LABORATORIJSKA VJEBA 2.

a)
ODREIVANJE SPECIFINE TOPLOTE VRSTIH TIJELA
Teorijski uvod
Koliina toplote koja tijelo jedinine mase zagrije za jedinicu temperature (jedan stepen) naziva se specifina
toplota tog tijela. Specifina toplota vrstih tijela, nerastvorljivih u vodi, moe se odrediti pomou vodenog
kalorimetra.
Ako tijelo iju specifinu toplotu traimo zagrijemo do neke temperature t2 i tako zagrijano tijelo spustimo u
vodeni kalorimetar, koji sadri vodu na sobnoj temperaturi t1, doi e do prijelaz toplote sa tijela na vodu, sve
dok se temperature ne izjednae do temperature ts.
Koliina toplote Qt koju tijelo preda vodi je:

QT mT cT (t 2 t S )

gdje je ct nepoznata specifina toplota tijela

Koliina toplote Qv koju je voda u kalorimetru primila od zagrijanog tijela je :

QV mV c(t S t1 )

gdje je mv masa vode, mt masa tijela i c specifina toplota vode (c = 4186.8

J/kgK).
Prelaz toplote sa tijela na vodu vri se u kalorimetarskom sudu koji je
zatien od ulaska ili gubitaka toplote, te su koliine toplote Qt i Qv
jednake. Izjednaavanjem ovih vrijednosti dobivamo izraz za specifinu
toplotu tijela :

ct

mV c(t S t1 )
mT (t 2 t S )

Aparatura
Aparatura se sastoji iz vodenog kupatila za zagrijavanje tijela i
kalorimetra. Voda u kupatilu se zagrijava elektrinim grijaem. U kupatilu
se nalazi ua staklena cijev, koja oko sredine ima proirenje a iji donji
kraj stoji iznad kalorimetra. Kalorimetar sadri mjealicu i termometar
Postupak pri mjerenju
vrsto tijelo ija se specifina toplota trai najprije se izvaga i njegova masa mt zabiljei. Zatim se iuzmjereno
tijelo se stavi u unutranju cijev kupatila. Ubacivanje se vri na taj nain to se zapua izvadi i dri 2-3 cm iznad
cijevi i pri tome ubaci tijelo. Ukljui se grija i pusti da se voda kljua minimalno 15 minuta. Izvaga se 50-100g
destilovane vode i uspe u posudu unutar kalorimetarskog suda. Neposredno pred sputanje tijela u kalorimetar,
oita se temperatura vode t1 i temperatura kupatila t2.
Uputanje se vri podizanjem ice sa zatvaraem usljed ega komadi tijela skliznu kroz cijev u kalorimetar. Po
ubacivanju tijela u kalorimetar, voda se mijea i posmatra termometar. Kada se temperatura izvri se itanje
temperature ts. Prema datom obrazcu se nae traena specifina toplota tijela.
REZULTATI MJERENJA:

mt

cTab 130

mv

t1
t2
tS

ct

mv c(t S t1 )

mt (t 2 t S )

c t c t cTab

ct
100%
cTab

LABORATORIJSKA VJEBA 2. b)

J
kg K

ODREIVANJE ELEMENTARNOG NAELEKTRISANJA - nalektrisanja elektrona

Teorijski uvod: Kada bakrene ploe (elektrode) spojimo sa izvorom istosmjerne struje, i potopimo u rastvor
bakra sulfata CuSO4, ovaj rastvor e se ponaati kao provodnik. Uslijed prolaza elektrine struje i uspostavljanja
elektrinog polja unutar rastvora doi e do razlaganja suprotno naelektrisanih dijelova atoma ili atomskih grupa
koje nazivamo jonima. Svaki jon nosi odreeni elementarnog naelektrisanja iji broj odgovara valenciji
elementa. Joni bakra e se natoloiti na negativnoj elektrodi (katodi).
Prema I Faradejevom zakonu elektrolize, masa nataloenog bakra m na katodi proporcionalna je koliini
elektriciteta q koja proe kroz elektrolit.
m= k q
odnosno
m=k I t
(1)
gdje je I jaina struje kroz elektrolit, t vrijeme proticanja struje, k elektrohemijski ekvivalent bakra.

m
(2)
I t
Ako je naelektrisanje jednog jona Ze, tada je naelektrisanje koje n jona preda elektrodi:
q=n Ze
(3)
gdje je Z valentnost jona, n broj jona, e naelektrisanje elektrona (elementarno naelektrisanje).
Iz relacije (1) elektrohemijski ekvivalent bakra je:

A
, gdje je A atomska masa elementa, a NA Avogadrov broj.
NA
q
A
1
A
Iz prethodne relacije i relacije (3) dobiva se m

, a iz (1) k
(4)
Nataloena masa na elektrodi je m n

Ze N A

Elementarno naelektrisanje je iz relacije (4) odreeno izrazom

N Ae Z

1
A

N Ak Z

(5)

Aparatura:
Elektrolitika kada sa rastvorom bakarnog sulfata
CuSO4, promjenjljivi otpornik, ampermetar, prekida, hronometar
(toperica), izvor stalne struje, precizna vaga.
Postupak mjerenja: Spojiti strujno kolo kao na slici. Bakarnu
elektrodu oistiti brusnim (mirgl) papirom, oprati vodom i osuiti na
struji toplog vazduha. Osuenu katodu izmjeriti na vagi i zapisati
masu katode m1, a zatim je staviti u rastvor, tako da preko otpornika i
ampermetra bude spojena za negativan pol akumulatora kao na slici.
Prekidaem P zatvoriti strujno kolo, pomou otpornika, podesiti
jainu struje i istovremeno pustiti u rad hronometar (topericu). U toku rada paziti da struja bude uvijek iste
jaine, pomou promjenjivog otpornika. Nakon proteklih 10-15 minuta iskljuiti kolo (otvoriti prekida P),
izvaditi katodu iz kade, isprati je vodom, prosuiti i izmjeriti na vagi masu katode m2. Razlika masa m2 i m1, daje
nataloenu masu na katodi, m. Sve podatke upisati u Tabelu 1.
Tabela 1.
m1 (10-3 kg)

m2 (10-3 kg)

m (10-3 kg)

I (A)

t (s)

e (C)

Bakar je dvovalentan, pa je Z=2, atomska masa bakra je A=63,54 g/mol, NA=6,0231023 mol-1
Izraunati elektrohemijski ekvivalent bakra k i elementarno naelektrisanje e, rezultate upisati u tabelu, te
izraunati odstupanja.
kT =0,32910-6 kg/C

eT =1,60110-19 C
e=
e=
%=