Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

OJAANJE ARMIRANOBETONSKIH NOSAA POMOU FRP-A U SKLADU

S EN 1992-1-1
Tomislav Kiiek
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, docent

Kristijan Pavi
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, mag.ing.gra
Saetak: Poboljanje naina ojaanja i popravaka postojeih objekata ve due vrijeme privlai pozornost
inenjera graevinarstva. Sve se vie razvijaju i prouavaju vlaknima armirani polimeri, tj. FRP sustavi (FRP engl. Fibre Reinforced Polymers) koji slue kao materijal za ojaavanje konstrukcija. Ubrajaju se u kompozitne
materijale jer se sastoje od polimerne matrice i armaturnih vlakana. U ovome radu prikazan je proraun
ojaavanja armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s novim normama EN 1992-1-1. Prorauni, u
skladu s prednormom ENV 1992-1-1, prikazani u fib bulletin 14 - Externally boded FRP reinforcement for RC
structures, sluili su kao temelj ovom radu.
Kljune rijei: armirani beton, FRP, ojaanje, proraun

STRENGTHENING OF REINFORCED CONCRETE GIRDERS WITH FRP

ACCORDING TO EN 1992-1-1
Abstract: Improvement of strengthening and repairing of existing structures is in focus of civil engineers for a
long time. More and more, fiber reinforced polymers i.e. FRP systems are studied, developed and used as
strengthening material. They are composite materials because they consists of polymer matrix and fibers. In this
paper, the calculation of strengthening of reinforced concrete girders with FRP, according to EN 1992-1-1 is
shown. Calculations shown in Fib bulletin 14 - Externally boded FRP reinforcement for RC structures, according
to ENV 1992-1-1 are used as a base for this paper.
Key words: reinforced concrete, FRP, strengthening, calculation

Kiiek, T; Pavi, K

21

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

Uvod

U nas i u svijetu postoji potreba za popravcima i ojaanjima postojeih konstrukcija kako bi im se produljio
uporabni vijek. Poboljanje naina ojaanja i popravaka postojeih objekata ve due vrijeme privlai pozornost
inenjera graevinarstva. Uz mnoge metode ojaanja konstrukcija, posljednjih desetljea primjenjuju se vlaknima
armirani polimeri, tj. FRP. To su kompozitni materijali koji se sastoje od polimerne matrice i armaturnih vlakana.
Za izradu matrice najvie se koriste epoksidne, nezasiene poliesterske, vinilesterske, bismelamidne i cianat
esterske smole, dok su vlakna najee staklena (G), aramidna (A) ili ugljina (C) pa se tako razlikuju proizvodi
od GFRP-a, AFRP-a te CFRP-a.
FRP sustavi danas nalaze posebno mjesto unutar kompozitnih materijala zbog svojih prednosti, kao to su:
otpornost na koroziju, visoka vlana vrstoa, dobro ponaanje pod dinamikim djelovanjem (proizvodi od
ugljinih vlakana), otpornost na veinu luina i kiselina, mogunost priguenja vibracija te izrazito dobar odnos
vrstoe i vlastite teine (40-50 puta vei nego kod elika). Osim prednosti, proizvodi od FRP-a imaju i
nedostatke kao to su: elastino ponaanje do sloma, malo istezanje pri slomu (osobito kod proizvoda od
ugljinih vlakana), te velika razlika u svojstvima uzdu i poprijeko na smjer pruanja vlakana, slom zbog
poputanja pod dugotrajnim naprezanjima (zbog smanjene vrstoe pod dugotrajnim djelovanjem). Glavni
nedostatak je da takvi proizvodi nisu duktilni.
Zbog razliitih situacija u kojima se FRP moe koristiti, razvijeno je nekoliko tipova FRP ojaanja koji se
mogu podijeliti u sljedee kategorije: a) Wet lay-up sustavi (sustavi s mokrim polaganjem) tkanine od FRP-a
koje se lijepe na podlogu, b) prefabricirani FRP sustavi lijepljenje lamela od FRP-a na podlogu i c) specijalni
FRP sustavi sustavi s automatskim ovijanjem, prednapete FRP trake , umetnute FRP trake. Takoer postoje i
ipke od FRP-a kojima se, umjesto elinim ipkama, mogu armirati konstrukcije.
U sastavu Meunarodne organizacije za beton u konstrukcijama fib, nalazi se radna skupina 9.3 pod
nazivom FRP armatura za betonske konstrukcije koja ima zadatak izraditi preporuke za proraun
armiranobetonskih konstrukcija, ojaanih ili armiranih FRP armaturom u skladu s Model propisima i Eurokodom 2.
U publikaciji pod nazivom fib bulletin 14 - Externally boded FRP reinforcment for RC structures [1] dane su
preporuke prorauna u skladu s prednormom ENV 1992-1-1. Ti prorauni i preporuke posluile su kao temelj
proraunima i preporukama prikazanima u ovom radu koji su napravljeni u skladu s novim normama EN 1992-1-1
[2], [3], [4].

Osnove prorauna ojaanja

2.1 Openito
Ojaanje armiranobetonskih konstrukcija pomou FRP oslanja se na kompozitnu vezu izmeu armiranog betona i
vanjskog ojaanja. Stanje elementa prije ojaanja ima veliki utjecaj na kvalitetu ojaanja (npr. prisutnost korozije
na armaturi) te je u mnogo sluajeva potrebno prvo izvriti popravke na elementu koji se planira ojaati.
Proraun ojaanja potrebno je provesti prema graninom stanju nosivosti te graninom stanju uporabljivosti
koje u mnogim sluajevima moe biti mjerodavno za odreivanje potrebne povrine ojaanja. Potrebno je
razmotriti sljedee proraunske situacije: a) stalna proraunska situacija (pri normalnim uvjetima uporabe
konstrukcije), b) izvanredna proraunska situacija (poar, udar vozila, vandalizam), te c) specijalni sluaj
optereenja (cikliko optereenje, otpornost na poar, otpornost na udar).
Takoer je potrebno posvetiti pozornost razliitim oblicima sloma koji se mogu pojaviti. Ojaanje je potrebno
projektirati na nain da se izbjegnu krti lomovi, tj. potrebno je osigurati dovoljno poputanje armaturnog elika
kako bi se osigurao duktilni lom konstrukcije. Oblici sloma mogu se podijeliti na sljedei nain: a) slom zbog
poputanja armature i sloma FRP-a, b) slom zbog poputanja armature i sloma betona prije nego to doe do
sloma FRP-a, c) slom zbog drobljenja betona prije poputanja elika i d) slom zbog gubitka kompozitnog
djelovanja. Navedeni oblici sloma mogu se jednostavno podijeliti na one s punim kompozitnim djelovanjem (oblici
sloma a, b i c) te na one koji se dogaaju zbog gubitka kompozitnog djelovanja (oblik sloma d). Pri proraunu
graninih stanja nosivosti i uporabivosti potrebno je uzeti u obzir navedene oblike sloma.

Kiiek, T; Pavi, K

22

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

2.2 Proraun prema graninom stanju nosivosti

S obzirom na oblike sloma, FRP sustavi se dijele na one kod kojih je prisutna puna spregnuta veza izmeu
betona i FRP-a i na one kod kojih zbog odreenih razloga moe doi do odvajanja FRP-a i betona. U sustavima
kod kojih je prisutna puna spregnuta veza izmeu betona i FRP-a, ovisno o razredu betona, pretpostavlja se
proraunski dijagram betona prikazan na slici 1a).
Proraunska tlana vrstoa betona prema EN 1992-1-1 [2] odreuje se prema izrazu:

fcd cc fck / C

(1)

gdje je:
cc - koeficijent koji u obzir uzima dugotrajne uinke na tlanu vrstou i nepovoljne uinke kao posljedicu
naina optereivanja. Prema hrvatskom nacionalnom dodatku, prihvaa se vrijednost cc 1, 0

fck - karakteristina vrijednost tlane vrstoe betona

C - parcijalni koeficijent sigurnosti za beton, C 1,5 .
Proraunski dijagrami armaturnog elika i FRP-a prikazani su na slici 1b). Proraunska granica poputanja
elika za armiranje fyd odreuje se kao:

f yd f yk / S

(2)

gdje je:
fyk - karakteristina vrijednost granice poputanja elika

S - parcijalni koeficijent sigurnosti za elik, S 1,15

c (N/mm2 )

Beton

60

FRP

C90/105

f fd

C80/95

50
C70/85

40

C60/75
C55/67
C50/60

30

C45/55

Armaturni elik

C40/50

f yd

C35/45

20

C30/37
C25/30
C20/25
C16/20
C12/15

10

a)

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5 c ()

b)

yd

fu

su

Slika 1 - Proraunski dijagram betona, armaturnog elika i FRP-a

Proraunska vlana vrstoa FRP-a ffd moe se odrediti pomou sljedeeg izraza:

f fd

Kiiek, T; Pavi, K

f fk fue

f fum

(3)

23

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

gdje je:
ffk - karakteristina vrijednost vlane vrstoe FRP-a

f - parcijalni koeficijent sigurnosti za FRP

fue - efektivna relativna deformacija FRP-a
fum - srednja relativna deformacija FRP-a
fue fum 1,0 - prema preporukama iz fib Bulletin 14 [1].
Iz slike 1b) je vidljivo da se odnos naprezanja i deformacija za FRP moe pretpostaviti kao linearan te se
takav odnos moe prikazati koristei sljedei izraz:

f E fu f ffd

(4)

E fu ffk / fuk

(5)

gdje je:

Pri proraunu graninog stanja nosivosti, pod pretpostavkom pune spregnute veze izmeu betona i FRP-a,
koriste se koeficijenti sigurnosti materijala f navedeni u tablici 1. Pod pojmom Tip A podrazumijeva se
prefabricirani FRP sustav s normalnom kontrolom kvalitete ili sustav mokrim polaganjem s visokom kontrolom
kvalitete proizvodnje i ugradnje, dok Tip B podrazumijeva sustav s normalnom kontrolom kvalitete ili bilo koji
sustav pod tekim uvjetima ugradnje.
Tablica 1 - Koeficijenti sigurnosti FRP materijala [1]
Vrsta FRP-a
CFRP
AFRP
GFRP

Tip A
1,20
1,25
1,30

Tip B
1,35
1,45
1,50

Potpuno naruavanje veze izmeu betona i FRP-a mogue je zbog vie razloga. Ipak, pod pretpostavkom
pravilnog naina postavljanja FRP-a te koritenja primjerenih i od strane proizvoaa odobrenih materijala, do
odvajanja e doi zbog pojave sloma u betonu. Pri proraunu graninog stanja nosivosti uvodi se faktor sigurnosti
betona cb = 1,5. U odreenim sluajevima, npr. kod koritenja betona vrlo visoke vrstoe, moe se dogoditi da
posmina vrstoa betona iznosi vie od posmine vrstoe ljepila. Zbog toga se pri proraunu graninog stanja
nosivosti uvodi faktor sigurnosti za ljepilo a = 1,5.

2.3 Proraun prema graninom stanju uporabivosti

Proraunom prema graninom stanju uporabivosti potrebno je dokazati da konstrukcija koja je ojaana FRP-om
moe obavljati sve funkcije tijekom svog ivotnog vijeka. Zato se provjerava: a) ogranienje naprezanja (kako bi
se izbjeglo puzanje i oteenje betona te puzanje i lom FRP-a), b) ogranienje progiba (koji mogu ograniiti
uobiajenu uporabu konstrukcije te imati negativan estetski utjecaj), c) ogranienje pukotina (koje mogu naruiti
trajnost konstrukcije te uzrokovati slabljenje veze izmeu FRP-a i betona).
Pri proraunu prema graninom stanju uporabivosti moe se pretpostaviti linearan odnos naprezanja i
deformacija materijala koji sudjeluju u ojaanju te se koristi faktor sigurnosti materijala M = 1. Kod FRP-a,
odnos naprezanja i relativnih deformacija moe se prikazati sljedeim izrazom:
f E fk f

Kiiek, T; Pavi, K

(6)

24

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

gdje je: Efk - karakteristina vrijednost sekantnog modula elastinosti.

U mnogo sluajeva ojaanja granino stanje uporabivosti moe biti mjerodavno za izbor povrine i tipa
ojaanja. Zbog izrazito velike vrstoe materijala na bazi FRP-a esto je za ostvarivanje nosivosti dovoljno
koristiti malu povrinu FRP-a, dok istovremeno tolika povrina ne moe zadovoljiti uvjete za granino stanje
uporabivosti.

2.4 Puno kompozitno djelovanje

Pri punom kompozitnom djelovanju moe se pretpostaviti da je FRP ispravno postavljen na unaprijed
pripremljenu betonsku podlogu. Pri ovakvom nainu djelovanja do sloma dolazi zbog sloma samih materijala
(elik, beton i FRP), a ne zbog nedostatka zajednikog djelovanja spomenutih materijala. Slom zbog poputanja
armature i sloma FRP-a javlja se u elementima s izrazito visokim razredima betona. Najei oblik sloma kod
sustava s punim kompozitnim djelovanjem jest slom zbog poputanja armature i sloma betona. Zbog toga to
FRP ima izrazito veliku vlanu vrstou i jer je to sustav s izrazito kvalitetnim materijalima, vrlo je malo sluajeva
sloma FRP-a. Do sloma sustava takoer moe doi i zbog drobljenja betona prije poputanja elika. Takav oblik
sloma je nepoeljan jer je to krti oblik sloma. Mogue ga je izbjei koritenjem duktilne armature. Zahtjevi za
duktilnou armature prikazani su u poglavlju 2.5.

xlim

cu

B
yd

su
fud
fu,c< fud f,min
f

Slika 2 - Raspored naprezanja po visini i oblici sloma

Na slici 2 prikazana je raspodjela naprezanja po visini presjeka za granino stanje nosivosti i pripadni oblici
sloma. Podruje A predstavlja slom zbog poputanja armature i sloma FRP-a, dok podruje B predstavlja slom
zbog poputanja armature i sloma betona prije sloma FRP-a.

Slika 3 - Naini gubitka kompozitnog djelovanja

Kompozitno djelovanje izrazito je vano pri prijenosu sila s betona u FRP. Zbog toga je potrebno uzeti u
obzir gubitak kompozitnog djelovanja te razliite oblike sloma koji se pri tome mogu pojaviti (slika 3). Na nekim
Kiiek, T; Pavi, K

25

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

dijelovima ojaanog sustava moe se pojaviti i lokalni gubitak kompozitne veze. Najee se pojavljuje na
mjestima pojave pukotina u betonu i zbog njega se ne mora nuno pojaviti neki od oblika sloma. Gubitak veze
izmeu ljepila i FRP-a dogodit e se jedino u sluaju kada povrina betona nije primjereno pripremljena. Ljepilo
na bazi epoksidne smole u veini sluajeva posjeduje veu posminu vrstou od betona te je zbog toga slom
betona na kritinim podrujima najei oblik sloma pri gubitku kompozitnog djelovanja. U ovakvom sluaju sloma
najee e doi do sloma povrinskog sloja betona ili do sloma betona na liniji armature (slika 4).

Slika 4 - Oblici sloma zbog odvajanja betona

2.5 Duktilnost
Pri ojaanju konstrukcijskih elemenata potrebno je obratiti pozornost na to da e ojaani element imati mnogo
manji stupanj duktilnosti u odnosu na neojaani. Kako bi se osigurala njihova dostatna duktilnost potrebno je
osigurati dovoljnu razinu poputanja eline armature. EN 1992-1-1 [5] daje sljedee uvjete za odreivanje
graninog koeficijenta visine tlanog podruja betona:
a) lim xu / d 0,45 za betone razreda C 50 / 60
b) lim xu / d 0 ,35 za betone razreda C 55 / 67
gdje je:
xu maksimalna visina tlanog podruja betonskog presjeka
d - statika visina betonskog presjeka.
Na temelju gore navedenih uvjeta za maksimalnu vrijednost koeficijenta visine tlanog podruja i odnosa
prikazanih na slici 2, uz pretpostavku da je odnos visine i statike visine elementa jednak h/d = 1,1, moe se
proraunati relativna deformacija FRP-a u kritinom presjeku ojaanog elementa te relativna vlana deformacija
eline armature pri maksimalnoj veliini tlanog podruja.
Tablica 2 - Relativne deformacije FRPa i eline armature u skladu s uvjetom maksimalne visine tlanog
podruja
Razred
betona

fu,c
su,c

C50/60

C55/67

C60/75

C70/85

C80/95

C90/105

0 ,0050 0

0 ,0044 0

0 ,0041 0

0 ,0038 0

0 ,0037 0

0 ,0037 0

0,0043

0,0058

0,0054

0,0050

0,0048

0,0048

Kiiek, T; Pavi, K

26

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

Proraun otpornosti ojaanog elementa na savijanje

3.1 Openito
Elementi od armiranog betona, prvenstveno optereeni savijanjem, kao to su grede ili ploe, mogu se
ojaati pomou FRP sustava kako bi se poveala njihova otpornost na savijanje. Zbog toga je potrebno postaviti
FRP na podruje vlanih naprezanja elemenata sa smjerom vlakanaca, paralelnim sa smjerom uzdune osi
elementa. Proraun se provodi pomou ve poznatih metoda prorauna koje se koriste kod armiranobetonskih
konstrukcija, uz uvjet da je ispunjeno sljedee: a) utjecaj FRP-a na nosivost potrebno je uzeti u obzir na primjeren
nain, b) potrebno je posvetiti posebnu pozornost na mogunost odvajanja FRP-a i betona. Mogue je zanemariti
proklizavanje izmeu FRP-a i betona kod veine sustava gdje se koriste ljepila na bazi epoksidne smole koja se
nanose na materijal debljinom od 1-1,5 mm.

3.2 Poetno stanje

Prije odreivanja potrebne povrine FRP-a za ojaanje armiranobetonskog elementa potrebno je odrediti poetno
stanje elementa, tj. stanje elementa u trenutku ojaavanja. Moment savijanja u tom trenutku naziva se poetni
moment te se oznaava s M0 , a s obzirom da je u gotovo svim sluajevima optereenja vei od momenta pri
kojem dolazi do pojave prvih pukotina u elementu M cr , u obzir se uzima raspucali popreni presjek (vidjeti sliku
5). U sluajevima kada je M0 Mcr moe se zanemariti utjecaj poetnog momenta pri proraunu ojaanja
elementa na savijanje. Koeficijenti sigurnosti se uzimaju prema proraunu za granino stanje uporabivosti pa je
tako koeficijent za stalno optereenje g 1,0 . Cilj provjere poetnog stanja je pronalazak relativnih
deformacija tlanog ruba co poprenog presjeka te relativnih deformacija vlanog ruba poprenog presjeka o .

d2

c0
x0

As2

M0

d1

As1
b

Slika 5 - Poetno stanje poprenog presjeka

Prema slici 5, poloaj neutralne osi poprenog presjeka moe se odrediti pomou sljedeeg izraza:

1
b x 02 s 1 As2 x 0 d 2 s As1 d x 0
2

(7)

gdje je:
s omjer momenata elastinosti armature i betona e E s E c
Nakon to se iz izraza (7) odredi poloaj neutralne osi poprenog presjeka, mogue je odrediti relativne
deformacije tlanog i vlanog ruba poprenog presjeka. Relativna deformacija tlanog ruba jest:

Kiiek, T; Pavi, K

27

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

c0

M0 x0
E c I c0

(8)

gdje je:
M 0 - poetni moment

x0 - poloaj neutralne osi

Ec - modul elastinosti betona
I c0 - moment tromosti raspucanog poprenog presjeka za poetno stanje koji se dobije pomou izraza:

I c0

b x 03
2
2
s 1 As2 x 0 d 2 s As1 d x 0
3

(9)

Relativna deformacija vlanog ruba poprenog presjeka jest:

0 c0

h x0
x0

(10)

gdje je:
h visina poprenog presjeka.

3.3 Otpornost na savijanje granino stanje nosivosti

3.3.1 Proraun potrebnog ojaanja kod elemenata pravokutnog poprenog presjeka
Postupak prorauna potrebne povrine FRP-a za ojaanje razlikuje se s obzirom na pretpostavljeni oblik sloma.
Sljedei izrazi i objanjenja odnose se na najei oblik sloma - slom zbog poputanja armature i sloma betona u
tlanom podruju prije sloma FRP lamele. Proraun za ovakav oblik sloma je mogue provesti runo (bez
iterativnog postupka), jer se iz ravnotee poprenog presjeka mogu proraunati relativna deformacija FRP lamele
te njezina povrina.
Iz dijagrama relativnih deformacija, uz poznatu relativnu deformaciju tlanog ruba betona, cu2 , iz sume
momenata savijanja na donji rub betonskog presjeka (teite lamele i debljina lamele se zanemaruju), te uz
zanemarivanje utjecaja tlane armature iz slike 6, moe se odrediti izraz:

MEd Fc h ka * h As1 fyd d1

(11)

gdje je:

(12)

c
*

c 0 f

(13)

Fc fcd v b * d

U izrazima od (11) do (13) je: v - koeficijent punoe proraunskog dijagrama betona; ka - koeficijent
poloaja rezultante tlanih naprezanja; As1 - povrina eline vlane armature; f yd - proraunska granica
poputanja elika za armiranje; d1 , d 2 - udaljenost teita vlane, odnosno tlane armature od donjeg, odnosno

Kiiek, T; Pavi, K

28

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

gornjeg ruba presjeka; fcd - proraunska tlana vrstoa betona; MEd - proraunski moment savijanja od
djelovanja na ojaani presjek.
Koeficijent poloaja rezultante tlanih naprezanja, ka , te koeficijent punoe proraunskog dijagrama
betona, v , ovisno o razredu betona, dani su u tablici 2.
Tablica 2 - Vrijednosti koeficijenata ka i v s obzirom na razred betona [2]
Razred
betona

C 50 / 60

C55/67

C60/75

C70/85

C80/95

C90/105

-3,5

-3,1

-2,9

-2,7

-2,6

-2,6

0,416

0,392

0,377

0,362

0,355

0,353

0,810

0,742

0,695

0,637

0,599

0,583

cu2
( )
ka
v

Uvrtavanjem izraza (12) za silu Fc u izraz (11) za proraunski moment djelovanja MEd , dobije se
kvadratna jednadba iz koje se kao rjeenje dobije * . Nakon toga se proraunava relativna deformacija FRP
lamele f (vidjeti sliku 6).

Fc

xe

d2

c0 c

MEd

Fs1

s1

d1

As1

Af

Ff

Slika 6 - Prikaz osnovnih komponenti prorauna grede ojaane FRP-om

Iz sume horizontalnih sila (slika 6) proraunava se potrebna povrina FRP lamele za ojaanje:

Ff Fs1 Fc
(14)
Fc Fs1 Ff
(15)
Af f E fu Fc Fs1
(16)
F Fs1
Dakle, potrebna povrina FRP lamele iznosi:
(17)
Af c
f Efu
Ako gornjim proraunom relativna deformacija FRP lamele bude f fu tada treba proraunati slom u
,
kojem dolazi do poputanja armature i sloma FRP lamele, a da ne doe do sloma betona u tlanom podruju.
Takav proraun temelji se na istim pretpostavkama kao i prethodni proraun, no razlika je u tome to se tada
mora pretpostaviti relativna deformacija FRP lamele, f fu , a iz uvjeta ravnotee se trai relativna
deformacija tlanog ruba betona. Kako o tlanoj relativnoj deformaciji betona ovisi i proraun koeficijenta punoe
radnog dijagrama v te koeficijenta poloaja teita naprezanja u betonu ka , vrlo je teko jednoznano izraziti

Kiiek, T; Pavi, K

29

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

relativnu deformaciju betona, tako da je lake takav proraun rijeiti uz pomo raunala. Proraun otpornosti na
savijanje pri drugim oblicima sloma u ovome radu nije prikazan, jer su takvi oblici sloma rijetki te njihovo
pojavljivanje ovisi o izvedbi konstrukcijskih detalja (ienje betonske podloge, koritenje odobrenih materijala), a
manje o samom proraunu na otpornost.
Proraun potrebne povrine FRP ojaanja za nosae T-presjeka gotovo je jednak gore prikazanom
proraunu, ali samo u sluaju da se neutralna os poprenog presjeka nalazi u pojasnici. Razlika je samo u
proraunu poetnog stanja elementa prije ojaavanja.

Primjer prorauna

Potrebno je ojaati pravokutni AB popreni presjek dimenzija b/h/d = 30/50/45 cm pomou CFRP lamela (Efu =
165000 N/mm2; fu = 0,007) koje se lijepe na donju plohu. Razred betona je C25/30, a armatura je kvalitete
B500B, i to: vlana armatura 3 20 (As1 = 9,42 cm2) te tlana armatura 2 14 (As2 = 3,08 cm2). Moment savijanja
prije ojaavanja presjeka iznosi: M0 = 52,88 kNm, a onaj na koji se ojaava popreni presjek iznosi: MEd = 279,39
kNm.
Konani koeficijent puzanja jest: , t 0 2 ,4 pa je efektivni modul elastinosti betona:

E c,eff E cm / 1,0 , t 0 8970 ,6 N/mm 2

Omjer modula elastinosti betona i elika: s E s / E c,eff 200000 / 8970 ,6 22 ,3
Poloaj neutralne osi za raspucali popreni presjek prema izrazu (7): x 0 17 ,9 cm
Moment tromosti raspucalog poprenog presjeka za stanje prije ojaavanja prema izrazu (9) iznosi:

I c0 222545,1 cm 4
Relativna deformacija tlanog ruba poprenog presjeka prema izrazu (8) iznosi: c0 4 ,74 10 4 , dok
relativna deformacija vlanog ruba poprenog presjeka prema izrazu (10) iznosi: 0 8,5 10 4 .
Proraun relativne deformacije CFRP lamele nakon ojaanja:

27939 1,667 0 ,810 30 50 50 0 ,416 50 9 ,42 43 ,48 5 ,0

42128 ,42 101270 ,25 29986 ,91 0

MEd fcd v b * h h k a * h As1 fyd d1 ; v 0,810 ; k a 0,416

*

* 2

c2

c2
0 ,0035

0 ,35 f 0 ,00565 fu 0,007

0 f
0 ,0035 8 ,5 10 4 f

Uvjet za maksimalnu visinu tlanog podruja (tablica 2): f 0,00565 0 ,005 f0 0,00415
zadovoljava.

*
Fc Fs1 fcd v b h As1 f yd
Proraun potrebne povrine CFRP lamele: Af

f E fu
f E fu

Af

Kiiek, T; Pavi, K

1,667 0 ,810 30 0 ,35 50 9 ,42 43 ,48

3 ,21 cm 2
3
5 ,65 10 16500
.
30

Broj 5, godina 2012

Stranice 21-31

Ojaanje armiranobetonskih nosaa pomou FRP-a u skladu s EN 1992-1-1

Literatura

[1] fib bulletin 14 - Externally boded FRP reinforcement for RC structures, July 2001.
[2] EN 1992-1-1, Eurocode 2 - Design of concrete structures; Part 1: General rules and rules for buildings,
European Committee for Standardization, Bruxelles, December 2004.
[3] Sori, Z.; Kiiek, T.: BETONSKE KONSTRUKCIJE 1, Projektiranje betonskih konstrukcija prema europskim
normama EN. Skripta Graevinskog fakulteta, 2010./2011., Zagreb
[4] Narayanan, R.S., Beeby, A.: Designers Guide to EN 1992-1-1 and EN 1992-1-2. , Thomas Telford, 2005.
[5] fib Bulletin 40 - FRP reinforcement in RC structure, September 2007.

Kiiek, T; Pavi, K

31