MURSA:

Na mjestu gdje je obitavalo panonsko pleme Andizeta, u jugoistonoj periferiji panonske

nizine, nastala je Mursa.1 Ovaj antiki grad nalazio se na mjestu dananjeg osjekog Donjeg
grada. Na temelju natpisa znamo da je kolonija Mursa (Colonia Aelia Mursa) osnovana za
vrijeme Hadrijana 124. ili 133. godine. Natpis glasi ovako: DIVO HADRIANO MURSENES
CONDITORI SVO (Boanskom Hadrijanu svome osnivau Mursijci).2 Veina znanstvenika
pretpostavlja da je kolonija Mursa nastala na mjestu vojnikog logora kojeg je podignuo
Trajan za vrijeme ratova s Daanima, a moda i ranije za vrijeme Augustovih osvajanja u
Panoniji, zbog toga to nema dokaza da je Mursa ikada bila municipij. Iz tog vremena imamo
nadgrobne spomenika konjanika II kohorte Alpinske i II ale Aravake, vjerojatno iz vremena
Domicijana te X legije iz Trajanovog vremena. 3 Takoer se jo ne zna da li su se kanabe
nalazile zapadno od logora. Za topografiju Murse vrlo nama je vaan Katani koji spominje
da je Mursa imala zidine etverokutnog oblika te da sjevernu stranu da zatvara rijeka Drava a
ostali zidovi da su dugo po 424 rimska koraka svaki. 4 Franjeti smatra da je postojao i taj
sjeverni zid te da je povrina unutar zidina morala biti malo vea. Ne zna se tono kad je
nastao zid oko Murse ali se smatra da je podignut negdje u 3 stoljeu. 5 Nije sto posto sigurno
je li zidni plat Murse imao direktne veze s prvim vojnim logorom na ovom prostoru jer je
Hadrijan utvrde graene od drvene i zemljane grae obnavljao a ovdje to nije uinio. 6
Katani spominje da je uz zapadni zid pronaena ara posveena Jupiteru te da je na tom
istom mjestu pronaeno puno nalaza novia, idola, naunica, prstenja, sarkofaga, kipova,
natpisa i ostalih nalaza. U blizini ovog mjesta spominje i kvadratno ognjite sa svake strane 3
heksapede (1,89 m) i kako je na njemu stajao dvostruki pod od opeka sa upljim prostorom
1 D. Pinterovi, 1956. 23.
2 D. Pinterovi, 1978. 53.
3 D. Pinterovi, 1978. 45. 46.
4 D. Pinterovi, 1956. 62.
5 D. Pinterovi, 1978. 163.
6 D. Pinterovi, 1978. 162.

izmeu njih te ga interpretira kao hipokaust koji je pripadao nekim termama. Nedaleko od
njega na istoku vidi ostatke mozaika kue ili hrama. U sredini Murse se nalazila neka
etvrtasta graevina 50x95 koraka, od nje prema jugu nalazila se i druga graevina
kvadratnog oblika 45x45 koraka uz koju su pronaeni i neki rimski novii. 7 Pretpostavlja se
da se jugozapadno od gradskih zidina nalazio amfiteatar a nekaleko od njega i bazilika
muenika iz 4. stoljea. Zapadno od gradskih zidina su se vjerojatno nalazile taberne s
dvostrukim trijemovima kako to spominje natpis. Gradsko groblje je takoer morali biti
negdje izvan zapadnih zidina uz cestu decumanu.8
Rimsku cestu koja vodi kroz Mursu spominje austrijski general Marsigli u 17. stoljeu. On
govori o ruevinama Murse od opeke te o dugakom nasipu od zemlje i ljunka to bi zapravo
trebala biti rimska cesta graena jo i od opeke i kamenja, koja se kod Dalja odvajala od
Dunava na Mursu te je iz Murse dalje na sjever vodila prema Zmajevcu i Batini.9 I Katani je
kasnije tu cestu uspio pronai i ona vodi sve do dananjeg krianja sa cestom za Bilje. Na tom
mjestu pronaen je miljokaz koji spominje da je podignut za vrijeme cara Maksimina te da je
udaljenost do Aquincuma 160 tisua koraka.10 U blizini nekadanjeg Ribarskog trga na Dravi
Katani spominje ostatke 6 stupove od tesanog kamena te ih identificira kao ostatke rimskog
mosta koji je vodio preko Drave.11
Na podruju Murse pronaena je rana sigilata iz Augustova vremena te nam to dokazuje
prisutnost vojske u Mursu jos od doba Augusta do vremena Vespazijana. Analiza sigilate
pokazuje nam znaaj importa u Mursu, ponajvie iz June Galije i Germanije, kao i pojavu
domae panonske sigilate slabije kvalitete.12 Bronani predmeti i figurice Jupitera, Apolona,
Venere, Amori sve su to uvozi iz italije kao i fibule, lukoviaste, titaste te staklo. 13 Svi

7 D. Pinterovi, 1956. 63. 64.

8 D. Pinterovi, 1978. 161.
9 D. Pinterovi, 1978. 158.
10 D. Pinterovi, 1956. 63.
11 D. Pinterovi, 1956. 60.
12 D. Pinterovi, 1968. 24.

kvalitetniji i luksuzniji proizvodi su se uvozili to je ukazivalo na trgovaku mo Murse i

njenu vanost.
Postojale su i carske ciglane u Mursi. Naene su 2 lonarske pei u Mursi, vea od te 2 imala
je kruni oblik promjera 135 cm. te je imala glinenu unjastu kupolu. Smatra se ta je tu
postojala lonarska etvrt Murse. U prvom redu se proizvodila obina kuhinjska keramika te
crno siva peatirana keramika kao pokuaj imitiranja terra sigilate. 14 U Mursi je postajala i
klesarska radionica to nam dokazuju nevjeto izraeni kipovi Perzeja s Meduzinom glavom
te Herkula koji odmara.15 Mursa zasada ima dosta pronaenih vojnikih natpisa, neki od njih
su Leg II Ad, Leg X G. P. F. kohorta II Alpinorum, Leg VI H, Leg VII Cl, Coh VII Br,V LEG
Mac.16
Mursa je bila znaajna kao raskre cesta i rijenih puteva kao i flotna dunavska stacija. Vrlo
vana rimska cesta vodila je od Akvileje prema istoku kroz Emonu, Poetovio, Mursu, Cibalae,
Sirmium do Singidunuma pa dalje na istok.17 Mursa je bila vrlo vaan trgovaki i vojno
logistiki grad u pozadini limesa.
U Mursi nije pronaen niti jedan Jupiterov kip u velikoj plastici, dok Herkulovih i Marsovih
ima nekoliko.18 Najvie zavjetnih natpisa posveeno je Jupiteru, a samo je edan spomenik
posveen bogu rata, Marsu. Smatra se da je nalaz 3 are posveene Jupiteru i gornjeg dijela
okruglog stupa s kapitelom u Donjem gradu, na kojem su ostali tragovi kipa tj stopala
boanstva, dokaz postojanja Jupiterovog hrama u Mursi.19 U Mursi je pronaeno veliko
poprsje Herkula zbog ega je Brunmid pretpostavio da je u Mursi postojalo Herkulovo
svetite. On se tovao najvie u doma Trajana i Hadrijana te Komoda i Septimija Severa, a u
13 D. Pinterovi, 1978. 121. 122.
14 D. Pinterovi, 1978. 124.
15 D. Pinterovi, 1978. 125.
16 D. Pinterovi, 1978. 111.
17 D. Pinterovi. 1978. 115.
18 D. Pinterovi, 1978. 129.
19 D. Pinterovi. 1978. 59.

Mursi je on bio jako popularan. Nakon markomanskih ratovam od kraja 2. stoljea, u Panoniji
se sve vie tuje kult Silvana, Libera, Diane, i ostalih domaih kultova a takoer jaaju i
orijentalni kultovi kao to su Jupiter Dolihenski, Mitra, Sol, Serapis itd. 20 Rijedak nalaz je ara
posveena boici Fortuni Casualis, s lijeve strane je prikazan grifon koji nogom vrti kota. a
na desnoj patera ukraena ovnovom glavo, te vr. 21 Iz Murse potjee 4 natpisa posveena
bogu Silvanu.22 Egipatski (orijentalni) kultovi jo su u ranocarsko doba bili raireni u
Panoniji. Iz Osijeka imamo votivnu stelu posveenu Ozirisu, Izidi i boici Neftis, a Serapisov
kult je prikazan s 2 leea lava s ovnujskim glavama u pandama i s koarom od prua u
sredini.23 Mitrin kult u Panoniji postoji jo od 1. stoljea. Ulomak prikazuje scenu rtvovanja
bika. drugi ulomak prikazuje scenu borbe Mitre a i Sola. Otkriven je rtvenik koji potencira
da je u Mursi postojao mitrej s glavnim oltarom i zavjetnim arama i ploicama.24

20 D. Pinterovi. 1978. 128.

21 D. Pinterovi, 1978. 130.
22 D. Pinterovi, 1978. 131.
23 D. Pinterovi, 1978. 135. 136.
24 D. Pinterovi, 1978. 138. 139.