, dijagnozom ili tim
i tim krevetom.
Nedovoljno plaen i cijenjen posao bijelog mantila od stra
ne drutva takoe negativno utie na ponaanje zdravstvenog rad
nika.
To su bili samo neki razlozi koji su me naveli da dio svoga
tridesetogodinjeg sestrinskog iskustva pretoim u pisanu rije iz
koje mlae koleginice mogu nauiti neto vie i novo, a one starije
podsjetiti se na neke momente koje smatram naroito bitnim i koje
nikada u svom poslu ne smijemo zaboraviti.
Osim toga, prirunik moe posluiti uenicima srednjih
medicinskih kola kao ira literatura za izuavanje predmeta
"Zdravstvena njega", a u njegovom sadraju korisne upute mogu
nai i svi drugi koji su na bilo koji nain ukljueni u njegu bolesnih
osoba.
Poslovi i radni zadaci medicinskih sestara i tehniara odvi
jaju se u svih dvadeset etiri sata - cijeli dan i cijelu no. Deava se
da se samo u jednoj smjeni uje i doivi dosta o razliitim ljudskim
11

Rije kao lijek

sudbinama, da se dosta bola nagleda, pone novi ivot raanjem,

ali i da se poneko od pacijenata u smrt isprati.
Rijeka bolesnika koji boluju i fiziki i psihiki, razliitih
boja koe i rasa, nacija i kultura proe kroz praksu i rad medicinske
sestre. Svakom bolesnom cilj je isti - ozdravljenje. Ta elja paci
jenta, kao i na poziv u cjelini, stavljaju sestru gotovo svakodnevno
pred pitanje - kako do toga doi to bre i efikasnije!?
Da bi to postigli, prije svega moramo imati u vidu da
bolestan ovjek ivi u svom unutranjem svijetu u koji je, ponekad
vrlo teko ui.
Kako pomoi? Pokuau dati jednostavne, do sada nenapi
sane odgovore, koje treba da svi znamo.
Savremena medicina, u saradnji sa drugim naunim gra
nama, ima osnovni zadataka - spreavanja nastanka bolesti, a kada
do nje ipak doe - lijeenje. To praktino provode medicinski ti
movi, a svaki od tih timova, bez obzira o kojoj grani medicine se
radi, ima u svom sastavu medicinsku sestru medicinskog tehni
ara.
Da bi pratila gotovo svakodnevne novine i bila u toku,
dananja medicinska sestra mora da se stalno educira, i to radi do
kraja svog radnog vijeka. Dakle, kada medicinska sestra zavri
kolu, mora biti svjesna da time njena edukacija ne prestaje. Nova
literatura i informacije, tampane ili elektronske, biljee velikom
brzinom novine i uspjehe medicinske teorije i prakse. Nauka ide
svakim danom sve dalje. Ono to je bilo danas ili prije pet-deset
godina sutra je ve modifikovano ili ne vai. Kraj kolovanja je
zapravo poetak druge etape sestrinske edukacije.
U moru tema iz sestrinstva ima meutim neto o emu se
malo pie a vie govori, i to uglavnom u prilikama kad "zakripi",
kada neki zdravstveni radnik postane pacijent pa iz te perspektive
poinje da gleda i osjea stvari.
Zato pokrenimo ponovo onu nau sestrinsku, ljudsku, obi
nu i jednostavnu, pomalo zaboravljenu a tako svima dragu LIJEPU RIJE.
12

Rije kao lijek

PREPORUKE MEDICINSKIM SESTRAMA

Prema pacijentu se odnosi kao majka prema djetetu.
Ne podlijei promjenama svog raspoloenja pred
pacijentom.
Svoj asni poziv dopuni i lijepom rijei.
Runa i pogrena rije moe vie da zaboli nego sama
bol.
Njeguj i uvaj naviku lijepog ponaanja prema
pacijentima kao i prema ostalim ljudima.
Autor

13

Rije kao lijek

IZ ISTORIJATA SESTRINSTVA
Sa postankom ovjeanstva i pojavom ovjeka kao razum
nog bia, uporedo se razvija i instinktivnost brige, prvo prema
vlastitom potomku (djetetu), da bi se zatim to prenijelo i na slabe i
nemone u bliem okruenju. Ova osobina je jae izraena kod
ena jer su po zakonu prirode predodreene za reprodukciju po
tomstva.
Dakle, te prve sestre, moemo ih nazvati "prasestre", stare
su onoliko koliko je star i ljudski rod.
Dalja evoluacija zatitnica, pomagaica prema nejakim,
slabim i bolesnim se nastavlja, rasprostire na iru okolinu zajed
nicu, pleme, drutvo.
Rije sestra potie od latinske rijei nutrite hraniti,
izdravati, preko francuske rijei nours - ena koja doji, do nurse ena koja brine. To ime je ostalo do dananjeg dana.
Razvojem drutva, uloga sestre se proiruje na zbrinjavanje
bolesnih, starih i iznemoglih, njihovom lijeenju i njezi.
Prve profesionalne sestre koje su stavile peat i obiljeile
poetak sestrinske profesije, koje su prve napisale i dokumentovale
sestrinsku istoriju, bile su Kanaanke Marija Adelaida Nutting i
Lavinia Lloyd Dock.

14

Rije kao lijek

Mary Adelaide Nutting

1858-1948

Prva institucija univerzitetskog tipa za sestre

osnovana je l890. na klinici Johns Hopkins,
a zavrila ju je Meri Adelaida Nutting koja
je i sama bila veliki pobornik univerzitet
skog kolovanja i edukovanja sestara. Na
istoj klinici l893. Meri Adelaida postavljena je za asistenta
odreenog za sestre, da bi 1907. godine bila unaprijeena za
direktora Department of Nursing Education at Teachers College,
Columbia University. Aktivira se u Amerikoj fondaciji sestara kao
predsjednik i postaje lan Internacionalnog vijea sestara
osnovanog u Londonu l899. od strane Ethel Bettford Fenwick. Dala
je znaajan doprinos sestrinskoj literaturi. Napisala je A Sound
Economic Basis for Nursing, a bila je i koautor sa Laviniom Dock
prva dva volumena knjige History of Nursing. Takoe pie mnoge
lanke za sestre i zdravstvenu periodiku.
Lavinia Lloyd Dock
1858-1956

Lavinia Lloyd Dock zavrila je 1886.

Bellevue Training School for Nurses. 1890.
Lavinia, kao ve educirana sestra, postaje
lan sestrinskog odbora u Njujorku, te
sekretarica Amerike fondacije sestara i
poasni lan enskog drutva gospoa u Britaniji i Irskoj, a malo
kasnije i Njemake asocijacije sestara. Napisala je jedan od prvih
prirunika za sestre Materia Medica for Nurses, i Hygiene and
15

Rije kao lijek

Morality, a 1907. je bila koautor sa Adelaide Nutting za prva dva

volumen etvorotomne knjige History of Nursing. Sama je napisala
3. i 4. volumen 1912. Knjiga po sadraju nije ni struna ni ana
litina i vie ima istorijsku vrijednost.
Obje su bile aktivno ukljuene u reformu sestrinstva Amerike.
Florence Nighthingale
1820-1910

Florence Nightingale e biti upamena kao

prva meu pionirima sestrinstva i kao re
formator bolnica, a sve to u vremenu kada
viktorijanska Engleska ni ne pomilja da bi
ene mogle pohaati fakultete i imati
profesionalnu karijeru. S njom je profesija
medicinske sestre poela da dobija na
vanosti i znaaju koje i zasluuje. Malo je znano da je ona bila
inovator u statistikoj analitici. Zahvaljujui svome ocu koji je
smatrao da se i ene, a time i njegova djeca, trebaju kolovati,
Nightingale i njena sestra su uile latinski, italijanski, grki, istoriju
i matematiku. 1854. ona je sa jo 38 regrutovanih ena od strane
The Secretary of War obavljala sestrinske dunosti u Skutari za
vrijeme krimskog rata. Tu je ona istovremeno prikupljala i siste
matizovala podatke koji su kasnije bili od koristi za organizaciju
rada civilnih i vojnih bolnica. Njeni prorauni stope mortaliteta su
pokazali da sa poboljanjem sanitarnih metoda, smrtnost opada.
Takoe je razvila model formulara bolnike statistike. 1858. posta
je lan Kraljevskog statistikog drutva, a poasni lan Amerike
statistike asocijacije 1874.
1860. otvorena je The Nightingale Training School i Home
for Nurses smjetena u St Thomas' Hospital u London. kola je
bazirana na principu da medicinske sestre moraju imati praksu u
16

Rije kao lijek

bolnicama koje su za to namijenjene, te da sestre moraju ivjeti

moralnim i disciplinovanim ivotom. Na ovaj nain Florence
Nighthingale je postigla da sestrinska profesija, koja do tada nije
uivala dobar glas, postane odgovorna i potovana profesija za
ene.
Objavila je preko 200 knjiga, izvjetaja i pamfleta. Jedna od
tih publikacija je i knjiga Notes on Nursing (1860). Ovo je bila prva
knjiga specijalizovana za obuku sestara i prevedena je na mnoge
jezike. Objavila je i Notes on Hospitals (1859), Notes on Nursing
for the Labouring Classes (1861). 1883. dodijeljena joj je za njen
rad, od strane Kraljevskog Crvenog krsta, nagrada Queen Victoria.
Ona je takoe prva ena koja je 1907. primila The Order of Merit
from Edward VII. Istorija ju je zapamtila kao vizionara, a njeno
uenje je unijelo svjetlo u sestrinsku profesiju.
Znanje i umijee rada ubrzo postaju osnovni elementi ses
trinstva. Sestrinstvo postaje nauka koja se razvija i raste uporedo sa
saznanjima i razvojem samog drutva i njegove spoznaje o potre
bama za sestrinskom profesijom.
Medicinska sestra postaje osoba koja je kolovana i profesio
nalno osposobljena da radi zdravstveno, dijagnostiko-terapeutski,
savjetodavno, edukativno i administrativno, a sve radi lijeenja, ou
vanja i zatite zdravlja pojedinca, grupe i drutva u cjelini. Njenu
snagu ine - strunost i znanje, sestrinska etika, lijepa rije.

17

Rije kao lijek

UKRATKO O TEORIJI KOMUNIKACIJE

UVOD U KOMUNIKACIJU
Postankom ivih bia na zemlji dolazi i do nastanka komu
nikacije. Sa momentom njihovog raanja javlja se i potreba da oni,
na neki nain, i komuniciraju meusobno. U poetku je to never
balna komunikacija koja, nakon prve godine ivota, prelazi u ver
balnu. Komunikacija je bit postanka i opstanka ivih bia jer nema
niti normalnog ivota niti odnosa u ivom svijetu bez komuni
kacije.
Ve sam naslov ovog prirunika itaoca upuuje na interak
ciju u kojoj se odvija odreena vrsta komunikacije izmeu dvije ili
vie osoba. U toj komunikaciji jedna osoba neto verbalno upuuje
drugoj, a ova druga to to joj se upuuje doivljava prijatno i prima
sa zadovoljstvom - kao lijek.
Iskustvo, steeno u bogatoj praksi sestrinstva, pokazuje da
je koncept komunikacije od sutinskog znaaja za cjelokupnu zdrav
stvenu njegu. ak i kada su medicinske sestre i tehniari prirodno
nadareni za komunikaciju sa ljudima, vano je da naue i analizi
raju svoje interakcije sa pacijentima, kako bi mogli usavravati
svoje vjetine radi poboljanja zdravstvene njege.
Stoga, za bolje razumijevanje sadraja prirunika i shvata
nja njegove sutine, smatram neophodnim da na poetku podsjetim
na elementarne stavove iz teorije komunikacije i njenog znaaju za
sestrinsku praksu.

18

Rije kao lijek

Definicija komunikacije
Komunikacija je upuivanje verbalnih znakova (glasova,
rijei, govora) ili neverbalnih znakova (izraz lica, pokret tijela,
pokazivanjem slike i sl.) radi ispoljavanja emocija ili saoptavanja
potreba koje treba zadovoljiti izmeu dva stvorenja, dvije osobe (ili
vie njih). Kad god su ljudska bia u nekoj interakciji, dakle u
odreenom uzajamnom odnosu, neizbjeno se meu njima odvija
neka vrsta komunikacije.
Znaaj komunikacije
Ljudski rod se ne moe zamisliti bez komunikacije. ovjek
je i prirodno i drutveno bie. On, s jedne strane, svoju ivotnu
egzistenciju gradi u interakciji sa drugim ljudima, a sa druge strane,
on svoju ljudsku sutinu potvruje u komunikaciji sa osobama u
svojoj ivotnoj i radnoj sredini.
Malo je profesija u kojima su ljudi toliko upueni na druge,
tj. na interakciju sa drugim osobama, kao to je to posao medicin
ske sestre. Zato su komunikacijske vjetine u sestrinstvu od naro
itog znaaja, pa ih ne bi smjeli olako shvatiti. Nain na koji se ko
municira u svakodnevnim situacijama ne mora biti prihvatljiv i u
sestrinskoj praksi. To je zato to se medicinska sestra mora usred
srediti na ono to pacijentu najvie pomae.
Da bi se pacijentima pomoglo na pravi nain kada su
uznemireni, ljuti, depresivni ili imaju druge potekoe u komuni
kaciji sa okolinom, potrebno je puno znanja i vjetine od strane
medicinske sestre. Iz toga proizilazi da komunikacijske vjetine
mogu biti meu najvanijim vjetinama koje medicinske sestre i
tehniari moraju razvijati, ma gdje oni radili. Iako uenje i usavra
vnje tih vjetina trae predanost poslu i zahtijevaju dosta vremena,
ove vjetine nisu skupe. Drukije reeno, one se isplate, jer se do
brom komunikacijom moe ak utedjeti i na vremenu i u napo
rima koje posao medicinske sestre gotovo svakodnevno iziskuje.

19

Rije kao lijek

Na ljude moe snano djelovati nain na koji sestre komu

niciraju, bilo u loem ili pozitivnom smislu. Stoga komunikacija
igra vanu ulogu u zdravstvenoj njezi i od sutinskog je znaaja za
njeno uspjeno provoenje.
Ostvariti dobru komunikaciju nije lako. Da bi se to postiglo
treba znati sasluati, postavljati prava pitanja i znati ohrabriti pa
cijenta na razgovor.
Osvrnimo se na samo neke od zadataka koje obavljaju me
dicinske sestre na svojim radnim mjestima, npr. prijem bolesnika,
premjetaj i otpust, njega prije i poslije operacije, edukacija paci
jenata u preduzimanju onih mjera i postupaka koje mora initi sam
ili uz pomo porodice, priprema koja se vri prije bilo koje medi
cinske radnje ili postupka sestre-tehniara.
Kako bi medicinska sestra uopte mogla uraditi svoj dio
posla bez odgovarajue komunikacije sa pacijentom?
Iskusnija sestra bi mogla uraditi neto i sama. Meutim,
veinu neophodnih poslova nemogue je uraditi u cijelosti kvalitet
no bez adekvatne komunikacije sa pacijentom, jer upravo ona po
kree pacijenta na saradnju sa sestrom. Osim toga, pacijenti mogu
imati razliite komunikacijske potrebe. Moe im trebati savjet,
ohrabrenje ili neki socijalni kontakt. Bez odgovarajue komuni
kacije sa pacijentom i drugim osobama oko njega, a koje takoe
mogu pomoi, sestra ne bi mogla reagovati na zadovoljavanje ovih
potreba. Dakle, njena sposobnost da reaguje na pacijentove potrebe
zavisi upravo od njenih komunikacijskih vjetina i iskustva.
Elementi komunikacije za izgradnju odnosa
Dobru komunikaciju ini vie komponenti: prisutnost, slu
anje, percepcija, brinost, otvorenost, prihvatanje, saosjeanje, is
krenost i potovanje. U konstruktivnoj komunikaciji svaka od ovih
komponenti ima svoje mjesto i ulogu. Izostanak ili zapostavljanje
jedne ili vie njih ostavio bi izvjesnu prazninu, pa bi u tom sluaju
komunikacija ostala nedovrena, nepotpuna i u odreenoj mjeri
nedjelotvorna.
20

Rije kao lijek

Prisutnost - znai posvetiti se pacijentu u najirem smislu,

to podrazumijeva istinsko prihvatanje pacijenta za sagovornika i
zainteresovanost za njegove potrebe i probleme. Ovdje valja nagla
siti da se prisutnost ne moe postii odjednom, ve je potrebno
odreeno vrijeme da se ta komponenta razvije.
Sluati - znai biti otvoren za rijei, misli i osjeanja druge
osobe. Sluanje zahtijeva osjetljivost, razumijevanje i uzdravanje
od ve unaprijed formiranih sudova o toj osobi.
Brinost prema drugome - podrazumijeva pomaganje dru
gom da savlada tekoe i rjeava probleme, da raste i razvija se.
Smatra se da se brian odnos zasniva na strpljivosti, iskrenosti,
ohrabrivanju, nadi i povjerenju. Brinuti za nekoga znai davati
sebe, ili makar neto od sebe.
Otvorenost - podrazumijeva otkrivanje sebe drugoj osobi.
To je reciproan odnos, neophodan za stvaranje meusobnog po
vjerenja, ali i put upoznavanja samoga sebe.
Iskrenost - je preduslov za stvaranje odnosa povjerenja.
Iskrenost znai da osoba istinski dijeli svoje misli, osjeaje i
iskustva sa drugima. To se ne moe glumiti.
Potovanje - definie se kao percepcija pozitivnog vredno
vanja sagovornika. Ono pobuuje ugodnost, toplinu i osjeaj
prihvaenosti kod druge osobe
VRSTE KOMUNIKACIJE
Postoji vie podjela komunikacije, zavisno od toga gdje
interakcija nastaje i kako se komunikacija gradi i ispoljava. Tako
moemo govoriti o poslovnim i privatnim, jednosmjernim i dvos
mjernim, konstruktivnim i destruktivnim komunikacijama. Zbog
namjene ovog prirunika, vie emo se zadrati na sljedeim vrsta
ma komunikacija.

21

Rije kao lijek

Osnovna podjela
Dominacija jedne osobe u komunikaciji, tj. govor jedne
osobe, njen nain izraavanja, brzina rijei, zapovjedniki ton,
superiornost u ponaanju u odnosu na drugu osoba koja uti, ne
dolazi do rijei ili ne razumije ono to se pria, osjea se manje
vrijednim, osjea se povrijeenom, ak omalovaenom - to je
jednosmjerna komunikacija.
Dvosmjerna komunikacija je ona gdje su oba uesnika ili
vie njih u komunikaciji i svi su podjednako i akteri i sluaoci. U
dvosmjernoj komunikaciji niko nije zanemaren, niko nije izolovan i
svako moe da govori ali mora i da slua. U dvosmjernoj ko
munikaciji se uvaava princip - dok neko pria drugi uti i obratno.
Druga vrsta podjele
Konstruktivna komunikacija je ona u kojoj se zna slati
poruka ali se zna i sluati, prihvata se kritika ali se daje i pohvala,
gdje se uvaava sagovornik, otvoreno se razgovara, iskrenost i
otvorenost vlada u razgovoru i drugi pozitivni elementi krase ko
munikaciju. U ovoj komunikaciji dominira svijest i razum. Dvo
smjerna komunikacija je preduslov konstruktivne komunikacije i
daje dobar ishod.
Destruktivna komunikacija daje negativan ishod. Ova vrsta
komunikacije se temelji na jednosmjernoj komunikaciji koja moe
biti proeta ljutitim tonom, esto sa dozom neistine i lai, nepo
tivanja i omalovaavanja. Rezultata u ovoj komunikaciji nema.
Ova komunikacija moe samo da stvara pomutnju, zbrku i vodi ak
fizikom obraunu. Takvu komunikaciju treba odmah prekinuti,
bez obzira o kome se radilo.
Verbalna komunikacija - Temelj svakog razgovora. tj. ver
balne komunikacije je rije. Rije je glavno sredstvo komuniciranja
22

Rije kao lijek

meu ljudima. Rijeima neto saoptavamo, prenosimo informa

cije, misli, osjeanja, donosimo sudove, govorimo kritike, savjete,
odluke ...
Rijeima pokazujemo da smo nekoga razumjeli. Rijeima
nekoga hvalimo ili kudimo.
Rijeima razgovaramo rijeima komuniciramo.
Neverbalna komunikacija - To je govor tijela (ruku i nogu,
izraza lica, oiju...) koji i bez rijei mogu da nam "govore" o jaini
osjeaja. Mirnoa i utnja su takoe "govora bez rijei". Svi ovi
znakovi nam esto kazuju vie od izgovorenog. Medicinska sestra
bi morala da naui kako da ih ita.

23

Rije kao lijek

RAZGOVOR KAO TEMELJ KONTAKTA IZMEU

SESTRE I PACIJENTA
JESMO LI ZABORAVILI ZAISTA KOMUNICIRATI SA
PACIJENTOM?
Bar jednom u ivotu ovjek se nae u situaciji da ima neto
da kae ali nema kome to da kae. Zdrav ovjek ak moe tako
neto i da ne registruje ili brzo zaboravi. Bolestan ovjek ima
potrebu da govori o svojoj bolesti esto opirno i do najsitnijih
detalja jer ga to psiholoki rastereuje. Pored nastalog problema naruenog zdravlja, straha i brige koja ide uz bolest - nailazak na
nerazumijevanje ili utnju od strane medicinske sestre i ljekara
samo jo komplikuje i oteava njegovo ve i onako poljuljano
stanje. Bolestan ovjek je vrlo osjetljiv na takve situacije, brzo ih
registruje, memorie i to moe ostaviti traga na njegovu psihu u
vidu osjeaja zanemarenosti, nebrige za njegovo stanje, osjeaja da
je na pogrenom mjestu gdje mu se ne eli pomoi ili da je po
njemu ta pomo polovina ili "na silu".
Svakoj bolesnoj osobi prijeko je potrebna struna pomo
ljekara i medicinske sestre, a tu spadaju i razgovor, ljudski kontakt
i osjeaj da nije preputen samom sebi. Potrebna mu je lijepa rije
rije kao lijek.
Ljekarska rije je esto kratka, obino traje onoliko koliko i
fiziki pregled. Zato je medicinska sestra tu da odgovori na dodatna
pitanja, da pojasni i objasni i onda kada direktno nije pitana, a po
neverbalnim znacima vidi da je pacijenta potrebno dodatno infor
misati.
24

Rije kao lijek

Kada pacijent lei u bolnici, medicinska sestra je osoba s

kojom je on najee i najdue u kontaktu. Ona je tu dvadeset i
etiri sata, budna, prati, radi i pomae. Zato da i ne govori? Sjeti
mo se onoga to bi nai stariji rekli: "Lijepa rije i gvozdena vrata
otvara.", kao i onog: "Lijepa rije zlata vrijedi".
Dunost medicinske sestre je da prui tu rije kao savjet,
pouku, informaciju, da ohrabri rijeima bolesnikovu strpljivost, a
sve kao neophodan sastavni dio zdravstvene njege iji je krajnji
cilja - ozdravljenje. Vano je, dakako, pokazati to bolje struno
znanje, ali i toplu ruku i sa njom blagu rije kao sastavni dio. Ne
kada je lijepa rije poput jakog analgetika, smiruje jae nego i
anksiolitik i podie raspoloenje kao antidepresiv. Svako od nas je
ponekad iskusio kako su duge noi bolesnika bez sna, sa bolovima,
brigama i strahovima za vlastito zdravlje i ishod lijeenja. U takvim
situacijama sve postaje mranije i bezizglednije. Lijek za sva ova
bolesnikova optereenja ponekad je obina lijepa rije, koja daje
osjeaj sigurnosti, osjeaj da je neko tu i brine o Vama. Sestrinska
lijepa rije postaje svjetlost na kraju tunela, melem koji razgoni
strahove i sumnje.
Da bi razgovor bio jasan za sve pacijente, odnosno neopte
reen izrazima iz medicinske terminologije, koju pacijent ne mora
da zna, bilo bi dobro da medicinska sestra kroz kolovanje naui i
stekne naviku kako i kad treba koristiti terminologiju strunih
rijei, a praksom i sama odabere i izgradi sestrinsku terminologiju
koju e znati iskoristiti u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Tako
bi komunikacija bila potpuna, struna i korisna za oba uesnika.
Svaki razgovor koji dovodi do situacije nerazumljivog, vre
menski produenog i nepostignutog cilja, je govor u prazno, govor
koji kota.
Primjer:
Medicinska sestra: "Vi gospodine N.N. febricirate, pa stoga
ujutro nemojte da dorukujete jer e Vam se uzeti hemokultura i ii
ete na ultrazvuk abdomena".
25

Rije kao lijek

Pacijent N.N. pita: "ta je to, sestro?".

Medicinska sestra, zateena pitanjem, stane, razmisli i brzo
reaguje shvativi da njene rijei pacijent ne razumije. Ponavlja ri
jei u drugom obliku: "Gospodine N.N. imate povienu tempera
turu. Jo ne znamo uzrok. Zato je potrebno da Vam izvadimo krv iz
vene i daemo je na analizu. Takoe ete slikati stomak ultra
zvunim aparatom. Da bi snimak bio dobar, to se mora raditi
natate, tj. na gladan stomak. Ovaj pregled je bezbolan i jedno
stavan. Da li Vam je sada jasno?".
Pacijent zahvalno odahne i kae: "Jeste sestro, hvala Vam,
ja se ve prepao".
Ne mora pacijent da zna ta je hemokultura, da zna ta je
febriciranje. Ova za njega nepoznata struna terminologija e ga
prije zbuniti i uplaiti, to samo moe oteati stvari umjesto da
postigne oekivani efekat.
Nekoritenje ili oskudno koritenje strune terminologije
(uvijek uz pojanjenje) u kontaktu sa pacijentom ne znai i manj
kavost sestrinske strunosti. Jedno se nikada ne smije poistovjei
vati sa drugim. Sestrinska terminologija bi trebala da bude jasna i
da rezultira pacijentovom sigurnou u ono to mu predstoji, a ne
da se pretvori u svoju suprotnost, jer se time ponitava njena funk
cija.
PRVI KONTAKT MEDICINSKE SESTRE I PACIJENTA
Uvod
Valjano uspostavljena komunikacija utire dobar put svakoj
sljedeoj komunikaciji.
Prvo javljanje pacijenta, njegov prvi dolazak ljekaru, je
najee i prvi kontakt pacijenta i medicinske sestre. Za pacijenta,
26

Rije kao lijek

kontakt sa medicinskom sestrom je uvijek i prvi kontakt sa zdrav

stvenim radnikom uopte.
Kako treba da se odvija ova prva vrsta komunikacije na
relaciji sestra-pacijent je vana lekcija koju medicinska sestra mora
da zna i da je nikad ne zaboravi.
Svaka komunikacija pacijenta sa zdravstvenim radnikom, a
pogotovo kada je u pitanju prvi kontakt, za pacijenta je vaan in.
Prvi pacijentov kontakt moe biti samoinicijativan, tj. pacijent
moe da doe svojevoljno, ali moe biti i "pod prisilom", tj. nago
voren od strane drugog lica. Bez obzira kako je pacijent doao i
zbog kojeg problema trai pomo zdravstvenog osoblja, prvo jav
ljanje moe da pone sa nekim strahom, uznemirenou, ljutnjom
ili nekom drugom potekoom od strane pacijenta. Ve sama inje
nica da se pacijent ne osjea dobro, tj. da je bolestan i da je doao
da zatrai pomo, nosi sama po sebi odreenu psiholoku teinu.
Medicinska sestra je ta koja kreira, zapoinje, vodi i zavra
va prvu komunikaciju, dobro ili sa propustima, zavisno od njene
strunosti i vjetine u provoenju komunikacije.

27

Rije kao lijek

Kakav bi trebao biti prvi kontakt medicinske sestre i

pacijenta?
Topao, susretljiv, neposredan, blag, profesionalan. Razgo
vor bi trebao da pone spontano, neusiljeno, strpljivo, bez nervoze i
gledanja na sat. Treba stvoriti prijateljsku, otvorenu i podravajuu
atmosferu. Pacijent se mora osjeati slobodno i sigurno.
Potrebno je govoriti jezikom kojeg pacijent razumije. Uko
liko je neophodno, koristiti strunu terminologiju, svaki upotre
bljeni termin je potrebno i objasniti, jer ono to je nepoznato samo
e zbuniti i preplaiti pacijenta.
Kako postavljati pitanja?
Od kvalitete postavljenog pitanja zavisi i kvalitet povratnog
odgovora. Da bi se to postiglo, sestri mora biti jasno koju vrstu
informacija eli da dobije od pacijenta.
Pitanja bi trebala da budu kratka, saeta, direktna, jasna i da
ne optereuju i onako teak prvi kontakt.
Ako je zbog tekog stanja nemogue od pacijenta dobiti di
rektni odgovor, tj. s njim uspostaviti verbalnu komunikaciju, onda
se pitanja na isti nain usmjeravaju prema pratnji. Pri tome je
veoma vano da se ne zanemari i ne zapostavi sam pacijent. Zato?
Zato to neverbalni znaci, tj. neverbalna komunikacija sestrapacijent (npr. gr lica, bljedoa, iroke zjenice, crvenilo lica, bez
voljnost, tup pogled, nekontrolisani pokreti itd.) signaliziraju stvari
koje pratnja ne mora da zapazi ili ih smatra nevanim za saopta
vanje, a ukazuju na stanje pacijenta.
Preporuke
Niko nikoga ne moe u potpunosti nauiti kako razgovarati
i komunicirati sa drugima. Mnogo toga dolazi usavra
vanjem i iskustvom.

28

Rije kao lijek

Ono na to moramo obratiti panju je da koristimo govor

koji je razumljiv i prilagoen svakom pacijentu i njegovoj
pratnji. Kada sa njima komuniciramo, oni nas moraju razu
mjeti bez nedoumica.
Kako razgovarati?
- staloeno (bez usiljenosti, prinude, urbe, razgovjetno,
iste boje glasa, mirno),
- precizno (bez vika rijei i podataka, bez terminolokih
nejasnoa i nesigurnosti),
- argumentovano (koristiti iskljuivo provjerene podatke,
nikako nagaanja ili poluinformacije).

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA SESTRA - PACIJENT

Govor tijela nam esto kazuju vie od izgovorenog. Zato bi
svaka medicinska sestra morala da naui kako to da ita. Pacijen
tovo lice govori, njegove oi pitaju i trae odgovor, njegove ruke
29

Rije kao lijek

trae pomo i kada nije izgovorio niti jednu rije. Sestra treba da
bude i "psihoanalitiar bez diplome", mora da zapaa taj nijemi
govor, da ga razumije i pravilno tumai.
Ono bitno to se odvija u komunikaciji sestra-pacijent, da li
rijeju ili gestikulacijom, sestra mora negdje da biljei i da ima
pisani trag svojih zakljuaka koje izvodi iz toga. To se moe regis
trovati u radnoj biljenici ili svesci primopredaje. Optimalno bi bilo
da se napravi karton sestrinske anamneze, i to posebno za svakog
pacijenta. Ljekari imaju svoje anamneze u okviru istorije bolesti,
svoje dekurzuse, svoje temperaturne liste. Zato ne i sestre? To bi
bio saetak svega to se deava sa i oko pacijenta, a u vezi je sa
njenim djelokrugom rada.

Preporuke

30

Treba uvijek imati na umu da je neverbalna komunikacija

istinitija od verbalne.

Rije kao lijek

Svaka sestra bi morala uvijek u kontaktu sa pacijentom,

naruito ako je to prvi kontakt, imati na umu da, kako sestra
analizira pacijenta, tako i pacijent analizira sestru.
Ako, po pacijentovoj ocjeni, kod sestre preovladavaju po
zitivne osobine, on e joj pokloniti povjerenje i otvoriti se.
U suprotnom, ako stekne negativan utisak, a ona svojim
ponaanjem i kontaktom moe to da uvjetuje, pacijent se
povlai u sebe. Kontakt postaje sve tei, a na kraju moe da
se i prekine.

SMETNJE I PREPREKE U KOMUNIKACIJI SESTRA-PACIJENT

Komunikacijski um
Komunikacijski um predstavlja grupu inilaca koji ometaju
i oteavaju komunikaciju i predstavljaju prepreku za njeno nor
malno odvijanje. Nastaje zbog slanja nejasnih poruka, ne sagleda
vanja potreba i oekivanja primaoca.
Komunikacijski um vremenski moe biti krai ili dui
(npr. dok se druga osoba ne snae, ili ne smiri ili dok ne shvati
poruku).
Objektivni uzroci smetnjama u komuniciranju
-

teko stanje pacijenta

pacijentova govorna mana ili gluhoa
pacijentovo psihiko stanje (mentalne smetnje)
fizika buka (zvuci iz pozadine koji ometaju komunikaciju)

Sa objektivnim uzrocima smetnje u komunikaciji sestra

treba uvijek da rauna. U tim situacijama sestrinski profesionali
zam najvie dolazi do izraaja. Ona komunikaciju usmjerava ne
prema pacijentu ve prema njegovom okruenju.
31

Rije kao lijek

Preporuke
Kada sa pacijentom nije mogue ostvariti komunikaciju,
podaci se trae od njegove pratnje, rodbine, socijalnog rad
nika (heteropodaci).
U sluaju da pacijent ima invalidnost koja koi komu
nikaciju (gluhoa, teka govorna mana, nijemost), tada je
potrebno da sestra potrai pomo od osoba koje su kvali
fikovane za takve vidove komunikacija.
Subjektivni uzroci smetnjama u komuniciranju
-

esta upotreba strune terminologije od strane zdravstve

nog osoblja koja zbunjuje pacijenta i on ne razumije o emu
se govori ili ta se pita.

Zdravstveno osoblje koje slua, a u stvarnosti ne slua ta

pacijent govori

Nepotovanje usvojene etikecije (pri upoznavanju, zahva

ljivanju, prekidanju itd.)

Emotivni pritisci

Nedostatak koncentracije

Predrasude i negativni stavovi (prema porijeklu, rasi, reli

giji itd.)

Ponekad se dogaa, ak i iskusnim sestrama, da komuni

kacija sa pacijentom ne bude onakva kakvu sestra eli ili kakvu
pacijent oekuje. Razgovor se esto prekida, ponekad zavri tek to
se pone ili pacijent ljutito i demonstrativno okree glavu, a sestra
osjea u sebi neku krivnju.

32

Rije kao lijek

Preporuke

Zastoji u procesu komuniciranja ne bi trebali da budu

kamen spoticanja u traenju boljeg momenta i povoljni
jeg trenutka za ponovno oivljavanje dijaloga.

Ako je potrebno, treba traiti pomo i od nekog drugogpacijentu najblie osobe ili starije i iskusnije koleginice.

33

Rije kao lijek

PACIJENT KO JE TO?
PACIJENT JE LJUDSKO BIE
Svaka osoba koja se javi i trai strunu medicinsku pomo,
savjet i preporuku u lijeenju i prevenciji bolesti je pacijent.
Pacijent ima svoje ime i prezime, svoju osobenost i linost.
Ovo je neto to svaki zdravstveni radnik, pa i medicinska sestra,
moraju stalno imati na umu i nikada ne smiju zaboraviti.
Svi pacijenti bi trebali biti primljeni i tretirani isto od strane
ljekara i medicinske sestre. Bilo da se radi o pacijentu slabog
materijalnog stanja, beskuniku ili se radilo o pacijentu sa univer
zitetskom titulom, on bi trebao biti u oima zdravstvenog osoblja
osoba kojoj se isto prilazi, isto pita, isto lijei ...

34

Rije kao lijek

U prilici smo da ujemo ili vidimo kako neprofesionalizam

ponekad prati bijeli mantil kada je ophoenje prema pacijentu u
pitanju.
Primjer:
Ljekar: "Sestro, pacijentu sa sondom izvadite krvnu anali
zu Sestro, drugi krevet odvedite na slikanje Sestro, pacijentu
sa ekstenzijom previjte ranu".
Medicinska sestra: "Nije nahranjen pacijent sa stomom
Dedo, da ti izvadim krv Momak, stiaj muziku ..."
Ovakvi postupci krnje i naruavaju pozitivnu sliku i tete
ugledu i ljekara i medicinske sestre. O pacijentu se govori kao o
broju kreveta, jo ee kao o dijagnozi, oslovljava se sa ti ili
nekom optom zajednikom imenicom. Ne govori se o njemu kao o
ivom ovjeku i ljudskom biu. Na taj nain on se obezljuuje,
dehumanizira postaje predmet ili konstatacija. Pacijent zna da se
govori o njemu, ali nain na koji ga se spominje, posmatra i obraa
mu se, za njega moe biti zbunjujui, pa ak i uvredljiv. Niko ne
voli da ga se posmatra i da se prema njemu ophode tako to mu se
negira njegova ljudska bit. Zato bi pacijent to trpio?
Preporuke

Nema bezlinih pacijenata.

Svaki pacijent ima svoje ime i prezime.

Prema svakom pacijentu se treba odnositi kao prema

ljudskom biu.

Prema svakom pacijentu se mora pokazati jednako

potovanje.

Svi pacijenti imaju ista prava.

35

Rije kao lijek

Geslo za rad oko pacijenta, ma ko on bio, treba da glasi

- Isti pristup - ista usluga - ista lijepa rije, jer i to ini
rad medicinske sestre visoko profesionalnim.

NAJEE KARAKTERISTIKE PACIJENATA PREMA

"LOKALITETU" BOLESTI
Sestrinsko iskustvo pokazuje da se svi pacijenti mogu "ka
tegorizirati" prema "lokalitetu" svoje bolesti u tri skupine:
-

fizika bolest tj. tjelesno oboljenje

psihika bolest tj. mentalno oboljenje

psiho-fizika bolest tj. psihosomatsko oboljenje

Pacijenti koji pate od neke fizike bolesti (bolesti tijela) u

veini sluajeva brzo prihvataju sve prijedloge, sugestije i savjete
ljekara i medicinske sestre da bi svoje tijelo to prije doveli u stanje
prije bolesti i svjesni su svoje bolesti.
Rad sa takvim pacijentima je olakan njihovom ozbiljnou,
razumnim prihvatanjem bolesti i spoznajom da su i ljekar i medi
cinska sestra svoje znanje i strunost usmjerili ka jednom cilju lijeenje i ouvanje njihovog zdravlja. Ovakvi pacijenti samoini
cijativno dolaze ljekaru.
Pacijenti koji su psihiki oboljeli (bolesti due) su esto
osobe koje nisu svjesne svoje bolesti, jer se najee radi o teim
vidovima psihikog oboljenja. Takvi bolesnici, u veini sluajeva,
javljaju se ljekaru po nagovoru porodice ili prijatelja. Uzrok svoje
bolesti vide u okolini, radnom mjestu ili bilo gdje drugdje, samo ne
u sebi samima. Rad sa ovakvim pacijentima je vrlo specifian i
daleko tei u odnosu sa prethodnom kategorijom pacijenata.

36

Rije kao lijek

Treu skupinu pacijenata ine osobe koje su i fiziki i

psihiki bolesne (bolesti i due i tijela). Ovo je najbrojnija grupa
pacijenata zato to sama bolest, bila ona laka ili ne, mijenja sliku
zdrave osobe. Dosta truda i napora mora se uloiti da se kod takvih
bolesnika podstakne svijest o samoj bolesti (i fizikoj i psihikoj),
te da shvate ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze i da ponu
saraivati i prihvatati savjete strunih osoba.
Preporuke

Svaka sestra bi trebala da ve pri prvom susretu sa pacijen

tom odredi kojoj od navedenih kategorija on moe pripadati.

Kod pacijenata koji pripadaju kategoriji samo fizikih

oboljenja, sestra, zajedno sa pacijentom, moe stvari rjea
vati samostalno.

Psihiki oboljeli pacijenti zahtijevaju da se u rad oko njih,

pored sestre, ukljue i/ili pacijentovo okruenje, specijalisti
za odreeno oboljenje, socijalni radnik.

Rad sa psiho-fiziki oboljelim pacijentima, zavisno od te

ine njihovoga stanja, sestra moe obavljati ili samostalno
ili uz povremeno ukljuivanje specijalista za odreeno
oboljenje, te pacijentovog okruenja.

NAJEI PRATIOCI BOLESTI

Bol
Pacijenti kod kojih dominira bol mogu se svrstati u zasebnu
kategoriju. Istovremeno, oni mogu pripadati i nekoj od prethodne tri
kategorije pacijenata. Kada je bol dominantna u odnosu na primarno
oboljenje, moe da poljulja psihiku i fiziku stabilnost pacijenta.
Otuda je sva njegova panja i traenje pomoi usmjereno prema
jednom jedinom cilju prestanku bola. Sve ostalo za pacijenta je
sekundarno.
37

Rije kao lijek

Kada se govori o intenzitetu bola, mora se voditi rauna i o

tome da je prag podnoljivosti bola kod svake osobe razliit. Za
nekog je i mala bol nepodnoljiva. Medicinska sestra sve ovo mora
imati na umu kada joj se pacijent ali da ga neto boli.

Preporuke

Voditi rauna o tome da postojanje bola, bez obzira na

njen intenzitet, ve predstavlja smetnju za komunika
ciju.

Treba u najkraem roku smanjiti ili eliminirati svaku

bol (u konsultaciji sa ljekarom).

Strah
Ovo je vrlo est pratilac bolesti. Strah se javlja kada nam je
neto nepoznato, nerazumljivo, neizvjesno. Neko se boji ljekara,
neko bolnice, same bolesti, moguih bolova ili smrti kao eventual
nog ishoda. to bolest odmie, strah moe biti sve intenzivnija,
pogotovo ako pacijent vidi da nema poboljanja ili da mu se stanje
pogorava.
38

Rije kao lijek

Strah je simptom i moe biti razliito izraen. Neverbalni

znaci straha najee su vidljivi na licu - zapanjenost, iroko otvo
rene oi, poluotvorena usta, bljedoa, lutajui pogled ali i pri
govoru "knedla u grlu", nejasni odgovori, "trese se kao prut".
Svaki pacijentov strah medicinska sestra mora znati prepo
znati i studiozno prii tom problemu.
Preporuke

Medicinska sestra pri prvom kontaktu treba da prepozna

i uoiti mogui strah kod pacijenta.

Sticanjem povjerenja, lijepom rijei, blagim i paljivim

postupkom i pojanjenjem pri radu, istinitom informaci
jom i drugim lijepim gestovima u radu oko pacijenta
moe se ublaiti ili pobijediti njegov strah.

39

Rije kao lijek

SESTRINSKA DOKUMENTACIJA
TA SVE SPADA U OSNOVNU SESTRINSKU
DOKUMENTACIJU?
1.
2.
3.
4.
5.

knjiga/karton evidencije pacijenata

knjiga propisane terapije
knjiga planirane dijagnostike
dnevnik primopredaje
protokol sestrinskih procedura

Sva ova dokumentacija je zajednika za svakog pacijenta

koji se u datom momentu nalazi na lijeenju. Dokumentacija pod
rednim brojem 1-3 se arhivira kada se knjige u potpunosti ispune.
Postojei protokoli sestrinskih klinikih procedura se permanentno
auriraju sa novim informacijama ili im se tematski dodaju potpuno
novi protokoli zavisno od proirenja usluga.
Za svakog pojedinanog pacijenta ne postoji posebna ses
trinska klinika dokumentacija.
OSVRT NA LJEKARSKU ANAMNEZU
To je pisani dokument u kojem se upisuju podaci uzeti od
pacijenta pri prijemu ili od pratioca, ako pacijent nije u mogunosti
dati podatke. Anamneza predstavlja sastavni dio Istorije bolesti. U
ljekarskoj anamnezi prva pitanja se odnose na razlog javljanja i
dolaska u zdravstvenu ustanovu, prve simptome nastanka bolesti ili
traume, kao i osnovni tok bolesti do momenta javljanja ljekaru.

40

Rije kao lijek

Lina anamneza sadri podatke o preleanim bolestima,

operacijama, traumama i lijekovima, ako ih pacijent uzima.
Porodina anamneza u kratkim crtama opisuje hronine
bolesti, malignome ili duevne bolesti najbliih lanova porodice.
Stanje pri prijemu dobija se kompletnim fizikalnim pregle
dom pacijenta.
Radna dijagnoza podrazumijeva poetnu dijagnozu donee
nu na osnovu prethodnih informacija i pregleda.
Ljekar koji uzima anamnezu obavezan je da je i potpie i
stavi svoj faksimil. Ljekarska anamneza moe biti i sudski dokaz.
Dobro uzeta anamneza od strane ljekara je pola konane dijagnoze
pacijenta, koja se moe u toku lijeenja dopuniti, ali i ne mora.
ZATO JE POTREBNA DODATNA SESTRINSKA
DOKUMENTACIJA?
Prvi kontakt medicinske sestre i pacijenta bi se trebao zapi
sati i evidentirati pri prijemu, da bi u toku daljeg boravka pacijenta
bio itan, dopunjavan i praen kroz sve smjene sestara, a pri izlasku
pacijenta bi bio zakljuen i stavljen u Istoriju bolesti.
Kako je sestra zdravstveni radnik koji je jedini neposredno
u dodiru sa pacijentom, zbog boljeg sagledavanja potreba pacijenta
i poboljanja pruanja sestrinske zdravstvene njege i uzajamne
bolje komunikacije, uvoenje nove sestrinske dokumentacije u vidu
sestrinske anamneze bi omoguilo kontinuirano i pismeno praenje
toka lijeenja pacijenta posmatranog iz sestrinskog fokusa. Bio bi
to ujedno i validan pokazatelj sestrinskog rada.

41

Rije kao lijek

SESTRINSKI ANAMNESTIKO-PROCEDURALNI KARTON

* Navedeni obrazac sestrinske dokumentacije se koristi u JU Opa
bolnica "Prim. Dr. Abdulah Naka", kao interna dokumentacija.

Elementi sestrinskog kartona

1. Personalni podaci

ifra pacijenta
JMB
ime, oevo ime, prezime
datum roenja
datum dolaska
datum odlaska
potpis glavne/odgovorne sestre

Napomena: Personalne podatke unosi iskljuivo glavna/odgovorna

sestra i stavlja svoj potpis.
2. Podaci pri prijemu
Razlog dolaska
Pojanjenje: Na osnovu ove popunjene rubrike glavna / odgo
vorna sestra pravi plan potreba zdravstvenog
zbrinjavanja pacijenta. Ovaj podatak treba da je
stalno sestrama na raspolaganju jer istorija bo
lesti moe da bude neko odreeno vrijeme kod
ljekara. (Podatak se dobija na osnovu dijagnoze
pri prijemu).
Profesija
Pojanjenje: Profesija moe odmah da ukae na samo obolje
nje. Pored toga, saznanje o profesiji pacijenta
omoguava sestri da u startu odredi mogui nivo
naina komunikacije sestra pacijent, radi boljeg
razumijevanja.
42

Rije kao lijek

S kim ivi
Pojanjenje: Podatak je potreban ukoliko se ukae potreba
ukljuivanja porodice u toku lijeenja ili poslije
otpusta.
Situiranost
Pojanjenje: Ova informacija je neophodna da bi se ve una
prijed znalo da li je pacijent u stanju da samo
finansira dodatne trokove u lijeenju (npr. lije
kove) koje mu ustanova ne moe obezbijediti dok
je u njoj.
Opaanje sestre izgled, ponaanje, komunikativnost,
ostala zapaanja
Pojanjenje: Rubrika se popunjava opisno. Unose se kratke
konstatacije zapaanja izgleda (npr. neuhranje
nost, algini sindrom, invalid-slijep); ponaanja
(npr. izgubljenost, neusresreenost, hiperaktiv
nost); komunikativnost (dobra, pacijent muca,
nemogua); ostala zapaanja (pacijent doao uz
pratnju, komatozni pacijent).
Pacijent je informisan o kunom redu i pravima pacijenata
odmah pri prijemu. Zaokruiti da ili ne.
Pojanjenje: Dunost sestre je da pri prijemu upozori pacijenta
da se upozna sa kunim redom i njegovim pravi
ma, zavisno od naina dostupnosti.
Napomena: Sve podatke pod rednim brojem 2 unosi iskljuivo
glavna/odgovorna sestra pri prijemu pacijenta.

43

Rije kao lijek

3. Podaci u toku lijeenja

Koje upute i informacije je potrebno dati pacijentu
Napomena:

Ovu rubriku ispisuje iskljuivo glavna/odgovorna

sestra, bilo odmah pri prijemu ili nadopunjava u
toku lijeenja, zavisno od situacije.

Zapaanje medicinske sestre iz smjene

Pojanjenje: Rubriku popunjava smjenska sestra. Svaka novo
nastala promjena koja nije uoena u toku prijema,
a bitna je za dalji tok lijeenja, treba da bude
saeto evidentirana, a obavezno usmeno poja
njena narednoj smjeni. Glavna/odgovorna sestra
je duna da vri redovnu kontrolu ove rubrike i da
o tome prodiskutuje sa osobljem.
Ono to nije reeno pri prijemu, a vano je za tok lijeenja
Pojanjenje: U ovu rubriku se unose naknadne pacijentove in
formacije koje je na poetku iz nekih svojih raz
loga zaboravio ili sakrio.
Napomena: Ovu rubriku mogu popunjavati sve sestre.
4. Podaci pri otpustu
Opti zakljuak o pacijentu
Pojanjenje: Ovdje se u kratkim crtama sumira stanje pacijenta
pri dolasku i promjene nastale pri odlasku. Evi
dentiraju se upute (pismene ili usmene) koje su
date za nastavak lijeenja ili dolaske na kontrolu.
Napomena: Ovu rubriku popunjava samo glavna/odgovorna sestra.

44

Rije kao lijek

Sestrinska dijagnoza
Pojanjenje: Ovdje se daje konstatacija koliko je sprovoenje
zdravstvene njege u konkretnom sluaju (ljekar
ska dijagnoza) dalo pozitivan ili negativan rezul
tat u sklopu tretmana, te da li je pacijent eduko
van po otpusnoj listi za uzimanje terapije, spro
voenje vjebi, i da li je porodica edukovana za
dalje kuno lijeenje.
Napomena: Rubriku popunjava samo glavna/odgovorna sestra.
Rezime
Da bi se od ovako dobijenih informacija dobila najvea
korist za podizanje kvalitete zdravstvene njege, neophodno je da se
svakodnevno sprovodi analiza podataka iz Sestrinskog anamne
stiko-proceduralnog kartona na radnim sestrinskim sastancima.
Ovim se:
-

otvara put individualnog planskom pristupa u provo

enju zdravstvene njege

skrauje put lijeenja, rehabilitacije i osposobljenosti

pacijenta

ostvaruje da zdravstvena njega najdirektnije prati rad

ljekara

ire otvaraju vrata sestrinskoj samostalnosti, njenoj ana

litinosti i kreativnosti u poslu, a time postaje i vri
oslonac u timskom radu

45

Rije kao lijek

46

Rije kao lijek

47

Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA KAO DOBAR SLUALAC

DA LI ZNAMO SLUATI?
Sluanje je konstitutivno za govor. Kao to je temelj govora
artikulisani glas, tako je zvuno primanje - temelj sluanja.

Sluati znai uti, registrovati, pamtiti i potivati onoga ko

govori. U sestrinskom radu to je, prije svega, pacijent, kao i pratnja
pacijenta. Svaka rije, zvuk, vijest, informacija reena od strane
pacijenta ili nekog najblieg iz njegove sredine moe omoguiti
bre uspostavljanje kontakta, biti putokaz za nae djelovanje i
omoguiti pravilan pristup za adekvatnije reagovanje.

48

Rije kao lijek

U toku obavljanja svog posla, medicinska sestra mora biti

koncentrisana i vrlo savjesna. Svaka odsutnost u mislima moe
dovesti do kobnih posljedica, npr. pacijent kae da je alergian na
penicilin, a medicinska sestra to dobro ne uje, ne zapie, ne
memorie ili ne upozori svaku drugu koleginicu, tada dolazi do
neeljenih posljedica i po pacijenta i po sestru.
Sa pacijentom se, dakle, ne smije razgovarati na brzinu,
onako usput, povrno. Ako je mogue, bolje je razgovor odgoditi
ukoliko se trenutano nema prostora za njega, pacijentu se obratiti
blagim rijeima i staviti do znanja da e se sasluati kad se nae
vrijeme. Sestra ne smije da zaboravi da je odgodila razgovor sa
pacijentom za kasnije, jer u suprotnom gubi pacijentovo povjerenje,
a time moda i bitnu informaciju vanu za njegov oporavak.
Preporuke

Mora se znati razluiti bitno od nebitnog.

Znati ograniiti priu pacijenta i nai taku u njegovoj

preopirnosti.

Treba znati procijeniti kada opirnost u pacijentovoj

prii nije gubljenju vremena, pa moe posluiti i kao
neka vrsta terapije, jer neki pacijenti samo trae da ih se
saslua da bi se ve osjeali bolje.

Potrebno je odabrati mjesto i vrijeme za due i ozbilj

nije razgovore.

Istinsko sluanje je temelj svakog razgovora.

49

Rije kao lijek

GOVORNI BONTON U KOMUNIKACIJI

Sestra nikada ne smije dozvoliti:
-

da ue u verbalni duel sa pacijentom, jer je on po pravilu

uvijek nabijen negativnim nabojem, svaom i nadviki
vanjem,

da pacijen zbija "neslane" ale na raun drugog pacijenta,

da se priaju prie vulgarnog sadraja ili upotrebljavaju

vulgarne rijei u njenom prisustvu,

da doe do nepotovanja usvojene etikecije (pri upoznava

nju, zahvaljivanju, prekidanju itd.).

Preporuke

50

Uvijek potivati pravila govornog bontona.

Sa svakom pacijentovom primjedbom treba upoznati i glav

nu sestru na odjeljenju, a zatim i ljekara koji ga lijei, kako
bi se, ukoliko je ona opravdana, poduzeli koraci da se tako
neto vie ne desi. Ista pravila vae i kad se upuuju po
hvale od strane pacijenta.

Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA I OKUPACIJA BOLA

TA JE BOL?
Bol je simptom bolesti koji signalizira aktuelno ili predsto
jee oteenje tkiva ili organa. Bol moe biti povrna ili duboka to
ovisi o mjestu bolnog podraaja. Razlikuje se: po intenzitetu - od
neznatne, srednje do otre i mukle boli; po vremenu trajanja akutna (nagla) i hronina (trajnija).
Akutna bol je relativno kratkotrajna. Prate je razliite pro
mjene u vegetativnom sistemu: ubrzan puls, nestabilnost pritiska,
povien tonus miia, namjerna nepokretnost mjesta koje boli (npr.
ukoen ekstremitet). Akutna bol je upozorenje, signal da se neto
"kvari" u organizmu.
Hronina bol traje due od 6 mjeseci i znak je neke hroni
ne bolesti. Ona je redovno vezana i za malignom. Hronina bol
moe da utie svojom duinom trajanja na neke socijalne funkcije:
brak, posao, porodicu itd., te je kao najuestaliji neprijatni simptom
vrlo vaan medicinski problem.

51

Rije kao lijek

Bol se moe javiti iznenada, ne birajui ni vrijeme ni mjes

to. Kada se pojavi, istovremeno se vrlo esto pojavi i strah, pone
kad gnjev, srdba ili panika. Bol, ako je intenzivna i dugotrajna,
djeluje iscrpljujue. U fazi intenzivnog bola razum potiskuje sve
ostale funkcije izuzev jedne nalaenje nain da se to bre i
efikasnije prekrati put bolu.
Karakteristika bola je i ta da se ee javlja u nonim satima
i ujedno intenzivira ako je bio slabiji u toku dana. Najvjerovatnije
se radi o smanjenju bazalnog metabolizma za vrijeme sna, gdje se
ostale funkcije minimiziraju, a pacijent psihiki tee prihvata ovaj
neugodni osjeaj.
SESTRA I PACIJENT U BOLNOJ FAZI
Pacijent koji trpi bol moe reagovati na razliite naine, a
medicinska sestra mora biti spremna na te njegove reakcije.
"Mene boli, sestro. Vas ne boli? Nita mi ne pomaete!"
"ta da radim? Pomozite mi! Koliko e me ovo boljeti?"
"Zato me boli?"
Kada je pacijent u bolnoj fazi, sestra postaje njegov prvi
oslonac, neka vrsta "brisaa" boli za koju se vee i od koje oekuje
pomo i spas. Kako je uvijek tu, uz pacijenta, ona je istovremeno i
osoba na koju pacijent, u takvom stanju, esto istresa svoje straho
ve i frustracije.

52

Rije kao lijek

U vremenu smo postojanja analgetskih lijekova koji mogu

vrlo brzo otkloniti akutnu bol. Ali, postoji bol koja se stalno vraa
hronina bol. Ona je kao sjenka kod nekih bolesti. Neunitiva.
Stalna. Tu lijekovi trajno ne pomau. Sa ovakvim pacijentima se
sestra gotovo svakodnevno susree. Kod takvih pacijenata je vano
da osjete da mi znamo da njih boli. Sestra to pokazuje tako to sa
pacijentom uspostavlja fiziki kontakt dodirom (npr. blago prihva
tanje pacijentove ruke). Dodir stvara kod pacijenta sigurnost, daje
mu osjeaj da nije sam i preputen samo sebi, postaje svjestan da se
i u tim trenucima neko brine za njega. Nije sa sigurnou medicin
ski dokazano da dodir umanjuje bol, ali ovakvi momenti sestrinske
podrke sigurno pacijentu donose olakanje, mir i mogu biti na
nain suprostavljanja pacijentovoj boli.
Tu se zapravo radi o iskrenoj ljudskoj gesti i takav postupak
veina pacijenata dugo pamti i kad napusti bolnicu.
Preporuke
Sestra e dati pacijentu adekvatan analgetik koji propi
suje ljekar, a koji e ga brzo dovesti u stanje osjeaja
smanjenja ili prestanka boli.
Razgovor sa pacijentom poslije medikamentozne tera
pije odvlai njegovu panju od runog osjeaja bola
(npr. priom o lijepim stvarima, o neemu to pacijent
najvie voli) i dovodi ga u stanje relaksacije i aktiviranja
drugih ula koje potiskuju bol.
Vani su esto obilaenje pacijenta koji trpi bol i naa
panja, jer ublaavaju osjeaj samoe, potiskuju osje
anje naputenosti i nebrige i omoguavaju stvaranje
osjeaja sigurnosti da neko i sada brine o njemu.
Efekat obinog hladnog obloga ili kreme na mjesto bola
moe ublaiti samu bol.
Lijepa rije nee biti viak - naprotiv!

53

Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA I PACIJENT SA

MALIGNOMOM
TA JE TO MALIGNOM?
Radi se o bolesti nepoznatog uzroka i esto neizvjesne i
nepovoljne prognoze. Svaka elija ljudskog organizma moe se u
nekom momentu morfoloki izmijeniti, funkcionalno preobraziti i
brzo razmnoiti, krvotokom stii do najudaljenijih elija od mjesta
nastanka i tamo ugnijezditi i stvoriti novo ognjite. Masa novo
stvorenih elija se grupie i daje tkivo (tumor) koje naruava nor
malan rad ostalih elija i rezultira disfunkcijom tog lokaliteta.
Svaka tumorska masa kancerogenog svojstva ivi parazitski na
raun drugih zdravih elija i zasebno gradi svoj krvotok za dopre
mu hranljivih tvari i kiseonika.
Otkriveni su neki etioloki faktori koji doprinose nastanku
ove opake bolesti. Tu spadaju izloenost dugotrajnoj radijaciji,
hemijskim agensima, virusima, a posebno mjesto zauzima genetski
faktor.
Malignom, kancer, rak to su rijei koje pacijenta, a i sva
kog zdravog ovjeka asociraju na strah, neizljeivost i smrt.
Da li to mora biti tako?
Ovo je pitanje koje si mora postaviti svaka medicinska
sestra kad se suoi sa pacijentom koji ima takvu dijagnozu. Da li je
poeljan otvoren razgovor ili izbjegavanje razgovora na tu temu?
ta su pokazali iskustvo i praksa?
54

Rije kao lijek

DJECA I MALIGNOM
Najmlai bolesnici, koji i ne znaju pitati niti traiti odgovor,
obino borave u bolnici sa svojim roditeljima, najee majkom.
Odnos i nastup medicinske sestre prema ovoj skupini bolesnih trai
i iziskuje dosta razumijevanja i strpljenja, kako prema bolesnom
djetetu, tako i prema njegovom roditelju.
Pomo bi se ogledala kroz priu o igri, pjesmi, skrivenoj
simpatiji. Treba im uljepati bolesnike dane i sa malim skromnim
poklonima koji obraduju svako dijete. Bolesnike sobe poeljno je
ukrasiti igrakama, balonima, slikama omiljenih djejih junaka. Soba
bi trebala da ima TV i/ili video-aparat. Treba dozvoliti njihovim naj
bliim da budu pored njih.
Sestra ne smije lagati dijete da injekcija ne boli ili da je
vaenje krvi bezbolno. Ako ono shvati da je prevareno, vie nam
nee vjerovati i kad govorimo istinu. Zato je potrebno pripremiti
dijete za davanje injekcije ili vaenje krvi kroz priu i objasniti mu
da e to kratko trajati.
Sestra nikada ne treba davati injekcije niti obavljati druge
medicinske radnje u prisustvu roditelja. Rijetko je dijete kod koga
se i najjednostavnije medicinske radnje obavljaju bez plaa ili neke
druge neugode, a to iritira roditelje koji su, kada je njihovo dijete u
pitanju, vrlo osjetljivi, nepovjerljivi, pa i podozrivi da li sve dobro
radimo.
Roditelje e sestra savjetovati da ne panie pred bolesnim
djetetom, da ne plau i ne histeriu. Bolesno dijete nijednog mo
menta ne smije primijetiti brigu roditelja. Treba im savjetovati da
neraspoloenje ostave pred bolesnikom sobom.
Sve intervencije koje se rade oko djeteta potrebno je obja
sniti i roditelju i djetetu, naravno na prihvatljiv nain. Vano je
imati na umu da je roditelj osjetljiv i na najmanji pozitivan znak u
vezi sa svojim djetetom koje ima ovakvo oboljenjem. Stoga se ne
smije ulijevati lana nada nikome, a pogotovo ne roditelju.

55

Rije kao lijek

Informacije o stanju djeteta sestra ne smije samoinicijativno

davati, ve uputiti onoga koji ih trai na ljekara, kako bi im on
objasnio sve to ih interesuju. Dakle, jedino je ljekar mjerodavan
dati informaciju o zdravstvenom stanju djeteta.
OMLADINA I MALIGNOM
"Meni sestro nije nita. Neu da pijem nikakav lijek, meni
to ne treba. Moji starci su krivi to sam ja ovdje. Nepotrebno me
zadravate ovdje...".
Tako reaguje vei dio tinejdera sa ovom opakom bolesti.
Ne shvataju ozbiljnost situacije.
Takvima ne treba puno ni priati o bolesti sve dotle dok se
ne jave prvi ozbiljniji simptomi. Povremeno u razgovoru, koji je
veoma bitan kod ovakvih pacijenata, treba skrenuti panju da neto
moraju uraditi za svoje dobro.
Dobar dio tinejdera, dok lee u bolnici na ispitivanju i
lijeenju, vide u svemu tome krivicu u roditeljima, koli, fakultetu,
ali nikada problem ne vide u bolesti koja ih je zadesila.
Takvi pacijenti su neraspoloeni, nekomunikativni, teko
prihvataju leanje u bolnici, odbijaju dijagnostiku i terapiju. Na
postavljena pitanja teko ili nikako ne odgovaraju. Oni su u nekom
drugom svijetu (svom svijetu), u koga je vrlo teko prodrijeti.
Treba ih podsjeati da svaku promjenu, naroito bol, ne
skrivaju ni od koga, a pogotovo ne od zdravstvenog osoblja.
Omoguiti im da budu u svijetu muzike, videa, TV-a, dakle da su u
bolesnikoj sobi okrueni stvarima primjerenim za njihove godine,
stvarima koje vole ili ih zanimaju. Takoe im napomenuti da
potuju red kue u kojoj se nalaze, da mirno odgovaraju na
postavljena pitanja i urade ono ta im se kae.
Kako da se sestra odnosi prema takvom pacijentu?
56

Rije kao lijek

U poetku sestra svoj posao treba obavljati slubeno i pro

fesionalno, bez puno pitanja. Vie pitati i traiti informacije od
drugih pacijenata koji ga okruuju, nego od njega samog i pri tom
voditi rauna da on o tome ne zna. Na provokacije od strane takvog
pacijenta ne treba reagovati niti se mrtiti ili razgovarati povienim
tonom. Takvog pacijenta ne treba prisiljavati ni na kakve radnje
koje on burno odbija. Svaku intervenciju oko njega obaviti brzo i
profesionalno. Uvijek koristiti priliku da bi se pridobilo pacijentovo
povjerenje. Po noi ga ee obilaziti, pokrivati ga i ako je pokri
ven, ugasiti lampu ili smanjiti svjetlost, zabiljeiti neproitanu stra
nicu knjige.
Kad takav pacijent stekne utisak da mu sestra pomae, a ne
odmae, da je ona tu zbog njega, a ne on zbog nje, da je ona tu 24
sata, njegovo ponaanje se polako mijenja. Postepeno prihvata da
mu sestra treba i da mu moe pomoi. Do ovih pacijenata se naj
prije dopire putem razgovora o fudbalu, dobrom filmu, asopisu,
muzici, o svemu to pomae da se jedan tinejder opusti i zainte
resira, da se izazove traak radosti na njegovom licu. Najaviti mu
dragu posjetu, namirisati ga/je za posjetu, poeljati, presvui.
Mladima oboljelim od malignoma, kod kojih je bolest uzela
maha, a uz to se nalaze u jako bolnoj fazi, iscrpljeni su i u stanju
psihike labilnosti, davanje analgetika mora biti strogo kontroli
sano. Bez obzira na stanje, ne smije se davati vie analgetika nego
to je propisano i nikada ne odlagati uzimanje terapije za kasnije.
Kod pacijenata u ovoj fazi dobro je oslukivati i voditi rauna o
njihovim suicidalnim mislima. Ukoliko je takav pacijent nepokre
tan, njega treba smjestiti pokraj nekog pokretnog. Mir i tiina po
trebni su da vladaju u njihovom okruenju.
Ako pacijent eli povremeno prisustvo nekog od vjerskih
slubenika ili izrazi elju da se pomoli Bogu, treba mu to omo
guiti. Bilo bi dobro, ukoliko to sestra ocijeni potrebnim, da i sama
pita pacijenta da li to eli. U tome sigurno nee pogrijeiti, ali treba
znati odrediti pravo vrijeme za to.
57

Rije kao lijek

ODRASLE OSOBE I MALIGNOM

U ovu skupinu se obino ubrajaju odrasle osobe srednje ili
starije dobi razliitih intelektualnih, socio-ekonomskih i kulturo
lokih odreenja.
Da li e se odrasloj punoljetnoj osobi rei da boluje od
malignoma, odluku o tome, tj. da li pacijentu rei istinu ili je za
obii, donosi ljekar. ta sestra radi u tom sluaju?
Prisustvo i rad sestre uz takvog pacijenta otvara mogunost
za mnoga pacijentova pitanja koja trae odgovor. U ovoj skupini su
pacijenti koji su esto na vrhuncu svoje radne dobi, intelektualno
najsposobniji i razumom najvie naoruani. Zbog svega toga oni
neprestano trae odgovore na svoja pitanja, trae pojanjenja i
dodatna obavjetenja, njih sve interesuje i do detalja sve bi htjeli da
znaju. Tu njihovu pitalaku glad treba zadovoljiti ali odgovori
moraju biti u saglasnosti sa odlukom ordinirajueg ljekara. Ako je
ljekar rekao istinu, sestra e potvrditi njegov stav, ali i nai naina
da ne zatvori vrata nade. Ukoliko je ljekarska dijagnoza "zaobi
ena", sestra se mora drati takvog stava. U svojim izjavama prema
pacijentu sestra nikada ne smije doi u koliziju sa ljekarom.
Preporuke

58

Medicinska sestra se mora psihiki pripremiti za rad

oko ovakvog pacijenta.

Sa ovim pacijentima preporuljivo je da rade iskusne

sestre ili mlae pod nadzorom starijih.

Svoje znanje i strunost usmjeriti podjednako prema sva

kom, a pri tome naela sestrinske etike moraju biti puto
kaz svakoj medicinskoj sestri.

Prepustiti razgovor o lijeenju, prognozi i teini bolesti

ljekaru.

Rije kao lijek

Medicinskoj sestri je prioritetan zadatak da svoj posao

oko takvih pacijenata obavi struno i profesionalno.

Potrebno je uspostaviti dobru komunikaciju i saradnju

sa samim pacijentom, njegovom porodicom i provesti
adekvatnu zdravstvenu njegu.

Ovakvim pacijentima je potrebna dodatna panja, ali

ona ne smije biti oigledna i na utrb ostalih pacijenata.

Treba imati na umu da su ovakvi pacijenti psihiki

labilni.

Sestra treba da radi na tome da se takvi pacijenti inte

griu sa ostalim pacijentima koji imaju nemalignu bo
lest.

Ukoliko pacijent nije spreman da prihvati istinu o svojoj

dijagnozi, svojim postupcima sestra ne bi smjela da
dovede do toga da pacijent otkrije istinu.

Da li rei istinu takvom pacijentu ili ne, o tome odluuje

ljekar, a sestra mora do kraja potovati tu odluku.

59

Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA I PALIJATIVNA NJEGA

RAD MULTIDISCIPLINARNOG TIMA
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO),
palijativna njega je "sveukupna njega pacijenata ija bolest ne
reaguje na kurativni tretman. Kontrola bola, drugih simptoma i
psiholokih, socijalnih i duhovnih problema je najvanija. Cilj
palijativne njege je dostii najbolju moguu kvalitetu ivota za
pacijente i njihove obitelji".
Palijativna njega se ukljuuje kod pacijenta u terminalnoj
fazi bolesti, najee je u pitanju malignom, te kod pacijenata sa
hroninim neurolokim, kardiolokim i respiratornim oboljenjima,
gdje kurativna terapija vie ne daje zadovoljavajui efekat.
Ovu vrstu njege propisuje, prati, provodi i njeno provoenje
kontrolie struni tim koga ine ljekari razliitih specijalnosti, psi
holog i medicinska sestra kao nosilac i izvrilac poslova palija
tivne njege.
Ovakav tim je neophodan u provoenju i organizaciji pali
jativne njege jer ovakav vid njege zahtijeva viedisciplinarni pri
stup. Kako bi palijativna njega bila dostupna svakom i pruala
jednakost pristupa svima, njeno finansiranje, adekvatno provoenje
i educiranje ljekara i medicinskih sestara, te popunjavanje osoblja,
stvar je kojom se mora obavezno pozabaviti ira drutvena zajed
nica, jer je u pitanju problem od opteg drutvenog znaaja.

60

Rije kao lijek

Osim medicinskih strunjaka, u sam tretman i edukaciju

poslova oko pacijenta ukljuuje se i porodica ili najblia rodbina, a
isto tako i njegovatelji koji se mogu uzeti za ispomo.

Uloga medicinske sestre u timu za palijativnu njegu

Smanjiti ili ublaiti osjeaj naputenosti
Kod pacijenata u zavrnoj fazi bolesti malignoma ili dugo
trajnoj hroninoj bolesti osjeaj naputenosti se pojaava, produ
bljuje i postaje vidan. Takav pacijent se povlai u sebe, u svoj
svijet.
Kako ga izbaviti iz tog svijeta i smanjiti osjeaj naputenosti?
-

Dobrom komunikacijom i razgovorom o lijepim stvarima.

Ako je mogue, ukljuiti u slobodno vrijeme bliu porodicu,
dalju rodbinu, komije i stare prijatelje, da bi popunili pra
zninu samoe.

61

Rije kao lijek

Pri izlasku iz bolnice, skrenuti panju pacijentu da ima na

raspolaganju 24-satni pristup strunog lica ako mu je
potreban neki savjet ili informacija.

Podii i zadrati kvalitet ivota

Kako?
-

Struni rad medicinske sestre koja obavlja ono to je potre

bno oko pacijenta ukljuenog u palijativnu njegu e rezul
tirati njegovim kvalitetnijim nainom ivljenja. To se ogle
da u prevenciji dekubitusa, redovnoj promjeni katetera,
previjanju i drugim strunim radnjama koje se odrede u
toku sprovoenja njege.

Poeljno je zadovoljiti potrebe i elje pacijenta kod vjeta

kog hranjenjam, isto tako i kod hidracije.

Po potrebi o tome edukovati i obuiti nekog ueg lana

porodice.

Medicinska sestra bi trebala sagledati i socijalni status pa

cijenta, tj. da li je i koliko socijalno ugroen. Ako je potre
bno, u rjeavnju problema ukljuuje se i socijalni radnik.

Medicinska sestra bi trebala potovati pacijentovu autono

miju i njegov izbor, elju i odluku o nainu lijeenja i oda
biru onoga to hoe.

Psiholoka potpora pacijentu

62

Savjetima i informacijama medicinska sestra e oraspoloiti

svakog pacijenta i time postii da se otkloni ili ublai osje
aj napetosti, straha, nervoze, osjeaja naputenosti i drugih
negativnih emocija.

Odabir laganih tema u neformalnom razgovoru vraaju pa

cijentu osmjeh na lice.

Rije kao lijek

Svojim govorom medicinska sestra ne treba nikada gasiti

nadu kod pacijenta ali ni ulijevati preveliku (lanu) nadu o
ishodu bolesti i brzom ozdravljenju.

Podrka porodici
-

Potrebno je znati da i porodica takvog bolesnika boluje sku

pa s njim, jer bolest koja je prisutna ne daje mira ni zdravim
lanovima porodice.

Kada se radi o vrlo ozbiljnoj i tekoj bolesti, a pogotovo kada

se zna da nema izljeenja ili da je kraj blizu, onda je i situ
acija napetija. Razuman razgovor ili savjetovanje od strane
medicinske sestre tada je potrebno i lanovima porodice, ali
se to mora obavljati mimo prisustva pacijenta. Treba ih po
stepeno i polako pripremati za neminovan kraj, sugerirati da
svoje suze i izlive alosti ne pokazuju pred pacijentom.

Staviti im do znanja da i oni mogu potraiti strunu pomo,

ako zatreba.

Sestra je ta koja bi i njima trebala biti pri ruci u tekim

momentima.
63

Rije kao lijek

PONEKOM RIJEJU, A VIE UTNJOM GOVORIMO

Specifinost posla u zdravstvu je i prisustvo raanju novog
ivota, to je jedna od ljepih strana nae profesije, ali i susret sa
smru i prestankom ivota koji uvijek ostave traga i na osoblju.
Sve to je roeno mora da umre, sve to je ivo mora da
nestane. Medicinski gledano, smrt je prestanak svih ivotnih funk
cija. Religijski, smrt je samo put preseljenja due.
I deava se da pacijent zavri svoj ivot samo u prisustvu
medicinske sestre, ponekad iznenada, ponekad i oekivano.
Svjesna je sestra da smrt ne bira godine, pokretnog ili
nepokretnog, zdravog ili veoma bolesnog ovjeka. Sama faza kraja
moe trajati samo nekoliko minuta, do vie dana, pa i mjeseci. Smrt
vreba iza oka i rijetko se najavljuje.
Bolesnici koji su u toj termalnoj fazi obino su bezvoljni.
Kod njih prvo preovladava osjeaj naputenosti, neraspoloenja,
nekog tekog mira. Bezvoljnost zatim prerasta u depresiju. Trea
faza je faza uznemirenosti i neprihvatanja stanja u kome se bole
snik nalazi. Zadnja faza je ona u kojoj on shvata situaciju u kojoj
je. Nita ga vie ne moe pokrenuti iz njegove spoznaju o kraju i
osjeaja skore smrti.
Umiranje pacijenta i njegova smrt su najjai stresni mo
menti u sestrinskom radu. Svaka smrt je razliita. Nikada, zaista
nikada nije ista. Moe biti tiha i mirna, bez glasa, pokreta, ponekad
neprimjetna i neosjetna. Ali isto tako moe biti i alarmantna, sa
bolnim jaucima, iskazanim strahom koji se prenosi ponekad i na
okolinu, dramatina, sa glasnim dozivanjem za pomo, sa krvare
njem, guenjem. Bilo kako ona dola, medicinskoj sestri zamru
rijei i sa utnjom brzo obavlja posao. U tim momentima njene
rijei su i onako suvine - tada ona rukama i znanjem govori.

64

Rije kao lijek

U tim trenucima je najvanije sauvati mir, ukljuiti razum i

svoje znanje, te pomoi onoliko koliko se moe. Jo davno su nai
stari rekli: "Od svega ima lijeka ali od smrti nema". To treba dobro
zapamtiti i na tome se uiti.
Svaka sestra e se u svom radu ne jednom zatei u momen
tu kad njeno znanje i sav uloen trud budu bez rezultata. Gubi se
bitka i smrt nadjaa.
Poslije smrti pacijenta uvijek ostaje praznina, a sa tom
prazninom doe i novo iskustvo.
KAKO SAOPTITI SMRT PACIJENTA
Ljekari to esto izbjegavaju pa dio tog munog posla osta
vljaju u nadlenost sestri. ta ona da uradi?
Preporuke
Prvo i najosnovnije pravilo je - ne koristi telefon za takvu
obavijest, osim u sluaju kad je rodbina umrlog fiziki
daleko.
Telegram sauea je najprikladniji i najbezbolniji nain
saoptenja
Prispjelu rodbinu umrlog treba uvesti u prostoriju nami
jenjenu za informacije, nikada razgovor ne voditi na
hodniku.
Obavezno zovnuti ljekara i po mogunosti nekog stari
jeg i iskusnijeg da bude prisutan kod razgovora sa
porodicom o daljem postupku, jer je ponekad potrebno i
medicinsko zbrinjavanje usljed nastalog oka kod saop
enja o smrti.
65

Rije kao lijek

Sa porodicom treba mirno i strpljivo razgovarati, bez

urbe i nervoze.
Razgovor se mora vodi profesionalno bez pokazivanja
svojih linih osjeanja.
Nikada se ne treba uputati u razgovor o samom uzroku
smrti i da li se to ba moralo desiti.
Medicinska sestra ima dunost da upozna familiju umr
log o daljem postupku (preuzimanje tijela, potrebnoj
administraciji, preuzimanje stvari koje su pripadale
umrlom).
Na kraju, sestra e obavezno ispratiti porodicu i au
rirati administraciju o umrlom.

66

Rije kao lijek

RAD MEDICINSKE SESTRE SA INVALIDOM

U KOLICIMA
KARAKTERISTIKE SESTRINSKOG RADA SA INVALIDOM
U KOLICIMA
Kada se govori o invalidnosti onda se tu podrazumijeva
spektar najrazliitijih stvari, npr. razne vrste plegija, amputacije,
sljepoa, gluhoa, psihika oboljenja, uroene anomalije i razne
druge invalidnosti nastale zbog hronine bolesti, uroene nepra
vilnosti u razvoju ili kao posljedica traume.
Na ovom mjestu govoriemo o pacijentu u kolicima kome
je neophodna pomo drugog lica, u naem sluaju medicinske
sestre u zdravstvenim ustanovama.
Pacijent koji prvi put sjeda u kolica u kojima e provesti
ostatak ivota teko prihvata to stanje.
On jo nije svjestan svoje invalidnosti, tj. nije je prihvatio i
zbog toga je nephodno da se ovim pacijentom bavi struni tim koji
se sastoji od: medicinske sestre edukovane za rad sa takvim pa
cijentom, porodinog ljekara, neuropsihijatra i psihologa.
Kako porodica ili neko drugi najblii pacijentu moe u
ovakvom procesu biti od velike pomoi, mogu postati takoe dio
tima, ali se prethodno i oni moraju osposobiti za to.

67

Rije kao lijek

TA SESTRA TREBA DA ZNA?

Ne treba dozvoliti posebne usluge i "razmaenost" takvog
pacijenta, jer mu time inimo samo "medvjeu uslugu" u novo
nastaloj situaciji. Nikada ne treba ni uveliavati niti ublaavati
njegovo stanje.
Izljevi bijesa, ljutnje, agresivnosti, esto su pratioci njego
vog ponaanja. U tim trenucima sestra ne treba da pokae promjenu
u svom ponaanju, a pogotovo ne ljutnju, bez obzira koliko pone
kad pacijentove rijei mogu da zabole. Prisutnost razuma je ono to
nadvladava takve mune situacije. U naoj svijesti mora konstantno
odzvanjati injenica da je to pacijent koji nas treba, a ne mi njega.
Naa pomo mu je neophodna da se dijelom vrati u normalno
stanje, mada smo svjesni i toga da nikada vie nee biti onakav
kakav je bio prije kolica.
Korak po korak, polako ga treba uvoditi u priu sa ostalim
pacijentima. I dobra knjiga moe biti, za poetak, dobar drug.
Prilagoavanje fizike sredine njegovom hendikepu, to e omo
guiti lake manipulisanje kolicima, smiriti e, makar i na trenutak,
njegovu poljuljanu psihu.
Obaveze u vezi line higijene (umivanje, pranje zuba,
eljanje) neka budu i dalje samo njegove radnje, bez pomaganja
sestre, dok je za kupanje i pranje kose ve neophodna sestrinska
pomo - prvo mu pomoi, a poslije objasniti i savjetovati kako e
sam to obavljati.
Pacijent, koji je ve due vrijeme u invalidskim kolicima,
svjestan je svoje invalidnosti. Pri prijemu takve pacijente treba
smjetati u sobe sa manje osoba (kreveta) kako bi prilaz krevetu bio
to iri i kako bi bilo vie prostora za invalidska kolica. U nefor
malnom razgovoru treba saznati koliko dugo koristi kolica. Nekada
se ve na osnovu njihovih odgovora moe zakljuiti da se radi o
vrlo informisanim osobama koje su prouile do tanina bolest koja
ih je dovela do njihove invalidnosti.
68

Rije kao lijek

Pacijenti invalidi esti su u bolnikim sredinama, tu dosta

dugo borave, pa se naviknu na osoblje kao i osoblje na njih. Zbog
toga meusobni odnos postaje pomalo familijaran, to predstavlja
ma sa dvije otrice. Oni su, uglavnom, jako zahtjevni i razmaeni
te to moe dovesti do eih nesuglasica pa ak i problema u radu
oko njih ili u kontaktu sa njima.

Kontakt sestre i pacijenta u invalidskim kolicima mora biti,

prije svega, postavljen na principu uzajamnog potivanja i profe
sionalizma, pridravanja kunog reda od strane pacijenta, bez
obzira da li se radi o invalidu ili nekom drugom pacijentu. Sa tak
vim bolesnicima ne treba se uputati u duge dijaloge jer to esto
dovodi do neeljenih posljedica.
Zdrava sredina, regulisanje socijalnog statusa, prilagoa
vanje stambenih i radnih uslova stepenu invalidnosti je bitna karika
u psihikom i fizikom povratku u ivot ovih pacijenata.
Pacijenti vezani za boravak u krevetu do kraja svog ivota,
predstavljaju najtei dio rada sestre. Ovakvi invalidi se rjee susre
u, ali ako i budu primljeni u bolniku sredinu, postupak sa takvim
pacijentima mora biti studiozniji i paljiviji nego sa bilo kojim dru
gim pacijentom. Tu ne smijemo zaboraviti ni rodbinu.
Sestra mora da zna da, pored preosjetljivosti pacijenta na
svaki rad oko njega, vei problem predstavlja njegova zatvorenost
69

Rije kao lijek

u sebe, pa je i kontakt s takvim pacijentom ponekad nemogu. Naj

blii iz njegovog okruenja mogu biti vrlo vezani za njega, pa se
svaka rije od strane zdravstvenog osoblja posebno slua, jae se
reaguje i ee se zloupotrijebi.
Zato treba odmjeriti rije, skinuti sa lica izraz iznenaenja
ili pak radoznalosti, ponaati se prirodno, onako kako se ponaamo
i prema drugim pacijentima. Ne smije se osjetiti razlika. Moe se
pokuati da se sa dobrom knjigom, lijepom rijei ili malom pa
njom pridobije pacijentovo povjerenje, pa e kasnije i sam rad i
kontakt biti daleko laki, a i pacijent zadovoljniji. To treba uinite
nenametljivo, ne samo zbog samog bolesnika ve i zbog ostalih
prisutnih pacijenata. Ostali ne bi smjeli stei utisak da je taj pa
cijent privilegovan, a oni se osjeati zapostavljenima ili da zbog
takvog pacijenta postaju zahtijevniji nego to je potrebno.
Preporuke

70

U kontaktu sestre sa novim invalidom koji e u daljem

svom ivotu biti vezan za kolica, svaka izgovorena rije
mora biti dobro smiljena i odmjerena.

Psihike promjene kod samog pacijenta i neadekvatan stav

okoline u odnosu na njegovu nastalu invalidnost mogu
stvoriti velike i ponekad teko premostive probleme prili
kom nastojanja da se takav pacijent ponovo ukljui u
normalan ivot.

Rad sa ovakvim pacijentom treba da je identian radu kao

sa svim ostalim pacijenata koji nisu invalidi, s tim da trae
pojaanu panju, koja ne smije biti vidljiva u odnosu na
druge pacijente.

Medicinska sestra je vaan faktor u psiho-fizikoj pripremi

za svakodnevni ivot ovakvih pacijenata.

Rad medicinske sestre i porodice sa ovakvim bolesnicima

mora biti paralelan i timski radi breg prevazilaenja svih
moguih prepreka.

Rije kao lijek

RAD MEDICINSKE SESTRE

SA PACIJENTOM VJERNIKOM
Postoji li razlika u nainu komunikacije i samog rada sestre
sa pacijentom koji je vjernik? Zato o ovome govoriti, a i jo pisati
ovdje? Ovo su pitanja za koja smatram da zasluuje panju.
Moje dugogodinje iskustvo medicinske sestre me je dovelo
do zakljuka da postoji razlika u radu sa pacijentima koji su
vjernici i onih koji to nisu. Zato smatram da bi bilo korisno rei
ovdje poneto o tim mojim zapaanjima, pogotovo to mislim da e
to pomoi u radu neiskusnim sestrama po tom pitanju, te zato to e
se sa takvim pacijentima u praksi susretati, a o ovome ih ne educi
raju u koli. Naglaavam da je u pitanju lino iskustvo.
Smatram da je lake raditi sa pacijentima vjernicima.
Zato?
Ovakvi pacijenti su manje inpulsivni, nisu agresivni, nemaju
destruktivno ponaanje. Lake se prilagoavaju nastaloj situaciji. Lak
e podnose bol i razumnije prihvataju nastanak bolesti u njihovom
ivotu. Imaju pozitivan uticaj u skupini (bolesnikoj sobi, ekaonici,
ambulanti). Nikada ne ire negativnu energiju oko sebe. Lake prihva
taju saradnju sa osobljem koje radi oko njih i zadovoljni su sa rijeima
hvale. Samim time i rad medicinske sestre s njima i oko njih ide lake
i bez veih problema.
Preporuke

Koliko to bolnika sredina doputa, treba potovati obi

aje pacijentove vjere, a time se stie povjerenje i razu
mijevanje takvog pacijenta.
71

Rije kao lijek

72

Svaka sestra treba biti educirana o osnovnim naelima

svih konfesija sa ovih prostora, kako svojim postupcima
ne bi, zbog neznanja, dola u situaciju u kojoj bi se ta
kav pacijent, zbog svoje vjere, osjetio zapostavljen.

Svakom vjerniku, koliko to situacija dozvoljava, treba

omoguiti sprovoenje njegovih dnevnih vjerskih obre
da i posjetu vjerskih slubenika, ukoliko on to zahtijeva.

Potivati elju da pacijentice pregleda iskljuivo dokto

rica, ukoliko se toj elji moe udovoljiti.

Osoblje ne treba biti pretjerano znatieljno kada su u

pitanju nain odijevanja, ishrana ili druge vrste vjerskih
ispoljavanja takvih pacijenata.

Rije kao lijek

RAD MEDICINSKE SESTRE U ZAJEDNICI

UVOD
Dvadeset prvi vijek je vijek u kome se ovjeanstvo susree,
moemo slobodno rei, sa epidemijom negativnih poriva poput alko
holizma, droge, puenja, poremeaja ishrane, raznih vrsta depresije,
post traumatskih stresnih poremeaja i drugih problema savremenog
drutva (prostitucija, neobjanjene somatske tegobe, kriminal).
Ovakve socio-medicinske pojave najee su prisutne kod
omladine i javljaju se sve ee i meu mlaom populacijom, po
evi ve od osnovne kole.
Danas, dok medicinska nauka, s jedne strane, brzo koraa
ka sve novijim naunim dostignuima, naruito kad je u pitanju
medicinska tehnologija i genetika, na drugoj strani sve vie ljudi
zavrava na ulici u agoniji od bijelog praha, alkohola, suicida,
prostitucije ili kriminala. Crna ruka podzemlja nudi smrt prodajui
drogu ve i u blizini kola; fabrike pia se utrkuju da svoje pro
izvode to bolje priblie na dohvat ruke, a fabrike duhana uvode i
duple smjene i postavljaju najvee reklamne panoe za cigareta na
mjestima koja su pregledna i iz kolskih klupa.
Postratni period, nezaposlenost, lo materijalni status omla
dine, nesreeni odnosi u porodici, djeca bez roditelja ili rastavljenih
roditelja, stvaraju idealnu podlogu za bjeanje iz surovosti ivota u
trenutani zaborav kojeg sa sobom nose droga, alkohol i nikotin.
Ti poroci ovisnosti lagano ali sigurno otkidaju dio po dio
nae mladosti i vode ih u ponor iz koga se teko izvlae. Za sobom
oni vode i svoju porodicu i prijatelje, pa i cijelo drutvo.
73

Rije kao lijek

Prosjena porodica kada je naeta rastavom, smru jednog

roditelja, tekim materijalnim stanjem, a k tome dovoljno nein
formirana, dobra je podloga za ovisnost od poroka bilo koje vrste.
U takvoj porodici ima lanova koji brinu i trude se da budu
od pomoi kada se tako neto desi, ali mnogo je vie onih koji
oekuju da taj problem rijei neko drugi.
Naalost, ovaj problem najire drutvo, mnoge institucije,
pa i sami roditelji zanemaruju, prikrivaju, ne shvataju, a itekako
postoji potreba da se o njemu stalno govori, organizovano i konti
nuirano djeluje, kako na suzbijanju irenja ovisnosti, tako i na
samom lijeenju ovisnika.

NIKOTINSKA OVISNOST
Najmasovnija ovisnost je ovisnost o cigareti duhanu. To
je legalizirana droga koja se poinje koristiti danas ve i u osnovnoj
koli. Srednja kola je ipak mjesto gdje se ova negativna pojava
74

Rije kao lijek

najvie javlja. Prema ispitivanjima koja su raena 1996. u Tuzli,

prisutnost puaa u osnovnim kolama je 23%. Najvei broj pua
a, kada su srednje kole u pitanju, javlja se u kolama buduih
zdravstvenih radnika (srednja medicinska kola) 40%. Meu
studentima, najvei broj puaa je bio na pedagokoj akademiji
66%. Slini podaci su dobijeni i za Zenicu.
Kakva je situacija o tome kada je u pitanju radno mjesto
medicinske sestre?
Zakon o zabrani puenja u svim zdravstvenim ustanovama
je usvojen ali se on rijetko ili nikako ne potuje u veini tih sredina.
Uzrok tome je nedostatak prave interne i vanjske kontrole. Dosta
ljekara i medicinskih sestara su ovisnici o nikotinu. To je problem
koji susreemo svakodnevno. Zbog ovoga se namee logino pita
nje - moe li medicinska sestra uticati i zabraniti puenje u svom
okruenju ako i sama pui?
Da li je taj poriv donijela iz porodice, kole, sa ulice - to
vie nije ni bitno. Ono to je najvanije jeste da se mora drati
zakona o puenju i pravila zdravstvenog radnika, te da na radnom
mjestu, ukoliko je zakonom zabranjeno puenje, taj zakon doslje
dno potuje, a pogotovo to je ona zdravstveni radnik i zaposlenik
zdravstvene ustanove.
Preporuke

Medicinske sestre nepuai bi trebale da vode inicijativu

u borbi oko kontrole zabrane puenja, kako pacijenata,
tako i svojih koleginica, medicinskih sestara, uivalaca
nikotina.

Jedan od uslova u konkursima za zapoljavanje trebao

bi biti i da je medicinska sestra nepua, a ako ve pui,
potrebno je provoditi rigorozne kontrolne mjere u nji
hovom spreavanju puenja na radnom mjestu.
Na vidna mjesta (hodnik, ekaonica, dnevni boravak,
kupatilo, WC) istai znak zabrane puenja.

75

Rije kao lijek

Na stolove po bolesnikim, sestrinskim i ljekarskim so

bama, dnevnim boravcima i u ekaonicama postaviti
broure o tetnosti puenja.

U toku lijeenja i rada oko pacijenta, savjetima o zdrav

lju bez dima popuniti prazninu utnje.

Pomoi onim malobrojnim pacijentima koji su odluili

prestati puit.

Organizovati u zdravstvenim ustanovama kurseve o

odvikavanju od puenja i za osoblje i za bolesnike.

ALKOHOLIZAM
I ovo je legalizovana ovisnost. injenica je da sve vie
mladih ljudi konzumira alkohol. Ko je alkoholiar? To je osoba
kod koje ni jedan dan ne moe proi bez vee koliine alkoholnog
pia i kod koje se razvio osjeaj ovisnosti. Ovisnost se najee
oituje poremeenim psihikim i fizikim ponaanjem.
Alkoholiar esto ima lo odnos sa okolinom i u sukobu je s
njom. Konzumiranje alkohola ne donosi samo posljedice onome ko
ga konzumira ve se one prenose i na njegovo blie i dalje okru
enje (porodica, blia okolina gdje ivi i radi).
Uzroci alkoholizma mogu biti razliiti. U osnovi je to uvi
jek neki vid bjeanja od stvarnosti u kojoj se nalaze ti uzroci.
Lijeenje teih oblika alkoholizma mora biti u stacionarnoj
zdravstvenoj ustanovi, dok laki sluajevi zapoinju lijeenje u
ambulantnim uslovima.
Lijeenje je paralelno sa traenjem uzroka koji dovode do
alkoholizma, a podrazumijeva i totalnu apstinenciju konzumiranja
alkohola. Nema apsolutnog lijeenja bez apsolutne apstinencije to
je jedno od osnovnih pravila lijeenja. U cijeli proces se obavezno
ukljuuje i porodica alkoholiara jer alkoholizam pogaa i nju.
76

Rije kao lijek

Preporuke

Ukoliko sestra kod pacijenta otkrije alkoholno pie ili

sumnja da pacijent konzumira alkohol dok je u zdrav
stvenoj ustanovi, njena je dunost da odmah oduzme
alkohol (na to diskretniji nain), a o svemu obavijesti
glavnu sestru ili deurnog ljekara. To evidentira i u Ses
trinskom anamnestiko-proceduralnom kartonu.

O ovoj informaciji potrebno je obavijestiti lanove po

rodice, tj. kontakt osobu i traiti dodatne informacije
koje bi trebale da potvrde da je pacijent alkoholiar, te
onda kontaktirati socijalnog radnika.

Neophodna je kontrola onoga to posjeta donosi pa

cijentima koji su poznati alkoholiari ili su kao takvi
otkriveni za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi.

NARKOMANIJA
Uvod
Droga je bilo koja hemijska supstanca koja prilikom uno
enja u ljudski organizam mijenja prirodni tok funkcionisanja tijela
i psihe.
Poetno euforino raspoloenje, poveana psihomotorna
aktivnost, doivljaji halucinacije, brzo prelaze u drugu suroviju
stvarnost koja se karakterie kroz crvenilo i otok onih kapaka i
proirenim zjenicama; suhoom usta i stalnom ei; miinim
trzajima i grevima; nerazgovjetnim govorom i teturavim hodom;
nezainteresovanou za okolinu; pojavom nekih tjelesnih oboljenja
(oteenje bubrega, bolesti srca i krvotoka); pojavom psihikih
poremeaja; bizarno, brutalno i agresivno ponaanje sve su to
simptomi koji se javljaju pod dejstvom droge.

77

Rije kao lijek

Osobe koje imaju potrebu za stalnim uzimanjem opijata su

narkomani. Narkomanija, tz. "bijela smrt" je bolest koja nije vezana
iskljuivo za jednu odreenu populaciju, ali je najrairenija meu
mladima, sa tendencijom sputanja prema sve mlaem narataju.
Mlada populacija iz znatielje, neinformiranosti, smanjene
panje i brinosti od strane roditelja i nastavnika, dolazi u situaciju
da lako, za male pare ili besplatno nabavi prvu dozu.
Uivanje droge je vrlo esto povezano sa kriminalom i
prostitucijom, gdje svaki novouvueni mladi ivot donosi profit
snabdjevaima, a sebe osuuje na ovisnost i eventualnu smrt. Nar
komanija predstavlja za svako drutvo ogroman socijalni problem
(bijeg iz kole ili od obaveza, sukob sa okolinom i zakonom, rastu
ranje porodice...), potencijalni je izvor neizljeivih bolesti (SIDA,
hepatitis...) sa krajnjim ishodom - neprirodnom smru.
Najefikasnija mjera u borbi protiv ovisnosti je ispravan
psiho-fiziki odgoj koji se dobiva u zdravoj porodici, dobroj koli,
poznatom drutvu. Ako doe do prepreka u bilo kom segmentu
rasta i razvoja, fizikom ili psihikom, dolazi do prekida i skretanja
u suprotni pravac od zdravog naina ivljenja. Ispravka loeg puta
je vrlo teka i dugotrajna jer je najtee sprijeiti nekadanjeg kon
zumenta da ponovo uzima drogu.
Profesionalna pomo medicinske sestre u Savjetovalitu
Medicinska sestra svoju pomo prua kroz konkretan rad u
Savjetovalitu za narkomaniju i druge ovisnosti, hospitalnom odje
ljenju za detoksikaciju i lijeenje narkomana, kroz rad u terapijskoj
zajednici ili radom u komuni.
Savjetovalite za narkomane podrazumijeva rad sa ovisni
kom ali i sa najbliim lanom njegove porodice.

78

Rije kao lijek

1. faza rada u savjetovalitu je faza motivacije. Medicinska

sestra vrlo aktivno uspostavlja kontakt i predlae osobu koja
e biti aktivan lan savjetovalita zajedno sa ovisnikom.
2. faza obuhvata hospitalni dio vezan za period detoksikacije
i apstinencijalne krize. U ovoj fazi najvaniji cilj je elimini
sati ostatke droge iz organizma i ujedno sprijeiti i ublaiti
apstinencijalne simptome koji se javljaju u toku hospitalnog
dijela tretmana. Izvrilac ovog posla je medicinska sestra.
Ova faza se dijeli na dva dijela - metadonski program de
toksikacije i socioterapijski program - psihoaktivni "na
suho". Uloga sestre je podjela terapije koju je propisao
ljekar i psiholoka podrka pacijentu.
3. faza je - terapijska zajednica. Glavni cilj rada sa ovisnikom
je njegova rehabilitacija. Ova faza traje oko 3 mjeseca.
4. faza je terapijska zajednica - komuna. Naalost, postoje
samo dvije komune u BiH. Ovisnici u komuni ostaju ak i
par godina. Tu se korisnim radom ne samo odvikavaju od
droge ve i pripremaju za ivot bez nje.
Medicinska sestra u drugim zdravstvenim ustanovama sa
pacijentom ovisnikom
Svaki ovisnik moe biti bolestan i od neke druge bolesti, a
svaki bolesnik ne mora da bude ovisnik. To znai, da u bilo koju
zdravstvenu ustanovu moe doi da trai pomo i pacijent ovisnik,
a da se pri tome ne mora znati za njegovu ovisnost. Svaka iskusna
sestra, ne samo pri prijemu, ve i u toku cijelog boravka pacijenta u
ustanovi, posmatra pacijenta, opaa sve ono to se moe registro
vati i istovremeno biti korisno za dalji rad. Otuda ona mora biti i
educirana o tome koji su to prepoznatljivi znaci koji karakteriu
jednog ovisnika (neuhranjenost, pepeljasta boja lica, pojaana
aktivnost ili tromost, nezainteresiranost, proirene ili uske zjenice,
suhoa usta, tragovi uboda igle itd.).

79

Rije kao lijek

Primjer:
Na ortopedsko odjeljenje, zbog povrede u saobraajnoj
nesrei, primljen je pacijent - registrovani narkoman. Sestra pose
bnu ali diskretnu panju poklanja ovom pacijentu. Primjeuje da je
stalno zatvorenih oiju, kao da spava, ali se osjea da prati svaku
izgovorenu rije u sobi. Jo od samog prijema pacijent je napet i
uznemiren i to traje sve do dolaska posjete "prijatelja", poslije ega
se smiruje i spreman je na saradnju. Sestra primjeuje da pacijent
poslije posjete vrlo esto pije sok direktno iz tetrapaka, koji pret
hodno obavezno trese. Nudi mu au, iz higijenskih razloga, ali on
to odbija. Sestra poinje da sumnja. Kada pacijent zaspe, sestra
prekontrolie tetrapak i pronalazi ostatke nerastvorenih tableta.
O svojim zapaanjima sestra obavjetava glavnu sestru/
ljekara, registruje u Sestrinskom anamnestiko-proceduralnom kar
tonu i knjigu primopredaje smjene i primjenjuje ljekarske upute.
Preporuke

Svaka sestra mora poznavati znakove karakteristine za

ovisnike jer je put dostave i konzumiranja droge vrlo
matovit.

Po prepoznavanju znakova, treba odmah prijaviti svoja

zapaanja i postupiti po proceduri za takve pacijente, a
nikada samostalno stati na put spreavanja konzumacije.

Sestrin zadatak je i svakodnevna kontrola uzimanja te

rapija za primarnu bolest zbog koje je ovisnik primljen
na lijeenje, a paralelno tim i terapije za ovisnike pro
pisane od strane neuropsihijatra.

Potrebno je pojaati nadzor nad ovakvim pacijentom:

-

80

smjestiti ga u sobu sa pacijentima za koje se pro

cijeni da mogu biti od koristi kada sestra tu nije
prisutna,

Rije kao lijek

pacijentovo kretanje van bolesnike sobe mora uvi

jek biti uz sestrinsku pratnju,

pojaati nadzor i kontrolu zaliha lijekova i njihove

distribucije na odjeljenju,

obavezna je sestrinska kontrola onoga to posjeta

donese.

O novonastaloj situaciji u vezi sa pacijentom obavje

tava se kontakt osoba i/ili pacijentova porodica.

Pri radu sa ovakvim pacijentima svaka sestra mora do

sljedno primijeniti mjere samozatite poto su oni po
tencijalni izvor zaraznih oboljenja (hepatitis, SIDA).

81

Rije kao lijek

ULOGA MEDICINSKE SESTRE

U PSIHOLOKOJ PRIPREMI PACIJENTA
ZA OPERACIJU
Jedan od naina lijeenja pacijenta, a nekad i jedini, je
operativni zahvat. Sama spoznaja da mora na operaciju aktivira jai
ili slabiji strah kod svakog pacijenta ali i kod ostalih lanova
njegove porodice. Rijetki su oni koji sa lakoom idu na operativni
sto. Strah je izraeniji i dublji kada pacijent nije na pravi nain
upoznat sa onim to ga oekuje. To naroito dobro znaju medicin
ske sestre koje rade sa pacijentima na hirukim odjeljenjima, kada
psiholoka predoperativna priprema nije uopte uraena ili nije
uraena kao treba. Otuda medicinska sestra ima vrlo vanu ulogu
da se taj strah kod pacijenta smanji i prebrodi.

82

Rije kao lijek

Odakle strah pacijenata pred operaciju? U velikom broju on

potie zbog zabrinutosti usljed:
-

straha od anestezije pacijent zna da e biti uspavan ali

nije siguran da li e se i probuditi; neki pacijenti
anesteziju poistovjeuju sa prividnom smru (radi se o
situaciji koju pacijent svjesno ne moe da kontrolie),

straha od noa "ii pod no" je vrlo est naziv kojim

pacijenti zovu operacije,

straha od boli u toku operacije i poslije nje,

straha od loeg ishoda operacije,

strah od nepoznatog.

Dodatni momenti produbljivanja straha su:

-

nedovoljna priprema pacijenta od strane operatera, ane

steziologa ali i medicinske sestre,

starosna dob pacijenta,

neobrazovanost pacijenta i nejasnoe u njegovom prih

vatanju objanjenja,

odugovlaenje pacijenta u donoenju pristanka za ope

raciju jer je jo u nedoumici treba li operacija ili ne,

nagovaranje i jak uticaj porodice o njegovom izjanjenu

strah moe potei i od opeg zdravstvenog stanja paci

jenta.

Ljekar i medicinska sestra su duni da u pacijentovoj pre

operativnoj pripremi smanje i eliminiu osjeaj straha.
Kod planiranih hladnih operacija sama preoperativna pri
prema poinje dolaskom pacijenta u bolnicu. Pri tome medicinska
sestra treba da uradi sljedee:
83

Rije kao lijek

- Takvog pacijenta treba smjestiti u sobu u kojoj se nalaze

pacijenti koji ekaju operaciju ali i operisani pacijenti
koji se ve spremaju za izlazak. Vrlo je bitno ne smje
tati neoperisanog pacijenta kod svjee operisanog, jer
e kod prvog to samo dodatno poveati intenzitet straha.
- Neoperisanog pacijenta upoznati sa ostalim pacijentima
koji ekaju istu vrstu operacije ali i onim pacijentima
koji su to ve uradili i spremaju se kui.
- Informaciju o operativnom zahvatu objanjava ljekar
operater, a o uspavljivanju upute daje anesteziolog.
Uloga medicinske sestre je da pacijentu objasni stvari koje nisu
reene u dva prethodna razgovora, to zbog kratkoe vremena, straha
od ljekara i direktnog postavljanja pitanja. Dakle, medicinska sestra
nadopunjuje ono to je ostalo nedoreeno ili nedovoljno razjanjeno
tako to e poslije ljekara i sama porazgovarati sa pacijentom da bi:
- pojasnila nain odlaska i dolaska iz operacione sale,
- dala upute koje su vane za dobar ishod operacije i do
bar postoperativni tok,
- pruila upute o traenju pomoi ako pacijent osjea bol
ili neku drugu promjenu.
Pored proceduralne pripreme pacijenta za operaciju (kupa
nje, brijanje operativnog mjesta, stavljanje katetera, klistiranje,
uspostavljanje venskog puta, laboratorijske i internistike obrade i
druge traene dijagnostike), medicinska sestra je obavezna pratilja
pacijenta do operacione sale. Ona ga predaje, bez naputanja, zadu
enom licu operacione sale uz rijei ohrabrenja i obeanje da e
doi po njega kad se operacija zavri. Sestrinska prisutnost dovodi
do smirenja pacijenta, a njeno obeanje da e ga poslije izlaska iz
operacione sale ponovo doekati poznato lice sestre, daje mu psi
holoku sigurnost.

84

Rije kao lijek

Preporuke

Pacijenta koji eka operaciju treba smjestiti uz onog

koji je to ve prebrodio i sprema se za odlazak kui.

Za razgovor sa pacijentom koji eka operaciju medi

cinska sestra mora nai uvijek dovoljno vremena, nika
da ga ne smije preskoiti, niti razgovor obavljati meha
niki i na brzinu.

Pored toga to razgovorom sestra treba da smanji ili

odagna strah pacijenta, ona treba i da ga educira o tome
kako e se ponaati prije i poslije operacije.

85

Rije kao lijek

EMPATIJA - SUOSJEAJNOST
U SESTRINSKOM POSLU
UVOD
Pojam empatija znai moi se djelomino poistovjetiti sa
pacijentom, ui u njegov svijet misli i osjeanja, razumjeti pacijen
tovu emociju, odnosno dopustiti da ono to se zbiva u pacijentu
odzvoni u nama. Pri tome treba stalno voditi rauna o tome da se
sauva naa vlastita linosti i da se upotpunosti ne izgubimo u
njegovom doivljaju.
Kako da to medicinska sestra postigne? Odgovor je ue
njem, usavravanjem u svom pozivu, svojom odanosti poslu, talen
tom i steenim iskustvom.
Pored strunog znanja i iskustva, suosjeajnost sa pacijen
tom je put koji vodi ka njegovom ozdravljenju. Istovremeno, sestra
mora nauiti da bude oprezna, samokritina, da zna gdje je granica
do koje se moe ii u suosjeajnosti a da se pri tome ne narui
vlastito fiziko i psihiko zdravlje u toku rada sa pacijentom.
Dobra sestra mora biti i dobar psihoanalitiar. Ona radi u
fabrici zdravlja koja ima svoju atmosferu - ponekad mirnu, ee
dramatinu. Pogon te fabrike je medicinska sestra, a objekat rada je
bolestan ovjek. Osjeanja koja su prisutna u toku komunikacije
medicinske sestre i pacijenta su interaktivna. Pozitivne emocije od
strane pacijenta mogu izazvati i kod sestre pozitivan emocionalni
odgovor ali i negativnost moe biti uzvraena negativnou. To je
86

Rije kao lijek

osobina reagovanja svakog ljudskog bia pa i medicinske sestre. Da

bi takvih momenata bilo to manje u naem pozivu, moramo da
nauimo da naa profesionalnost podrazumijeva i kontrolu emocija,
njihovo stalno vraanje, ma kako negativne ili pozitivne bile, u
jedan neutralni, "detoksicirani" oblik.
Ovo to je prethodno reeno, manje-vie je poznato, ali se
esto zaboravlja. Nije rijetko da posao medicinske sestre biva
pretvoren u ablonski rad steen navikom na bol, krv i rane. to je
dui rad medicinske sestre, to otupljuje njen osjeaj za brigu,
panju i strah pacijenta.
Upamtimo - U naem poslu ne traimo broj ve traimo i trebamo
ovjeka!
SAMOKONTROLA OSJEANJA
U svom radu sestra mora imati i emocionalnu mjeru. Ovo
ne podrazumijeva stavljanje maske na lice. To je nemogue. Hu
mor i tragedija se esto isprepliu.
Primjer:
U ordinaciju dolazi pretuen pacijent. Na glavi posjekotina.
Oko oiju modrice i nos mu krvari. U toku obrade, iz anamne
stikih podataka se saznaje kako je dolo do povrede. Pretuen je
od strane supruge. Rijedak sluaj koji izaziva smijeh enskog dijela
zdravstvenog tima. Dvije sestre skriveno likuju i pomalo prkose
mukom dijelu tima. Muki dio djeluje "iznenaeno" i okreu na
alu sam dogaaj. Cijela situacija je protkana humorom koji, i ako
je blago naglaen, negativno djeluje na pacijenta jer ga vie boli
takav postupak nego sama ozljeda.

87

Rije kao lijek

ivot nosi sa sobom i dosta problema koji ocrtavaju na licu

brigu, neraspoloenje, zabrinutost. Posao medicinske sestre podra
zumijeva da na radnom mjestu mora sve ostale brige ostaviti iza
sebe. Lice govori sve. To svaki pacijent dobro vidi i osjeti. On se u
takvom susretu polako povlai, suzdrljiv je i manje se ali. Manje
trai i ako ga moda vie boli. Zato ostavimo na problem na ula
znoj kapiji. Uimo na radno mjesto onako kako to pacijenti oe
kuju. Ponekad je to veoma teko, ali mi smo tu zbog njih i oni nas
trebaju.
Slina ali obrnuta situacija je kad probleme sa posla pone
semo u kuu u kojoj ivimo. Bol, gubitak i drugo doivljeno u radu
sa pacijentom moramo ostaviti tamo gdje se to dogodilo, ne preno
siti to na nae najblie.
Sestra mora iskljuiti simpatiju kao i antipatiju u radu sa
pacijentima. Simpatisati nekog od pacijenata, pokloniti mu vie
panje u odnosu na druge, to je u najmanju ruku neprihvatljivo, ako
ne i vrijedno ukora pretpostavljenih ali i samih pacijenata.
Primjer:
Starica od 80 godina je doveena u ordinaciju. Ustanovljeno
je da je tee pretuena od nepoznatog poinioca i hospitalizirana je.
Sestra osjea naklonost prema pacijentici jer je podsjea na njenu
majku u istoj situaciji. Drugi pacijenti to primjeuju, to se vidi ili
kroz pojaanu pacijentovu agresiju ili njegovim povlaenjem u
sebe.
Odbojnost prema pacijentu je ak i gora od prve varijante.
Niko ne umire ni za kim, malo ih plae kad drugi plau, a
vie ih se smije kad se drugi smiju. Hoemo li biti bezosjeajni.
Nikako. Suosjeajmo sa pacijentom u tolikoj mjeri koja nee dove
sti do bitnije promjene naeg psihikog stanja i poljuljati njegovu
ravnoteu. Zatitimo nau psihu paravanom koji, u odreenoj mjeri,
88

Rije kao lijek

zadrava negativnosti loe po nae mentalno zdravlje. Razumije

vanje i uticaj pacijenta neka bude vremenski ogranieno dok radi
mo oko njega.
Preporuke

Medicinska sestra nikada ne smije da zaboravi da su

osjea sa pacijentom jer je to jedan od temelja njene
profesije, ali i da izgradi emocionalnu samozatitu jer bi
bez toga njen rad bio kontraproduktivan.

Osjeaj saaljenja u radu medicinske sestre ne doprinosi

kvaliteti posla, ve ga, naprotiv, moe ostaviti nezavre
nim.

Svojim linim raspoloenjem sestra ne smije distancirati

pacijenta od sebe.

Na ljutnju pacijenta ne odgovarati ljutnjom.

Potovati pacijentovo okruenje (rodbinu, prijatelje,

pratnju) i imati lijep pristup prema svakom.

Iskljuiti pojedinanu simpatiju i nikoga ne forsirati.

Problem pacijenta ostaje i dalje samo njegov problem mi mu moemo pomoi da ga umanji ili da ga sam eli
minie uz nau pomo.

89

Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA I NJENO DJELO

LIK MEDICINSKE SESTRE
Ko je medicinska sestra?
Ona je saradnik ljekaru, kolovana je i educirana da samo
stalno obavlja poslove iz zdravstvene njege. Ona je uvar zdravlja i
bolesnika i zdravih osoba, jer medicinska sestra radi i kad nema
bolesti, djeluje na njenoj prevenciji, ona je svjetionik zdravog
ponaanja i uitelj zdravlja.
Medicinska sestra nikada ne miruje. Ona radi i kad se ne
nalazi na svom radnom mjestu.
Djeluje edukativno i na ulici, u kui, u komiluku. Kratko
reeno, tamo gdje se medicinska sestra nalazi, tu ima i zdravog
odgoja i preventive bolesti, a po potrebi i kurative (lijeenja i
zdravstvene njege) ako do bolesti doe.
Medicinska sestra se raa, mora imati predispoziciju za
takvu asnu humanu profesiju. Otuda, ne moe svako raditi ovaj
posao. Pored toga, ova profesija trai:

90

odanost poslu - rutini ovdje nikako ne smije biti mjesto,

dobro vladanje vjetinama samoga posla,

kontinuirano uenje i traganje za novim i boljim

rjeenjima,

urednost, sistematinost, tanost, energinost,

marljivost, blagost, produhovljenost, iskrenost i odva

nost.

Rije kao lijek

Oni koji su zalutale u profesiju

Postoje medicinske sestre i tehniari koji su nezadovoljni
sami sobom, kojima je sve teko uraditi, dolaze ljuti na posao i na
same sebe, pa onda i na sve oko sebe. Takve osobe nisu za ovakvu
profesiju i njihov izbor zanimanja je potpuni promaaj. Osobe koje
se slobodnije ponaaju, brze su kod upotrebe psovki, grlatog su
govora i nedoline u ophoenju sa drugima, takoe su zalutale u
ovu profesiju. Neodgovornost u poslu poput estog kanjenja ili
neopravdanog nedolaska su takoe redovna praksa ovakvih osoba.
Pojedine medicinske sestre i tehniari ponekad zaboravljaju
da ih na poslu ekaju bolesni ljudi. Omalovaavanje pacijenata,
njihovo ismijavanje ili jo gore - ruganje pacijentu, mora povui
sankcije prema takvoj osobi od strane pretpostavljenih i sestara sa
kojima ta osoba radi. Aljkavost i neurednost su takoe prepoznat
ljive slabosti onih sestara / tehniara koji nisu za ovu profesiju.
Odmah na poetku, opomenom, kaznom ili oduzimanjem
licence za rad, takvom ponaanju se moe stati u kraj. Nepoduzi
manjem popravnih mjera medicinska sestra / tehniar svojim loim
91

Rije kao lijek

postupcima moe ocrniti i zatrovati sredinu u kojoj se nalazi, biti

lo primjer ostalim i degradirati svoju profesiju, kako u oima dru
gog medicinskog osoblja, tako i pacijenata.
OD KOLOVANJA DO ZANIMANJA
Osnovni djelokrug rada medicinske sestre
-

Osnovna zadaa medicinske sestre, iji je ona temeljni

nosilac, je provoenje zdravstvene njege kroz njeno
preventivno, kurativno ili palijativno djelovanje.

Praenje pacijenta kroz razliite nivoe pruanja zdrav

stvene zatite.

Kontinuiranim obrazovanjem i permanentnim prae

njem svjetskih zbivanja na polju njege, medicinske
nauke i njenih tehnikih dostignua, medicinska sestra
doprinosi ostvarenju "zdravlja za sve" to je i glavni cilj
medicinskih strunjaka irom svijeta. U tom lancu stru
nosti jedna karika sigurno, i to ne manje vana od
drugih, pripada medicinskoj sestri.

Uee i rad u sestrinskim udruenjima svih nivoa.

Medicinska sestra kroz kolovanje i edukaciju

Medicinska sestra/tehniar sa srednjom strunom spremom,
koju stie etvorogodinjim pohaanjem srednje medicinske kole,
osposobljava se za poslove i radne zadatke iz oblasti osnovne
zdravstvene njege. Uspjenim zavravanjem, sticanjem diplome i
prestankom daljnjeg kolovanja, da bi zasnovala radni sta, medi
cinska sestra mora obaviti pripravniki sta u trajanju od 6 mjeseci
i poloiti struni ispit.
92

Rije kao lijek

Kada sve to obavi, po zasnivanju radnog odnosa, njen posao

je i dalje pod kontrolom i nadzorom vie medicinske sestre.
Medicinska sestra sa SSS obavlja sljedee bazine poslove
iz oblasti zdravstvene njege:
-

posmatranje pacijenta i praenje njegovog opteg stanja

kao i mjerenja i evidentiranja njegovih vitalnih parame
tara,

pripremanje i izvoenje najjednostavnijih medicinskih

radnji (mjerenje diureze, temperature, davanje klizme,
namjetanje pacijenta u odgovarajui poloaj, kontrola i
pomo pri uzimanju hrane; toaleta i higijena poste
ljine...),

podjela per os terapije i parenteralne terapije sub

kutano i intramuskularno,

hranjenje preko nazo-gastrine sonde, gastrine stome i

rad na njihovom odravanju,

rad na zdravstvenoj edukaciji pacijenta, a po potrebi i

ue porodice ili pratnje,

kontinuirano usavravnje u struci.

Via medicinska sestra zavrava viu trogodinju medicin

sku kolu. Obavlja pripravniki sta u trajanju od 9 mjeseci sa
polaganjem strunog ispita. Ona samostalno obavlja poslove i za
datke iz oblasti zdravstvene njege, a oni su:
-

procjena i provoenje zdravstvene njege,

organizacija i nadzor nad provoenjem zdravstvene nje

ge i poslova SSS,

provoenje edukacije i zdravstvene kulture, kako boles

ne, tako i zdrave populacije stanovnitva,

93

Rije kao lijek

koordinira i edukuje srednji medicinski kadar i nemedi

cinsko osoblje u njenoj neposrednoj radnoj sredini,

vodi sestrinsku i medicinsku dokumentaciju,

kontinuirano se usavrava u struci.

Visoka zdravstvena kola datira kod nas u zadnjih par godi

na i daje diplomirane medicinske sestre sa VSS koje predstavljaju
najstruniji kadar sestara. Njihov program rada je visoko sofistici
ran sestrinski rad. Osnov njihovog djelovanja je rad na organizaciji
i menadmentu rada ostalih sestara. Istovremeno, ovaj kadar je
nosilac kreacije svih zakonodavnih principa vezanih za sestrinsku
profesiju, koju realizuju u saradnji za ministarstvima zdravstva.
Ostali vidovi kontinuirane i povremene edukacije medicin
skih sestara su:
94

Rije kao lijek

organizovani struni skupovi (kongresi, simpozijumi,

predavanja, seminari, kursevi, sastanci itd.)

samoedukacija, tj. stalno samostalno praenje sestrin

skih informacija iz zdravstvene njege

obrazovanje koje moe biti organizovano ili samoini

cijativno iz oblasti informatike, stranih jezika, menad
menta itd.

Svaki ovaj nabrojani segment dopunske naobrazbe ini jo

jedan stepenik vie, tj. prua ansu svakoj medicinskoj sestri, bez
obzira na njenu spremu, da bude uesnik koji e time produbiti i
proiriti svoje znanje koje e primijeniti u svom neposrednom radu
sa pacijentom i kolegama.
Odnos teorije i prakse u radu medicinske sestre
Medicinska sestra svoju osposobljenost, strunost i znanje
stie na poetku, najee kolovanjem i uporednim praktinim
radom.
Teorija i praksa u sestrinstvu je
tema koja datira od vremena
postanka ove profesije. One su
i dalje neiscrpno ishodite ras
prave o tome ta je vanije i
kakav je njihov meusobni od
nos. Obje ove komponente ine
cjelinu, a manje je vano koja
je na kom mjestu po znaaju.
Neosporno je da zajedno ine
vrstu vezu i da jedna bez druge ne mogu i ne znae mnogo.
Teorija i praksa su karike u lancu podjednako neophodne u
sestrinskom pozivu. Iskustvo o ovom odnosu pokazuje da je teorija
temelj prakse. Ona osposobljava, daje znanje, sigurnost i odlunost,
95

Rije kao lijek

dok praksa potvruje ili

negira ispravnost teorije
i stvara iskustvo koje je
od velikog znaaj u ses
trinskom pozivu.
Ponekad se teorija i
praksa mimoilaze i ne
idu zajedno, to zavisi
od sluaja do sluaja.
Npr. kroz teoriju se
stalno provlai floskula
"Pacijent je uvijek u pravu!". Praksa pokazuje da to ba nije tako.
Pacijentovu samoinicijativnost u uzimanju lijekova sestra nikada ne
treba prihvatiti "zdravo za gotovo" nego treba da potuje iskljuivo
upute ljekara.
U praksi se veoma esto dogaa, gotovo kao nepisano
pravilo, da sestra preuzima pojedine poslove koji su po teoriji
iskljuivo u domenu ljekara, jer joj je to ljekar nametnuo. To se
najee dogaa u onim sredinama u kojima ne postoji niti zakon
ska regulativa sestrinskog posla, niti njihova standardizacija.
Smjenski rad medicinske sestre
Rad medicinske
sestre se odvija kontinu
irano kroz smjenu svih
24 sata. Bez obzira da li
je rasporeena u osmo
satnoj ili dvanaestosat
noj smjeni, sestra je uv
jek tu na radnom mjestu.

96

Rije kao lijek

Karakteristika rada prve smjene

Obino se za ovu smjenu upotrebljava termin "redovan
rad", premda su i sve ostale smjene "redovne". Po obimnosti i
raznovrsnosti poslova ova smjena je najintenzivnija. U njoj se
obavlja sva planirana dijagnostika leeih pacijenata, njihov prijem
i otpust, provodi se eventualni operativni plan, terapeutske proce
dure, redovne kontrole itd. Ovdje dolazi do izraaja komunikacij
ska vjetina sestre, njena strunost i spremnost u obavljanju radnih
zadataka, kao i organizacijska sposobnost da se posao obavi valja
no i na vrijeme.

97

Rije kao lijek

Zbog arolikosti poslova i zadataka, mogunost sticanje

znanja i iskustva je najvea. Greke se i ovdje mogu desiti, ali su
one vidnije, lake se uoavaju jer je tada najbrojnije osoblje, a i
posao je timsk i lanan.

Karakteristike rada druge smjene

Druga smjena vezan je za popodnevni rad kada je manji
broj sestara, mirniji intenzitet rada ali zato i odgovornost vea.
Sestre ovdje koriste vrijeme zatija i poslijepodnevnog odmora
pacijenata kako bi to bolje organizovale rad u svojoj smjeni. Tada
se pripremaju za razgovor sa pacijentom u vezi sa njegovim pred
stojeim dijagnostikim ili operativnim procedurama. U popo
dnevnoj smjeni sestre takoe mogu da nau vremena i za savje
todavne razgovore sa pacijentima ili da odgovaraju na njihova
pitanja. One takoe imaju vremena posmatrati pacijente, uoavati
njihove zdravstvene promjene i registrovati to. Samostalnost i
odgovornost sestre je ovdje jae izraena. Zato u ovu smjenu nije
preporuljivo postavljati sestru koja je bez ili sa vrlo malo iskustva.

98

Rije kao lijek

Karakteristike rada tree smjene

Ovo je nona smjena. esto je najmirnija ali zna biti i
najdramatinija te po teini najnapornija. U ovoj smjeni sestra mora
biti budna cijelo vrijeme i spremna na brzo razmiljanje i reago
vanje u bilo koje doba. Za ovu smjenu biraju se iskusne, izdrljive i
najedukovanije sestre jer praksa pokazuje da se u ovim smjenama,
uz veoma smanjen broj osoblja, najee dogaaju krizne situacije
kod pacijenata, a tada se mora brzo i efikasno reagovati. Zato se u
ovu smjenu nikada ne trebaju postavljati sestre poetnice, ali ih
treba postepeno pripremati za noni rad.

Izmeu svih smjena postoji primopredaja koja sadri pisanu

evidenciju o:
-

podijeljenoj terapiji i njenom nastavku,

pripremi pacijenata za procedure za naredni dan,

eventualnom operativnom programu leeih pacijenata,

svim izvrenim poslovima smjene.

Pismena evidencija se potpisuje od obje strane koje vre

primopredaju. Paralelno sa predajom pismene evidencije, daje se i
usmeno obrazloenje o zapoetim ili nedovrenim poslovima, kao i
neke dodatne potrebne informacije. Mora se dokumentovati sve to
se uradi na svakom nivou njege.
99

Rije kao lijek

Sestrinska udruenja
To su organizovane asocijacije iste struke na irem podruju
koje mogu biti oformljene putem zakonske regulative (npr. Komora
medicinskih sestara) ili formirana na principu dobrovoljnosti i
entuzijazma kao to su:
-

udruenje medicinskih sestara

komisije

odbori

sekcije

sindikat

Medicinske sestre i tehniari mogu i moraju uz rad koristiti

razliite oblike edukacije. Organizovana okupljanje iste struke na
irem podruju su pod zakonskom regulativom Komore medicin
skih sestara i tehniara. Komora radi na pripremi i donoenju svog
statuta i programskih akata kojima se ureuje status medicinskih
sestara, tite prava i interes struke, izdaju odobrenja - licence za
samostalan rad, propisuju odgovornosti i stimulativne mjere. Komo
ra takoe donosi kodeks sestrinske medicinske etike i deontologije.

100

Rije kao lijek

Sestrinska udruenja osnivaju se na dobrovoljnoj osnovi, a

ciljevi su:
-

praenje razvoja i dostignua medicinskih i srodnih

nauka radi unapreivanja sestrinske struke,

razvijanje etike svijesti, morala, odgovornosti svih la

nova udruenja, a u skladu sa Kodeksom sestrinske
etike kojeg donosi Komora,

organizovanje i unapreivanje strunog rada za regiju

koju udruenje pokriva,

rad na zdravstvenom vaspitanju populacije radi podiza

nja zdravstvene kulture, a time i osposobljavanje za
samopomo i samozatitu, naroito kada su u pitanju
elementarne nepogode, rat ili neke druge urgentne i
vanredne situacije,

stalna saradnja sa odgovarajuim organizacijama i insti

tucijama u zemlji i inostranstvu.

Jedan od rezultata sestrinskih organizacionih okupljanja su i

kongresi, simpozijum, seminari i sline vrste strunih skupova.
Kongres je najvei struni skup medicinskih sestara i tehniara koje
organizuje Komora svake etvrte godine. On se bavi aktuelnim

101

Rije kao lijek

temama znaajnim za struni sestrinski rad. Simpozijumi, seminari

... su predavanja strunih tema i najei su oblici organizovanja
edukacije medicinskog kadra. Mogu ih organizovati komore, udru
enja i sekcije. Ciljevi njihovog odravanja mogu biti razliiti:
-

da se stepen obuenosti sestara podigne na vii nivo

usavravanje sestrinskih vjetina

davanje smjernica u procesu organizovanja i rukovo

enja u sestrinstvu

Aktivnim ukljuivanjem u permanentnu edukaciju kao i

linim angaovanjem u udruenjima, svaka medicinska sestra,
ponaosob, daje svoj doprinos razvoju sestrinstva uopte.
Biti informisana i znati ta se deava novo u medicinskoj i
sestrinskoj nauci mora biti jedan od stalnih ciljeva sestrinskog
poziva, jer samo tako sestra moe da ide ukorak sa ljekarima i da
podie dignitet svoje profesije. To ukljuuje i neophodnost pozna
vanje bar jednog svjetskog jezika, jer su zdravstvena njega, pa time
i sestrinska profesija, postali globalna nauka.

102

Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA U ODNOSU SA DRUGIMA

MEDICINSKA SESTRA U TIMSKOM RADU
Uvod
Faktori timskoga rada su:
-

podjela fizikog optereenja,

podjela poslova,

poveanje kvalitete rada,

dobra radna atmosfera i kooperativnost svih uesnika u

timu,

laki protok i razmjena informacija,

vea sigurnost pacijenta,

timski rad ali lina odgovornost.

Timskim radom se postie kompletna zdravstvena njega tim vie zna od pojedinca, pa time raste i nivo kvaliteta usluge
prema pacijentu.
Rad sestara u stacionarnim zdravstvenim ustanovama je
obino timski. U smjeni se nalazi po par sestara koje obavljaju
poslove grupno ili samostalno. Sve zavisi od odjeljenja ili posla
koji je pred njima. Rad sestara je ujedno i lanan, jer ono to jedna
smjena pone, to druga smjena nastavi. Posao se najee obavlja

103

Rije kao lijek

zajedniki. Oko pacijenta koji je krupan ili onog sa vikom kilo

grama, pacijenta koji je vitalno ugroen ili koji ne sarauje, zajedno
rade dvije do tri medicinske sestre. Taj grupni posao se karakterie
zajednikim koordiniranim radnjama, naredbama od ordinarijusa, a
najiskusnija sestra odreuje ta je iji dio posla, daje smjernice i
vodi tok samog posla kontroliui uraeno. Svako rasipanje snage i
nekontrolisan tok rada dovodi do metea i zbunjenosti, kompli
kovanja same situacije i njenog ishoda.
Poeljno bi bilo da se u smjeni nae jedna mlaa i jedna
iskusnija sestra. Iskusnija sestra kroz rad pokazuje i ujedno edukuje
mlau, dok se mlaa sestra osamostaljuje za svoj rad uei od
iskusnije.
Sestre u timu dijele i dobro i zlo, ali ne dijele odgovornost
za uinjenu greku.
Za uinjenu greku mora odgovarati samo poinitelj. Ko
lektivne odgovornosti ovdje ne smije biti. Prikrivanje greaka
takoe. U sestrinskom timu ne treba da bude previe familijarnosti,
ali ni krutosti, jer posao i u jednom i u drugom sluaju trpi. Odnos
treba da bude profesionalan i kolegijalan.
elja da uje i naui vie od kolegice koja vie zna je tako
e element sestrinskog timskog rada. Nema dobre saradnje u timu
sestara ako jedna samo govori i nita ne radi dok druga uti i sve
radi. U takvim situacija komunikacija nije dobra, a to nije dobro ni
za pacijenta. Konstruktivnost u timskom sestrinskom radu je bitan
faktor uspjeno zavrene smjene dok destruktivnost daje negativne
rezultate i oteava rad. Zato budnost, povjerenje i iskrenost ne
trebaju da manjkaju u timskom radu sestara.
Medicinska sestra i medicinska sestra
Sam proces rada sestara u zdravstvenoj ustanovi temelji se
na neprekidnom pruanju zdravstvene njege za ije je ostvarenje
potrebna dobra meusobna komunikacija svih uesnika. Sestrinski
104

Rije kao lijek

posao ne moe se zamisliti bez timskog rada. Dobar odnos se mora

graditi na svim nivoima sestra/sestra, sestra/ljekar, sestra/ neme
dicinsko osoblje, sestra/pratnja, sestra/posjeta.
Od momenta dolaska na posao i preuzimanja radnih zada
taka svaka sestra / tehniar je odmah u kontaktu sa drugom kole
ginicom / kolegom, tj. posao se stalno obavlja timski. Odnos meu
sestrama mora biti zasnovan na principu etinosti, uzajamnog
potovanja i graenja dobrih odnosa. U zajednikom radu sestara
pravilo je da ona koja je iskusnija bude kontrolor i edukator mlaoj,
dok je ova, uenik", slualac i pratilac starije. Sve bi to moralo biti
propraeno dobrom radnom atmosferom. Rad u dvoje je laki jer
"uva" mlau sestru od moguih greaka koje bi mogle nastati
usljed njenog neiskustva ili nesigurnosti, smanjuje se fiziki napor
kod manipulacije pacijenta, a znanje se najlake prenosi praksom.
Entuzijazam mlaih, njihova svjeina i poletnost mogu biti dobra
dodatna pokretaka snaga iskusnijoj sestri i svakom timskom radu.

105

Rije kao lijek

Znanje svake sestre je bogatstvo za sve uesnike u timskom

radu. Ono jeste lino ali bi korist trebala biti zajednika. Ono se
moe zloupotrijebiti i biti proeto linim interesom, kada se ne di
jeli sa kolektivom ve se zadrava samo za sebe, kako bi se dobio
bolji i laki posao, "profitiralo" kod pretpostavljenih i pacijenata.
Narodna poslovica kae: "Nije znanje znanje znati, ve je
znanje znanje dati".
Komunikacijski konflikti meu sestrama su takoe pogubni
za timski rad - suprotstavljanje jedne spram druge u negativnom
smislu, esto ispoljavanje ljutnje, postojanje due utnje ili lino
isticanje na raun drugog. Ove situacije se uvijek loe odraavaju
na sam proces rada, a time i na cijelo okruenje.
Preporuke

Meusobno povjerenje je temelj timskog rada.

Potrebno je pruati pomo kolegici kad god je to mo

gue i potrebno.

Svaka sestra treba podijeliti svoje znanje i iskustvo sa

svima.

Nastojati izbjegavati konfliktne situacije, a ako do njih

doe, konstruktivno ih rjeavati.

Medicinska sestra i doktor

Ljekar i medicinska sestra ili sestra i ljekar - jedno bez
drugog ne mogu. Ako je ime medicinske profesije doktor onda je
prezime te iste profesije medicinska sestra ili obratno.
Ne moe se zamisliti nijedna medicinska radnja ako nisu
ukljuena oba profila. Zato onda ne raditi jedinstveno na zado
voljstvo, prvo pacijenta, pa onda i ljekara i sestre. To bi bilo naj
ispravnije. Ponekad, dodue ne esto, to ba i ne izgleda tako.
106

Rije kao lijek

Primjera nekorektnog odnosa ljekara prema sestri, a i sestre

prema ljekaru vjerovatno ima u svakoj zdravstvenoj sredini. Iskus
tvo kroz sestrinsku praksu pokazuje da, to je ljekar mlai i nesi
gurniji, to je vie arogantniji prema medicinskoj sestri. Ima i drugi
primjer, arogantnosti sestre prema neiskusnom mladom ljekaru
gdje medicinska sestra nastoji da dominira svojim veim iskustvom
u praktinom radu. Stavljanje sebe kao sestre u prvi plan stvara
runu sliku kod pacijenta i pratnje, jer moe poljuljati povjerenje u
ljekara. I sam ljekar biva povrijeen ovom situacijom pa profe
sionalni odnos sestra - ljekar dolazi u pitanje.

Hijerarhijski, ljekar je taj koji rukovodi poslom i izdaje za

datke, a sestra ih izvrava. Njegov zahtjev se ne smije prenositi i na
nemedicinske poslove. Ipak, nerijetko, ljekar daje sebi za pravo da
zahtijeva od medicinske sestre da obavlja i njih (kuhanje kafe,
serviranje doruka, donoenja uniforme i dr.) podrazumijevajui da
i to spada u njenu dunost. U tim situacijama ljekar mora da zna da
pred sobom ima kolovanu medicinsku sestru, da je ona dio stru
noga tima i da tada ona nije njemu hijerarhijski potinjena. Veoma
je nekorektno da to ljekar trai, a jo vea je greka ako to medi
cinska sestra radi.
107

Rije kao lijek

Preporuke

Dobra komunikacija izmeu ova dva zdravstvena pro

fila mora se ogledati kroz meusobno potovanje i
uvaavanje jer profesionalno tee istom cilju pomoi
pacijentu. Od vrste i kvalitete njihovog odnosa zavisi i
jaina strunog tima.

Posao je laki, a rezultati su bolji uz dobru profesional

nu komunikaciju medicinske sestre i ljekara.

Medicinska sestra i nemedicinsko osoblje

Zdravstvena ustanova, ma kakvog ranga bila, pored zdrav
stvenog osoblja upoljava i nemedicinski kadar. Od ulazne kapije
ustanove, gdje se nalazi fiziko obezbjeenje, preko kuhara i maj
stora raznih zanata koji su neophodni u odravanju zgrade i opreme
do visoko obrazovanih nemedicinskih struka - svi oni ine zapo
slene bez kojih se proces rada zdravstvene ustanove ne moe ni
zamisliti.
Kakav treba da bude odnos medicinske sestre prema neme
dicinskim uposlenicima?
To je veoma vano pitanje poto od tog odnosa u mnogome
zavisi u kakvom e okruenju boraviti pacijent a sestra raditi.
Odnos mora biti profesionalan, uvijek korektan, nikada naredbo
davan. Svako svoj posao treba da obavlja savjesno i tu sestra ne
treba davati sugestije jer ne poznaje tu vrstu posla. Treba samo
kontrolisati da li je posao dobro uraen, a ako nije, to prijaviti
glavnoj medicinskoj sestri ili deurnom ljekaru. Medicinsko i
nemedicinsko osoblje jedne zdravstvene ustanove su u stvari tim i
od njihovog zajednikog rada zavisi i uspjeh cijele kue.
Najei kontakt medicinske sestre je sa higijeniarkom
koja radi na poslovima ienja u bliskom okruenju, pa e se
ovdje o tome rei neto vie.
108

Rije kao lijek

Medicinska sestra higijeniarki nikada ne smije dati zadatke

iz svoga domena, ma kako oni jednostavni bili (noenje krvi u
laboratoriju, presvlaenje pacijentove posteljine, dijeljenje obroka
pacijentima, donoenje sterilnog materijala, kuhanje kafe i pranje
posua sestrama, kupovina doruka). Higijeniarka nije medicinski
obrazovana i ne zna se ponaati medicinski. Posao higijeniarke je
ienje i pranje prostora za koji je zaduena i ne bi ga se smjelo
omalovaavati niti potcjenjivati jer je i njen posao karika u tim
skom radu svake zdravstvene ustanove. Ispijanja kafe sa sestrama i
drugi oblici druenja nisu poeljni. Osnovni razlog je njena odjea
koja je kontaminirana, to moe biti uzrok intrahospitalne infekcije.
Sestra je duna da kontrolie njen rad i da je educira kako da neto
oisti ili opere, kako da upotrijebi dezinficijens za povrinu koju
isti, kontrolie pribor za rad koji ona koristi (etke, krpe, kante).
Profesionalnost u komuniciranju sa higijeniarkom je vrlo bitna.
Preporuke

Nemedicinsko osoblje je takoe dio tima.

Autoritet medicinske sestre treba da bude stalno prisu

tan ali nenametljiv i bez arogancije.
109

Rije kao lijek

Nikad se ne treba uputati u rasprave o konkretnim

medicinskim poslovima sa nemedicinskim osobljem.

Njihove poslove i radne obaveze treba potovati i uva

avati.

Lijepa rije, blagost i ljubaznost i sa uposlenicima koji

nisu medicinsko osoblje doprinosi uspostavljanju dobrih
meuljudskih odnosa koji karakteriu svaku dobru
zdravstvenu kuu, jer od lijepog ponaanja i dobrog
meusobnog razumijevanja koristi e imati i uposlenici
i pacijenti koji su doli u tu sredinu.

MEDICINSKA SESTRA I PRATNJA PACIJENTA

Pri dolasku u bolnicu, veinu pacijenata obino prati najui
lan porodice ili neko iz familije. U sluaju hitnoga prijema sa
mjesta dogaaja ili prijema pacijenta koji ivi sam, obino ulogu
pratioca preuzima sluajni prolaznik, prijatelj ili komija. Pratioci
pacijenta su vrlo znaajna karika u uspostavi prvog kontakta, pogo
tovo u hitnim sluajevima, jer oni pruaju informacije o pacijentu i
fiziki pomau oko pacijenta (podizanja, noenja ili okretanja) pri
njegovoj obradi. Nerijetko pratnja predstavlja i psiholoki oslonac
samom pacijentu jer je on tada mirniji, manje se boji i osjea nesi
gurno.
Medicinska sestra pri prijemu treba da opaa ponaanje i
pacijenta i pratioca. Vrlo je bitno da zna kritiki ocijeniti da li
pratnja moe biti od koristi i pacijentu i osoblju ili pak samo smeta
pri radu sa pacijentom. Pri tome treba imati na umu da ponaanje
pratnje na poetku moe biti konfuzno i rastreeno, ali u daljnjem
vremenskom slijedu moe da poprimi konture konstruktivnosti i da
bude od velike pomoi, pogotovo ako pacijent nije u mogunosti da
dobro komunicira. Ukoliko sestra ocijeni da je pratnja vie tetna
110

Rije kao lijek

nego korisna, ona e je zamoliti da privremeno saeka dok se ne

zavre sve dijagnostiko-fizikalne procedure oko prijema.
U svom radu sestra se najee susree sa nekim od slje
deih kategorijama pratilaca:
-

Roditelji bolesne djece obino dolaze ve zabrinuti, u

strahu pa ak i u panici. Takav stav roditelja sestra mora
da prepozna i razumije. Svojim ponaanjem i rijeima
prema takvim pratiocima i svojim radom oko samog
pacijenta mora da djeluje smirujue. Ukoliko je mogu
e, poeljno je da jedno od roditelja ostane uz dijete
tokom lijeenja. U tom sluaju, sestra od roditelja treba
da trai punu saradnju kroz edukaciju u stvarima koje su
od pomoi pacijentu.

Brani partneri, najblii lanovi ue porodice, prijatelji,

komije, su najea pratnja pacijentima srednjih godi
na. Prividna smirenost, odgovaranje samo na postavljena
pitanja, spremnost da pomognu, su karakteristike ovih
pratilaca. Sa njima, zbog toga, sestra obino uspostavlja
najbri i najbolji kontakt. Ipak, nije rijedak sluaj da ovi
pacijenti srednjih godina dolaze i sami u bolnicu.

arolika kategorija pratilaca je zastupljena kod prijema

pacijenata tree ivotne dobi. Oni mogu biti raznoliki i
po godinama i po korelacijama sa pacijentom. Karak
teristika ove pratnje je pojava uurbanosti kod ispunja
vanja potrebnih formalnosti pri prijemu, javlja se
olakanje kada se pacijent smjesti, i uurbani odlazak
najee uz neki formalni izgovor. Kod kategorije ovih
pacijenata, sestra mora imati informaciju o tome koja e
to biti pacijentova kontakt osoba. Nju dobija od pratnje
tako to se ili neko od njih dobrovoljno javi ili predloi
nekog ko e tu obavezu preuzeti.

111

Rije kao lijek

Ukoliko je primljen pacijent koji nema pratioca ali ni

kontakt osobu do koje se moe doi, sestra je duna da odmah
ukljui socijalnu slubu koja cijelo vrijeme mora biti u toku zbi
vanja oko pacijenta.
MEDICINSKA SESTRA I PACIJENTOVA POSJETA
Dok pacijent boravi u zdravstvenoj ustanovi, najee je
njegova pratnja i njegova posjeta. Te posjete mogu biti povremene
ili svakodnevne. Povremene posjete uglavnom dolaze od osoba
koje najee nisu u dubljoj emocionalnoj vezi sa pacijentom te se
ni same ne ukljuuju u proces pomoi pacijentu, osim ako osoblje
na tome jae ne insistira.
Iste osobe koje svakodnevno posjeuju pacijenta uglavnom
su dobrovoljno spremne na bilo koju vrstu pomoi, u i van bolnice.
Ovakvu posjetu osoblje vrlo brzo uoava. Uvijek je dobro i po
eljno takve osobe i "javno" pohvaliti pred pacijentom, pogotovo
njihovu spremnost za pomo.
Postoje pacijenti koji prividno nemaju fiziku posjetu, jer je
ona zabranjena u interesu i/ili pacijenta i posjete. U tom sluaju,
sestra, ako je u interesu pacijenta, a ima i mogunosti, moe pa
cijentu omoguiti telefonski kontakt bilo direktno ili prenoenjem
poruke.
Ukoliko se radi o pacijentima koje niko ne obilazi, iskusna
sestra moe pomou socijalnog radnika ili "naruene" posjete da
ovakvom pacijentu direktno psiholoki pomogne, a time da utie na
stav i ostalih pacijenata u okruenju.

112

Rije kao lijek

Preporuke za komunikaciju sa pratnjom i posjetom

Profesionalizam i lijepa rije su temelji dobre komuni

kacije sestra-pratnja/posjeta.

Za svaku medicinsku sestru pacijent je onaj koji mora

uvijek da bude u centru zbivanja. Ako uz njega dolazi
pratnja / posjeta, sestra mora da im posveti izvjesnu pa
nju, zavisno od njene procjene situacije.

Ispravnim stavom medicinska sestra ne dozvoljava kon

fliktnu situaciju, ljutnju ili nezadovoljstvo pratnje/po
sjete.

Sa pratnjom/posjetom sestra ne smije da se uputa u

dijalog i/ili komentar koji je ve unaprijed beskoristan.

Praksa pokazuje da ukljuivanje pratnje/posjete pri pri

jemu, u sam tok lijeenja, i nakon odlaska iz ustanove
ima pozitivan uinak na psihofiziko stanje i oporavak
pacijenta.

113

Rije kao lijek

PROFESIONALNE I NEPROFESIONALNE
BOLESTI MEDICINSKIH SESTARA I
TEHNIARA
-

Da li su medicinske sestre poteene bolesti?

Koje su to bolesti koje prate medicinsku sestru?

Zato je prisutna neozbiljnost kad je sestra bolesna?

Kome, kada i kako se sestra treba obratiti kada je bole

sna?

Profesija medicinske sestre je najblie, najbre i najvie

izloena negativnom uticaju koji naruava njeno zdravlje. Karak
teristika rada medicinske sestre je dvadesetetveroasovni rad pro
veden sa bolesnikom. Otuda sam rad oko pacijenta ponekad moe
uticati na zdravlje medicinske sestre.
Iz toga proizilazi da je jedan od "uzroka" bolesti medicinske
sestre sam pacijent.
Fizika optereenost koja prati rad oko pacijenta (dizanje,
noenje, okretanje, poloaj pri radu) je drugi uzrok nastanka bolesti
medicinske sestre.
Stresni momenti sestrinskog rada (raanje, urgentna stanja,
neizljeivost nekih oboljenja, trauma, smrt) su svakodnevnica ses
trinskog zanimanja. Svi ovi momenti u radu kao i drugi, nespo
menuti, mogu dovesti do sestrinske psihike nestabilnosti i bolesti.

114

Rije kao lijek

UZROCI BOLESTI MEDICINSKE SESTRE

Pacijent i njegova bolest Mikrobioloka opasnost
Ekskreti, sekreti, inficirane rane, zavojni materijal, krv, igle,
prljava posteljina, su izvori patogenih mikroorganizama koji sva
kog asa mogu biti uneeni u organizam medicinske sestre i
izazvati bolest.
Nain unoenja u organizam je:
-

Ingestija - Prljave ruke pri radu su glavni krivac na

stanku bolesti. "Deset uzroka bolesti kod zdravstvenih
radnika je deset prstiju". (Prof. dr. Mahmud Nurki),

Inokulacija - Ubod zagaenom iglom ili nekim drugim

otrim predmetom,

Inplantacija - Svaka ranica ili abrazija na rukama kod

medicinske sestre su mogua ulazna vrata za prodor
mikroorganizama koji mogu uzrokovati bolest,

Inhalacija - Udisanje patogenih mikroorganizama.

Preporuke za mjere zatite

Ruke se moraju prati pravilno i esto. To se obavlja pri

je i poslije svake intervencije oko pacijenta.

Potrebno je obratiti panju na svaku posjekotinu ili ranu,

ma koliko ona bila mala i neprimjetna. Svaka mikro
trauma na rukama medicinske sestre su irom otvorena
vrata za patogene mikroorganizme.

Odlaganje otpadnog materijala (igle, price, zavojni ma

terijal, drenovi, kateteri) mora se vriti propisno.

Svaki ubod treba registrovati i poduzeti propisane

mjere.
115

Rije kao lijek

Znati i voditi rauna o rizinim pacijentima (utica ne

poznatog porijekla, narkomani, prostitutke, homoseksu
alci, ljudi sa tetovaama, Dawnov sindrom, hemofili
ari, bubreni bolesnici).
Na zaraznim odjeljenjima, koja su najrizinija, potrebno
je strogo potovati sve specifine mjere zatite rada.
Sprovoditi svakodnevne standardne mjere radi sprea
vanja intrahospitalnih infekcija i to evidentirati.
Svaka sumnja treba biti predoena i iznesena iskusnijoj
kolegici kako bi se na vrijeme reagovalo i pratilo.

Toksine materije
- Hemikalije (razni dezinficijensi, anestetici, citostatici)
116

Rije kao lijek

- Radijacija - Dui rad i trajno izlaganje medicinske sestre

po zdravlje opasnim izvorima radijacije moe dovesti
do naruavanja njenog linog zdravlja i pojave bolesti
koja, ako se ne prepozna i ne zaustavi na vrijeme, moe
dovesti do tekih zdravstvenih posljedica. Poetni simp
tomi i prvi znaci tetnosti su (uestale glavobolje, sla
bost, malaksalost, kona reakcija, konjuktivitis i derma
tits, bezvoljnost, munina i povraanje, razna teka
oteenja uslijed dugotrajne izloenosti radijaciji).
Mjere zatite od toksinih materija

Noenje zatitne maske, propisane uniforme i zatitnih

rukavica.

Redovno provjetravanje prostorije u kojoj se radi sa

hemijskim materijama ili radijacijom.

Izloenost jonizirajuem zraenju svesti na minimum.

Rotirati i zamijeniti medicinske sestre koje su due

izloene radu sa opasnim hemijskim materijama ili ra
dom oko radioaktivnog pacijenta tako to e se prebaciti
na neko drugo radno mjesto.

Sprovoditi redovne kontrole i sistematske preglede oso

blja.

Zabraniti rad trudnicama da rade na rizinim radnim

mjestima.

Na osnovu l. 5 i l. 25 stav 2. Zakona o mirovinskom i

invalidskom osiguranju (Sl. novine Federacije BiH Br.29/98) do
neena je Odluka o utvrivanju liste profesionalnih bolesti. Od
ukupno priznatih 46 profesionalnih bolesti, u stavci 45 istog za
kona, zarazne bolesti su jedino priznate kao profesionalne bolesti
koje se odnose na medicinske sestre/tehniare.

117

Rije kao lijek

BOLESTI UZROKOVANE FIZIKIM OPTEREENJEM

Rad sa pacijentom i oko pacijenta - okretanje, noenje, pre
bacivanje pacijenta moe, biti fiziki vrlo teak i naporan posao,
pogotovo ako se radi o nepokretnoj osobi ili invalidu. Isto se moe
rei i za rad medicinske sestre koji iziskuje nepravilan poloaj
(instrumentarka, akuerka).
Okretanje, noenje, prebacivanje pacijenta sa jednog mjesta
na drugo, je fiziki atak na kimeni stub. Ako je medicinska sestra
poetnica i nije nauena vjetini manipulacije pacijentom, onda je
to dodatni faktor u nastanku bolesti medicinske sestre uzrokovanih
fizikim optereenjem.

Posturalni stres (jak bol u leima) je najee oboljenje koje

se javlja kod medicinskih sestara. To je prvi simptom i ujedno
alarm za hitno poduzimanje preventivnih mjera u nastavku rada, pa
je sticanje znanja i vjetine u radu oko nepokretnog pacijenta u
prvom planu.
118

Rije kao lijek

Sestre koje rade na poslovima hirukih grana medicine, na

intenzivnoj njezi, neurolokom odjeljenju, u hitnoj medicinskoj po
moi, u patronanoj slubi (posebno sestre akuerke i sestre pali
jativne njege) su one koje su najizloenije posturalnom stresu.
Ova bolest ini medicinsku sestru trajnim invalidom, zahti
jeva dugotrajno lijeenje i promjenu radnog mjesta.
Preporuke za mjere zatite od fizikog optereenja

Potrebno je otkloniti sve to smeta radu oko pacijenta

(stolica, stalak, hodalica, aparati...).

Prilikom podizanja pacijenta ili bilo kog drugog tekog

tereta, kimeni stub mora biti ispravljen, nikako savijen.

Strogo potovati i primjenjivati pravila prilikom okre

tanja pacijenta u krevetu.

Jedna sestra nikada ne treba da radi sama oko nepo

kretnog pacijenta (treba uvijek potraiti pomo druge
sestre ili osobe koja moe pomoi).

Kada oko pacijenta istovremeno radi dvoje ili vie

osoba, njihovi pokreti moraju biti sinhronizovani.

Potrebno je koristiti tehnika pomagala ako ih ima ili,

ako nedostaju, traiti od nadlenih da ih nabave.

Educirati pacijenta kako da i sam pomogne u radu oko

njega.

PSIHIKI STRES KAO UZROK BOLESTI

Primarno optereujui faktor sestrinske profesije je stres
koji moe uzrokovati psihike promjene lake ili tee prirode, pa i
samu psihiku bolest.
Moment smrti, raanja, urgentna stanja u toku rada, bol ili
gubitak dijela tijela, teka ili neizljeiva oboljenja, to su stvari koje
119

Rije kao lijek

stalno okruuju sestru i kao takve su konstantna prijetnja i atak na

njenu psihu. Stres moe biti uzrokovan i prevelikom koliinom
zadataka i zahtjeva koji se pred sestru postavljaju, a da su isto
vremeno smanjene mogunosti njihove realizacije ili je realizacija
ak nemogua, jer je zahtjev ponekad postavljen na nerealnim
osnovama.
Stanje psihike iscrpljenosti je pojava kada se stresna
negativnost dovoljno akumulira u toku samog rada i poinje davati
prve simptome naruavanja mentalnog sklopa.
Fizika iscrpljenost oituje se hroninim zamorom i nedo
statkom volje. Ako se tu doda i nepoznavanje ili neprepoznavanje
uzroka ovakvog stanja, ono brzo prelazi u emocionalnu iscrpljenost
(depresija, bespomonost, opa iscrpljenost).
Dublje stanje psihike iscrpljenosti oituje se povlaenjem
u sebe, komunikativnost je oslabljena i sa pacijentima i sa radnim
timom, a osjeaj bezizlaznosti dovodi do ope iscrpljenosti To e
ve primijetiti i prepoznati i sama sestra a i njena okolina.
Psihika iscrpljenost je alarm da se neto mora poduzeti u
rjeavanju uzroka takvoga stanja.
Preporuke za mjere zatite od psihikog stresa

120

Lina pomo (permanentno uenje, racionalno iskori

teno radno vrijeme, nastali problem treba rjeavati
otvoreno, kritiku prihvatati stojei, znati uoiti i prihva
titi propuste i greke i prema njima biti samokritian,
sticati samopouzdanje i uiti na iskustvima drugih).

Pomo sredine (razumijevanje i tolerancija kod

kolegica, stvaranje atmosfere povjerenja i sigurnosti).

Profesionalna pomo strunog lica.

Pomo porodice koja mora da zna da i ona pridonosi u

otklanjanju ili stvaranju problema.

Rije kao lijek

ZATO JE PRISUTNA NEOZBILJNOST U PRISTUPU

SESTRINSKOJ BOLESTI?
Kod medicinskih sestara je dosta esto narueno zdravlje i
prisutna bolest dok su jo u najboljim godinama ivota i rada (25 40 godina starosti). Uzroci su i objektivni i subjektivni.
Objektivni razlozi:
-

rad medicinske sestre je vezan za bolesnog ovjeka

(infektivnog, nepokretnog, psihiki bolesnog i sl.),

noni rad moe biti objektivan razlog za nastanak bo

lesti sestre,

maksimalna angaovanost u vanrednim situacijama, po

gotovo ako one vremenski dugo traju (rat, zemljotresi,
poplave, poari) ostavlja vidan trag na sestrinsko zdra
vlje,

manjkavost u organizaciji posla (neadekvatan broj ses

trinskog kadra, nedostatak pomonog osoblja, adekva
tnih medicinskih pomagala, neadekvatna organizacija i
itd.).

Subjektivni razlozi:
-

greke prilikom provoenja zatitnih mjera,

nekorienje zatitne opreme,

samoinicijativno lijeenje i uzimanje lijekova na svoju

ruku,

neozbiljnost kod pojave prvih simptoma bolesti i njiho

vo prikrivanje,

postojanje predrasude da bolesna sestra nije pacijent.

121

Rije kao lijek

Kome, kada i kako se medicinska sestra

treba obratiti kada je bolesna?
-

Svaki simptom bolesti treba shvatiti ozbiljno.

Ne uzimati lijekove na svoju ruku.

Na vrijeme se javiti ljekaru za pregled i postupiti po na

lazu.

Po potrebi traiti pomo i u drugoj zdravstvenoj usta

novi ako sestra smatra da nije ozbiljno shvaena kao
pacijent.

Vano za upamtiti

122

Uvijek imati na umu da bolesna sestra jeste pacijent.

Treba brinuti o zdravlju pacijenta, ali uvati i svoje.

Bolest se ne javlja bez uzroka ni kod sestre.

Zdrava sestra jeste zdrav pacijent.

Rije kao lijek

DEFINICIJE I DOSADANJA ZAKONSKA

REGULATIVA KOJA SE TIE RADA
MEDICINSKIH SESTARA
DEFINICIJA POJMA ZDRAVSTVENE NJEGE
"Zdravstvena njega je cjelovita djelatnost koja se povezuje s
pojedincem, s drutvom i drutvenim grupama u njihovim razlii
tim funkcijama, u vrijeme zdravlja i bolesti, odnosno kree se iz
jedne sfere u drugu".
Svjetska zdravstvena organizacija

DEFINICIJA POJMA SESTRINSTVO

"Sestrinstvo, komu je danas zadaa njega bolesnika i zatita
zdravih osoba; poteklo je iz njege bolesnika i skrbi za nemone,
naputene i siromane. Okosnica je patronane slube. Bolnika
sestra se uglavnom brine za njegu bolesnika u bolnici i suradnica je
lijeniku u nastojanju da se bolesnik to prije izlijei i oporavi, dok
izvanbolniko sestrinstvo obuhvaa skrb zdravstveno i socijalno
ugroenih osoba, zdravstveni odgoj i njegu bolesnika kod kue, te
suzbijanje i spreavanje bolesti i unapreenje zdravlja ljudi u ko
muni".
Medicinski leksikon

123

Rije kao lijek

DEFINICIJA POJMA MEDICINSKA SESTRA

"Medicinska sestra, zdravstvena radnica posebno izuena za
samostalno njegovanje bolesnika i zdravih ljudi u svrhu unapre
enja, uvanja i vraanja zdravlja".
Medicinski leksikon
IZVOD IZ ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZATITI
Slubene novine Federacije BiH br.29/97 od 13.12.1997.
XI ZDRAVSTVENI RADNICI

l. l01.
Zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdrav
stvenog usmjerenja i neposredno pruaju zdravstvenu zatitu sta
novnitva, uz obavezno potivanje moralnih i etikih naela zdrav
stvene struke.
l. 102.
Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomato
lokom, farmaceutskom ili farmaceutsko-biohemijskom fakultetu,
na viim i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja.
l. 103.
Zdravstveni saradnici su lica koja nisu zavrila obrazovanje
zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama i
uestvuju u dijelu zdravstvene zatite.
l. 104.
Zdravstveni radnici obavezni su nakon zdravstvenog obra
zovanja obaviti pripravniki sta. Pripravniki sta je organizirani
124

Rije kao lijek

oblik strunog osposobljavanja zdravstvenog radnika za samostalan

rad koji se obavlja pod nadzorom.
l. 105.
Pripravniki sta zdravstvenih radnika traje jednu godinu za
radnike sa zavrenom visokom strunom spremom, devet mjeseci
za radnike sa zavrenom viom strunom spremom, odnosno est
mjeseci za radnike sa zavrenom srednjom strunom spremom.
l. 106.
Nakon obavljenog obaveznog pripravnikog staa zdrav
stveni radnici visoke strune spreme polau struni ispit pred
ispitnom komisijom Ministarstva zdravstva.
Nakon obavljenog obaveznog pripravnikog staa zdrav
stveni radnici vie i srednje strune spreme polau struni ispit pred
ispitnom komisijom kantonalnog ministarstva.
Zdravstveni radnici se, nakon poloenog strunog ispita,
obavezno upisuje kod nadlene komore u registar zdravstvenih
radnika.
Zdravstveni radnici iz stava 1. i 2. ovog lana nakon polo
enog strunog ispita stiu odobrenje za samostalan rad.
l. 107.
Odobrenje za samostalan rad je javna isprava koju izdaje
nadlena komora nakon dobivenog uvjerenja o poloenom stru
nom ispitu.
Odobrenjem za samostalni rad zdravstveni radnik stie pra
vo da samostalno obavlja poslove u svojoj struci.
l. 108.
Nadlena komora oduzima zdravstvenom radniku odobrenje za
samostalan rad:

125

Rije kao lijek

ako kandidat ne zadovoljava prilikom obnavljanja odo

brenja za samostalan rad,
ako tijelo nadlene komore odredi tu mjeru kao naj
strou kaznu zbog krenja etikih principa struke,
ako izvan punog radnog vremena obavlja poslove
zdravstvene zatite u suprotnosti s odredbama lana 98.
ovog Zakona.
l. 109.

Nadleni ministar zdravstva propisat e:

-

sadraj i nain provoenja pripravnikog staa,

uvjete koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i

privatni zdravstveni radnici kod kojih zdravstveni rad
nici provode pripravniki sta,

nain polaganja strunog ispita,

sadraj i izgled uvjerenja o poloenom strunom ispitu,

sadraj i izgled odobrenja za samostalan rad.

l. 110.

Pripravnik zasniva radni odnos na odreeno vrijeme radi

obavljanja pripravnikog staa.
Pripravniki sta ili njegov dio moe se obavljati i u obliku
volontiranja, a u skladu sa zakonom.
Pripravniki sta se obavlja u zdravstvenim ustanovama.
Zdravstvene ustanove su obavezne primati zdravstvene rad
nike na pripravniki sta prema kriterijima koje e odrediti ministar
zdravstva.
Dio pripravnikog staa zdravstveni radnici mogu obavljati
kod zdravstvenog radnika visoke strune spreme koji obavlja pri
vatnu praksu najmanje pet godina, prema kriterijima koje e odre
diti ministar zdravstva.

126

Rije kao lijek

l. 111.
Zdravstveni radnici imaju pravo i obavezu struno se usa
vravati radi odravanja i unapreivanja kvaliteta zdravstvene
zatite.
XII PRIVATNA ZDRAVSTVENA DJELATNOST

l. 116.
Privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni rad
nik s visokom strunom spremom pod sljedeim uvjetima:
1. da ima odgovarajue obrazovanje zdravstvenog usmjere
nja, poloen struni ispit, odnosno specijalistiki ispit za speci
jalistiku ordinaciju....
l. 117.
Zdravstveni radnici vie ili srednje strune spreme mogu
obavljati privatnu praksu u skladu sa svojom strunom spremom, a
prema uputama i strunom nadzoru ovlaenog doktora medicine
ili doktora stomatologije, na nain i pod uvjetima reguliranim
posebnim ugovorom.
Zdravstveni radnici iz stava 1. ovog lana moraju ispu
njavati uvjete za rad propisane u lanu 116. stav 1. ovog zakona.

127

Rije kao lijek

LITERATURA
1.

Mievi N.Govor drugoga: ogledi iz filozofske

hermeneutike. Beograd: Mladost; 1977.

2.

Lemon Learning Material on Nursing (document

EUR/ICP/DL VR 02/96/1-3) Chapter 3: Communication.
1st ed. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe;
1996: 1-92.

3.

Lemon Learning Material on Nursing (document

EUR/ICP/DL VR 02/96/1-4) Chapter 4: The Nursing
Process and Documentation. 1st ed. Copenhagen: WHO
Regional Office for Europe; 1996: 1-70.

4.

Lemon Learning Material on Nursing (document

EUR/ICP/DL VR 02/96/1-5) Chapter 5: Health Promotion
and Health Education. 1st ed. Copenhagen: WHO Regional
Office for Europe; 1996: 1-54.

5.

Lemon Learning Material on Nursing (document

EUR/ICP/DL VR 02/96/1-8) Chapter 8: Clinical Nursing
Practice. 1st ed. Copenhagen: WHO Regional Office for
Europe; 1996: 1-130.

6.

Lemon Learning Material on Nursing (document

EUR/ICP/DL VR 02/96/1-9) Chapter 9: Professional and
Moral Issues. 1st ed. Copenhagen: WHO Regional Office
for Europe; 1996: 1-64.

7.

Lemon Learning Material on Nursing (document

EUR/ICP/DL VR 02/96/1-10.) Chapter 10: The Nursie's
Health and Safety at Work. 1st ed. Copenhagen: WHO
Regional Office for Europe; 1996: 1-72.

128

Rije kao lijek

8.

Lemon Learning Material on Nursing (document

EUR/ICP/DL VR 02/96/1-11.) Chapter 11: Leadin Change
in Nursing. 1st ed. Copenhagen: WHO Regional Office for
Europe; 1996: 1-52.

9.

Veledar N. Filozofsko antropoloki stav prema smrti.

Medicinski spektar 1999; 1(1-2):99-113.

10.

erani S. Svijet skrivenih slutnji. Mentalno zdravlje u

zajednici 2003; 4(1):10-13.

11.

igi Z, Paagi I. Stavovi nastavnika o bolesti ovisnosti.

Mentalno zdravlje u zajednici 2003; 4(2):14-16.

12.

Slubene novine Federacije BiH br.29/9 od 13.12.1997.

13.

Minovi M. Uvod u nauku o jeziku: za studente

srpskohrvatskog jezika i drugih lingvistikih predmeta. 9.
dopunjeno izd. Sarajevo: Svjetlost; 1989.

14.

Bosanski jezik. 2. dopunjeno izd. Sarajevo: Uprava za

politika pitanja Generaltaba ARBiH;1995.

15.

Persoli-Gudelj M. Malignomska bol. Medicus 1999; 8(1):

37-46.

16.

Glossary. European Observatory on Health Systems and

Policies./Online, Updated 13 May 2005 / Available
http://www.euro.who.int/observatory/Glossary/Top Page?
phrase=N, June 21, 2005.

17.

Glossary. European Observatory on Health Systems and

Policies./Online, Updated 13 May 2005 / Available
http://www.euro.who.int/observatory/Glossary/TopPage?
phrase=H, June 21, 2005.

18.

Glossary. European Observatory on Health Systems and

Policies./Online, Updated 13 May 2005 / Available
http://www.euro.who.int/observatory/Glossary / TopPage?
phrase=P, June 21, 2005.

129

Rije kao lijek

19.

Foo S. Sociologija za 3. razred gimnazije. Sarajevo:

Svjetlost, 2003.

20.

Padovan I. gl.ur. Medicinski leksikon. 1. izd. Zagreb:

Leksikografski zavod "Miroslav Krlea", 1992.

130

Rije kao lijek

REKLI SU O KNJIZI

Ovo je rijetka prilika da se podsjetimo na uvijek znaajnu

lijepu rije, koja u naim uslovima predstavlja pravi lijek za pa
cijenta. Posebno je znaajno da mlade sestre usvoje navedene pre
poruke u priruniku, a da se starije podsjete na dobru ali esto
zaboravljenu plemenitu komunikaciju sestre sa pacijentom.
Sigurno je da e ovaj prirunik i preporuke u njemu dobro
doi i drugim zdravstvenim radnicima u poboljanju zdravstvene
njege pacijenta.
Zato preporuujem da se ovaj prirunik uvede kao ira lite
ratura za izuavanje predmeta "zdravstvena njega" u zdravstvenim
kolama jer je komunikacija i nain na koji se ona obavlja od
izuzetnog znaajna u zdravstvenim ustanovama, a davno zabora
vljena lijepa rije prema pacijentu mora dobiti svoje izgubljeno
mjesto - rije kao lijek.
Prim.mr.sci.med.dr. ukrija ozi, spec. ortoped

U priruniku su naroito iscrpno obraene teme o komuni

kaciji, to je raritet u dosadanjoj literaturi objavljenoj na naim
prostorima. Sveobuhvatnost i aktuelnost ovog prirunika ine ga
neophodnim udbenikom za one koji tek stupaju u ovu humanu
profesiju, a istovremeno i podsjetnikom za one koji su ve dugo u
njoj. U tome lei posebna vrijednost i originalnost ovog djela.
Mr.sci.med.dr. Senka Sali, spec.neuropsihijatar

131

Rije kao lijek

Prirunik je tako stilski lijepo i saeto napisan da nisam

mogao preskoiti ni jedan red. Proitao sam ga dva puta, i sada
potvrujem prvu reenicu moga komentara s poetka, da zaista
neto ljepe iz sestrinske literature nisam proitao. Moda je ova
moja konstatacija na prvi pogled preuveliana, ali s obzirom da je
ovdje opisana struka u kojoj sam ja ve 37 godina, onda to
opravdava ovo moje miljenje o priruniku.
Na kraju, smatram potrebnim da kaem da bi ovaj prirunik
trebalo uvrstiti u nastavni program svih nivoa zdravstvenih kola.
Vii MT Read Hasanagi

Zdravstvena njega je nezamjenjiv stub medicine. Medicin

ska sestra, budui da ima najdui kontakt sa bolesnikom, moe
svojim stavom pozitivno uticati na oboljelog. Zbog toga je bitno da
se tokom kolovanja posveti panja formiranju emocionalno zrelih
osoba koje e znati razumjeti bolesnog ovjeka. Upravo na temelju
ovakvih potreba nastao je i prirunik "Rije kao lijek".
Vii MT Emina Bajramovi

Prirunik je pisan lakim i pristupanim stilom, namijenjen

prvenstveno medicinskim sestrama, ali i svim drugim zdravstvenim
profesionalcima. On e zasigurno doprinijeti unapreenju sestrin
ske prakse.
Vii MT Ivanka Franji

132

Rije kao lijek

Uput medicinskim sestrama dat u ovom priruniku je lijep,

topao, duboko human, ljudski pristup a njegov znaaj veliki. On se
nikako ne odnosi samo na ovaj prostor, trebao bi se primjenjivati
svuda i uvijek, da to bude kodeks ponaanja od koga se ne odstupa,
pa bi i medicinskim radnicima i onima koji trae njihovu pomo
ivot bio ljepi.
Moje iskrene estitke autorici uz napomenu da ovaj priru
nik smatram ne lokalnim, nego univerzalnim.
Dr. Nura Bazdulj Hubijar, spec. mikrobiolog

133

FIKRETA PARAVLI

9 789958 695018

ISBN 9958-695-01-4

RIJE KAO LIJEK