Šišano Kumstvo

You might also like

You are on page 1of 6

Marija Laki

Etnografija jugoistone Europe


Profesor: Branko akovi

IANO KUMSTVO

1. UVOD
1.1. ULOGA KOSE KROZ POVIJEST
Od najranijih ljudskih drutava pa sve do danas kosa je imala znaajnu ulogu od mitologije,
preko knjievnih djela i sve do samog drutva. Mitologijsku moemo vidjeti iz primjera
junaka Samsona i Nisosa ija je kosa sadravala njihovu boansku snagu, no ujedno ih
podsjeala na njihovu smrtnost. Za knjievnu je dobar primjer djelo Williama Shakespeara
pod nazivom Hamlet u kojem enski lik Ofelija doivi ivani slom ako joj se raspusti kosa.
No, najvaniju ulogu je svakako imala u drutvu i njegovoj stratifikaciji na globalnoj razini.
Takoer su naini oblikovanja kose oznaavali pripadnost skupini ili visinu ugleda kao i
socijalnu i religijsku pripadnost. Kao primjer posluit e stara kineska civilizacija. Imati kosu
znailo je imati i drutveni status, pa je tako duljina kose oznaavala i visinu tog statusa (to
osoba ima dulju kosu, to je uglednija); s druge strane, potpuno uklanjanje kose znailo je
liavanje te osobe od drutvenog statusa (izlazak iz drutva), pa su (i jo uvijek) tako
budistiki sveenici brijali glave kako bi se sigurno posvetili svojoj religiji i njenim praksama
izvan drutva (da ih drutvo i zakoni ne sputavaju).
1.2. DEFINICIJA IANOG KUMSTVA
iano kumstvo koje se naziva i strigano kumstvo je obiaj junih Slavena u kojem osoba iji
je slubeni naziv kum ia dijete. Tim obredom stvara se posebna veza izmeu obitelji djeteta
i kuma koja je na istoj razini kao odnos izmeu srodnikih obitelji pa se moe nazvati
umjetnim srodstvom. Dakle, najvidljivija svrha je stvaranje prijateljskih odnosa pa tako moe
sluiti i za pomirivanje posvaanih obitelji ili religijskih skupina na jednom podruju. Kum je
obavezan darivati dijete u obliku kape za djeaka ili marame za djevojicu. Takoer je
obavezno i meusobno darivanje kuma i djetetove obitelji s tim da darovi ne moraju biti
reciproni (iste vrijednosti). Odvija se veinom pri prvom ianju djeteta (ali ne mora biti) ili
kad je dijete bolesno ili dolazi iz bolesne obitelji pa je tako svrha ozdravljenje. Obiaj
prakticiraju katolici pravoslavci i muslimani.
1.3. RASPROSTRANJENOST
Iako je obiaj dulji vremenski period u praksi (prije pokrtavanja Slavena 11. stoljee) treba
se osvrnuti na vre dokaze rasprostranjenosti. Obiaj je bilo mogue nai u dvadesetom
stoljeu na podruju jugoistone Europe. Tonije na potezu drava od Bugarske do Hrvatske.
Obiaj je rasprostranjen u veini Bosne i nekim dijelovima Srbije i Makedonije. U Hrvatskoj
2

ga nalazimo u sjeverozapadnim dijelovima, podruju izmeu Save i Drave, Gorskom kotaru,


Pokuplju, dijelu hrvatske Posavine oko Kupe, u Istri, dijelu Dalmatinske Zagore, unutranjosti
Dalmacije i na otocima, te nekim dijelovima june Dalmacije.
2. OBIAJI U IANOM KUMSTVU
2.1. OPENITO O OBIAJU IANOG KUMSTVA
Vano je napomenuti da nisu svi dijelovi obreda zastupljeni na svim mjestima gdje se obavlja
iano kumstvo. Negdje se neki elementi striktno provode dok se drugdje manje pazi na to.
Ovdje e biti opisani najei i najrasprostranjeniji rituali u obiaju. Kao to je ve navedeno
postoje dvije osnovne vrste ianog kumstva, a razlikuju se ponajprije u razlogu izvoenja i
ritualima koji se izvode. Dakle, svrha moe biti stvaranje prijateljstva (kumstva) ili izljeenje.
Ali primarno se vri radi zdravlja djeteta i dobrog rasta kose. A sada neto konkretnije o
samom obiaju. Izvodi se danima nakon mladog mjeseca ponedjeljkom, petkom ili nedjeljom
(mlada nedjelja-najee) i to u zoru. Mjesto izvoenja je kua djeteta, a unutar same kue
pored ognjita ili nad pragom. Danas, iano kumstvo gubi svoj znaaj kao i mnogi drugi
obredi iz seljake kulture.
2.2. TKO JE KUM?
Kum ima poseban ugled. U pravilu je mukarac za djeake, a ena za djevojice. U krajevima
gdje je uobiajeno da kum bude lan obitelji s kojom je sklopljeno svadbeno kumstvo, ako ne
postoji muki lan doputeno je da ena preuzme tu ulogu. No, veinom se za ianog kuma
bira krsni kum. U nekim krajevima se posebno pazi na fiziki izgled kuma jer se smatralo da
je mogue za te osobine da prijeu na dijete, pa se tako biralo osobu koja je fiziki privlana
ili bujne i vrste kose.
2.3. TKO JE IANA OSOBA?
iana osoba je najee dijete koje je napunilo jednu godinu i koje je spremno za svoje prvo
ianje. Obiaj se vri nad djeacima i djevojicama. No, dob djece se kree sve do sedme
godine ivota, ali obiaj bi se trebao provesti kada dijete napuni neparnu godinu. U obredu
moe sudjelovati vie djece s tim da broj djece mora biti neparan.
2.4. O OBREDU IANJA

Prije, prilikom(najee) i nakon obreda mogue je da se izgovaraju molitve, uzreice,


zdravice. Dok se prilikom obreda neto radi s djetetom, karama ili kosom. esto se podiu u
vis, a dijete u tom sluaju mora udariti glavom o stropnu gredu (najee tri puta). Kosa se
djelomino ili potpuno uklanja, a moe se rezati unakrsno (u kri, na 4 mjesta). Mjesto na
kojem se kosa ree moe biti tjeme, podruje iznad uha, na zatiljku ili iznad ela. Vano je u
kojem se smjeru ia kosa, no za svako podruje je smjer drugaiji, ali npr. mogue je rezati
prvo na elu pa na zatiljku, Postoje razni naini postupanja s odrezanom kosom pa se tako
ona moe mazati voskom, zaljepiti voskom na ogradu u obliku kria, brino uvati, pokopati,
objesiti na mladu vou (ljiva, orah), spaliti, Vano je da se ne ostavi nezbrinuta jer ako ju
mievi ili ptice raznesu to oznaava lou sreu.
2.5. OBIAJI VEZANI UZ IANO KUMSTVO IJA JE SVRHA LIJEENJE
iano kumstvo se provodi i u svrhu lijeenja djeteta, pa time i njegove obitelji. U tom sluaju
obiaju se malo razlikuju. Vrijeme obiaja nije bitno, ali mjesto je. Izvodi se na raskriju, a za
kuma se bira sluajan prolaznik, koji moe, ali ne mora uspostaviti odnos s djetetom i
njegovom obitelji. Tim kumstvom, djeteta se liava prolog identiteta (bolesnog), te mu se
daje novi, moe se na to gledati kao na ponovno roenje djeteta u kojem sluaju su sve
mogunosti otvorene, dakle da postane opet bolesno ili bude zdravo.
3. INTERPRETACIJE OBIAJA
3.1. DRUTVENO ZNAENJE
Obred moe imati vie drutvenih funkcija. Jedna od njih je obred prijelaza. Naime, kad se
djetetu odree kosa, ono postaje punopravni lan drutva, ponovno se raa (u sluaju prvog
ianja) time to se vraa u stanje u kojem je bilo pri roenju. Sljedea bi bila potvrivanje
pravila i normi zajednice, dakle osnaivanje zajednice i naina na koji funkcionira. Svakim
obredom ianja djeteta potvruje se na koji nain se on vri i kroz njega zajednica osvjeuje
svoje vrijednosti i poglede na svijet. Trea je stvaranje prijateljskih odnosa izmeu obitelji
unutar zajednice, to vie kumstava to vie prijatelja i poznanstava. etvrta je pomirivanje
sukoba izmeu srodnikih obitelji, dakle ako se dvije obitelji zavade nekim dogaajem i
ostanu posvaani dulje vrijeme, ovo je nain na koji se mogu pomiriti. Peta je stvaranje
dobrih odnosa s pripadnicima drugim vjera. Na podruju gdje su prije vladali Turci postojao
je obiaj da pravoslavne obitelji izaberu muslimana za ianog kuma. Time bi si obitelj
podigla status jer su pravoslavne obitelji bile manje vrijedne od muslimanskih. Taj obiaj se
4

zadrao i nakon odlaska turaka s tih podruja. I zadnji u sluaju ianog kumstva za
ozdravljenje. Lijeenjem djeteta se lijeila i cijela zajednica jer bolest oznaava rasulo i nered
koji se na ovaj nain rjeavao, osobito u sluaju kad se radilo o boleljivoj obitelji (dakle, vie
osoba pridonosi tom neskladu).
3.2. RELIGIJSKO I MAGIJSKO ZNAENJE
Uz iano kumstvo vezuju se razni praznovjerni obiaji i vjerovanja. Pa se tako primjenjuju
postupci magijske prirode. Jedan od njih je ve naveden, a to razlog zato se postupa s
odrezanom kosom na opisani nain, dakle spaljuje se, i zato je vano sakriti tu kosu i to
se dogaa ako kosu raznesu odreene ivotinje (ptice, mievi). Zbog takvih vjerovanja
odreeno je vrijeme i mjesto obavljanja obreda. Tako je mjesto nad pragom ili pored ognjita
uzeto po uzoru na mnoge druge obiaje kao to je svadba (mlada ne smije prijei prag ili se
zadrati na njemu), dakle prag je imao i u drugim situacijama posebno praznovjerno znaenje.
Dok je vrijeme poslije mladog mjeseca i kad se sunce raa (u zoru) odreeno jer to
simbolizira roenje, kao i samo ianje. Izvoenje nedjeljom je posljedica kranskog nauka.
Rezanje kose na kri takoer ima svoj izvor u kranstvu. Nadalje, lupanje djetetovom
glavom o stropnu gredu (ponegdje tri puta) slui za prizivanje sree (kao kucanje o drvenu
povrinu za sreu) ili openitije pokuavalo se izazvati pla djeteta povlaenjem za kosu ili
uho jer se smatralo da ako se inicira zlo poslije e se dobro ispoljavati (inicira se zlo na
ponovnom roenju, kako bi dijete i kosa dobro rasli tokom ivota). Osim praznovjernih
postupaka prisutne su i magijske interpretacije koje vuku korijene od nepokrtenih Slavena,
ali su se zadrale kroz vrijeme kao puke. Kosa se prinosi viim silama kao rtva jer je to kosa
nevinog (simbol ivotne snage), a zauzvrat vie sile omoguavaju dobar rast djeteta i kose.
Ovdje se nalazi i objanjenje pitanja zato kum uiva toliku ast, zato to je on posrednik
(glasnik) viih sila. Dar koji kum daje je zapravo znak od viih sila da su prihvatile rtvu.

LITERATURA:
CAVRILOVI, LJ. GODINA. Struktura i funkcije obrednog ianja (stribe) U: Etnoloke
sveske Str. 132-140
LABURA, M. 2013. Ritualno rezanje kose kroz prizmu ianog kumstva: Filozofski fakultet,
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.

You might also like