TO JE

GRANINI-POREMEAJ LINOSTI?
Tko sam ja? Jedan pokuaj
Lijenici na klinici pripisali su mi dijagnozu graninog-poremeaja linosti. (Prije toga sam ve imala poremeaj ponaanja, zatim poremeaj hranjenja, zatim anksiozni poremeaj to sve lijenicima ne
padne na pamet!) Dakle, sada sam borderlinerica. S time moram
ivjeti. Odmah sam pretraila na tisue linkova na Internetu. To bih
trebala biti ja? Barem nisam sama s tom etiketom. Ali tko ili to sam
ja? Jedan pokuaj: Imam 23 godine, debela sam ili krupna, ovisno o
tome kako sam raspoloena, iza sebe imam puno prekinutih terapija i
prekinuti studij. Sve je proteklo prilino blesavo.
Dakle, sada ponovo ivim kod svojih roditelja. To nekako hoda.
Moja mama me dodue svojim priama dovodi do bijesa, tada bih je
mogla utnuti u lice (priznajem da se to jednom i dogodilo zapravo,
nisam je utnula, ali tome slino!). No, s ocem se razumijem, iako ga
zapravo nikada nema. On je sjajan tip. Kako se uope mogao oeniti
starom?
Moram priznati, do sada je ve bilo nekih promaaja, jer sam se
tijekom prvog semestra dva puta tako strano posvaala s jednim
docentom da se nakon toga cijeli semestar vie nisam usudila otii na
fakultet. Tada sam otila na psiholoko savjetovanje za studente, zapravo me moj deko tamo odvukao, i oni su me uputili psihoterapeutu.
Taj je isprva izgledao sjajan, zaista je bio zainteresiran za mene, dok
nisam primijetila da me samo eli pipkati.
Ovdje sada ve dva mjeseca ponovo idem ambulantno na terapiju.
Mislim da je to etvrta. Prva je bila jo dok sam bila u osnovnoj koli.
Mislim da onda nisam vie htjela ii u kolu, jer su me uvijek zadirkivali i onda bih se rasplakala ili ih napala. Druga terapija, koju sam

KAKO IVJETI S GRANINIM POREMEAJEM LINOSTI

16

izdrala samo etiri tjedna, bila je zbog mog poremeaja hranjenja.

Prekipjelo mi je kada je terapeutkinja htjela razgovarati s mojim lijenikom. Vjerojatno je mislila da joj priam bajke o dobitku na kilai i
slino, a sama me nije mogla staviti na vagu. Kada me netko optui da
laem, onda je za mene gotovo!
Dakle, sadanja terapija: Mama me na to prisilila kada sam se
ponovo vratila kui. Takva je ona! Samo me uvijek gurne nekom
drugom, da ne mora sama razmiljati, ali zna prijetiti u smislu: Ili e
sada potraiti posao ili se podvrgnuti terapiji! Ali sa ovom terapeutkinjom imam sree! Ona me razumije! Takoer je rekla da klinika u
kojoj sam bila u panjolskoj ionako nije na dobrome glasu, dakle bila
sam u pravu kada sam tamo prekinula terapiju
Ah da, klinika! To je bilo ovako: Nakon mature sam se samo htjela
maknuti od kue i tako sam otila kao au-pair djevojka u Barcelonu, i
sila s konja na magarca. Tamonja mama je bila gora od moje. Svi
panjolci, ukljuujui domaina, su me proganjali. U jednom trenutku
vie nisam mogla s time izai na kraj, upala sam u paniku, poela se
opijati, sve dok mi obitelj kod koje sam bila u gostima kakav gost,
bila sam spremaica nije zaprijetila da e me poslati kui. Htjela
sam se potedjeti stresa kod kue (predbacivanje, jadikovke i Zar ne
moe nigdje izdrati! Mora li nam to initi? i tako dalje) i stoga sam
si pripremila za superfinale jedan relaksirajui koktel (ovjek je lijenik
i u kupaonici je bilo svaega!) hm da, zavrila sam na intenzivnom
odjelu. Tada su me prvo odveli kui, a zatim u kliniku, gdje sam bila
skoro sedam tjedana. No, onda sam je napustila, jer su lijenici bili
tako arogantni, naroito moj lijenik, koji mi je stalno htio nametnuti
nekakvu analizu ponaanja. Osjeala sam se kao u koli s kaznama
i slino.
Veze, deki? Prekjuer sam u disku upoznala super tipa. Mogli
smo super razgovarati, to do sada jo nisam doivjela srodna dua.
ok je doao kada me htio poljubiti. Osjetila sam pravu paniku, i takvo
gaenje da sam skoro morala povratiti. Moda me ipak vie privlae
ene. Bila je jedna, Sabrina, u Berlinu no, zaboravimo to.

Prema jednom tekom duevnom poremeaju

17

Ljude s faksa sam ionako uvijek odbijala. Oni su me ionako uvijek

samo htjeli iskoristiti. Uvijek su visjeli kod mene jer tako dobro znam
kuhati, ja ih nikada nisam interesirala. Ovdje se ponekad naem s
curama od prije. Jedna je super, ostale radije gledam odostraga. No,
uistinu sam usamljena. Zvui teatralno, no tako je na nikoga se ne
mogu zaista osloniti, svatko u glavi ima vlastite prie.
Svoje lijekove sada uzimam manje-vie redovito iako, zadnjih
nekoliko tjedana nakon terapije nisam ih vie uzimala. Oni iz klinike
me samo ele napuniti lijekovima. Sada je na redu moja psiha. Kada
mi bude jako gadno, onda jo uvijek pomogne jedan caipi recept
imam jo iz razdoblja kada sam bila au-pair djevojka u panjolskoj.
Ponekad je dovoljan i sam rum. Da, da, ponovo tipian simptom borderlinerice, ne treba mi to nitko drugi reiAko hou, mogu i bez
toga.
A drugi simptomi, koje sam povadila iz Interneta? Promjene
raspoloenja? Kada bih to znala! Zapravo rijetko prepoznajem kako
mi je zapravo, a pogotovo ne da li mi je moda ovoga asa dobro. U
tome i jest problem. Samo kada sam strano ljuta, onda znam: loe mi
je! Zapravo sam poput marionete, bolje reeno, moja raspoloenja su
marionete ije konce netko dri u rukama, samo to nisam ja. I veinom sam izloena svojim raspoloenjima tada si svoje Ja zamiljam
kao kulu od karata, koju hirovita raspoloenja mogu sruiti. A kada mi
to u potpunosti postane jasno, onda posve uem u depru.
Hm, dakle depresije i slino imam takoer. Zbog toga i trebam
uzimati tablete. No kada je ivot sranje, onda ni tablete ne pomau.
A strah, panika i takva sranja? Na faksu je bilo ovako najvie
sam mrzila veeri. Ili sam bila vani: najee bih srela nekoga tko bi
sa mnom lumpao, ili su me poveli k sebi. Ili sam ja pozivala ljude u
meuvremenu sam postala svjetska prvakinja u kuhanju panjolskih
jela i mijeanju caipi-ja samo da nisam sama u stanu!
A samopovrjeivanje hm, to da kaem o tome? Da, poreem
se, da, udaram glavom o zid itd., ali ne volim izraz samopovrjeivanje.
U onim trenucima kada to radim, inim neto za sebe, i to neto do-

KAKO IVJETI S GRANINIM POREMEAJEM LINOSTI

18

bro! Osjeam zadovoljtinu. Ni samoj mi nije jasno zato mi je pala

na pamet upravo ta rije.
I: zapravo ne proe niti dan a da ne pomislim na samoubojstvo. Ne
da bih to uinila danas ili sutra. Samo imam osjeaj: ako postane preteko, mogu jednostavno sve okonati. Tablete lee u kupaonici. Vidim ih svakoga jutra i svake veeri kada perem zube i to me nekako
smiruje.
I tako, da li sam to ja? Moje jadikovke i jadikovanje drugih borderlinera idu mi na ivce. Zapravo sam superdobro. Barem ovoga asa:
nisam ve dva dana nita jela, osjeam se tako lagana i neoptereena!

Razgranienje i pojmovi
Granini poremeaj linosti ima puno lica. Kako bismo mu se
pribliili, izgleda jednostavnije napraviti razgranienje prema onome
na to se pojam borderline ne odnosi.

Najee zablude o graninom-poremeaju linosti

- Svi oboljeli su isti, osjeaju isto i ponaaju se na isti nain.
- Poremeaj je kronian jednom borderliner, uvijek borderliner.
Poboljanje trenutnoga stanja zapravo nije mogue.
- Granini poremeaji linosti uvijek nastaju zbog seksualnog, tjelesnog ili emocionalnog zlostavljanja u djetinjstvu. Onaj tko se
ne moe sjetiti traume u djetinjstvu treba psihoterapiju kako bi
traumu ponovo dozvao u sjeanje, kako bi se putem ponovnoga
proivljavanja boli poremeaj razrijeio.
- Granini-poremeaj linosti ne postoji: ljudi koje to pogaa slabo
su prilagoeni, teko je na njih utjecati, te svojim ponaanjem
ele samo druge nadzirati ili njima manipulirati.

Prema jednom tekom duevnom poremeaju

19

- Nema smisla zajedno s oboljelima razmiljati i razgovarati o njihovu nainu miljenja i ponaanju.
- Kada bi se barem partneri i obitelji drukije ponaali, bio bi cijeli
problem rijeen. Uzrok lei zapravo samo u obitelji.
- Lijekovi kod ovog poremeaja ne pomau, ve samo dovode do
ovisnosti.
- Lijekovi mogu izlijeiti poremeaj.
- Oboljeli od graninog poremeaja linosti ne trebaju psihoterapiju; ona vie teti nego to koristi. Osoba treba samo pronai
pravog lijenika i prave lijekove.
- Pravi lijek e svim oboljelima pomoi jednako dobro.
- Oboljeli od graninog poremeaja linosti ne razlikuju se od drugih pacijenata sa psihikim poremeajima: Potrebna im je rehabilitacija i nisu vie sposobni za kompleksnije djelatnosti.
- Oboljeli od graninog poremeaja linosti imaju vie linosti i ne
mogu se smatrati odgovornima za svoja djela.
- Svi ljudi koji sebe povrjeuju jesu borderlineri.
- Samoozljeivanje je zapravo uvijek pokuaj samoubojstva.

Dakle, to granini-poremeaj linosti jest?

Ve zablude nam to pokazuju: Ne postoji jedan granini poremeaj linosti s odreenim, tipinim simptomima i jednom mogunou lijeenja. Na osnovi mnotva moguih simptoma, smetnji i
razliitih pojavnih oblika, o njemu se vode kontroverzne rasprave kao o malo kojem drugom
Ne postoji jedna vrsta
psihikom poremeaju.
Potekoe poinju ve kod samog pojma: U graninog poremeasuvremenoj literaturi temu moemo naii na ja linosti
borderline-poremeaj borderline-poremeaj
linosti, borderline organizacija linosti, emocionalno nestabilna linost tipa borderline itd..

KAKO IVJETI S GRANINIM POREMEAJEM LINOSTI

20

esto se ti pojmovi upotrebljavaju kao sinonimi, to ne odgovara ni

problemu niti osobama na koje se to odnosi. Mora se praviti razlika
izmeu barem tri pojma, s razliitim razinama znaenja:
- Sindrom graninog poremeaja linosti odnosi se na tipine znakove bolesti, tipine simptome koji se redovito javljaju
zajedno, dakle tvore sindrom.
- Pojam borderline-linost ili borderline-organizacija linosti
opisuje unutarnju strukturu osobe koja se ne mijenja i stoga ne
znai odmah poremeaj ili bolest.
- Borderline-stanje opisuje jednu epizodu bolesti, tijekom koje
osoba s graninim poremeajem linosti razvija simptome tipine za taj poremeaj. To stanje biva izazvano vanjskim ili unutarnjim optereenjima koje osoba vie ne moe uravnoteiti, ne
moe vie kompenzirati.
To znai: raspon graninog poremeaja linosti protee se od strukture linosti do jasno vidljive faze bolesti praene svim simptomima
od kojih oboljela osoba moe patiti.

Sindrom graninog poremeaja linosti

Kako se oituje granini poremeaj linosti?
Najgore je to to zapravo ne znam tko sam ili to sam. Ako me
netko pita kako mi je, jednostavno sam preoptereena. Tijekom posljednjih tjedana izgubila sam osjeaj sebe. Bojim se svakoga novog
dana, najvie se bojim same sebe, da e mi se opet javiti glupe misli,
da e u meni opet prevladati vjetica, vjetica koja sve uniti. Kada
vjetica stupi na pozornicu, onda sam nezaustavljiva. Onda mogu biti
tako zlobna da sve unitavam, a nakon toga sam ja unitena. I tada se
javlja strah!!! Ako tada nije sa mnom moj prijatelj, onda pobjeuje
vjetica, koja me eli dokrajiti.

Prema jednom tekom duevnom poremeaju

21

Klasifikacijski sustavi
Danas se psihiki poremeaji, dakle ne samo granini poremeaj
linosti, dijagnosticiraju prije svega na osnovi dvaju medicinsko-psihijatrijskih sustava klasifikacije. Jedan je Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremeaje Amerike psihijatrijske udruge (APA)
i skraeno se oznaava kao DSM, ili, na osnovi aktualnoga etvrtoga izdanja DSM-IV. Drugi, Meunarodna klasifikacija bolesti i
srodnih zdravstvenih problema Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO), skraeno MKB-10, opisuje u V poglavlju takoer psihike poremeaje i poremeaje ponaanja. Na osnovi podataka iz
tih klasifikacija lijenici, psihijatri i psihoterapeuti postavljaju svoje dijagnoze.

Komu ili emu slue medicinske klasifikacije?

Namjera ovih internacionalno priznatih dijagnostikih sustava je ponuditi lijenicima, statistiarima i epidemiolozima cijeloga svijeta
zajedniki jezik, unato babilonskim jezinim potekoama sporazumijevanja, naroito kada se radi o psihikim poremeajima. Samo
tako je mogue uzajamno razumijevanje kada se radi o odreenim
pojavnim oblicima oboljenja, a time i o njihovoj terapiji. Tek nakon to
se osigura da se svugdje govori istim jezikom, postaje mogue
uspostaviti, internacionalno, visok stupanj podudarnosti psihijatrijskih
dijagnoza. Tek onda se mogu zajedno vriti istraivanja s ciljem da se
vie sazna o razvoju, tijeku i irenju odreenih oboljenja, te bolje
procijeniti uspjenosti pojedinih terapijskih metoda.

KAKO IVJETI S GRANINIM POREMEAJEM LINOSTI

22

Unutar dva navedena klasifikacijska sustava za svaki psihiki poremeaj mogu se nai
nabrojeni bitni simptomi, koji sami po sebi isprva samo upuuju na prisutnost sumnje. No,
ako se javljaju u velikoj mjeri i ako nisu prisutni
samo krae vrijeme, onda ih valja shvatiti kao
upuivanje na odreeni poremeaj. Oni tada
postaju karakteristike koje, kada se samu, omoguuju postavljanje
dijagnoze. To znai dakle: Mnogi se od navedenih simptoma povremeno javljaju kod relativno zdravih ljudi. Nadalje, ne moraju uvijek
imati ograniavajui utjecaj. Tek gomilanje i trajanje ine ih karakteristikama odreenog poremeaja, koji se onda kao takav moe dijagnosticirati.
Tek trajanje i
gomilanje pojedinih
simptoma ini ih
karakteristikama
nekog poremeaja.

Dijagnostiki kriteriji prema DSM-IV i kako ih opisuju oni koji

su time pogoeni
U DSM-IV pojedini su simptomi navedeni u obliku liste. Prema
DSM-IV dijagnozu graninog-poremeaja linosti treba postaviti ako
se barem pet od sljedeih devet opisa mogu okarakterizirati kao perzistentni (prisutni dugo vremena i veinu vremena).
Barem pet od sljedeih kriterija prema DSM-IV moraju trajno
biti ispunjeni

Kako bismo pojasnili kriterije, stavit emo svaki put na poetak

izjavu osobe koja je time pogoena, koja neposredno opisuje unutarnji
doivljaj. Nakon objanjenja slijedi DSM kriterij onako kako glasi u
priruniku.
Imam samo najbolje prijatelje, prepoznam u sekundi tko mi je
zaista blizak i srodna dua, i onda elim nju ili njega potpuno imati za

Prema jednom tekom duevnom poremeaju

23

sebe. Moda je to razlog zato moje veze uvijek traju tako kratko.
Sranje je samo to to uvijek mora zavriti svaom. Ali kada je za
mene neto gotovo, onda je definitivno gotovo, radije buran kraj
Ljudi s graninim-poremeajem linosti ne mogu biti sami (vidi
kriterij 8). Trebaju druge ljude. Zato jako brzo ulaze u vrlo intenzivne
odnose. No, ti odnosi esto kratko traju i odvijaju se po slinoj shemi:
partner, partnerica, prijatelj, prijateljica, koji je u poetku s golemim
oduevljenjem pretvoren u spasioca, junaka, jedinoga pravoga, najedanput se doivljava iskljuivo kao zloest, povrjeujui, zapostavljajui, agresivan, sve do brutalan. Psihoanalitika teorija govori o
idealiziranju i obezvrjeivanju. Povodi tome su esto sitnice, razdraljivo
izgovorena rije, odbijanje ili svaa oko ega.
Kriterij prema DSM-IV:
(1) Model nestabilnih i intenzivnih interpersonalnih odnosa karakteriziran
izmjenom krajnje idealizacije i obezvrjeivanja.

Kod mene je sve jako intenzivno. Ako vozim auto, onda kako
treba. Zapravo me za druge tada nije briga. Kod jela je slino: kada
osjetim tu poudu, onda trpam sve u sebe bez obzira to ako treba,
sve dok se ne izbljujem.
Ljudi s graninim-poremeajem linosti su impulzivni. Zbog te
impulzivnosti u mnogim podrujima reagiraju snanije od drugih ljudi u
slinim situacijama. Istovremeno im je teko kontrolirati svoje impulse. Naroito problematino je kada se radi o impulsima koji oteuju vlastitu linost, jastvo. Tu spadaju kako tjelesna oteenja, tako i
ona na socijalnoj i emocionalnoj razini. No, na samooteivanje esto
ne treba gledati samo kao na sluajne posljedice nedostatne kontrole
impulsa. Ono je namjerno i slui ponovnom uspostavljanju duevne
ravnotee, kakva god ona bila; time pomae oboljelima ponovo uspostaviti kontakt sa stvarnou (vidi kriterij 9)

KAKO IVJETI S GRANINIM POREMEAJEM LINOSTI

24

Kriterij prema DSM-IV:

(2) Impulzivnost na najmanje dva podruja koja su potencijalno tetna
njima samima npr. troenje novca, seksualnost, uporaba psihoaktivnih
tvari, kraa u duanu, bezobzirna vonja, jedenje velikih koliina hrane na
mahove. (Ne ukljuuje suicidalno ponaanje.)

Kod mene uvijek ide gore-dolje, ve sam se na to privikao.

Kada mi je ponekad zaista dobro, onda znam da ve minutu kasnije
mogu biti beskrajno tuan, a da ne znam zato. I strah me napada iz
vedra neba. To je vjeita gore-dolje, tamo-amo izmjena raspoloenja.
Ljudi s graninim-poremeajem linosti doivljavaju vrlo intenzivne
i ekstremne osjeaje, koji se trenutno mogu pretvoriti u suprotan osjeaj. Tu spadaju pozitivna uvstvena stanja (ljubav, radost, oduevljenje), isto kao i negativna (tuga, srdba, krivnja, stid). Kao posljedica toga borderlineri su izloeni promjenama raspoloenja koje se javljaju naglo i s velikim intenzitetom.
Kriterij prema DSM-IV:
(3) Nestabilnost u afektivnom podruju, npr. izraziti pomaci od normalnog
raspoloenja prema depresiji, razdraljivosti ili anksioznost, pri emu ta
stanja obino traju nekoliko sati, a samo rijetko vie od nekoliko dana.

Isto je tako i s tim stranim bijesom: jadan onaj koji se tada

nae u mojoj blizini. Jednom prilikom sam izazvao tri policajca, kojima
sam pokazao prst. Kad su onda neto htjeli, ja sam odmah zaurlao.
Hm, da, neke od tih izraza moda bolje da nisam rekao. U svakom
sluaju je stvar s tubom nakon toga bila prilino komplicirana. Sudac
me pitao da li mi je barem ao. to sam mu trebao odgovoriti?
Izrazita impulzivnost i nedostatna sposobnost njezine kontrole pokazuju se prije svega kada se radi o ljutnji. Posljedica su esti neprikladni napadaji bijesa, koji dovode do stalnih konflikata s drugim ljudima
i estokim svaama, sve do agresivnih radnji.

Prema jednom tekom duevnom poremeaju

25

Kriteriji prema DSM-IV:

(4) neprimjeren intenzivan bijes ili tekoe s kontroliranjem bijesa kao
to su esti izljevi bijesa, stalna ljutnja, este tunjave.

I onda da jo budem dobro? Logino je da vie nemam volje za

to smee, ionako je sve besmisleno. Onaj koji ne razumije da je moj
ivot besmislen i promaen, taj ionako nita ne razumije.
Prijetnje ili pokuaji samoubojstva esto se dogaaju nakon
doivljenog odbijanja, bilo da je ono realno, da ga se pribojavamo ili
nam se takvim ini, ili ako prijeti gubitak osobe koja daje stabilnost.
Usporedo s jakim unutarnjim pritiskom, esto se doivljava rastereujuima. U tom kontekstu esto se dogaa i samoozljeivanje bez
ikakve namjere samoubojstva.
Kriteriji prema DSM-IV:
(5) Povratno suicidalno ponaanje, geste ili prijetnje ili drugi oblici samounakazujueg ponaanja.

Tko sam ja? Osjeam se kao maska iza koje se nita ne nalazi
jednom rijeju: NITA. Kada drugi kau: To je za tebe tipino,
mogu se na to samo nasmijati. to bi to trebalo biti tipino za mene?
Tipino je da nita za mene nije tipino, da mogu biti sve ili pak
nita!
Ljudi s graninim-poremeajem linosti ne znaju tko su. Nemaju
opisanu sliku o sebi, ili se danas doivljavaju posve drukijim nego
juer, a moda i drukijom nego sutra. Ova nesigurnost oko vlastitog
identiteta obuhvaa njihovo cjelokupno bie, njihovo osjeanje, miljenje i doivljavanje. Mnogi oboljeli nisu sigurni koja je njihova seksualna orijentacija, kolebaju se izmeu hetero- i homoseksualnosti.

KAKO IVJETI S GRANINIM POREMEAJEM LINOSTI

26

Kriteriji prema DSM-IV:

(6) Izrazit i perzistentan poremeaj identiteta, koji se manifestira kao nesigurnost u barem dva od sljedeih podruja ivota: slici o sebi, seksualnoj orijentaciji, dugoronim ciljevima ili profesionalnim tenjama, tipu
prijatelja ili partnera ili osobnim vrijednostima.

Ali da li da se stvarno saberem? Tu je taj tupi, isprazni osjeaj,

kao nekada nedjeljom popodne na selu, kada je ionako jasno da se
nee nita dogoditi to e me izvui iz tog osjeaja.
Ljudi s graninim-poremeajem linosti tue se na unutarnju
prazninu, dosadu i besmisao. Osjeaji praznine i dosade mogu ih preplaviti u situacijama koje su ih trenutak ranije jo ispunjavale, u kojima
su mogli uivati. Oni se iskljue, jer unutarnja praznina zahvaa i
situaciju koja je do tada bila ugodna. Nesposobnost da budu sami (vidi
kriterij 8) usko je povezana s osjeajem unutarnje praznine. Izgleda
kao da ih samo drugi ljudi mogu ispuniti.
Kriterij prema DSM-IV:
(7) Kronini osjeaj praznine ili dosade.

I, isto kao i onda, ne mogu podnijeti usamljenost, poludjet u

ako moram biti sama kao ranije kada bi me poslali u moju sobu. Hvata
me panika. to sve nisam do sada uinila samo da ne bih bila sama.
Ve sam sa sobom dovela i najodvratnije tipove, samo da mi se to ne
dogodi.
Ljudi s graninim-poremeajem linosti ne mogu biti sami i stoga u
odnosima s drugima proivljavaju veliki strah da ne bi bili naputeni.
Taj strah moe biti aktiviran naizgled nevanim povodima, npr. zakanjeli poziv, otkazivanje dogovorenoga susreta, svaa oko sitnica. Bijes
koji se javlja u tim situacijama povezan je sa strahom od naputanja.
Za partnera je to esto posve nerazumljivo budui da se strah javio
zbog povoda koji se njima najee inio posve beznaajnim. Na toj
osnovi treba razumjeti i samoobezvrjeivanje, koje se nakon toga esto

Prema jednom tekom duevnom poremeaju

27

javlja. Jer, opasnost od naputanja prijeti naizgled samo onome tko ne

zavrjeuje ljubav, ili ak ne zavrjeuje da ivi.
Kriteriji prema DSM-IV:
(8) Mahniti napori kako bi se izbjeglo stvarno ili zamiljeno naputanje
(nesposobnost da se bude sam).

Kada bih u takvim situacijama primijetila s kime sam se to opet

upustila, prvo sam se iskljuila. Uvijek je bilo tako, nemam pravog
sjeanja na to to se zaista dogaalo, nekako sam uvijek imala sree,
esto sam se onda danima zakljuala, iskljuila telefon i uvukla se u
krevet. Panino sam se bojala da e me saekati negdje na cesti,
ponekad sam bila uvjerena da e se to dogoditi na putu do fakulteta.
Smijeno je da sam tada mogla biti sama u svojem stanu.
U optereujuim situacijama moe se privremeno potpuno izgubiti
povjerenje u svijet i sebe samog. Sve postaje zlokobno, prijetee, vlastita
osobnost izgleda kao da se rasplinula, vie se ne moe osjetiti vlastito
tijelo, okruenje gubi svoje znaenje, svoju realnost. Znak toga moe
biti, na primjer, iskrivljena percepcija kada se sve vidi manjim ili veim,
ili jako udaljenim. Takva su stanja dugo vremena uzrokovala da se
granini- poremeaj linosti smjetao blizu shizofrenije. No, on se jasno razlikuje od kombinacija simptoma kakve nalazimo kod shizofrenije. Tako su npr. kod borderline-pacijenata vrlo rijetke akustike
halucinacije u obliku glasova koje osoba uje da dolaze izvana i daju
komentare ili naredbe. Ako i privremeno pate od halucinacija, borderline-pacijenti zadravaju puno ee odreenu kontrolu nad realnou
nego to je to sluaj kod shizofrenih pacijenata: oni su svjesni da ono
to upravo opaaju zapravo ne moe biti stvarno.
Kriteriji prema DSM-IV:
(9) Prolazne, uz stres vezane paranoidne ideje ili tei disocijativni simptomi (kao to su poremeaji svijesti, uzetost koja nije organski uzrokovana
ili slino).

KAKO IVJETI S GRANINIM POREMEAJEM LINOSTI

28

Granini-poremeaj linosti prema MKB-10

WOLFGANG:
Ono to kod sebe uope ne mogu trpjeti jesu moje promjene
raspoloenja. Ne mogu se sam na sebe osloniti, ne mogu raunati sa
sobom. Na primjer, kada se vratim kui dobro raspoloen i elim svojoj djevojci neto ispriati, a ona me ne slua. Tada podivljam! Ili urlam
i napadam je, ili odmah ponovo izaem van i moram se prvo rijeiti
napetosti. Kasnije mi bude ao vidio sam da je upravo vadila peenje iz penice i morala se na to koncentrirati!
Ili odem u kupovinu i netko se progura ispred mene, ili prodavaica
za pultom za meso ne obrati odmah panju na
mene, onda se ponovo osjeam kao nekada, kada
je moja majka gledala samo moju brau i sestre,
Za oba tipa je, dakle,
ja za nju kao da nisam postojao. Dakle, ili se
zajednika nedovoljna kontrola impulsa, razbjesnim i napadnem svakoga tko mi se nae
na putu, ili moram odmah van iz trgovine i dan je
no prema MKB-10
kod impulzivnog tipa propao.
ona je u prvom
U MKB-10 granini-poremeaj linosti
planu.
utvruje se kao emocionalno-nestabilan poremeaj linosti sa dva pod-tipa, impulzivnim tipom i borderline-tipom.
- Ljudi na koje se odnosi MKB-10-dijagnoza emocionalno nestabilnoga poremeaja linosti pate od jakih promjena raspoloenja,
to znai da su osobe na koje se to odnosi i njihovo ponaanje
okarakterizirane raspoloenjima i uvstvenim stanjima koji se
naglo mijenjaju.
- Impulzivnost kao dijagnostiki kriterij karakterizira oba pod-tipa.
Ona se pokazuje i u karakteristinom nedostatku planiranja i
neuraunljivosti borderlinera. Ljudi s tim poremeajem, kako to
opisuje MKB-10, imaju izrazitu tendenciju k impulzivnom

Prema jednom tekom duevnom poremeaju

29

djelovanju, dakle, ne uzimaju u obzir mogue posljedice i konzekvence. Kada doe do izbijanja velike ljutnje i snanoga bijesa
mora se raunati i s agresivnim djelovanjem protiv drugih ili
protiv samoga sebe koje je posljedica impulzivnosti.
Ljudi kojima odgovara dijagnoza emocionalno nestabilne linosti tipa borderline, tue Emocionalna nestabilse nadalje na odreenu nesigurnost u odnosu nost, impulzivnost i
na vlastiti identitet. Slika koju imaju o sebi je nesigurnost oko
poremeena. Nisu sigurni to ide uz njih, to vlastitog identiteta
ini njihov identitet. Ta se nesigurnost esto glavna su obiljeja
odnosi i na njihovu seksualnu orijentaciju. graninog-poremeaja
MKB-10 tada to naziva poremeajem slike o linosti.
sebi. Osobama teko pada planirati svoj ivot
u smjeru odreenoga cilja, u skladu s vlastitim
mogunostima i potrebama. Toj besciljnosti onda se esto pridruuju
kronian osjeaj unutarnje praznine, neodreenog straha i tuge. Kao
daljnji kriterij MKB-10 navodi sklonost prema intenzivnim, no nepostojanim vezama uz pretjerane napore da se ne bude naputen, to
esto dovodi do emocionalnoga rata. Upravo u takvim kriznim situacijama javljaju se prijetnje suicidom i samoozljeujue ponaanje.

to dijagnosticiranje graninog-poremeaja linosti ini tako

tekim
Pacijent (ili pacijentica) s tim borderline-poremeajem ne postoji.
Obiljeje poremeaja i jest upravo obrazac nestabilnosti u mnogim
podrujima, ukljuivi meuljudsko ponaanje, raspoloenja i sliku o
sebi. Nema pojedinih obiljeja koja bi uvijek bila prisutna. (DSM-IV)
To znai: obiljeja ili kriteriji za dijagnozu, kako ih moemo nai u
listi simptoma prema DSM-IV ili opisima prema MKB-10, mogu uvijek
obuhvatiti samo dio poremeaja.

KAKO IVJETI S GRANINIM POREMEAJEM LINOSTI

30

Saetak
Granini poremeaj linosti obiljeavaju emocionalna nestabilnost, izrazita impulzivnost i nesigurnost glede vlastitog identiteta, intenzivne, no
nepostojane veze, kronini osjeaj unutarnje praznine. Uz to se mogu
javiti samoporaavajua ponaanja, suicidalnost ili prolazne sumanute
predodbe. Tek javljanje veeg broja navedenih simptoma, uz njihovo
odravanje, ini ih obiljejima graninog poremeaja linosti.