Professional Documents
Culture Documents
Partners In Learning
Partners In Learning
Osnove
raunarskih mrea
Osnove raunarskih mrea
Osnove
raunarskih mrea
)3".
CET
9 788679 91305 0
CET
305
CET
20.7.2007 11:22:33
Osnove
raunarskih mrea
CET
Beograd, 2007.
Prevod
Recenzent
Lektor
Organizator projekta
Tehniki urednik
Prelom
Izdava
Silvana Hodi
eljko Stankovi
Aleksandra Dimi
Katarina Milanovi
Duan ai
CET
Microsoft Software d.o.o.
Beograd, Makedonska 30
tel: 011 330 66 29, fax: 011 330 66 01
http://www.microsoft.com/scg/obrazovanje/pil
Za izdavaa
Obrada korica
CET, Beograd
Tira
1000
tampa
Svetlost, aak
Reenjem broj 650-02-00119/2006-06 izdatim 11.4.2007. Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije odobrilo je korienje
ovog obrazovnog materijala kao dodatne literature za nastavnike
i uenike u srednjim kolama Republike Srbije.
Potovani nastavnie,
Tehnologija ima potencijal da ukloni barijere meu uenicima i nastavnicima.
Moni softver i internet menjanju na pristup uenju i znanju. Inovativni naini
predavanja i uenja kreiraju novo iskustvo na asovima. Oekivanja uenika su
vea: pored osnovnih vetina potrebno im je znanje o vetini komunikacije i
saradnji, upravljanju informacijama (vetine za XXI vek) i pristup alatkama za
uenje pomou kojih te vetine mogu da se naue.
Cilj inicijative Partneri u uenju (eng. Partners in Learning) je osposobljavanje
kola za proirivanje znanja uenika kroz razvoj vetina nastavnika i lidera u
obrazovanju. Kroz inicijativu Partner u uenju, Microsoft stupa u partnerstvo
sa ekspertima iz oblasti obrazovanja i razvija integrisane kurseve za unapreenje obrazovanja. Nastavnici na kursevima stiu korisna iskustva i obezbeuju
resurse za nastavu, uz priliku za druenje sa kolegama i meusobnu razmenu
iskustava.
Obrazovni tim u Microsoftu i ja, zajedno sa naim partnerima, elimo da
vam zahvalimo na vaoj posveenosti uenicima i poelimo da se jo mnogo
godina bavite obrazovanjem. Nadamo se da e vam ovi materijali biti od
pomoi da se promenite nabolje i da e pomoi svim vaim uenicima da
dostignu svoj pun potencijal.
S potovanjem,
Maggie Wilderotter
Senior Vice President, World Wide Public Sector
Microsoft Corporation
SADRAJ v
Sadraj
DEO 1: Vodi za nastavnike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Poglavlje 1: Umreeni svet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Pregled poglavlja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
ta treba prethodno uraditi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Tehnoloki resursi u uionici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Materijali za nastavnike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Preporuene Web lokacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Dodatne reference i resursi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Pregled po temama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
ta je mrea?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
ta je zapravo internet?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
ta ste nauili o mreama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
ta je sledee?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Dopunske aktivnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
vi SADRAJ
SADRAJ vii
viii SADRAJ
SADRAJ ix
x SADRAJ
SADRAJ xi
xii SADRAJ
SADRAJ xiii
Renik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335
DEO 1
Vodi za nastavnike
Poglavlje
1
Umreeni svet
U ovom uvodnom poglavlju uenici e se upoznati sa optim konceptom mree. Razgovarae o tome kako se koriste mree u svakodnevnom
ivotu i prouie koncept interneta.
PROCENJENO
VREME
70 min
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje nudi iri pregled koncepta mree. Koristiete razliite
vebe sa uenicima kako biste im ilustrovali koja je ideja mrea i kako
se informacije prenose putem mree. Uenicima koji imaju vee znanje
naznaite da je ovo osnovna obuka: i kako se obuka bude odvijala, da
e raditi na odreenim mreama i ak instalirati mreu.
4 Poglavlje 1
Materijali za nastavnike
Treba da imate knjigu koju ete koristiti tokom vebe umreavanja.
Treba da budete u mogunosti da grupiete uenike u uionici.
Za nastavnike
Web lokacija The Kidz Online nudi dodatne nastavne planove za
korienje raunara (http://www.kidzonline.org)
Internet Society: Kratka istorija Interneta. http://www.isoc.org/internet/history/brief.shtml
Microsoftovi inovativni nastavnici:
Education/InnovativeTeachers.aspx
http://www.microsoft.com/
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za uenike i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje moete koristiti tokom ovog kursa.
ta je mrea?
Razgovarajte sa uenicima o tome na koje sve naine koriste raunar u svojom ivotu, ko od njih ima raunare kod kue, i o vrstama raunara koje
imaju. Koristite ovo vreme da biste doli do informacije koliko isustva ima
svako od uenika.
Razmotrite na koje sve naine raunari utiu na uenike u jednom obinom
danu. Pobrinite se da ukljuite stvari kao to su raunari koji sinhronizuju
semafore, kompjuterizovane autobuske redove vonje, kolske i nastavne
adiministrativne funkcije, budilnike i aparate za kafu, alarmne sisteme, ak
i raunare koji su prisutni u digitalnoj televiziji i satelitskim sistemima.
Neka uenici definiu ta je to mrea. Ako uenici budu raspravljali o konceptu ljudskog umreavanja, razgovarajte zato se to zove umreavanje i o
osnovnim konceptima prenosa informacija od jedne take do druge.
Ako kola ima svoje IT odeljenje, organizujte posetu IT odeljenju pre nego
to zaponete sa ovim predavanjem da bi uenici mogli da vide mreu i
raunarski sistem koji podrava kolu ili ak vie kola.
Veba 1: Umreavanje
PROCENJENO
VREME
20 min
Uradite ovu vebu pre nego to obradite razliite vrste raunarskih mrea.
Treba da delite knjigu (to moe biti bilo koja knjiga koju izaberete) sa drugim uenicima u razredu.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Umreeni svet
Poglavlje 1
Naznaite da je ovo jednostavna mrea. Uenici su koristili tradicionalnu sneaker net metodu da bi preneli materijal od jedne do druge
take, ali je postojao prenos informacija.
2. Neka se sada est ili osam uenika pridrui onoj dvojici uenika.
Postavite ih na razliita mesta u prostoriji. Neka prvi uenik kae
ime jednog od uenika koji je u mrei i neka poalje knjigu kroz
mreu od jednog uenika do drugog dok ne doe do onoga ije
je ime reeno. Neka taj uenik uradi isto, prenosei je do sledeeg
imenovanog uenika.
4. Sada postavite uenike u grupe od po tri ili etiri. Neka prva grupa
deli knjigu izmeu sebe, a zatim neka neko iz druge grupe zatrai
resurs. Prva mrea potom moe da imenuje nekog da bi knjigu prenela do druge grupe. Nastavite sa ovom vebom nekoliko minuta i
ohrabrite uenike da to vie prenose knjigu izmeu grupa. Podsetite
ih na to da samo jedna osoba iz svake male mree zapravo moe da
prenese informaciju imenovanoj osobi iz druge mree.
Umreeni svet
ta je zapravo internet?
Razgovarajte sa uenicima na koji nain koriste internet. Navedite ih da
razgovaraju o nekim od svojih omiljenih Web lokacija. Moda ete hteti da
zabeleite neke od njih za kasniju upotrebu ukoliko su odgovarajue za
nastavu. Utvrdite da je internet mrea svih mrea.
Poglavlje 1
ta je sledee?
Ohrabrite uenike da razmisle ta bi sve voleli da pronau na Internetu.
Objasnite im da e koristiti Web pretraiva i da e krstariti netom u sledeem poglavlju.
Dopunske aktivnosti
U narednim odeljcima testira se znanje uenika steeno na asovima. Osim
toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice kako
bi se bolje snali u realnim situacijama.
Umreeni svet
10
Poglavlje 1
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte na koje sve naine mree utiu na va lini ivot. Dajte
odreene primere.
Odogovori e biti razliiti.
2. Da li koristite internet u biblioteci? Ako koristite, recite drugima na
koji nain ga koristite. Razgovarajte o tome zato je vano da postoji
mrea u biblioteci.
Odogovor e biti razliit.
3. Zato je vano da znate neto o mreama ak i kad ne planirate da
se profesionalno bavite raunarima. Razgovarajte o tome na koje sve
naine mislite da e se svet promeniti zbog raunara.
Odogovori e biti razliiti.
4. Opiite karakteristike klijentsko/serverske mree i mree peer-topeer.
Uenici mogu davati razliite odgovore, ali svaki od odgovora
treba da sadre sledee kljune stavke:
Peer-to-peer mree:
Klijentsko/serverske mree:
Umreeni svet
11
Neka uenici, kao dodatak vebama, naine spisak kada su se sve tokom
24 asa susreli sa raunarima u svom ivotu. Na sledeem asu razgovarajte
o razliitim primenama raunara. Razgovarajte o tome u kojim od tih primena postoji mrea.
Neka uenici, u poslednjem dodatku vebama, razgovaraju o konceptu
mrea sa svojim roditeljima. Da li njihovi roditelji koriste mree na svom
poslu? Da li koriste raunar? Na koje sve naine njihovi roditelji koriste
raunar? Razgovarajte na koje sve naine obini korisnici koriste raunar na
svom radnom mestu.
Poglavlje
2
Istraivanje World Wide
Weba
U ovom poglavlju uenici e istraiti World Wide Web. U prvom poglavlju su im predstavljene mree. U ovom poglavlju poinju da uviaju
praktinu svrhu onoga to je najpopularnija i najvea raunarska mrea,
internet.
PROCENJENO
VREME SA
VEBAMA
200 min
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje uenicima nudi mogunost da ponu da koriste najdostupniju i najpopularniju mreu, Internet. Ovo poglavlje se usredsreuje na
Web zato to je on najpopularniji deo interneta.
13
14 Poglavlje 2
ta treba prethodno uraditi
Zavrite Poglavlje 1 pre nego to krenete dalje sa nastavom tako da
bi uenici mogli da razumeju osnovni koncept mrea.
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
studentima dok rade na ovom poglavlju.
15
Za nastavnike
Pogledajte Web lokaciju http://www.kidzonline.org/TechTraining/
morevideo.asp?page=1&sortby=2&action=prev&UnitQry=Teach%2
0IT?r=0&selItem=2 da biste videli interaktivne video zapise.
Informacije o validnim informacijama na mrei nalaze se na Web
lokaciji: http://www.media-awareness.ca
Bele strane se nalaze na lokaciji Cyberethics: http://www.norwich.
edu/cyberethics/cyberethics_whitepaper.htm
Intel Cyberethics: http://www97.intel.com/education
Cybersmart Cyberethics: http://cybersmart.org/for/teachers.asp
MLA Standard: http://www.bedfordstmartins.com/online/cite5.html
APA Standard: http://www.bedfordstmartins.com/online/cite6.html
Chicago Manual of Style: http://www.bedfordstmartins.com/online/
cite7.html
APA Style Guide: http://www.apastyle.org/elecsource.html
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za studente i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
Pre nego to ponete da predajete ovo poglavlje, neka uenici, ako je
mogue, pogledaju video zapis Internet Basics koji se nalazi na Web lokaciji Kidz Online. Traje otprilike est minuta. Video zapis moete pronai
na Web adresi: http://www.kidzonline.org/TechTraining/video.asp?UnitQr
y=Internet%20Basics, a zatim kliknite na video zapis pod nazivom Internet
Basics.
ta je to Web pregleda?
Podsetite uenike da na World Wide Webu moete na bezbroj naina
pogledati dokumente, ukljuujui one sa slikama, sa zvunim zapisom i
video zapisom. Naglasite da je pregleda jednostavno jo samo jedan pro-
16
Poglavlje 2
17
ta je maina za pretraivanje?
Dok budete razgovarali o vrstama maina za pretraivanje, bilo bi dobro
da se uenici kreu nekom od maina za pretraivanje. Na primer, moete
izabrati lokaciju http://search.msn.com da biste prikazali Mainu za metapretraivanje i http://www.google.com da biste prikazali Mainu za opte
pretraivanje.
Ako to moete da uradite na kolskoj mrei, moda ete eleti da preuzmete besplatnu kopiju Copernikusa pre poetka nastave, da biste mogli da
pokaete kako se koristi jedan od tih agenata za pretraivanje nezavisnog
proizvoaa. Program Copernicus moete pronai na mrei na Web adresi:
http://www.copernic.com.
Razgovarajte sa uenicima zato moete da dobijete razliit broj rezultata na
razliitim mainama za pretraivanje.
Utvrdite podnaslove Savete za pretraivanje i Stvari koje treba izbegavati
na mrei.
Neka uenici pogledaju video zapis na Web lokaciji Kidz Online o mainama za pretraivanje. Moete ga pronai na mrei na Web lokaciji: http://
www.kidzonline.org/TechTraining/video.asp?UnitQry=Search%20Engines,
a zatim kliknite na video zapis pod nazivom Search Engines. Video zapis
traje otprilike est minuta.
50 min
Ovu vebu uradite nakon razgovora na asu o mainama za pretraivanje. Moete podeliti uenike da rade u manjim grupama i na kraju vebe
e ostalima na asu rei ta su nauili.
RAdni materijal
Dajte uenicima radne sveske Veba za mainu za pretraivanje kada ponu da rade
na ovoj vebi.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
18
Poglavlje 2
Yahoo!: http://www.yahoo.com
Excite: http://www.excite.com
Google: http://www.google.com
Teoma: http://www.teoma.com
Webmyway: http://www.webmyway.com
Predloene teme:
19
Moda ete nakon dovravanja vebe eleti da ohrabrite uenike da proitaju datoteke pomoi za izabrane maine za pretraivanje. Objasnite im da
je svaka maina za pretraivanje razliita i da e datoteke pomoi objasniti
koje odreene alatke mogu da koriste da bi dobili najvie od odreenih
maina za pretraivanje.
Ukoliko budete imali vremena, moda ete poeleti da uenici
pogledaju druge video zapise na Web lokaciji Kidz Online o pretraivanjima. Moete ih pronai na mrei na adresi: http://www.
kidzonline.org/TechTraining/video.asp?UnitQry=Search%20Power,
zatimi kliknite na video zapis pod nazivom Search Power. Ona
pokriva naprednije teme o pretraivanjima i traje otprilike oko pet
i po minuta.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
20
Poglavlje 2
21
radni materijal
Dajte uenicima radni list Vrste Web lokacija i Ispravnost Web lokacije kada ponu
da rade na ovoj vebi.
50 min
Dovrite ovu vebu nakon razgovora o ispravnosti Web lokacije i nainima pomou kojih uenici mogu da procenjuju Web lokacije. Podelite
uenike u nekoliko manjih grupa i nakon odraene vebe neka saopte
rezultate ostalim uenicima. Podelite radne listove pod nazivom Vrste
Web lokacija i Ispravnost Web lokacija svakoj od grupa.
1. Neka svaka od grupa pronae navedene Web lokacije i odgovore na
pitanja za svaku od lokacija. Uenici treba da pronau sledee Web
lokacije:
http://www.ediblegear.com
http://cyberspacers.com/home.html
http://www.atacc.ab.ca/makegoodconnections/for7-12.html
http://www.norwich.edu/cyberethics
http://www.rollingstone.com
http://www.expedia.com/daily/deals/hoteldeals.asp
http://entertainment.msn.com/
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
22
Poglavlje 2
http://www.whitehouse.gov
http://www.cia.gov
http://www.dell.com
http://www.marinij.com
2. Nakon to uenici urade vebe, neka podele svoja otkria sa ostatkom razreda. Da li vide bilo kakve zajednike stvari na svim ovim
Web lokacijama? ta su otkrili o navigaciji na Web lokacijama?
Navedite ih da razgovaraju o svojim omiljenim lokacijama koje su
posetili i neka objasne zato je to tako. Neka razgovaraju o lokacijama koje su im najmanje omiljene meu poseenima i neka objasne zato je to tako.
23
Pregledajte tri pravila za korienje informacija na internetu. Preite uobiajene mitove i razgovarajte o tome koliko uenici veruju u njih. Razgovarajte
o tome na koje su sve naine uenici koristili informacije na mrei u svojim prolim istraivakim projektima. ta bi uradili drugaije nakon ovog
kursa?
Veba 4: Kibernetika
VEBA NA
ASU
50 min
http://www.cyberspacers.com/home.html
http://webwisekids.com
http://disney.go.com/surfswell/index.html
http://cybersmart.org/for/students.asp
http://www.norwich.edu/cyberethics/e-dog_fun.htm
http://disney.go.com/cybersafety/tips.html
Referentne informacije
Moda ete eleti da pogledate Web lokaciju Univerziteta u Alberti pre nego
to ponete da predajete ovaj odeljak. Ona nudi neke dodatne primere i
poduu listu dodatnih izvora informacija. Moete je pronai na mrei na
adresi: http://www.library.ualberta.ca/guides/citation/.
Objasnite uenicima da postoji nekoliko razliitih naina za citiranje referentnih materijala, i da mogu da budu razliiti. Uobiajene metode su
MLA, APA i Chicago Manual of Style. Primeri u udbeniku su MLA stilovi.
Razgovarajte koji se metod citiranja referenci koristi u vaoj koli.
24 Poglavlje 2
ta sve zabavno postoji na World Wide
Webu?
Naznaite uenicima da, iako su internet, i posebno Web vane alatke za
rad i kolu, da takoe predstavljaju vaan i sve vei deo sveta zabave.
25
ta je sledee?
Objasnite uenicima da postoji mnogo toga to mogu da urade putem interneta, kao to je slanje elektronskih poruka. Tim temama e se baviti u
sledeem poglavlju.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
26 Poglavlje 2
Dopunske aktivnosti
U sledeim odeljcima testira se znanje studenata steeno na asovima. Osim
toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice kako bi
se bolje snali u realnim situacijama.
27
Piraterija: korienje neega to niste vi napravili i davanje do znanja drugima da misle da ste to vi napravili.
Javni domen: informacije koje su za korienje dostupne besplatno.
Nasumina Web lokacija: izgleda kao da nije organizovana; to je ogromna zbirka informacija koje su povezane kroz razliite hiperveze.
Maina za pretraivanje: Web lokacije na kojima moete pronai odreene informacije korienjem skupa kljunih rei.
Baza podataka maine za pretraivanje: skup svih informacija kojima
moete da pristupate; baza podataka je skrivena od korisnika, ali nju raunar pretrauje kada postavite zahtev za pretraivanje.
Program za pretraivanje interneta (Spider): automatizovani program
koji se kree internetom locirajui Web lokacije i odreene Web stranice, i koji ih potom dodaje glavnom spisku. Takoe poznat kao Bot ili
Webcrawler.
Protoni audio zapis (Streaming audio): audio datoteke koje se reprodukuju u programu putem pregledaa pre nego to se itava datoteka preuzme i nastavlja da se alje na va raunar sve dok se audio datoteka
reprodukuje.
Protoni video zapis (Streaming video): kada vi reprodukujete video
zapise na Internetu bez ekanja da se preuzme itav video zapis na va
raunar.
Krstarenje internetom: pregledanje stranica na World Wide Webu.
Top-level domen (TLD): sufiks u nazivu domena ukazuje na tip servera
koji odrava Web lokaciju, kao to je.com ili .edu.
Tree Web site: organized like your family tree with a variety of options for
viewing the information on the site.
Uniform resource locator (URL): adresa Web lokacije na World Wide
Webu, kao to je http://www.microsoft.com.
Web pregleda: program koji se koristi da se pregledaju Web stranice.
Web stranica: pojedinane stranice koje ine jednu Web lokaciju. Svaka
stranica sadri neke informacije.
Web lokacija: grupisanje slinih informacija na World Wide Webu, sastoji
se od pojedinanih Web stranica.
28
Poglavlje 2
29
Poglavlje
3
Drugi internet
U ovom poglavlju uenici e istraivati ostale oblasti interneta, ukljuujui elektronsku potu, instant poruke, askanje, igranje na mrei i
deljenje datoteka.
PROCENJENO
VREME
SA VEBAMA
200 min
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje nudi uenicima pogled na ostale stvari koje su dostupne
putem interneta, osim pregledaa i Weba. U njih spadaju elektronska
pota, instant poruke i druge interaktivne aktivnosti.
32
Poglavlje 3
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
studentima dok rade na ovom poglavlju.
Treba da dodate dokument pod nazivom Mail Practice.doc fascikli
Moji Dokumenti na svakom od raunara pre nego to ponete da
radite vebu o e-poti.
33
Za nastavnike
Posetite lokaciju http://www.kidzonline.org/TechTraining/morevideo.asp?page=0&action=all&UnitQry=Teach%20IT&sortby=2 da
biste preuzeli interaktivne video zapise.
Elektronska pota: Osnove: http://www.cs.queensu.ca/FAQs/email/
basics.html
Etika elektronske pote: http://www.cs.queensu.ca/FAQs/email/
etiquette.html
Vodi za poetnike za kreiranje efektne e-pote: http://www.
webfoot.com/advice/email.top.html
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za studente i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
Drugi internet
34
Poglavlje 3
15 min
radni materijal
Dajte svakom od uenika dodeljenu adresu e-pote sa korsnikim imenom i
lozinkom.
Zavrite ovu vebu nakon razgovora o elektronskoj poti. Ako je mogue,
ova veba najbolje funkcionie ako svaki uenik ima svoj raunar. Ako
uenici moraju da dele raunare, neka svaki lan tima uradi vebu podeavanja naloga e-pote. Vano je da ako uenici podese Outlook Express
na javnom raunaru, izbriu nalog nakon instrukcije kada zavrite sa
poglavljem 3 ili podese nalog sa slanje i primanje samo kada upiu odgovarajuu lozinku.
1. Dodelite svakom ueniku ime i lozinku naloga e-pote.
2. Otvorite program Outlook Express.
3. Kliknite na stavke Alatke, Nalozi (Tools, Accounts) da bi prikazali
okvir za dijalog internet nalozi (Internet Accounts).
4. Kliknite na opciju Dodaj, Pota (Add, Mail).
5. Neka svaki od uenika otkuca njegovo ili njeno puno ime u okviru za
dijalog Display name, zatim kliknite na dugme Dalje (Next).
6. Svaki od uenika bi trebalo da upie punu adresu e-pote kao to je
ovde napisano student21@myschool.com, u okviru za tekst adrese
e-pote, zatim kliknite na dugme Dalje (Next).
7.
U polju za tekst Incoming mail (POP3, IMAP ili HTTP) server, neka
uenici unesu informacije koje ste im vi dali, kola za server dolazne
35
pote, kliknite na taster Tab, a zatim unesite odgovarajue informacije u polje za tekst (SMTP) Server odlazne pote, a zatim kliknite na
dugme Dalje (Next).
Podsetite uenike da treba da uvaju lozinke. Ne treba da ih zapisuju na papir niti da ih dele sa nekim drugim.
20 min
Drugi internet
36
Poglavlje 3
Drugi internet
37
30 min
38
Poglavlje 3
12. Neka svaki uenik ponovo proveri svoje Prijemno potansko sandue (Inbox). Ovog puta oni e proslediti poruke ostalima u svom
timu ili drugim uenicima iz razreda, ukljuujui i prilog.
39
Vodi za e-poruke
Drugi internet
40
Poglavlje 3
Drugi internet
41
VEBA NA
ASU
40 min
Dovrite ovu vebu nakon razgovora o instant porukama. Uenici e uraditi dva dela vebe: kreirae nalog za program Instant Messenger i zatim
e korienjem IM softvera razgovarati sa drugima.
1. Neka svaki uenik otvori svoj pregleda.
2. Neka otvore stranicu http://www.msn.com i zatim kliknu na vezu
Messenger.
3. Na stranici koja objanjava kako funkcionie Messenger, neka
uenici kliknu na Learn More da bi istraili druge karakteristike
Messengera, ukljuujui naine za podeavanje Messengera, kako
da komuniciraju (Communicate), kako da se igraju (Play) i kako da
organizuju svoj ivot (Manage). Nakon to uenici kliknu na svaku
stavku, recite im da kliknu na dugme Back arrow (Nazad) u pregledau da bi se vratili na poetnu stranicu programa Messenger.
4. Nakon to proitate informacije o programu Messenger, kliknite na
dugme Download Now!, a zatim kliknite na dugme Open da biste
preuzeli softver i instalirali ga na raunar.
5. Kada jednom preuzmu softver, neka uenici dvaput kliknu na ikonicu MSN Messenger koja se nalazi na dnu ekrana na Sistemskoj
traci.
6. Neka svaki uenik unese .NET Passport adresu koja mu je dodeljena kada je kreirao Hotmail nalog. Ako uenici nisu prijavljeni na
Hotmail, moraju da dobiju .NET Passport koristei svoju adresu
e-pote tako to e kliknuti na opciju 1 Use any e-mail address. Get
a .NET Passport.
7.
42 Poglavlje 3
Mogu li da igram igre na mrei?
Objasnite razlike izmeu igranja igara na mrei u pregledau, igranja igara
na mrei u posebom softveru za preuzimanje i igranje igara uivo putem
konzole za igru, kao to je Xbox.
Ako vi ili neko od uenika ima Xbox konzolu, moete je doneti na as i
uraditi demonstraciju.
Objasnite uenicima da e kreirati mreu u poglavlju 6 i podesiti je da bi
mogli da igraju igre na mrei.
43
ta je sledee?
Objasnite uenicima da e u sledeem poglavlju istraiti koji su to rizici
rada na mrei i stvari koje mogu da urade da bi zatitili ne samo sebe, ve
i svoje raunare i svoje informacije.
Dopunske aktivnosti
U narednim odeljcima testira se znanje studenata steeno na asovima.
Osim toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice
kako bi se bolje snali u stvarnim situacijama.
Drugi internet
44 Poglavlje 3
Predloene Web lokacije
40,000_ E-mail lists via Topica: http://lists.topica.com
SOFWeb (E-pota): http://www.sofweb.vic.edu.au/internet/email.htm
Net Lingo: http://www.netlingo.com/smiley.cfm
SOFWeb (Bonton na mrei): http://www.sofweb.vic.edu.au/internet/
netiquet.htm
TeamXbox: http://www.teamxbox.com
Online Gaming Network: http://www.ogaming.com
Multiplayer Online Games Directory: http://mpogd.com
AOL Instant Message: http://www.aim.com
Microsoft Messenger: http://messenger.msn.com
Yahoo! Messenger: http://messenger.yahoo.com
Kako funkcionie slanje instant poruka: http://computer.howstuffworks.
com/instant-messaging.htm
Kada studenti pregledaju ove lokacije, dajte im da odgovore na pitanja o
svakoj lokaciji kako biste proverili jesu li informacije sagledali kritiki.
Pitanja za istraivanje
1. Razgovarajte o razlozima zato je elektronska pota tako vana za dananji poslovni svet. Na koje sve naine moemo koristiti elektronsku
potu?
Odgovori mogu biti razliiti.
2. Navedite tri stvari koje treba imati na umu kada se pie e-poruka.
Zato su one vane?
Odgovori mogu biti razliiti, ali mogu sadrati takve stvari kao
to je koristite jasne naslove: izbegavajte tampana slova;
pridravajte se pravopisa; izbegavajte preterano formatiranje;
izbegavate unoenje linih informacija u e-poruke; isecite
originalnu poruku kada odgovarate na poruku; ukljuite svoj
potpis u e-porukama; piite kratka pisma; koristite asterikse
za naglaavanje; koristite crtice za podvlaenje teksta da biste
istakli tekst; koristite ikone za emocije i akronime da biste dodali
emocije i pisali kratka pisma.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
45
Drugi internet
Poglavlje
4
Zatitite sebe na mrei
U ovom poglavlju uenici e istraiti neke od opasnosti na mrei i nauiti kako da smanje taj rizik.
PROCENJENO
VREME
SA VEBAMA
270 min
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje nudi uenicima mogunost da istrae koje mere za zatitu
treba da preduzmu kada koriste mreu i kada su na internetu. Poglavlje
se bavi trima glavnim stvarima:
Zatitom raunara i mree
Zatitom sebe od onih koji pokuavaju da pristupe vaim linim
informacijama
Zatitom sebe od onih koji ele da vam naude
47
48 Poglavlje 4
Tehnoloki resursi u uionici
Uenici moraju da imaju raunare sa pristupom internetu da bi
dovrili sve delove ovog poglavlja.
Na svakom raunaru treba da bude instaliran internet pregleda,
kao to je Microsoftov Internet Explorer.
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
studentima dok rade na ovom poglavlju.
Za nastavnike
Temeljan vodi za antivirusne programe: http://www.microsoft.
com/technet/security/guidance/avdind_0.mspx
Coalition Against Unsolicited Commercial Email: http://www.cauce.
org/about/faq.shtml
Spisak Adware i Spyware softvera: http://www.doxdesk.com/parasite
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
49
CEXX: http://cexx.org/adware.htm
Cyber Alert System: http://www.us-cert.gov/cas/tips/ST04-004.html
Dobre bezbednosne navike: http://www.us-cert.gov/cas/tips/ST04003.html
Bezbednost raunara kod kue: http://www.us-cert.gov/reading_
room/HomeComputerSecurity
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za studente i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
Ko eli da me napadne?
Pitajte uenike da li ita znaju o ljudima koji su pokuali da napadnu raunare.
Hakeri
Kada budete razgovarali o napadu uskraivanja usluga (Denial of Service
Attack), za primer koristite autoput u picu. Toliko mnogo automobila eli
da stigne do kue u isto vreme da dolazi do zastoja, sa samo malim pomeranjem napred dok se saobraaj opet ne proredi.
Naglasite da ovi hakerski napadi nisu zabavni. Oni uzrokuju tetu i mogu
dovesti do velikih kazni i zatvora.
Virusi i crvi
Razgovarajte o bilo kom linom iskustvu koje ste imali sa virusima, bilo
pozitivnom ili negativnom.
Razgovarajte o zatiti od virusa u kolskim mreama.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
50
Poglavlje 4
Neeljena e-pota
Ako imate primere za neeljenu e-potu, pokaite uenicima jer ete im
ukazati na razliite vrste sa kojima se mogu susresti.
Ko me posmatra?
Naglasite da nije svaki softver koji prati promene na mrei lo. Svaka osoba
mora da odlui koliko informacija eli da deli.
Kolaii
Naznaite da kolaii mogu biti od pomoi. Dajte primere na koji se nain
kolai moe koristiti na razliitim lokacijama.
15 min
51
Alatke za prismotru
Objasnite da FBI treba da ima nalog za pretres da bi mogao da pretrai
sadraj raunara.
Zatitni zidovi
Razgovarajte na koje sve naine zatitni zid moe pomoi u zatiti mree.
Beleka: Uenici e pogledati video-zapis na kraju ovog odeljka koji e u vie
detalja prikazati zatitne zidove.
Antivirusni softver
Ako vaa kola ima instaliran antivirusni softver, pogledajte ga i razoravajte
o tome kako on funkcionie. Moete skenirati svaki raunar i objasniti
rezultate. Ako nemate pristup softveru u koli, moete posetiti neke od
veza za antivirusni softver i preuzeti demonstraciju tako da uenici mogu
da rade sa softverom.
52
Poglavlje 4
veza koje vode ka lokacijama koje nude softver protiv neeljene e-pote i
uporedite ga i utvrdite koje razliite karakteristike imaju.
53
15 min
54
Poglavlje 4
30 min
55
3. Kliknite na Enter.
4. Kliknite na ikone koje se nalaze sa strane da biste videli video
zapise koji e pomoi uenicima da naprave pametne izbore dok su
na mrei. Video zapisi govore o sledeim temama:
Tracking Teresa prikazuje kako je nekome lako da doe do informacija o vama na mrei.
ta ste nauili
U ovoj lekciji uenici su istraili na koje sve naine mogu da se zatite dok
su na mrei. Nastavite da utvrujete ove teme kad budete dovravali podsetnik za kurs.
ta je sledee?
U sledeem poglavlju uenici e poeti da planiraju svoju sopstvenu
mreu.
Dopunske aktivnosti
U sledeim odeljcima testira se znanje studenata steeno na asovima. Osim
toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice kako bi
se bolje snali u stvarnim situacijama.
2. Kliknite na Teens.
56 Poglavlje 4
Termini koje treba znati
Proitajte sledee termine:
Reklamna softverska aplikacija (Adware): softver koji prikazuje reklame
na vaem ekranu dok je drugi program pokrenut.
Softver za neeljenu potu: sofver koji filtrira neeljenu potu.
Softver za zatitu od virusa: softver koji je pokrenut na vaem sistemu i
koji proverava sve dolazne i odlazne datoteke na viruse.
Kolai: mala tekstualna datoteka koja sadri podatke o vaoj prethodnoj
poseti Web lokaciji.
Haker (Cracker): drugi naziv za hakera.
Napad Uskraivanje usluga (Denial of service attack): program koji
kreira haker a koji neprekidno trai nasumine informacije sa mree, kreirajui dovoljno saobraaja da zabrani pristup lokaciji.
DNS prevara (DNA spoofing): menjanje DNS broja kako bi URL vodio ka
drugoj Web lokaciji.
ifrovanje: Proces ifrovanja informacija koje ste poslali da bi osoba ili
raunar, kome je namenjena, mogli da proitaju tu informaciju.
Zatitni zid: softer i/ili hardver koji je instaliran da bi zatitio vau mreu
od spoljnih napada.
Haker: neko ko bespravno pristupa vaem raunaru radi krae ili unitavanja podataka.
Kraa identiteta: korienje tue identifikacije radi predstavljanja kao ta
osoba.
Program za otkrivanje lozinki (Keystroke loggers): softver koji belei
svaki pritisak tastera na raunaru i alje informaciju osobi koja ga prati.
Program za reavanja problema u mrei (Packet sniffers): program
koji prati informacije na mrei.
Kriptografski protokoli (Secure Sockets Layer (SSL)): skup pravila ili
protokola koji se koriste da bi se bezbedno prenosile informacije.
Alatke za pijuniranje: alatke za osmatranje koje se koriste da bi se ispitala e-pota koja se alje i prima putem interneta.
Hakerske tehnike (Social engineering): igra koja je kreirana da bi dobili
informacije od osobe koja u normalnim uslovima ne bi dala informacije
nepoznatoj osobi.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
57
naziv
za
58
Poglavlje 4
e. Da li ste pronali informacije koje su vam bile od koristi na ovoj lokaciji o bezbednosti na internetu? Objasnite.
f. Kakvo je vae miljenje o ovoj lokaciji?
g. Da li mislite da postoje stvari koje bi roditelji i nastavnici trebalo da
vide na ovoj lokaciji? Objasnite.
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte o nekim uobiajenim opasnostima po va raunar koji
spadaju u spoljne uticaje na mrei.
Odgovori mogu biti razliiti, ali bi trebalo da pokriju opasnosti
po raunar, po identitet osobe i samog uenika.
2. Koji su neki od najveih rizika po vas lino na mrei?
Odgovori mogu biti razliiti, ali bi trebalo da sadre stvari kao
to su oni koji dolaze do informacija da bi maltretirali ljude, ljudi
pronalaze informacije koje e im olakati da saznaju kada je
neko kod kue ili nije da bi poinili zloin, i oni koji dolaze do
dovoljno informacija da bi doli do uenika.
3. Koji su razlozi zato bi neko mogao da poeli da doe do vaih linih informacija na mrei?
Line informacije se mogu koristiti da bi se ukrao neiji identitet,
da bi se dobio pristup neijoj lozinki i poverljivim informacijama
i da bi se dolo do kontakta sa uenicima.
4. Zasnovano na svim predostronostima o kojima ste itali u ovom
poglavlju, napravite listu najvanijih pravila za bezbedno korienje
interneta.
Odgovori mogu biti razliiti.
5. Razgovarajte o slinostima i razlikama izmeu virusa, crva, Trojanskih
konja i neeljene e-pote.
Uenici bi trebalo da ukljue sledee stavke:
Virusi: neko napravi softver, koji zatim zarazi raunar; sam sebe
replicira (ili iskopira); moe prouzrokovati tetu na datotekama
koje se nalaze na raunaru; moe prouzrokovati pokretanje
drugih programa i usporiti sistem.
Crvi: sami sebe kopiraju; prenose se putem elektronske pote;
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
59
Poglavlje
5
Planiranje mree
U ovom poglavlju uenici e planirati sopstvenu mreu upoznajui se sa
hardverom i softverom za mreu.
PROCENJENO
VREME
ZAJEDNO SA
VEBAMA
8-10 h
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje daje uenicima priliku da zaponu planiranje sopstvene
mree. Oni e upoznati hardver i softver koji su potrebni za pravljenje
mree.
61
62
Poglavlje 5
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
uenicima dok rade na ovom poglavlju.
Za ovaj kurs bie vam potrebni sledei materijali:
o Dijagram sa uporednim prikazom topologija
o Radni list sa specifikacijama servera
o Kontrolna tabela za planiranje mree
o Za ovaj kurs bie vam potrebna sledea datoteka:
o Sharing Files and Printers.doc
mrea:
http://en.wikipedia.org/wiki/
63
Za nastavnike
ISP backbone mape: http://www.cybergeography.org/atlas/isp_
maps.html
ITToolbox: http://networking.ittoolbox.com
Hardver potreban za umreavanje: http://fcit.usf.edu/network/
chap3/chap3.htm
Odreivanje topologije mree: http://staff.rit.tafensw.edu.au/mfinemore/NW%20Theory%20HTML%20pages/network_topology.htm
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za uenike i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
Planiranje mree
64
Poglavlje 5
20 min
Neka uenici zatvore program Microsoft Word i sve otvorene fascikle na radnoj povrini.
20 min
65
Arhitektura mree
Naznaite uenicima da ete se na ovom kursu baviti samo Ethernet arhitekturom. Postoje jo i arhitekture token-ring, ARCNet i AppleTalk, ali su
one manje popularne od Ethernet arhitekture.
Topologija mree
Naglasite da je topologija fiziki raspored mree. Posle razgovora o razliitim topologijama, pozabavite se topologijom mree u uionici.
Ne bi bilo loe da objasnite da je topologija zapravo opis lokacije. Sama re
topologija potie od grke rei topos koja znai mesto.
Objasnite razliku izmeu lokalne mree (LAN), u kojoj raunari dele resurse
u manjim okruenjima, i regionalne mree (WAN), u kojoj su mree fiziki
veoma udaljene.
Planiranje mree
66
Poglavlje 5
Zvezdaste mree
Napravite paralelu sa tokom i paocima da biste objasnili topologiju zvezdaste mree.
Objasnite da je svaki raunar indirektno povezan sa svakim drugim raunarom preko centralnog ureaja za povezivanje. Ova topologija je dobra kada
su raunari rasporeeni po itavom poslovnom prostoru.
Podsetite uenike da je zvezdasta mrea lokalna mrea (LAN).
Magistralne mree
Objasnite da je u magistralnoj mrei svaki raunar direktno povezan sa
svim drugim raunarima u mrei.
Naglasite da je magistralna mrea jednostavna i pouzdana te da se lako
nadograuje i proiruje.
Podsetite uenike da je magistralna mrea lokalna mrea (LAN).
Prstenaste mree
Naglasite da su u prstenastoj topologiji svi raunari povezani u zatvoren
krug koji nema ni poetak ni kraj. Susedni raunari su direktno povezani,
dok su ostali raunari u mrei povezani indirektno.
Objasnite da je prstenasta mrea lokalna mrea (LAN).
Iako je ovo dobro i jeftino reenje za mreu, ono nije pouzdano kao magistralna ili zvezdasta mrea.
Hibridne mree
Naglasite da se u hibridnoj mrei kombinuju bar dve od navedenih topologija.
Objasnite da su hibridne mree pouzdane i da su dobre kada raunari nisu
u jednoj liniji. One su, meutim, prilino skupe.
Ostalo
Porazgovarajte o tome zato su drugi elementi vani. Naglasite da je lokacija jedna od kljunih stavki koje treba razmotriti kada se planira mrea.
Planiranje mree
67
Mreni serveri
Podsetite uenike da mreni server nije neophodan za peer-to-peer
mreu.
75-100
min
Ovu vebu izvedite posle razgovora o mrenim serverima. Podsetite uenike da su ovo samo primeri specifikacija za prave servere. Pre poetka
rada dajte uenicima radni list sa specifikacijama servera.
Napomena: Ako imate specifikaciju aktuelnog servera, bilo bi dobro da
i nju date uenicima.
1. Dajte uenicima primere specifikacija da bi ih prouili.
2. Objasnite razliite elemente specifikacija iz primera kako bi oni
razumeli sve opcije.
3. Ukaite na predloene upotrebe razliitih servera.
4. Uenici treba da odgovore na pitanja o svakom scenariju i izaberu
najbolji server na osnovu profila.
5. Podstaknite uenike da se upoznaju sa specifikacijama aktuelnih
servera. Ako nemate primere koje im moete dati, uputite ih da na
internetu posete nekoliko prodavaca:
Hewlett-Packard:
http://h71028.www7.hp.com/enterprise/
cache/19045-0-0-225-121.aspx
IBM: http://www.pc.ibm.com/us/eserver/xseries/index.html
Ureaji za skladitenje
Ukaite im na injenicu da u malim mreama svaki raunar ima ureaj za
skladitenje, dok u velikim korporacijama esto postoje posveeni ureaji
za skladitenje, tzv. serveri datoteka na kojima se uvaju sve datoteke.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
68
Poglavlje 5
20 min
Mreni tampai
Objasnite razlike u mogunostima tampaa, izmeu ostalog brzinu i kvalitet tampe.
Bilo bi dobro da uenici na internetu potrae razliite mrene tampae
kako bi uporedili ono to se nudi na tritu. Ovo su neki od prodavaca:
Hewlett-Packard:
http://www.hp.com/united-states/consumer/
gateway/printing_multifunction.html
Kyocera Mita: http://usa.kyoceramita.com/KMAGlobalpub/jsp/
Kyocera/home.jsp
Lexmark: http://www.lexmark.com/
Dell: http://www1.us.dell.com/content/products/category.aspx/pri
nters?c=us&cs=555&l=en&s=biz
Prikljuivanje mrenih tampaa na mreu je dobro i postupno objanjeno na ovoj lokaciji:
http://www.ntu.edu.sg/CITS/Getting+Help/
Get+Me+Connected/Adding+Network+Printers.htm
U ovom lanku u asopisu PC Magazine uporeeni su razliiti mreni tampai: http://www.pcmag.com/article2/0,1759,1558272,00.asp
Na lokaciji Online Shopping uporeeni su razliiti mreni tampai: http://
www.free-web-counters-online.com/printers/network_printers.asp
Planiranje mree
69
15 min
Ureaji za povezivanje
Uporedite razliite ureaje za povezivanje:
vorita
Skretnice
Ruteri
Mreni prolazi
Modemi
15 min
70
Poglavlje 5
5h
Ovu vebu izvedite na kraju poglavlja. Ona uenicima daje dobru osnovu
za planiranje mree.
Neka uenici prate korake za planiranje mree navedene u ovom scenariju. Najbolje bi bilo da uenici vebu izvode u malim grupama (3-4
lana), a da potom upoznaju ostale sa onim to su uradili.
Neka uenici, kao dodatni zadatak, naprave radni list za kunu mreu
kakvu bi voleli da postave. Ako nemaju kunu mreu, neka je zamisle i
neka realizuju tu svoju zamisao.
ta je sledee?
U sledeem poglavlju uenici e objediniti sva znanja kako bi napravili
mreu.
Dopunske aktivnosti
U narednim odeljcima testira se znanje uenika steeno na asovima. Osim
toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice da bi
se bolje snali u realnim situacijama.
71
AppleTalk arhitektura: ovu arhitekturu razvio je Apple za kontrolu informacija koje se prenose izmeu Apple raunara.
Arhitektura: nain prenosa informacija izmeu raunara preko mree.
ARCNet arhitektura: jedna od najstarijih mrenih arhitektura.
Magistralna mrea (Bus network): svi raunari povezani du neprekidnog kabla, poznatog pod imenom backbone.
Centralna procesorska jedinica (CPU - Central Processing Unit): ip
koji kontrolie va raunar.
Zrakasto povezivanje (Daisy chaining): povezivanje vie vorita.
Ethernet arhitektura: najpopularnija i najjeftinija mrena arhitektura
(podrazumeva zvezdastu, magistralnu, prstenastu i hibridnu topologiju).
Fast Ethernet: drugo ime za 100BaseT Ethernet.
Mreni prolaz (Gateway): ureaj koji povezuje dve razliite vrste mrea.
On prima informacije, prevodi ih i prevod alje na odredite.
Gigabitni Ethernet: novi i bri Ethernet koji informacije prenosi vie od 10
puta bre od Fast Etherneta.
Hardware (hardver): fizika oprema koja ini vau mreu.
Mreno vorite (Hub): centralni ureaj za povezivanje na koji se povezuju svi kablovi mree.
Hibridna mrea (Hybrid mesh network): mree u kojima su kombinovana bar dva razliita tipa topologija.
Dobavlja internet usluga (ISP - Internet Service Provider): ISP je
kompanija, npr. MSN, koja obezbeuje pristup internetu.
Modem: deo opreme koji povezuje raunar s internetom preko telefonske
linije.
Mrena kartica (Network Interface Card -NIC): hardver koji se instalira
u raunar i povezuje ga s mreom.
Mreni operativni sistem (Network Operating System -NOS): softver
koji kontrolie i organizuje sve aktivnosti na mrei i upravlja njima.
Port: utinica na ureaju za povezivanje u koju se utiu kablovi raunarskih ureaja.
Server tampanja (Print server): raunar koji upravlja svim poslovima
tampanja poslatim na tampa sa svih raunara u mrei i uva te poslove.
Prstenasta mrea (Ring network): pojedinani kablovi vode od raunara
do raunara i tako prave prsten.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Planiranje mree
72
Poglavlje 5
73
Pitanja za pregled
1. Navedite neke stvari koje se mogu raditi preko mree.
Odgovori mogu biti razliiti, ali bi trebalo da govore o deljenju
datoteka, opremi koja je potrebna za deljenje, povezivanju na
internet, igranju igrica.
2. Kaite neto o razlikama izmeu zvezdastih, prstenastih i magistralnih mrea za male kune mree. ta su prednosti a ta mane svake
od njih?
Pozovite se na dijagram sa uporednim prikazom topologija kao osnovu za poreenje.
3. Opiite po emu su slini a po emu se razlikuju vorite, skretnica,
ruter i prolaz.
vorita primaju signale sa jedne lokacije pa ih zatim alju
nazad kroz mreu; sadre portove preko kojih se ureaji i
raunari povezuju sa mreom.
Skretnice primaju informacije sa mree i alju ih na specifino
odredite. Skretnice postoje samo u Ethernet mreama.
Ruteri dobijaju dolazne podatke, otvaraju pojedinane delove
podataka, ispituju adresu da bi utvrdili odredite i odreuju
najbolji put za informacije kako bi one stigle do krajnjeg
odredita.
Prolazi povezuju dva razliita tipa mrea. Oni primaju
informacije, prevode i prevod alju na odredite.
Planiranje mree
Poglavlje
6
Pravljenje mree
U ovom poglavlju uenici e objediniti sve komponente kako bi napravili sopstvenu mreu.
PROCENJENO
VREME
(raunajui
i praktine
vebe);
12 - 14 h
Opcionalne
laboratorije
zahtevaju
dodatnih
6h
Pregled poglavlja
Ovo poglavlje prua uenicima ansu da naprave sopstvenu mreu.
Tokom rada oni e koristiti radni list koji e im pomoi da je razviju,
a zatim e zavriti praktinu laboratoriju kako bi stvarno ujedinili svoje
mree.
75
76 Poglavlje 6
Tehnoloki resursi u uionici
Uenici moraju imati raunare i pristup internetu kako bi mogli da
obrade delove kursa koji se odnose na Web.
Kablovi i konektori bi trebalo da budu dostupni uenicima.
Materijali za nastavnike
Preporuuje se da nastavnik ima raunar i pristup internetu. Bilo bi
veoma korisno ako biste mogli da prikazujete sadraj svog ekrana
uenicima dok rade na ovom poglavlju.
Za nastavnike
ta je IP adresa? http://www.howstuffworks.com/question549.html
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Pravljenje mree
77
Pregled po temama
Sledei odeljak prati prirunik za uenike i u njemu se nalaze dodatni
komentari i vebe koje se mogu koristiti tokom ovog kursa.
Izbor kabla
Proverite da li imate sve tipove kablova koje treba pokazati uenicima.
Koaksijalni kabl
Objasnite da se koaksijalni kabl i danas moe sresti, iako je sve rei, te da
e ga uenici i ubudue verovatno ponegde viati.
Optiki kabl
Objasnite da se kablovi izraeni od optikih vlakana koriste najee van
zgrada, za povezivanje izmeu zgrada, kvartova pa ak i gradova. Objasnite
78
Poglavlje 6
20 min
Instaliranje kabla
Pustite uenike da se upoznaju kako su kablovi instalirani u koli. Ako je
to mogue, trebalo bi da posete raunarsko odeljenje i pogledaju kako su
postavljeni serveri, kuda ice idu i kako su ice postavljene po koli.
Neka uenici proue korake koji se navode u odeljku Wire My House for
Networking na Web lokaciji Home PC Network Web http://www.homepcnetwork.com.
Potpuniji prikaz postavljanja ica, sa ilustracijama svakog koraka, nalazi se
na adresi http://www.swhowto.com. Utvrdite potrebe svojih uenika i nivo
njihovog znanja pa neke uenike uputite na ovu Web lokaciju.
Pravljenje mree
79
20 min
PROCENJENO
VREME ZA
OPCIONALNU
PRAKTINU
LABORATORIJU: HARDVER
2h
Konfigurisanje raunara
Poto se softver obino ve nalazi na raunarima, uenici e morati da konfiguriu sistem. Obino postoji potreba da se datoteke dele sa drugima.
80
Poglavlje 6
20 min
Ovu vebu izvedite posle razgovora o nainima za konfigurisanje raunara. Veba se izvodi na raunarima uenika koji su ve povezani na
kolsku mreu. Pre asa proverite da li uenici mogu da dele svoje uenike fascikle.
1. Na radnoj povrini dvaput kliknite na Moj raunar (My Computer).
2. Desnim dugmetom mia kliknite na ueniku fasciklu, a zatim kliknite na Deljene i bezbednost (Sharing and Security...).
3. Kliknite na jeziak Deljenje (Sharing).
4. U odeljku Network sharing and security ukljuite Deli ovu faskciklu
na mrei (Share this folder on the network), otkucajte ime deljene
fascikle u okviru za tekst Share name pa kliknite na dugme U redu
(OK).
5. Zatvorite Moj raunar (My Computer).
6. Neka uenici na radnoj povrini ili preko menija Start otvore prozor Moja mrena mesta (My Network Places). Obratite panju na
deljene fascikle u ovom prozoru.
7.
Ako vreme i mogunosti u uionici dozvoljavaju, neka uenici zavre opcionalnu softversku laboratoriju za konfigurisanje peer-to-peer mree.
1h
Pravljenje mree
81
PROCENJENO
VREME ZA
OPCIONALNU
PRAKTINU
LABORATORIJU: SOFTVER:
KLIJENT/SERVER MREE
Ako vreme i mogunosti u uionici dozvoljavaju, neka uenici zavre opcionalnu softversku laboratoriju za konfigurisanje klijent/server mree.
1h
60 min
82
Poglavlje 6
IP adrese
Ako mislite da je to uenicima potrebno, moete potroiti neto vie vremena objanjavajui im IP adrese. Za ovo moete koristiti IP adrese kole.
Ovom prilikom moete pokazati uenicima kako se sa komandne linije
koristi komanda PING za pronalaenje IP adrese. Objasnite im da uz pomo
ove alatke mogu videti kako raunar komunicira sa mreom.
Pre nego to se uenici pozabave podeavanjem TCP/IP protokola, objasnite da se to moe uraditi na vie naina. U jednostavnoj peer-to-peer
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
83
mrei u kojoj se jedan raunar povezuje na internet a drugi idu preko tog
raunara, verovatno e biti potrebno da se konfigurie TCP/IP. S druge
strane, ako mrea koristi ruter, npr. DSL ili kablovski modem, onda se
informacije moraju uneti preko interfejsa koji obezbeuje dobavlja internet usluga.
DNS serveri
DNS serveri (DNS - Domain Name Server) su serveri koji konvertuju
svaku IP adresu u ime domena. Na primer, IP adresu 207.46.245.214 DNS
serveri konvertuju u microsoft.com. ee se deava da se vi povezujete
sa dobavljaem internet usluga i da tamo postoji DNS server nego to ete
imati DNS server kao deo svoje mree.
30 min
8. Na kartici IP Settings ukaite na IP adrese ili, ako su adrese dinamike, objasnite da se ovde prikazuje DHCP Enabled.
9. Kliknite na dugme Otkai (Cancel).
10. Kliknite na dugme Otkai (Cancel).
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Pravljenje mree
84
Poglavlje 6
11. Kliknite na dugme Otkai (Cancel) trei put da biste zatvorili dijalog
Properties.
12. Kliknite na dugme Zatvori (Close), a zatim zatvorite prozor Mrene
veze (Network Connection).
30-45
min
Ovu vebu izvedite na kraju ovog poglavlja, pre nego to preete na praktinu laboratoriju ili na dopunske aktivnosti.
1. Kliknite na Start, Moja mrena mesta (Start, My Network Places).
2. U oknu Network Tasks kliknite na opciju Postavi kunu ili malu
poslovnu mreu (Set up a home or small office network).
3. U dijalogu arobnjak za podeavanje mree (Network Setup Wizard)
objasnite uenicima da im ovaj arobnjak pomae da dele internet vezu, podese zatitni zid, da dele datoteke i fascikle te da dele
tampa.
4. Dvaput kliknite na dugme Dalje (Next).
5. U dijalogu Izaberi vezu (Select a connection) method kliknite na
Prikai primer (View an example) da biste videli primer direktne
veze.
6. Zatvorite iskaui prozor.
7.
Kliknite na Prikai primer (View an example) da biste videli primer raunara koji se povezuje preko drugog raunara ili kroz kuni
mreni prolaz.
Pravljenje mree
85
2h
ta ste nauili
U ovoj lekciji uenici su proli sve korake koji su potrebni za pravljenje
mree, sve to je planirano u radnim listovima scenarija. Tokom opcionalnih praktinih laboratorija oni e imati mogunost da postave mreu.
ta je sledee?
Razgovarajte sa uenicima o budunosti umreavanja. ta uenici predviaju u budunosti? Pustite da ih da idu onoliko daleko koliko ele, ali
traite da obrazloe zato veruju da e neto biti mogue.
Dopunske aktivnosti
U sledeim odeljcima testira se znanje uenika steeno na asovima. Osim
toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van uionice kako
bi se bolje snali u stvarnim situacijama.
86
Poglavlje 6
87
T3 veza (T3 connection): koristi optiki kabl za prenos informacija brzinama veim od 44,73 Mb/s.
Skup TCP/IP protokola (TCP/IP Protocol Suite): skup protokola ili pravila koji upravlja prenosom informacija preko interneta.
Transmission Control Protocol/Internet Protocol (TCP/IP): obezbeuje slanje i prijem informacija preko interneta.
Medijum prenosa (Transmission media): drugo ime za kablove ili
beinu mreu koja se koristi za prenos podataka.
Kabl sa upredenom paricom (Twisted-pair cable): bakarna ica koja
nastaje kada se uplete jedan ili vie parova ica.
Nezatieni kabl sa upredenom paricom (Unshielded Twisted Pair
-UTP): najjeftiniji kabl koji se danas upotrebljava; ini ga jedan ili vie
parova bakarnih ica bez ikakve zatite.
Pitanja za pregled
1. Kakva je razlika izmeu koaksijalnog kabla, kabla sa upredenom paricom i optikog kabla?
Pravljenje mree
88
Poglavlje 6
Koaksijalni kabl je, kao stariji standard, tanji, s njim je tee raditi,
ima jezgro od punog bakra, izolacioni plastini sloj, omota od
metala ili folije i spoljni zatitni sloj.
Kabl sa upredenom paricom je bakarna ica koja nastaje
upredanjem jednog ili vie parova ica. On je jeftin i savitljiv, a
moe biti zatien i nezatien.
Optiki kabl prenosi svetlosne impulse kroz staklena vlakna.
Svako vlakno je presvueno staklom, okolo ide plastini sloj, a
spolja je pokriveno tvrim plastinim omotaem.
2. Kojih 5 osnovnih stvari treba saznati kada se bira dobavlja internet
usluga?
Treba utvrditi usluge koje se nude, znaaj dobavljaa, uslove
ugovora, podrku i opremu.
3. Kakve internet veze postoje i koja je veza najpogodnija za kunu
mreu u kojoj e korisnik sa ogranienim budetom redovno otpremati i preuzimati velike datoteke?
Postoji nekoliko vrsta veza pozivna veza, ISDN, DSL, T1 i T3.
Za korisnike sa kunom mreom koji otpremaju velike datoteke
a imaju ogranien budet, verovatno najekonominije reenje
jeste DSL veza.
4. Opiite razliku izmeu statike i dinamike IP adrese.
Dinamika IP adresa, koju ima najvei broj kunih korisnika i
mnogo malih preduzea, dodeljuje se svaki put kada se neki
raunar prijavi na mreu i ta adresa vai tokom jedne sesije na
mrei.
Statika IP adresa, koja je obavezna ako e raunar hostovati
Web lokaciju ili deliti resurse preko interneta, dodeljuje se
jednom i ona je uvek vezana za taj raunar.
DEO 2
Vodi za uenike
Poglavlje
1
Umreeni svet
Bacite pogled na prostoriju. Koliko toga to vidite je tu samo zato to
postoje raunari? Koliko raunara vidite tokom dana? Na kojim sve jo
mestima koja poseujete nailazite na raunare?
Pokuajte da zamislite kako je izgledao svet pre otprilike trideset godina.
To je bio svet bez javnih raunarskih mrea. Svet u kome je bilo manje
prostora na disku na itavom raunaru nego to to danas treba da bi
se uitala jedna igra. Svet u kome je svaki raunar morao da ima svoj
tampa. Svet u kome nije postojala e-pota. Pre postojanja raunarskih
mrea, to je bila stvarnost.
Raunari su vaan deo dananjeg sveta i mree ine svet jednostavnijim.
Tokom ovog kursa uiete o raunarskim mreama i kako ona utiu na
va ivot, i ta moete da uradite kako bi one radile za vas.
U ovom poglavlju istraiete neka osnovna pitanja vezana za umreavanje. Poeete da stiete znanje koje je neophodno da biste shvatili i
koristili mree u dananjem svetu.
91
92 Poglavlje 1
ta je mrea?
Prostim jezikom reeno, mrea je grupa ljudi koja ima neto zajedniko.
Grupa dece u panskom klubu je mrea. Grupa momaka koja igra fudbal je
mrea. Uenici koji su u grupi raunarskih korisnika su mrea. Naravno, svi
ste vi deo vee mree koja ini vau kolu. Jedna od najpoznatijih mrea na
svetu je telefonski sistem. Svi telefoni su povezani icama i kablovima, tako
da moete da razgovarate sa ljudima koji se nalaze na drugoj strani sveta.
Ali ta je sa raunarima? ta je raunarska mrea?
Raunarskim jezikom reeno, mrea je grupa raunara koja je povezana
na nain da ljudi mogu da dele informacije i opremu. Raunari mogu biti
povezani u istoj prostoriji, u istoj zgradi, u gradu ili irom sveta.
veba
Uradite na asu vebu o umreavanju pre nego to nastavite.
93
Umreeni svet
94
Poglavlje 1
biblioteku da potraite neku knjigu, vi ete sesti za klijetnski raunar i preuzeti informaciju sa servera. Kada elite da doete do informacija sa MSN
Web lokacije, seete za va raunar koji se ponaa kao klijent i doi ete
do informacija preko mree poznatije pod nazivom internet sa MSN-ovog
servera. Kada odete lekaru, sestra koristi klijentski raunar koji se putem
mree obraa serveru da bi doao do vaih zapisa koji su sauvani na serveru. Svi ovi primeri su uobiajeni primeri korienja klijentsko/serverske
mree.
Klijentsko serverska mrea je najbolja kada ima vie od deset raunara. Ona
je mnogo skuplja od peer-to-peer mree, ali je najbolja opcija za velika
preduzea ili gde god postoji velika koliina informacija koje treba da se
sauvaju.
Umreeni svet
95
fonskim vezama. Danas, postoje ak i bezine mree koje povezuju raunare koristei radio-talase.
Mree takoe sadre neke vrste konektora na koje su raunari prikljueni,
zajedno sa mrenim karticama. Mrena kartica, ili skraeno NIC, je ureaj unutar svakog raunara koji vam omoguava da poveete svoj raunar
na mreu. Ili ukljuite kabl u NIC karticu ili ona emituje signal ukoliko
imate beinu vezu. Unutar svakog raunara nalazi se softver koji omoguava raunaru da komunicira sa ostalim raunarima.
ta je zapravo internet?
Internet je najpoznatija i najvea svetska raunarska mrea koja povezuje
milione raunara u jednu ogromnu mreu nad mreama.
96
Poglavlje 1
Umreeni svet
97
ta je sledee?
U sledeem poglavlju poeete da se bavite internetom tako to ete istraiti World
Wide Web i koristiete Web pregleda.
Diskusione grupe
Klijentsko/serverska mrea
Peer-to-Peer mrea
Protokol
Server
Internet
Usenet vesti
Mrea
Web pregleda
98
Poglavlje 1
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte o tome na koje sve naine mree utiu na va lini ivot. Navedite specifine primere.
2. Da li koristite Internet u biblioteci? Ako koristite, ispriajte na asu na
koji nain. Razgovarajte o tome zato je vano da imate mreu u biblioteci.
3. Zato je vano posedovati znanje o mreama ak i ako se nikad ne
budete bavili raunarima u profesionalnom ivotu. Razgovarajte o
tome na koji nain e se, po vaem miljenju, promeniti svet zbog
raunara.
4. Opiite karakteristike klijentskih i serverskih mrea i peer-to-peer
mrea.
Umreeni svet
99
Pregled vebe 1
ta ste nauili o mreama
U ovom poglavlju upoznali ste se sa konceptom mrea. Raunari su vaan
deo naeg svakodnevnog ivota i mree nam omoguavaju da uradimo
mnoge zadatke koje danas obavljamo automatski. Nauili ste da je najvea
svetska mrea internet i da je najpopularnija komponenta te mree World
Wide Web.
Klijent-server mrea
Internet
Klijent
100
Poglavlje 1
Mrea
Diskusione grupe
Peer-to-Peer mrea
Protokol
Server
Umreeni svet
101
Web pregleda
102
Poglavlje 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Umreeni svet
103
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Pitanja za istraivanje
1. Razgovarajte o tome na koje sve naine mree utiu na va lini ivot. Navedite specifine primere.
Web
lokacija 1
104
Poglavlje 1
Poglavlje
2
Istraivanje World Wide
Weba
U prethodnom poglavlju predstavljen vam je koncept mrea. Kao to
ve znate, najvea raunarska mrea na svetu je internet. Najpopularniji
deo interneta je World Wide Web. U ovom poglavlju istraiete Web.
Kada ljudi govore o internetu, oni zapravo misle na World Wide Web.
Iako on nije jedini deo interneta, World Wide Web je njegov najpopularniji deo. Veoma je vano da razumete kako treba da se kreete Webom,
poto on igra sve veu ulogu u umreavanju. Mnoge mree osim toga
to koriste tehnologiju koju moete pronai na internetu, takoe rade
sa resursima na internetu kako bi proirile usluge i informacije. U ovom
poglavlju nauiete o World Wide Web.
105
106 Poglavlje 2
ta je Web pregleda?
Web stranice se kreiraju korienjem programskog jezika poznatog pod
nazivom HTML (HyperText Markup Language). Vi te stranice gledate
pomou specijalnog programa koji se zove Web pregleda. Jedan od najpopularnijih Web pregledaa danas jeste Microsoftov Internet Explorer.
Pregleda vam omoguava da vidite sve vrste informacija koje su kreirane
u HTML-u, ukljuujui tekst, slike, zvuk, animacije, projekcije slajdova, filmove i jo mnogo toga. Kada jednom nauite da koristite Web pregleda,
vrsta informacija koje moete pronai su obino ograniene samo vremenom koje imate odvojeno za potraivanje.
107
Kada prvi put otvorite va pregleda, prikazuje se vaa lina matina stranica. Vaa matina stranica sadri veze ka drugim stranicama i vi ih esto
moete prilagoditi, u zavisnosti od Web lokacije koju izaberete kao poetnu
stranicu.
Svaki Web pregleda ima sline komponente koje su prikazane na Slici 2-1
koja se nalazi gore.
108
Poglavlje 2
http://www.tailspintoys.com/games/newgames.html
beleka
Kada razgovarate o nazivu domena, videete informacije o takama. Take
razdvajaju.
http://: Prvi deo URL-a oznaava vrstu resursa ili metod za preuzimanja stranice. Najuobiajenija opcija je http ili hypertext transfer protocol. HTTP
je skup pravila koja se koriste za slanje informacija na World Wide Webu.
http://www.tailspintoys.com/games/newgames.html
www: Vrsta stranice na internetu. U ovom primeru www oznaava da se
stranica nalazi na World Wide Webu. Ponekad www nije ukljuen.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
109
http://www.tailspintoys.com/games/newgames.html
tailspintoys.com: To je naziv servera koji uva sve informacije. Poznat
je kao naziv domena (domain name) i sadri ime, taku, zatim sufiks,
poznat pod nazivom najvieg nivoa (TLD). Prvi deo je esto naziv preduzea, a poslednji deo moe biti jedan od nekoliko TLD-a:
.biz: poslovanje
.com: kompanija i najea skraenica
.edu: obrazovne institucije i univerziteti
.gov: vladine agencije u okviru Sjedinjenih Amerikih Drava
.mil: vojska Sjedinjenih Amerikih Drava
.net: mree; esta oznaka za domene dobavljaa internet usluga
Uz gore pomenute, pojavile su se brojne nove ekstenzije (oznake tipa) u
proteklih nekoliko godina, ukljuujui .info, .biz, i .pro, i takoe postoje
domeni za zemlje od dva slova kao to su .mx za Meksiko, .pt za Portugal,
.de za Nemaku, .fr za Francusku, .ca za Kanadu, i .uk za Veliku Britaniju.
http://www.tailspintoys.com/games/newgames.html
games: direktorijum ili fascikla na serveru koja uva Web stranice. U ovom
primeru, re newgames oznaava fasciklu koja uva dodatne datoteke.
http://www.tailspintoys.com/games/newgames.html
newgames.html: naziv stranice na Web lokaciji koju elite da vidite. Naziv
datoteke nije uvek sadran. U ovom primeru naziv datoteke je html dokument pod nazivom newgames.
Kada elite da pogledate novu Web stranicu ili da idete na novu Web lokaciju, jednostavno unesete URL u polju za adresu i trebalo bi da moete da
vidite lokacije iz itavog sveta.
110
Poglavlje 2
Web lokacija u obliku stabla (Tree) izgleda kao vae porodino stablo.
Krenete od prve stranice, ali moete izabrati da idete na jednu od nekoliko
stranica sa prve. Zatim kada posetite sledeu stranicu, imaete razliite
opcije na njoj, ili da idete na stranice koje su na istoj lokaciji ili ak na stranice ka drugim lokacijama. Stablo Web lokacija je prikazana na Slici 2-3.
111
Iako postoje mnoge razliite vrste Web pregledaa, svaki od njih ima iste
karakteristike. Na slici 2-5 prikazane su zajednike komponente prozora
pregledaa Internet Explorer.
112
Poglavlje 2
Traka sa dugmadima sadri razliitu dugmad koja vam pomau da se kreete lake po Webu. Na slici 2-6 prikazana je stadardna traka sa dugmadima u prozoru pregledaa Internet Explorer.
113
ta je maina za pretraivanje?
Maine za pretraivanje su Web lokacije na Webu koje moete da posetite da biste pronali odreene informacije. Postoje mnoge razliite vrste
maina za pretraivanje, ali mnoge od njih imaju etiri komponente koje
im pomau da pronau informacije, organizuju ih i uine ih dostupnim
korisnicima:
spider ili bot: automatizovani program koji se kree internetom
locirajui Web lokacije i odreene Web stranice koji ih potom
dodaje master listi; nikad neete videti spider ili bot poto oni funkcioniu u pozadini.
indeks program: program koji organizuje sve te informacije tako
da ih moete pronai; ponovo nikad neete videti indeks program.
114
Poglavlje 2
beleka
Kada traite informacije na Webu, najbolje je da koristite odreene kljune rei da
biste dobili to vie tanih rezultata. Meutim, esto je korisno krenuti od opte ka
uoj pretrazi kako budete dobijali rezultate.
Kada ste spremni da koristite mainu za pretraivanje, pronai ete dugaak spisak maina za pretraivanje dostupnih na World Wide Webu. Da
bismo vam pomogli da se odluite koja je najbolja za vas, treba da razumete razlike koje postoje meu njima. Postoje tri osnovne vrste maina za
pretraivanje:
Meta Search Engine: istrauje brojne lokacije maina za pretragu i
kombinuje razultate za vas. Primeri za maine za meta pretraivanje su:
o MSN Search: http://search.msn.com
o Ask Jeeves: http://www.ask.com
o Dog Pile: http://www.dogpile.com
o Yahoo!: http://www.yahoo.com
o Alta Vista: http://www.altavista.com
o Excite: http://www.excite.com
saveti za pretraivanje
1. Uvek pretraujte na vie pretraivaa. Rezultati mogu biti razliiti.
2. Zapamtite da na vie lokacija, ukljuujui Yahoo! i Excite, unosi koje dobijete
prve su uglavnom kvalitetni. Najbolje je da pretraujete malo vie i da koristite
pretraivae koji su manje komercijalni.
3. Koristite napredne stavke za pretraivanje.
4. Proitajte datoteke pomoi.
5. Pazite na pravopis.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
115
6. Ako niste pronali ono to ste traili koristei jednu rei, pokuajte sa drugim
reima.
7. Zapamtite, zato to se neto nalazi na Webu, ne mora da znai da je istinito.
Proverite injenice.
General Purpose Search Engine: dobro poetno mesto za bilo
koje pretraivanje; najbolja vrsta maine za uobiajeno pretraivanje. Primeri za maine za opte pretraivanje su:
o Google: http://www.google.com
o Teoma: http://www.teoma.com
o Webmyway: http://www.webmyway.com
116
Poglavlje 2
117
Informativne lokacije: obezbeuju informacije o lokalnim, regionalnim, nacionalnim i meunarodnim dogaajima; mogu se odnositi na tampane verzije asopisa i novina ili na televizijske stanice.
U ovakve lokacije spadaju lokacije kao to su The New York Times,
The Washington Post, lokacije za nacionalne ili kablovske informativne stanice, ili lokacije nedeljnih asopisa. Primer bi bila MSNBC
Web lokacija na adresi: http://www.msnbc.msn.com/.
Line lokacije: prikazuju pojedince.
118
Poglavlje 2
119
informacije sa dva ili vie izvora. I to to ste pronali samo iseete i nalepite
na va rad. Na kraju krajeva, da ste to radili od poetka, i dalje biste koristili izvore, moda biste ih samo parafrazirali, malo izmenili red rei i stavili
neke reference. Pa kakva je razlika, niko nikad ne bi saznao. Vi to ionako
samo koristite za kolski izvetaj.
Iako svaka od ovih stvari moe zvuati dovoljno naivno, to su sve primeri
plagijatorstva. Plagijatorstvo je korienje neega to niste vi kreirali i
uveravanje nekoga da ste to vi uradili.
Ako koristite neto sa interneta bez neije dozvole ili ak sa dozvolom bez
pominjanja vlasnika, onda ste poinili plagijatorstvo. Najbolje je da shvatite
pravila i zatim da ih se drite.
Beleka
Dozvola je neto to se odnosi na Web lokaciju. Na primer, na nekim lokacijama koje
nude fotografije, dozvoljeno vam je da koristite slike na vaoj Web lokaciji ako ste
naveli kreatora i/ili obezbedili vezu do umetnikove Web lokacije. Ako imate pitanja,
meutim, pitajte.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
120
Poglavlje 2
beleka
Primeri koji su se koristili u ovoj knjizi su uokviru MLA standarda. Treba da pitate svog
nastavnika o standardima koje on zahteva ili kola.
5. Pa dobro, nikad ih neu ni koristiti. Dobijanje dozvole je poprilino nemogue. Niko mi nee dozvoliti da koristim svoj rad,
osim ako ne platim ogromne svote novca za to. Suprotno od
uobiajenog verovanja, esto je veoma lako dobiti dozvolu za korienje stavki na internetu, ukljuujui slike na Webu. U nekim sluajevima, kole mogu da pregovaraju sa umetnikom da dobiju pristup
slikama za jedinstvenu cenu. Za linu upotrebu, ljudi su esto voljni
da dozvole jednokratno korienje. Kad god koristite neiji tui materijal, uvek napiite reenicu koja navodi vlasnika.
Navoenje informacija
Dobili ste dozvolu da koristite neki materijal, ili ste citirali reference koje
ste pronali na mrei u vaem izvetaju, ili ste koristili izvor na mrei tokom
pisanja svoj rada. Sada treba da pokaete nastavniku gde ste pronali informacije. Kada znate kako da korektno navedete izvore na internetu, to
osigurava da e drugi biti u mogunosti da pronau originalni materijal.
Na kraju, treba da navedete URL adresu; naziv dokumenta ili opis; datum
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
121
citati:
Moete pronai vie informacija na mrei o sledeim standardima za navoenje
informacija:
MLA:
http://www.bedfordstmartins.com/online/cite5.html
http://www.bedforstmartins.com/
Chicago Manual of Style:
http://www.bedfordstmartins.com/online/cite7.html
esto ete na mrei nalaziti lanke koji su ponovo objavljeni iz asopisa ili
novina. Oni moraju da se navedu drugaije nego stavke koje su kreirane
samo za internet.
Ispod su primeri razliitih naina navoenja stavki koje su pronaene na
mrei:
APA:
122
Poglavlje 2
CD-ROM
Shelley, Mary Wollstonecraft. Frankenstein. Classic Library. CD-ROM.
Alameda: Andromeda, 1993.
Elektronska pota
Smith, John. Re: History of Smith Jukeboxes. E-mail to the author. 25 April
2004.
123
Popularna vrsta audio datoteka danas je MP3 muzika datoteka. MP3 datoteke su datoteke izuzetno visokog kvaliteta uprkos njihovoj relativno maloj
veliini. Moete ih reprodukovati koristei va pregleda i Windows Media
Player kako je gore opisano. Meutim, takoe moete izabrati da preuzmete MP3 datoteke na va vrsti disk i reprodukovati ih na odvojenom MP3
programu za reprodukciju ili ak na Windows Media Playeru kada niste
povezani na internet.
Jedna od glavnih problema vezanih za MP3 datoteke je njihovo nelegalno
deljenje. Upamitite, ne moete preuzimati datoteke bez dozvole.
beleka
Postoje drugi internet softverski programi za radio koji rade odvojeno od vaeg
pregledaa, kao to je MusicMatch.
Jedna od najinovativnijih novih tehnologija na internetu je mogunost da
primanja radio talasa. Moete pristupati kako tradicionalnim radio stanicama koje se emituju na mrei i stanicama koje se emituju samo na internetu. U veini sluajeva, radio talasi se pretvaraju u format koji raunar
moe da proita i zatim da se ponovo reprodukuju putem RealPlayera ili
Windows Media Playera sa vaim internet pregledaem. Dok sluate radio
stanicu, va pregleda je u neprekidnom kontaktu sa Web serverom, aljui
i primajui datoteke.
Uz popularnu muziku, takoe moete sluati izgovor rei, istorijske govore,
i ak slati poruke prijateljima koristei audio mogunosti vaeg pregledaa.
124
Poglavlje 2
125
upozorenje
Ako pristupate bezbednim lokacijama preko svoj javnog raunara, kao to je onaj
u kolskoj biblioteci, veoma je vano da se odjavite sa lokacije kada prestanete
da radite na raunaru. Obino postoji opcija za odjavljivanje koja e ukloniti vae
korisniko ime i/ili lozinku.
Fle je mali program kreiran da bude aktivan u vaem Web pregledau i
daje animacije, zvuk i interaktivnost Web stranicama. esto ete sretati Fle
fimove na mrei. Fle sadraj se prenosi do vaeg raunara na skoro isti
nain kao to se protoni video i audio zapis alje do vaeg pregledaa. On
vam ak omoguava da putate veoma duge filmove a da za preuzimanje
datoteke ne morate dugo da ekate.
upozorenje
Pre nego to ita kupite na internetu, morate da dobijete dozvolu od roditelja ili
staratelja ako ste mlai od 18 godina. U svim sluajevima, bez obzira na vae
godine, uvek treba kritiki da istraite Web lokaciju. Uverite se da je lokacija legitimna
pre nego to date bilo kakve osetljive informacije kao to su ime, adresa ili broj
kreditne kartice.
Pored toga to moete kupovati kod prodavnica koje moda takoe prodaju svoju robu u lokalnom trnom centru, postoje lokacije koje se bave
aukcijama i hiljade Web lokacija koje prodaju robu samo na mrei. U
Pogljavlju 4 istraiemo neke od predostronosti koje morate da obavite
kada kupujete na mrei. Uz odgvarajue bezbednosne mere, moete da
kupujete bilo ta na mrei.
126 Poglavlje 2
ta ste nauili o World Wide Webu?
U ovoj lekciji istraili ste najpopularniji deo interneta: World Wide Web.
Web sadri muziku, video zapise, zvuk, slike i druge mulitmedijalne opcije
to ini nepreglednu koleciju informacija za poslovanje, obrazovanje i
zabavu.
Istraili ste mnoge razliite komponente u ovom poglavlju, ukljuujui:
Web pregledae
maine za pretraivanje
validnost informacija
plagijatorstvo i zakone o autorskim pravima
sluanje muzike putem pregledaa
gledanje video zapisa putem pregledaa
igranje igara putem pregledaa
kupovanje stvari na mrei
ta je sledee?
U sledeoj lekciji, istraiete ostale dostupne aktivnosti na internetu, ukljuujui slanje elektonskih poruka i korienje usluga slanja instant poruka.
Interfejs
Java aplet
Matina stranica
Hipertext
Hypertext markup language
(HTML)
Hypertext transfer protocol
(HTTP)
127
Krstarenje internetom
Vrhunski domen (Top-level
domain (TLD))
Stablo Web lokacije
Web stranica
Web pregleda
Web lokacija
128
Poglavlje 2
Pitanja za pregled
1. Objasnite vezu izmeu World Wide Weba i interneta.
2. U nazivu ovog domena, identifikujte svaku od komponenata:
http://www.favoritepoem.org/thevideos/index.html
http:
www:
favoritepoem.org:
thevideos:
index.html:
3. Navedite koje biste korake preduzeli da ste hteli da pretraite internet kako biste pronali informaciju o Mount Vernonu.
4. Opiite razlike izmeu lokacija o advokaturi, komercijalnih lokacija i
obrazovnih lokacija. Ako ste pronali informaciju o istoj temi na sve
tri lokacije, na koji nain ta informacija moe biti razliita? Da li bi se
promenio nain na koji koristite informaciju?
5. Opiite znaaj etike na internetu. Zato bi trebalo da bude vano to
ste dobili dozvolu pre korienja informacija na Web lokacijama?
129
7.
8. Koja je osnovna razlika koju ste primetili izmeu maine za metapretraivanje i maine za opte pretraivanje?
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
130
Poglavlje 2
http://www.rollingstone.com
http://www.norwich.edu/
cyberethics
http://www.atacc.ab.ca/
makegoodconnections/
for7-12.html
http://cyberspacers.com/
home.html
http://www.ediblegear.com
Web lokacija
(Advokatura,
novinarstvo,
obrazovanje,
komercijalna,
informativna,
zabavna)
Vrsta
Kada je
kreirana ili
aurirana?
Objasnite.
Imate neku
korisnu
informaciju?
(Ko je
vlasnik
ove
lokacije?)
Izvor?
Kako
biste vi
koristili
ovu
lokaciju?
Kvalitetna
lokacija ili
uglavnom
loa?
131
Vrste Web lokacija i radni list ispravnosti
Istraivanje World Wide Weba
http://www.cia.gov
http://www.whitehouse.gov
http://entertainment.msn.
com
http://www.expedia.com/
daily/deals/hoteldeals.asp
Web lokacija
Vrsta
(Advokatura,
novinarstvo,
obrazovanje,
komercijalna,
informativna,
zabavna)
(Ko je
vlasnik
ove
lokacije?)
Izvor?
Kada je
kreirana ili
aurirana?
Objasnite.
Imate neku
korisnu
informaciju?
Kako
biste vi
koristili
ovu
lokaciju?
Kvalitetna
lokacija ili
uglavnom
loa?
132
Poglavlje 2
(nastavak tabele)
http://www.marinij.com
http://www.dell.com
Web lokacija
(Ko je
vlasnik
ove
lokacije?)
Izvor?
Kada je
kreirana ili
aurirana?
(Advokatura,
novinarstvo,
obrazovanje,
komercijalna,
informativna,
zabavna)
Vrsta
Objasnite.
Imate neku
korisnu
informaciju?
Kako
biste vi
koristili
ovu
lokaciju?
Kvalitetna
lokacija ili
uglavnom
loa?
133
(nastavak tabele)
Web lokacija
Vrsta
(Advokatura,
novinarstvo,
obrazovanje,
komercijalna,
informativna,
zabavna)
(Ko je vlasnik
ove lokacije?)
Izvor?
Kada je
kreirana ili
aurirana?
Objasnite
Imate neku
korisnu
informaciju?
Kako
biste vi
koristili ovu
lokaciju?
Kvalitetna
lokacija ili
uglavnom loa?
134
Poglavlje 2
Web lokacija
(Advokatura,
novinarstvo,
obrazovanje,
komercijalna,
informativna,
zabavna)
Vrsta
Kada je
kreirana ili
aurirana?
Objasnite
Imate neku
korisnu
informaciju?
(Ko je vlasnik
ove lokacije?)
Izvor?
Kako
biste vi
koristili ovu
lokaciju?
Kvalitetna
lokacija ili
uglavnom loa?
135
136 Poglavlje 2
Poglavlje 2: Pregled
ta ste nauili o World Wide Webu
U ovoj lekciji ste istraivali najpopularniji deo interneta: World Wide Web.
Na Webu moete pronai muziku, video zapise, zvuk, slike i druge multimedijalne opcije koje ine nepreglednu zbirku informacija za poslovanje,
obrazovanje i zabavu.
U ovom poglavlju ste istraili mnoge razliite komponente, ukljuujui:
Web pregleda
alatke za pretragu
validnost informacija
pirateriju i zakone o autorskom pravu
presluavanje muzike preko pregledaa
gledanje video zapisa na pregledau
igranje igara na pregledau
kupovanje na mrei
Naziv domena
137
Matina stranica
Indeks program
Interfejs
Hipertekst
138
Poglavlje 2
Java aplet
Piraterija
Javni domen
Alatka za pretragu
139
Krstarenje internetom
140
Poglavlje 2
Web pregleda
Web stranica
Web lokacija
141
http://www.favoritepoem.org/thevideos/index.html
National Digital Library Web lokacija:
http://memory.loc.gov/
Istraite dve Web lokacije od gore navedenih i odgovorite na sledea pitanja:
a. Koje Web lokacije ste pregledali?
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
b. Od ponuenih, koje je vrste ova lokacija? Izaberite jednu od sledeih: advokatura, komercijalna, informativna, zabavna, obrazovna, novinska ili lina.
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
142
Poglavlje 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
143
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
144 Poglavlje 2
Pitanja za istraivanje
1. Objasnite vezu izmeu World Wide Weba i Interneta.
http://www.favoritepoem.org/thevideos/index.html
http:
www:
favoritepoem.org:
thevideos:
index.html:
3. Navedite koje biste korake preduzeli da ste hteli da pretraite internet kako biste pronali informaciju o Mount Vernonu.
145
Poglavlje
3
Drugi internet
U ovom poglavlju istraili ste World Wide Web, najpopularniji deo
interneta. Meutim, postoje druge uzbudljive oblasti interneta. U ovom
poglavlju, istraiete neke od tih komponenata, kao to je elektronska
pota, instant poruke, igranje igara i deljenje datoteka.
147
148
Poglavlje 3
Drugi internet
149
veba na asu
Dovrite vebu da biste podesili nalog e-pote u Hotmailu ili na serveru vae kole.
Svaka adresa e-pote se sastoji od istih delova. Ona sadri korisniko ime,
koje esto vi sami izabirate, simbol @ i naziv domena. Na primer: ako uenica Sali dobije nalog e-pote na Hotmailu, njen nalog bi mogao da se zove:
SStudent@hotmail.com ili ona moe da izabere neto mnogo pametnije,
kao to je SassySally@hotmail.com.
Za svaki nalog e-pote dobiete jedinstveno korisniko ime i lozinku koja
e vam trebati svaki put kada proveravate vau e-potu. Svaka adresa epote mora biti razliita. Potom, kada vam neko poalje e-potu, ona e
stii koristei vau jedinstvenu adresu.
Da biste slali i primali poruke e-pote, treba da imate nalog e-pote. Vaa
kola, preduzee ili dobavlja internet usluga (Internet Service Provider
(ISP)) e vam podesiti nalog e-pote. Takoe, postoje nalozi na mrei koji
vam dozvoljavaju da kreirate nalog e-pote i da aljete i primate e-potu bez
novane naknade. Jedna takva lokacija je Hotmail.
150
Poglavlje 3
beleka
Veina programa za slanje poruka sadri neku vrstu adresara koji vam omoguava da
sauvate svoje omiljene adrese e-pote.
vebe na asu
Dovrite vebu kreiranja, slanja i primanja poruke e-pote.
151
U te komponente spadaju:
Ime i adresa primaoca: isto kao kad aljete pismo, morate da
naznaite ime i adresu osobe kojoj aljete poruku.
Ime i adresa poiljaoca: ovo je vae ime i adresa, obino se automatski dodaje program za e-potu. Moete da promenite kako e
izgledati onima koji budu primali poruku.
Tema (Subject): tema vae e-poruke koja se pojavljuje u listi novih
poruka na raunaru primaoca.
emocije u e-porukama
Moete pomoi emocije u vaoj e-poruci tako to ete otkucati sledee simbole:
:-)
Osmeh
;-)
Namigivanje
Poljubac
Namrgoen
:-o
okiran
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Drugi internet
152
Poglavlje 3
:-O
Vikanje
:-D
Smejanje
{ }
Zagrljaj
:-P
Plaenje
:-|
Neodluan
8-)
Naoare
:->
Zloa
:-/
Zbunjen
Pravila o e-porukama
E-pota je bri nain komuniciranja nego to je to sluaj sa obinom potom.
Zbog brzine i lakoe, ljudi esto zaboravljaju da vi i dalje komunicirate sa
drugom osobom. Kada razgovarate sa nekim uivo, moete da vidite da li
se ljuti na vas, da li mu je razgovor dosadan, da li je ljut zbog neeg drugog
ili ne obraate panju na ono to govore, ve na njihov govor tela.
Kad razgovarate sa vaim prijateljima, verovatno gledate njihove izraze lica,
gledate kako podiu oi, gledate kako se oblae odreenim danima, ak
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Drugi internet
153
sluate kako brzo ili koliko glasno govore da biste shvatili njihovo raspoloenje. Tu opciju nemate u e-poti. Meutim, ako pratite nekoliko osnovnih
pravila, moete biti sigurni da ste i dalje u mogunosti da efikasno komunicirate sa ljudima u e-porukama. U tekstu ispod se nalaze neka pravila,
uopteno poznata kao etika na mrei (netiquette):
skraenice e-pote
kraenice vam pomau da e-poruka bude kraa i konciznija:
LOL
Ba je smeno
IMO
Po mom miljenju
BTW
Uz to
FYI
Za tvoju informaciju
TTYL
ujemo se kasnije
VGB
Ba je smeno
BG
Veliki osmeh
IMHO
FWIW
BCNU Vidimo se
IOW
Drugim reima
Koristite jasne naslove; ukljuite dovoljno informacija tako da primalac zna o emu ste pisali u e-poruci pre nego to otvori poruku.
Nikad ne ostavljajte prazan red pod nazivom Tema.
Nikad nemojte koristiti VELIKA slova; to se smatra neuljudnim i tee
je itati.
Koristite gramatiku i pravopis. Ako je e-poruka nerazumljiva i sadri
nepravilno napisane rei, bie tee komunicirati.
Izbegavajte fensi formatiranje. Nemaju svi programi za e-potu fensi
slova. Ako koristite softverski program koji nudi fensi pozadinu za
vau e-potu, moda ete eleti i njih takoe da izbegnete. Mnoge
aplikacije sadre njih kao priloge i ljudi esto obriu e-poruke sa
prilozima.
Izbegavajte unoenje brojeva kreditnih kartica, lozinki i drugih osetljivih informacija u e-poti.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
154
Poglavlje 3
Drugi internet
155
upozorenje
veba na asu
Dovrite vebu na asu i kreirajte, poaljite, primite Instant poruku koristei MSN
Messenger.
Vie ete proitati o bezbednosti tokom korienja programa za slanje instant poruka
i askanju na mrei u poglavlju 4. Nikad nemojte davati bilo kakve stvarne line
informacije ili adresu nekome koga ste upoznali na mrei.
156
Poglavlje 3
Drugi internet
157
Moete podesiti va IM softver tako da samo ljudi na vaoj listi mogu videti
kada ste na mrei. Moete izabrati da askate sa jednom osobom ili moete
ii na posebne virtualne sobe i askati sa nekoliko ljudi u isto vreme. Dok
postoje javne sobe za askanje, u kojima moete da se pridruite ljudima
razgovarajui o omiljenom hobiju, filmu ili novoj pesmi, takoe moete
da otvorite svoju privatnu sobu za askanje i da pozovete samo ljude koje
elite da ukljuite.
Kada ste jednom kreirali va nalog, izaberite ime osobe sa kojom elite da kontaktirate, zatim upiite poruku na prozoru softvera na vaem raunaru. Istog trenutka, osoba sa tim korisnikim imenom prima poruku i moe vam odgovoriti.
Kada ste udaljeni od raunara, moete ostaviti poruku koja e drugima dati do
znanja da ste u poslu i da trenutno niste dostupni. Mogu izabrati da vam ostave
poruku koja e vas ekati kad se vratite, dok god ste povezani na internet.
Ve smo videli u Poglavlju 2 da postoje brojne igre koje moete igrati koristei va pregleda. Meutim, internet ima mnoge druge mogunosti za
igranje igara na mrei.
Krajem 2002. godine Microsoft je predstavio Xbox Live, konzolu za igre
koja povezuje igrae putem interneta. Na slici 3-6 prikazan je Xbox Live.
158
Poglavlje 3
Drugi internet
159
160 Poglavlje 3
ta ste nauili o drugom internetu
U ovoj lekciji ste nauili ta je to elektronska pota i razliitim nainima
za slanje i primanje e-poruka. Takoe ste bacilli pogled na slanje instant
poruka koje vam omoguava da trenutno komunicirate sa nekim na mreim, dok god imate isti softver za slanje instant poruka. Istraili ste naine
za uestvovanje u igrama sa vie igraa korienjem interneta i na kraju,
istraili ste koncept deljenja datoteka i zato je deljenje nekih datoteka
nelegalno.
ta je sledee?
Istraili ste mnoge naine za uivanje i iskoriavaje stvari koje su dostupne
na internetu, ali sada treba da postanete svesni nekih od opasnosti ove
ogromne mree. U sledeem poglavlju ete nauiti koji su naini da zatitite sebe dok ste na mrei.
Diskusiona lista
Realno vreme
Pretplata
(Netiquette):
http://www.sofweb.vic.edu.au/internet/netiquet.
TeamXbox: http://www.teamxbox.com
Online Gaming Network: http://www.ogaming.com
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Drugi internet
161
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte o razlozima zato je elektronska pota tako vana u dananjem poslovnom svetu. Moete li zamisliti na koje se sve naine
moe koristiti elektronska pota?
2. Navedite tri stvari koje treba da imate na umu dok piete e-potu.
Zato su one vane?
3. Navedite razlike izmeu slanja e-poruke i instant poruke. Navedite
primere kada je bolje koristiti svaku od njih.
4. Autor ste vie kratkih pria i elite da one budu dostupne drugim
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
162
Poglavlje 3
uenicima irom sveta, da li biste mogli taj materijal da stavite u sistem deljena datoteka kako biste ga podelili sa drugima ili da li biste
naruili zakon o autorskim pravima?
5. Kupili ste CD vaeg omiljenog benda i zatim ste otili na mreu i preuzeli sadraj istog CD-a na vaem raunaru da li je deljenje datoteka tada zabranjeno zato to ste kupili CD? Objasnite.
Drugi internet
163
Poglavlje 3: Pregled
ta ste jo nauili o internetu
U ovoj lekciji ste stekli znanje o elektronskoj poti i razliitim nainima
slanja i primanja e-pote. Takoe, bacili ste pogled na slanje instant poruka
koje vam omoguava da komunicirate sa nekim u realnom vremenu na
mrei, dok god imate instaliran isti IM softver. Istraili ste naine za uestvovanje u igrama sa vie igraa koristei internet i konano, istraili ste
koncept deljenja datoteka i zato je deljenje nekih datoteka nelegalno.
askanje (Chat)
Diskusiona lista
164
Poglavlje 3
Realno vreme
Pretplata
Drugi internet
165
http://www.teamxbox.com
166
Poglavlje 3
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Drugi internet
167
e. Od nekoliko vrsta internet funkcija koje ste istraili, kao to su elektronska pota i slanje instant poruka, koju mislite da ete koristiti najee? Zato? Objasnite kako ete koristiti te funkcije.
Web
lokacija 1
f. Da li ste sa ove lokacije doli do neke druge lokacije? Ako jeste, navedite jednu lokaciju za koju mislite da je bila zanimljiva a do koje
ste doli sa poetne.
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
168 Poglavlje 3
Pitanja za istraivanje
1. Razgovarajte o razlozima zato je elektronska pota tako vana u dananjem poslovnom svetu. Moete li zamisliti na koje se sve naine
moe koristiti elektronska pota?
2. Navedite tri stvari koje treba da imate na umu dok piete e-potu.
Zato su one vane?
4. Autor ste vie kratkih pria i elite da one budu dostupne drugim
uenicima irom sveta da li biste mogli taj materijal da stavite u sistem deljenih datoteka kako biste ga podelili sa drugima ili da li biste
naruili zakon o autorskim pravima?
Drugi internet
169
5. Kupili ste CD vaeg omiljenog benda i zatim ste otili na mreu i preuzeli sadraj istog CD-a na vaem raunaru da li je deljenje datoteka tada zabranjeno zato to ste kupili CD? Objasnite.
Poglavlje
4
Vaa zatita na mrei
Ceo svet koristi internet. Postoji rizik da neko moe da upadne u va
sistem. Jedan od najuobiajenijih problema koji prosean korisnik raunara ima je upad u raunar i njegovo korienje za lansiranje sledeih
napada. Ti raunarski kriminalci esto koriste neiji raunar da bi zatitili
svoj identitet i da bi onemoguili vlasti da ih uhapse.
Takoe, postoje druge vrste pretnji, kao to su kompanije koje prate ta
radite na internetu i oni koji koriste internet za maltretiranje korisnika.
Iako nema garancije da neete imati problema sa bezbednou, postoje
mnoge stvar koje moete da uradite da biste se zatitili dok koristite
internet. U ovom poglavlju istraiete neke od tih metoda.
171
U prethodnom poglavlju ste nauili koje sve divne stvari moete da pronaete na internetu. To je fenomenalan izvor. Meutim, treba da budete
svesni nekih potencijalnih opasnosti i da istraite naine kako da da se
obezbedite dok uivate u darovima koji se nalaze na internetu.
172 Poglavlje 4
Kako da se zatitim od onih koji pokuavaju
da napadnu moj raunar?
Postoje razliiti tipovi pretnji sa interneta po vas i va raunar Dok neki
pokuavaju samo da prate vae navike, postoje drugi koji zapravo pokuavaju da napadnu va raunar.
Ko eli da me napadne?
Postoje razliiti tipovi ljudi koji mogu da napadnu va raunar spolja, pokuavajui da uu u va sistem. Neke od najveih pretnji spolja su hakeri,
virusi i neeljena pota.
Hakeri
Haker je prvobitno u slengu znailo raunarski entuzijasta. Meutim, ovaj
termin je s vremenom dobio negativnu konotaciju. Haker sada znai neko
ko ima neautorizovan pristup vaem raunaru u svrhu krae ili unitavanja
podataka. Veina hakera voli da ih zovu crackers.
Hakeri imaju mnoge razliite naine za ometanje vaeg sistema ili krau
informacija. Neki od nauobiajenijih metoda i naina koji mogu da nakode vaem sistemu su:
Beleka:
Da biste preneli informacije putem interneta, one moraju biti razbijene u neto to se
zove paket. Ti mali delovi informacija putuju mreom i potom se ponovo sastavljaju
na drugom kraju tako da oni imaju smisla. Paketi se ponovo sastavljaju na pravom
mestu; oni sadre infomracije u zaglavlju koje pomau pri identifikaciji.
Program Trojanski konj: to su mali programi koje ljudi mogu da
preuzmu na svoj sisteme mislei da su korisne datoteke, ali zapravo
obezbeuju put hakerima da pristupe i unite vae podatke ili da
pokrenu neke od druge programe.
Napad Uskraivanje usluga (Denial of service attacks): je
kreiran da onemogui Web lokaciju ili mreu normalno da funkcionie. Haker kreira program koji neprekidno zahteva nasumine
informacije sa lokacije ili mree. Ovo stvara toliki saobraaj da korisnici ne mogu da otvore lokaciju.
173
upozorenje
Nikad nemojte davati line informacije ili brojeve kreditnih kartica nekome ko alje
e-potu I pita vas za takve informacije. Banci koja vam je izdala kreditnu karticu nije
potrebno da ponovo unosite broj kartice.
Virusi i crvi
Postoje softverske aplikacije koje se kreu internetom do razliitih raunara i mree, koje mogu uzrokovati oteenja na vaim sistemima. Postoji
nekoliko vrsta aplikacija koje se obino zovu virusi i crvi. Kada se jednom
pokrene inicijalna softverska aplikacija koju je neko kreirao, virus ili crv
locira ranjive raunare i inficira ih.
Haker kreira virus da bi demonstrirao svoju mo nad sistemom, ali i najbenigniji virusi mogu da izazovu haos koji moe da prouzrokuje milione
dolara tete. Na primer, virus Melissa, prvi virus koji se nalazio u prilogu
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
174
Poglavlje 4
Neeljena e-pota
vie informacija o neeljenoj poti:
http://spam.abuse.net/overview
http://www.spambrigade.com
http://www.mailsmg.com/SPAM_how.htm
175
beleka
Postoji nekoliko dobrih programa koji su kreirani da blokiraju adware i spyware
programe. Neki od njih su:
Spybot Search & Destroy: http://www.safer-networking.org
Lavasoft Ad-aware: http://lavasoft.element5.com/default.shtml.en
MicroSmarts Spyware BeGone!: http://www.freespywarescan.org
Spyware Doctor 2.0: http://www.pctools.com
NoAdware: http://www.noadware.net
Spyware Eliminator: http://www.aluriasoftware.com
Spyware C.O.P: http://www.spyware-cop.com
Read more at OptOut: http://grc.com/optout.htm
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
176
Poglavlje 4
Ko me posmatra?
Pored ljudi i softvera koji pokuavaju da upadnu u va sistem i tako dobiju
pristup, postoje drugi tipovi softvera koji su kreirani za praenje. Ovaj softver, poznat pod nazivom reklamna softverska aplikacija (adware) ili softver za neautorizovano praenje korisnika (spyware), ukljuuje takve stvari
kao to su kolaii, nadgledanje, roditeljsku kontrolu i softver za blokiranje
i imaju razliite funkcije. Ove aplikacije mogu da prate vae navike kretanja na internetu, da poalju podatke nekome bez vae dozvole, promene
poetnu stranicu na vaem pregledau tako da se kada pokrenete va pregleda uita druga stranica, a mogu ak i da menjaju vae sistemske datoteke.
Kolaii
Kolaii nisu obavezno loi i mogu va ivot na mrei znatno da olakaju.
Meutim, treba da znate kako funkcioniu i ta mogu da urade. Kolai je
mala tekstualna datoteka koja sadri podatke. To nije program niti virus i
ne moe se koristiti za irenje virusa. Na slici 4-1 prikazan je primer kolaia.
177
Kolaii uvaju brojne informacije. Ako na primer kreirate korisniki definisanu poentu stranicu na My MSN lokaciji, sledei put kada se prijavite na
va raunar stranica e prikazati vae postavke. To je zato to su korisniko
ime i lozinka informacije sauvane u kolaiu. Ako ostvarite kupovinu
na internetu, moete sauvati korpu za oping koristei kolai. Kolaie
moe da proita samo lokacija koja ih je kreirala, tako da ako odete na
lokaciju Amazon.com i kreirate listu elja, Barnes i Noble ne mogu da pristupe Amazon.com kolaiu da bi videli ta se nalazi na vaoj listi elja kod
drugih knjiara.
privatnost i va ivot
Koliko ljudi znaju o vaem ivotu? Proverite ove lokacije:
http://www.pcmag.com/article2/0%2C4149%2C482383%2C00.asp
http://www.privacyrights.org/netprivacy.htm
http://computer.howstuffworks.com/carnivore1.htm
178
Poglavlje 4
179
180
Poglavlje 4
Antivirusni softver:
Symantec Anti-Virus: http://www.symantic.com
McAfee VirusScan: http://us.mcafee.com
AVG Anti-Virus: http://www.grisoft.com
Korporativni zatitni zidovi kombinuju hardver i softver kako bi ponudili
ozbiljnu zatitu za korporativne mree. Kuni raunari sa brzim modemom
su esto ranjivi. Zbog toga su zatitni zidovi za line raunare popularniji
nego ikada. Tu se obino esto radi o kombinaciji hardvera i softvera koja
titi raunar od hakera.
Zahvaljujui Microsoftovom Windows XP Servisnom paketu 2, podrka za
operativni sistem nikad nije bila laka. Dva glavna poboljanja koja dolaze
od Windowsovog XP Servisnog paketa 2 su Windowsov Bezbednosni centar (Widnows Security Center) centralizovano mesto za korisnike gde se
podeavaju odreeni nivoi bezbednosti raunara i ugraeni Bloker iskauih prozora (Pop-Ups Blocker) za Microsoft Internet Explorer.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
181
182
Poglavlje 4
Windowsov Zatitni zid (Windows Firewall) prati sve aplikacije ili izvore
koji bi mogli da naude raunaru korisnika. Sledea slika prikazuje na delu
Windowsov zatitni zid:
183
184
Poglavlje 4
185
Antivirusni softver
Jedna od najveih pretnji raunarskim sistemima su virusi. Postoji softver
koji moete kupiti, koji se zove antivirusni softver i instalira se na va
sistem i proverava sve dolazne i odlazne datoteke na viruse. To podrazumeva datoteke i e-poruke koje primate na mrei, stavke koje preuzimate i
datoteke koje otvarate sa CD-ROM-ova i disketa.
186
Poglavlje 4
savet:
Ako elite nekome da prosledite poruku, obino je najbolje da kopirate samo
prikladne ifnormacije i da ih kopirate na novu e-poruku. Na taj nain ete i ne znajui,
smanjiti mogunost slanja pretnje nekome drugom.
Takoe moete kupiti softver koji dodaje mogunosti vaoj aplikaciji za
e-potu. Moete nabaviti veliki broj softvera protiv neeljene pote, od softvera koji samo izoluje sumnjivu neeljenu potu, do softvera koji ograniava sve adrese e-poruka koje se ne nalaze na dozvoljenoj listi adresa.
187
Pored toga to ljudi ele da provale u va raunar, postoje oni koji takoe
ele da dou do vaih linih informacija.
188
Poglavlje 4
beleka:
ak i ako nemate kreditnu karticu ili raun u banci na svoje ime, dobro je imati naviku
da pratite ova ista pravila za prijavljivanje kada je re o deljenju poklona i besplatnih
stvari na mrei. Vi i dalje dajete line informacije i treba da budete svesni na koji sve
nain lokacija moe upotrebiti te informacije.
189
beleka:
Bezbedan nain je korienje jedne lozinke za sve zabavne Web lokacije, kao to
su igre, askanje i tako dalje, a neke druge lozinke za osetljive transakcije, kao to je
kupovina knjiga na Web lokaciji Amazon.com. Na taj nain postoji manja mogunost
da vae osetljive transakcije budu kompromitovane. Nikad nemojte koristiti podatke
kao to je datum vaeg roenja, broj telefona ili ime.
Obratite panju na ikonicu za zakljuavanje (Lock icon) koja se nalazi na
dnu, u desnom delu statusne trake i URL stranicu koja definie HTTPS.
Katanac oznaava da je lokacija ifrovana i da koristi kriptografske protokole ili SSL. SSL se nalazi u veini pregledaa i to je protokol, ili skup
pravila koja se koriste za prenos informacija na bezbedan nain. Kada prenesete neto koristei HTTP protokol i unesete bezbednu stavku za lokaciju, HTTP e se promeniti u HTTPS.
190
Poglavlje 4
191
beleka:
192
Poglavlje 4
U ovoj lekciji ste istraili naine da se zatitite dok ste na mrei. Istraili
ste tri osnovne pretnje: one koje pokuavaju da napadnu va raunar, one
koje pokuavaju da dou do vaih informacija i one koje pokuavaju da vas
lino povrede. Nauili ste kako da koristite kombinaciju softvera, hardvera i
nekih osnovih voica da biste imali bezbedno iskustvo na mrei.
ta je sledee?
193
c. Ko objavljuje sadaj na lokaciji? Napiite neto o organizaciji ili kompaniji ija je lokacija. Da li mislite da je ovo bezbedna lokacija? Zato
jeste ili zato nije?
d. Da li ste sa ove lokacije posetili drugu lokaciju? Ako jeste, navedite
jednu lokaciju za koju mislite da je od koristi a do koje ste doli sa
ove?
e. Da li ste pronali informacije koje su vam bile od koristi na ovoj lokaciji o bezbednosti na internetu? Objasnite.
f. ta vi mislite o ovoj lokaciji?
g. Da li mislite da postoje stvari koje bi roditelji i nastavnici trebalo da
vide na ovoj lokaciji? Objasnite.
Pitanja za pregled
1. Razgovarajte o nekim uobiajenim opasnostima kojima je izloen va
raunar od spoljnih uticaja na mrei.
2. Koji su najvei rizici po vas na mrei?
3. Koji su razlozi zato bi neko eleo da doe do vaih linih informacija na mrei?
4. Na osnovu svih mera predostronosti o kojima ste itali u ovom poglavlju, sastavite spisak osnovnih pravila za bezbedno korienje interneta.
5. Razgovarajte o slinostima i razlikama izmeu virusa, crva, Trojanskih
konja i neeljene pote.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
b. Koje je vrste ova lokacija? Da li se na njoj neto prodaje? Ako se prodaje, ta je to? Ako se na ovoj lokaciji prodaje neto, da li postoje informacije koje su vam korisne?
194 Poglavlje 4
Poglavlje 4: Pregled
ta ste nauili o svojoj zatiti na mrei
U ovoj lekciji ste istraili kako da se zatite na mrei. Istraili ste tri osnovna
napada: pokuaj napada na va raunar, pokuaj dolaska do vaih informacija i pokuaj da se naudi vama lino. Nauili ste kako da koristite kombinaciju softvera, hardvera i nekih osnovnih pravila da biste bili bezbedni
na mrei.
Kolai
Cracker (haker)
195
Ekstraktori e-pote
ifrovanje
Zatitni zid
Haker
Kraa identiteta
196
Poglavlje 4
Alatke za pijuniranje
Neeljena pota
197
Webcrawler
Crv
Virus
198 Poglavlje 4
Predloene Web lokacije
NetSmartz:
http://www.netsmartz.org
Stay Safe Online:
http://www.staysafeonline.com/play.htm
CyberPatrol:
http://www.cyberpatrol.com
Safe Teens:
http://www.safeteens.com
Safe Kids:
http://www.safekids.com
Istraite dve Web lokacije od tri gore navedene i odgovorite na sledea pitanja:
a. Koje Web lokacije ste pregledali?
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
b. Koje je vrste ova lokacija? Da li se na njoj neto prodaje? Ako se prodaje, ta je to? Ako se na ovoj lokaciji prodaje neto, da li postoje informacije koje su vam korisne?
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
c. Ko objavljuje sadraj na lokaciji? Napiite neto o organizaciji ili kompaniji ija je lokacija. Da li smatrate da je ovo bezbedna lokacija?
Zato jeste ili zato nije?
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
199
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
e. Da li ste na ovoj lokaciji pronali informacije koje su vam bile od koristi o bezbednosti na internetu? Objasnite.
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
200
Poglavlje 4
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Pitanja za istraivanje
1. Razgovarajte o najeim opasnostima kojima je izloen va raunar
od spoljnih uticaja na mrei.
201
3. Koji su razlozi zato bi neko eleo da doe do vaih linih informacija na mrei?
Poglavlje
5
Planiranje mree
U prethodnim lekcijama ste uili o upotrebi najvee svetske raunarske mree, interneta. Nauili ste osnovne principe mrea, istraili World
Wide Web, pogledali druge oblasti interneta i razmatrali kako da bolje
obezbedite mreu i raunare koji su povezani na internet i obezbedite
sebi najsigurnije mogue iskustvo na mrei. Skoro ste spremni da sve
objedinite i napravite svoju mreu. Poslednji korak koji morate da uinite pre toga jeste preliminarno planiranje.
U ovom poglavlju istraiete razliite vrste mrea i poeti planiranje svih
potrebnih koraka za pravljenje sopstvene mree.
UPOZORENJE:
Iako je programe mogue deliti preko mree, vano je da ih delite samo ako imate
potrebnu dozvolu. Na primer, ukoliko kupite program Microsoft Word, imate pravo
da koristite taj program samo na jednom raunaru. Ukoliko elite da ga delite sa
drugim korisnicima, morate da kupite licencu po mestu koja omoguava da
isti program koristi vie ljudi.
204
Poglavlje 5
Deljenje datoteka
Deljenje opreme kao to su tampai, faks ureaji i skeneri
Veza sa internetom
Igranje igrica
Mree su kljune za deljenje informacija kao to su ulice kljune za transport. Sada kad razumete osnove, moete istraivati neke specifine funkcije mree. Prilikom stvaranja mree neophodno je da znate ta elite da
postignete.
Planiranje mree
205
206
Poglavlje 5
PRAKTINA VEBA:
Sada uradite praktinu vebu: Prouavanje modema i mrenih skretnica.
Planiranje mree
207
Arhitektura mree
Prilikom planiranja rasporeda mree, treba da razmotrite kako e se podaci
prenositi meu raunarima na mrei. Ovo je poznato kao arhitektura mree.
Arhitektura e u velikoj meri odrediti strukturu vae mree, to ete detaljnije videti u daljem tekstu.
Svaki tip arhitekture mree ima niz standarda ili protokola koji definiu
kako se podaci kreu u mrei. Moete se sresti sa etiri osnovne arhitekture
mree:
Ethernet arhitektura: najpopularnija i najjeftinija arhitektura
mree.
Token-ring arhitektura: esta u veim organizacijama, sve bre
postaje zastareli tip arhitekture mree.
ARCNet arhitektura: jedna od najstarijih arhitektura.
AppleTalk arhitektura: stvorena od kompanije Apple za kontrolu
podataka koji se prenose preko Apple raunara.
Danas je najpopularnija arhitektura Ethernet. Kako se ona najee koristi,
treba da se upoznate sa arhitekturom Ethernet i da shvatite neke osnovne
koncepte.
208
Poglavlje 5
Topologija mree
Jo jedna vana stavka za razmatranje jeste struktura mree koju elite da
uspostavite. Struktura, poznata i kao topologija mree, predstavlja raspored mree i obino zavisi od arhitekture mree. To ukljuuje nain na
koji su raunari i resursi fiziki postavljeni, kao i nain na koji se prenose
podaci meu tim raunarima.
Postoje etiri glavna tipa strukture mree:
Topologija zvezde
Topologija magistrale
Topologija prstena
Hibridna topologija
NAPOMENA:
Da biste predstavili sebi kako izgleda zvezdasta mrea, zamislite toak sa voritem
u centru kao centralnim ureajem za povezivanje i linije koje polaze od centra, kao
raunari povezani sa centralnim ureajem.
Zvezdaste mree
Danas je najei tip strukture mree zvezdasta mrea. U topologiji zvezde
svaki raunar je povezan sa centralnom takom na mrei. Na slici 5-3 je
prikazana mrea sa topologijom zvezde.
209
Svaki tip topologije ima neke prednosti i mane. Odlike zvezdaste mree:
Moete dodavati raunare na centralnu vezu bez gaenja cele
mree.
Svaki raunar i ureaj povezan je sa centralnim ureajem za povezivanje.
Ukoliko se pojavi problem na jednom raunaru na mrei, ostali
raunari neometano nastavljaju da rade, samo ne mogu da pristupe
podacima na problematinom raunaru.
Raunari ne mogu biti na udaljenosti veoj od 100 metara od centralnog ureaja.
Svaki centralni ureaj za povezivanje moe da povee do 24 raunara.
Planiranje mree
210
Poglavlje 5
Magistralne mree
Magistralna mrea je mrea u kojoj su svi raunari povezani du jednog
kabla, poznatog kao kima. Magistralne mree se esto koriste u sistemima
kunih mrea ili drugih malih mrea u kojima su povezana samo dva ili tri
raunara. Na slici 5-4 je prikazana mrea sa topologijom magistrale .
Planiranje mree
211
NAPOMENa:
U poglavlju 6 nauiete vie o vrstama kablova.
Morate dodati terminator na svaki kraj magistralne mree. Kad
kabl doe do poslednjeg raunara, on se povee sa tim raunarem
i zatim se kabl prekida. Tako se spreava vraanje podataka kroz
mreu i meanje sa novim podacima koji su poslati.
Nema potrebe za centralnim ureajem za povezivanje.
Nije jednostavno dodati raunare na magistralnu mreu. Morate
prekinuti mrenu vezu da biste dodali raunar.
Prstenaste mree
Prstenasta mrea se odlikuje jednim kablom kojim su povezani raunari
postavljeni ukrug. Prstenaste mree su danas manje popularne nego to su
bile nekada. Na slici 5-5 je prikazana mrea sa topologijom prstena.
Ukoliko jedan raunar na mrei ima problema, taj kvar utie na sve
raunare na mrei.
212
Poglavlje 5
Hibridne mree
Postoji mnogo varijacija ovih osnovnih topologija. Poto moete da kombinujete razliite topologije na istoj mrei, pojavile su se hibridne mree koje
kombinuju barem dva razliita tipa topologija.
Na primer, moete da poveete nekoliko zvezdastih mrea koristei jedan
kabl. Tako se pravi magistralna mrea sa koje se grana nekoliko zvezdastih
mrea. Na slici 5-6 je prikazana tipina hibridna mrea.
213
NAPOMENA:
Pogledajte priloeni list Uporeivanje topologija za pregled razliitih topologija.
Odlike topologije viestrukih puteva ukljuuju:
Mree koje povezuju kancelarije na razliitim lokacijama su obino
hibridne. Kompanija moe da koristi zvezdastu mreu u kancelariji
u Sijetlu, a magistralnu mreu u kancelariji u Atlanti.
Moete povezati razliite tipove mrea preko modema. Na primer, ukoliko kod kue imate magistralnu mreu, moete se preko
modema povezati sa kolskom mreom koja koristi topologiju zvezde.
Planiranje mree
214
Poglavlje 5
ta jo treba razmotriti
Kad planirate mreu, treba da razmotrite i druge faktore pre nego to se
odluite za odreeni tip mree. Na primer, treba da uzmete u obzir:
Postojeu opremu; ukoliko vaa kua, kola ili kancelarija ve imaju
mreu i vi elite da je nadogradite, ili ukoliko su vam dostupni
odreeni raunari, treba da razmotrite ta moe da se uradi sa
vaom postojeom opremom.
Veliinu mree; ukoliko imate samo nekoliko raunara, mogue je
napraviti mreu ravnopravnih korisnika, ali kada povezujete vie od
deset raunara, morate da se usmerite na klijent/server mreu.
Koliinu podataka koje elite da delite; tip i koliina podataka koje
planirate da delite mogu da utiu na izbor tipa mree koji vam je
potreban. Ukoliko prenosite velike datoteke, kao to su muzike,
video ili grafike datoteke, potrebna vam je mrea koja omoguava
deljenje veih koliina podataka veom brzinom.
Fiziku lokaciju; vano je gde planirate da postavite raunare.
Ukoliko su raunari na razliitim spratovima u jednoj zgradi, treba
da odaberete najbolju konfiguraciju za raunare i najbolju topologiju
mree za taj prostor.
Mreni serveri
Ukoliko ste odluili da koristite mreu ravnopravnih korisnika, nije vam
potreban server. Server je, meutim, neophodna komponenta klijent/server
Planiranje mree
215
216
Poglavlje 5
PRAKTINA VEBA:
Popunite radni list sa specifikacijama servera.
Memorijski ureaji
Velika mrea e obino imati server za datoteke za uvanje podataka. Na
serveru za datoteke je neophodno imati dovoljno velike i dovoljno pouzdane memorijske ureaje za bezbedno uvanje podataka.
Memorijski ureaji mogu biti:
vrsti diskovi; to su primarni memorijski ureaji koji se mogu nai
na serveru za datoteke i u veini drugih raunara
Disk jedinice s trakom
CD-ROM i DVD-ROM disk jedinice
Optike disk jedinice
Mrena memorija
BIRANJE TAMPAA:
Prilikom biranja tampaa za mreu treba da razmotrite nekoliko stvari, kao to su
brzina tampaa, kvalitet tampe koji vam je potreban te koliko ete otprilike stranica
tampati meseno. Sve ove stavke mogu da vam poslue prilikom uporeivanja
tampaa kako biste napravili najbolji izbor za svoje potrebe.
Mreni tampai
Mree nude prednost deljenja tampaa. Umesto da nabavljate po jedan
tampa za svaki raunar, vie raunara moe da deli tampa. Tip tampaa na mrei zavisi od veliine mree. Za kuni sistem je verovatno dovoOsnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Planiranje mree
217
ljan ink jet ili mali laserski tampa. Na veim mreama moe da postoji
vie laserskih tampaa i obino postoji server za tampanje. Server za
tampanje je raunar koji upravlja zadacima i uva sve zadatke za tampanje koje svi raunari na mrei alju tampau. Server za tampanje prima
zadatke za tampanje, odreuje prioritete i zatim alje zadatak odgovarajuem tampau.
Ureaji za povezivanje
Kada ste uili o topologijama mree, moda ste primetili da veina topologija koristi ureaje za povezivanje mree. To su razliiti tipovi opreme koja
meusobno povezuje raunare na mrei ili koja povezuje mreu sa drugim
mreama i drugom opremom. Postoji mnogo razliitih tipova ureaja za
povezivanje i svaki od njih ima razliitu namenu. Sledi opis nekoliko najeih ureaja za povezivanje.
vorita
vorite je centralni ureaj za povezivanje na koji se prikljuuju svi kablovi
u mrei. Iako su se tradicionalno koristila samo u zvezdastim mreama,
vorita se danas koriste u veini konfiguracija mree. Na slici 5-9 je prikazano tipino vorite.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
218
Poglavlje 5
vorita primaju signale sa jedne lokacije i zatim ih alju dalje na putu kroz
ostatak mree.
vorite ima niz prikljuaka, poznatih kao portovi, u koje se prikljuuju
kablovi razliitih raunarskih ureaja. Svako vorite se moe povezati sa
razliitim brojem raunara, obino 4, 8, 16 ili 24. Ukoliko imate veliku mreu,
moete prikljuiti dodatna vorita kako biste proirili mreu. Povezivanje
vie vorita je poznato kao lanano povezivanje (daisy chaining).
Svi
Svi je veoma slian voritu. Dok vorite prima signal sa jednog raunara
a onda ga alje na mreu, svi dobija podatke sa mree i zatim alje podatke
na odreeno mesto na mrei. Svi se moe koristiti samo na Ethernet mreama. Na slici 5-10 je prikazan tipian svi.
Planiranje mree
219
Mrene skretnice
Mrena skretnica prouava mreu i moe da otkrije ako neki deo mree
radi sporije ili ako u nekoj oblasti postoji problem. Ukoliko mrena skretnica uoi problem, ona preusmerava podatke oko problema tako da stignu
to bre.
Mreni prolazi
Mreni prolaz je ureaj za povezivanje koji povezuje dve razliite vrste
mrea. Mreni prolaz prima podatke, prevodi ih tako da mrea primalac
moe da ih razume, a zatim prevod alje na odredite.
Mreni prolaz, koji je prikazan na slici 5-12, obino je hardver koji se povezuje na mreu i prenosi podatke izmeu mrea. Meutim, to takoe moe
biti softver koji prevodi podatke poslate pomou razliitih protokola na
istoj mrei.
220
Poglavlje 5
PRAKTINA VEBA:
Uradite vebu Ureaji za povezivanje.
Modemi
Modemi omoguavaju raunarima na mrei da razmenjuju podatke. Modem
je zapravo skraenica od modulator-demodulator. Modemi koriste telefonske linije za razmenu podataka. Oni prevode podatke iz digitalnog oblika
na jednom kraju mree u analogni oblik koji telefonska linija moe da
razume, a zatim ih vraaju u digitalni oblik za drugu mreu.
Na slici 5-13 je prikazana tipina konfiguracija mree sa razliitim hardverskim komponentama.
Planiranje mree
221
PRAKTINA VEBA:
Uradite vebu Planiranje mree.
Windows 95/98/Me/XP
222 Poglavlje 5
ta ste nauili o planiranju mree
U ovoj lekciji ste zapoeli planiranje svoje mree. Pre nego to zaista pristupite fizikom povezivanju, morate da znate ta elite da postignete, kakve
zadatke elite da mrea obavlja, a zatim da napravite plan kako treba da
izgleda struktura vae mree.
ta dalje?
U sledeem poglavlju objediniete sve to ste nauili i napraviete sopstvenu mreu. Povezaete raunare i zatim ete se preko mree povezati
sa internetom.
Modem
100BaseT
AppleTalk arhitektura
Arhitektura
ARCNet arhitektura
Magistralna mrea
Central Processing Unit (CPU)
Lanano povezivanje
Ethernet arhitektura
Fast Ethernet
Mreni prolaz
Gigabit Ethernet
Hardver
vorite
Mrea sa hibridnom topologijom
viestrukih puteva
Dobavlja internet usluga (Internet
Service Provider (ISP))
Planiranje mree
223
Pitanja za pregled
1. ta sve moete da radite preko mree?
2. Objasnite razlike izmeu zvezdastih, prstenastih i magistralnih mrea
za malu kunu mreu. ta su prednosti, a ta mane svake od njih?
3. Opiite razlike i slinosti izmeu vorita, svia, mrene skretnice i
mrenog prolaza.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
224 Poglavlje 5
Poglavlje 5: Deljenje datoteka
i tampaa veba
Ovaj dokument sam preuzeo sa deljene fascikle na mrei.
Nakon to popunite informacije koje se nalaze dole, sauvajte ovaj
dokument pod sledeim nazivom
<vae ime> Sharing Files and Printers.doc.
1. Kako se zovete?
2. Koji je danas datum?
Intel Pentium 4
procesor na 2.4
GHz ili 3.4 GHz
512 KB
800 MHz
Do 4 GB DDR
memorije
3 mesta (slots)
2 - 1, 2 - 5.25
kuita
Gigabit NIC
499 USD
Procesor
Ke memorija
Bus
Memorija
Prostor za
proirenje
memorije
Kuita za
vrste diskove
vrsti diskovi
Mrena
interfejs kartica
Cena
6,603 USD
Gigabit Ethernet
8 - 1 kuita
7 mesta (slots)
Do 24 GB SDRAM
memorije
400 MHz
512 KB
Odlian za vea
preduzea. Koristite ga
za deljenje datoteka i
tampaa, aplikacije na
internetu, sjajna zatita
podataka za osetljive i
kritine informacije.
1,765 USD
4 - 1 kuita
5 mesta (slots)
Do 4 GB SDRAM
memorije
800 MHz
Do 1 MB
Intel Pentium 4
procesor - 3.4 GHz
Samo kuite
Samo kuite
Dizajn
Koristan za mala i
srednje velika preduzea.
Podrava procese kao
to su deljenje datoteka
i tampaa, internet,
e-pota i udaljene
kancelarije.
Sjajan pristupaan
server za kancelarije
kod kue i mala
preduzea. Odlian
za deljenje datoteka
i tampaa i najbolja
zamena za peer-topeer mree.
Osnovni server
Rezime
Pristupaan server
8,793 USD
Gigabit Ethernet
8 - 1 kuita
11 mesta (slots)
Do 32 GB SCRAM
memorije
400 MHz
512K do 4 MB
Do 4 Intel Xeon
procesora, od 2.0 GHz
do 3.0 GHz.
Idealan za sofisticirana
preduzea i velike
korporacije. Koristan za
e-potu i slanje poruka
u okviru korporacije,
trgovinu na mrei,
srednje veliku bazu
podataka.
Sofisticirani Server
Planiranje mree
225
226
Poglavlje 5
2. Vea lekarska ordinacija nadograuje softver i imae automatiozovan sistem za kartone pacijenata. Sve e biti na raunaru. Lekari
rade na 5 razliitih lokacija u blizini velikog grada u Sjedinjenim
Amerikim Dravama. Treba da pristupe kartonima pacijenata iz
svake od ordinacija. Treba da budu u mogunosti da brzo pristupe
podacima i morae da pristupaju datotekama putem interneta.
Trebaju im vane informacije o pacijentima koje imaju kako bi mogli
da ih preuzmu i pogledaju i moraju biti u mogunosti da se oslone
na njih. eleli bi da cena servera bude manja od 10,000 dolara. Koji
server biste im preporuili i zato?
Planiranje mree
227
228 Poglavlje 5
Poglavlje 5: Planiranje i kreiranje mree
Izaberite jedan od tri scenarija koja su dole navedena. Koristei Kontrolnu
tabelu za planiranje mree, popunite odeljak Dizajn SAMO za jedan scenario, kao to vam je to va nastavnik objasnio.
Scenario 1:
Malo osiguravajue drutvo sa dva agenta i administratorom nadograuje
mreu sa peer-to-peer mree na malu klijentsku/serversku mreu. Proetajte
po kancelariji, proverite postavku i instalaciju postojeih raunara, utvrdite
koju ete opremu moi da koristite i ta e vam biti potrebno da kupite i/ili
nadogradite, a zatim dizajnirate novi sistem.
Scenario 2:
Velika lekarska ordinacija nadograuje softver i imae automatizovan sistem
za kartone pacijenata. Sve e biti na raunaru. Iako lekari rade na pet razliitih lokacija u blizini velikog grada u Sjedinjenim Amerikim Dravama,
izabrani ste ba vi da postavite mreu za jednu lokaciju. Ordinacija ima
oko 10 lekara, a kancelarijsko osoblje broji skoro 30 ljudi; ve poseduje
raunare u kancelarijama, i po jedan raunar u lekarskim ordinacijama. Sve
osoblje treba da pristupa kartonima pacijenata iz svake ordinacije i treba da
budu u mogunosti da pristupaju datotekama putem interneta sa bilo kog
raunara. ta biste preporuili? Skicirajte kancelariju i utvrdite kako moete
koristiti postojeu opremu i ta ete morati da kupite.
Scenario 3:
Komija vas je zamolio da mu pomognete. etvorolana porodica eli da
umrei svoje raunare. Nadaju se da e se kupovina svesti samo na ureaje
za povezivanje i kablove i da e moi da iskoriste postojee raunare koje
imaju. Oba roditelja imaju raunar, kao i oba tinejdera. Majka je grafiki
dizajner. U budunosti e esto raditi od kue i trebae joj pristup internetu da bi datoteke putem interneta slala svom preduzeu. Re je o velikim
datotekama i trebae joj dovoljno brza veza da bi mogla da ih alje. Slua
muziku na mrei, koristi program za slanje instant poruka i elektronsku
potu. Otac je profesor na fakultetu i esto radi na svom raunaru. Potreban
mu je pristup internetu, treba da je u mogunosti da alje i prima e-potu,
mora da ima dovoljno prostora za uvanje datoteka svojih aka, i on zaista
uiva u putanju muzike i gledanju video-zapisa na mrei. Oba tinejdera
imaju svoju sobu i raunare. Potreban im je pristup internetu, obojica esto
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Planiranje mree
229
230 Poglavlje 5
Kontrolna tabela za planiranje mree
Koraci
Dizajn
q
Hardver
q
Softver
q
Koju vrstu kablova ete koristiti ili da li ete koristiti beini internet?
Internet
q
Instalacija mree
q
Planiranje mree
231
Koraci
Instalacija mree
Instalirajte kablove da biste fiziki povezali raunare. Poveite kablove
sa mrenim voritima, telefonskim pirkljucima, raunarima i drugim
ureajima.
Jedan kabl
povezuje sve
raunare.
Bus
Jedan po jedan
raunar alje
informacije.
Informacije
se kreu kroz
kabl i raunar
pristupa
informacijama
van kabla.
Sve informacije
prolaze kroz
centralnu
mrenu vezu.
Zvezdasta
(Star Bus)
Svaki raunar
je povezan
na ureaj za
povezivanje.
Prenos
informacija
Topologija
Svi raunari
moraju biti
blizu centralnog
ureaja. Duina
kabla moe biti
najvie do 100
metara. Moe da
se instalira do 24
raunara po mrei.
Instalacija
Proirenje
Da biste
dodali raunar,
morate
iskljuiti mreu
i ukloniti kabl
iz postojeih
raunara.
mree
Dodaete
novi raunar
tako to ete
novi kabl iz
raunara
ukljuiti u
ureaj za
povezivanje.
Ako ne radi
jedan raunar,
ne radi itava
mrea.
Kada jedan
raunar ne
radi, ostali
deo mree
funkcionie.
Ako ureaj za
povezivanje ne
radi, ne radi ni
mrea.
Reavanje
problema
Najskuplja od
jednostavnih
topologija,
zahteva skupe
ureaje za
povezivanje.
Obino je
jeftinija od
hibridne
mree.
Jeftinija mrea
poto obino
koristi jedan
neprekidni
bakarni kabl.
Cena
Jedan neprekidni
kabl povezuje
sve ureaje.
Terminator je
neophodan na
kraju svakog
kabla. Koristi
koaksijalne
i kablove sa
upredenom
paricom.
Koristi kabl sa
upredenom
paricom. Zahteva
velike koliine
kabla. Ne vie
od 100 metara
od raunara
do ureaja za
povezivanje.
Korienje
kablova
232 Poglavlje 5
Poglavlje 5: Poreenje mrenih topologija
Kombinacija
dve ili vie
razliitih
struktura.
Ureaji za
povezivanje
omoguavaju
kombinovanje
razliitih mrea
i razliitih
topologija
veoma lako.
Morate presei
kabl koji je
povezivao
postojee
raunare da
biste dodali
nov raunar,
tako da
mrea nee
funkcionisati
dok se novi
raunar ne
povee.
Jedna od
najskupljih
topologija zbog
visoke cene
kabla.
Otkrivanje
Skupa, velika
i reavanje
i obino
problema
kompikovana.
je najtee
kod okvakve
topologije zbog
razliitih vrsta
tehnologija koje
se koriste.
Ako postoji
oteenje
na kablu ili
greka u mrei,
informacija
nastavlja da
se prenosi
na ostatak
kruga dok
ne stigne do
take prekida.
Ovo olakava
otkrivanje
i reavanje
problema.
esto se pravi
kada se proiruje
postojea mrea.
Moe koristiti
razliite vrste
ureaja za
povezivanje.
Hibridna
(Hybrid Mesh)
esto
koriena
vrsta za velike
razdaljine.
Informacije
se mogu
preneti na
vie razliitih
naina, u
zavisnosti
od drugih
topologija.
Raunari su
smeteni blizu
jedan do drugoga.
Instalacija je
jednostavna.
Nema konektora.
Krug nema
poetak niti kraj.
Informacije se
kreu u jednom
pravcu ukrug
Jedan kabl koji dok ne stignu
je konfigurisan do pravog
u prsten.
raunara.
Prstenasta
(Ring)
Vrsta kablova
zavisi od vrste
mrea. Moe
se koristiti kabl
sa upredenom
paricom i
koaksijalni kabl.
Takoe, mogu se
koristiti i optiki
kablovi na veim
razdaljinama.
Zahteva vie
kabla neko
ostale topologije.
Koristi kabl sa
upredenom
paricom.
Planiranje mree
233
234 Poglavlje 5
Poglavlje 5: Pregled
ta smo nauili
U ovoj lekciji ste poeli da radite na planiranju svoje sopstvene mree. Pre
nego to zapravo ponete fiziki da postavljate mreu, morate da znate koje
su vae potrebe koje elite da postignete, koje zadatke elite da obavlja
mrea i da zatim razvijete plan kako elite da organizujete svoju mreu.
100BaseT
AppleTalk arhitektura
Arhitektura
ARCNet arhitektura
Planiranje mree
235
Bus mrea
Eternet arhitektura
Brzi eternet
Gigabitni eternet
236
Poglavlje 5
Hardver
Modem
Planiranje mree
237
Port
Server
238
Poglavlje 5
Ureaj za skladitenje
Svi (Svitch)
Terminator
Token-ring arhitektura
Topologija
Planiranje mree
239
Web
lokacija 2
240
Poglavlje 5
Web
lokaija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Planiranje mree
241
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
242 Poglavlje 5
Pitanja za istraivanje
1. ta sve moete da uradite na mrei?
Poglavlje
6
Pravljenje mree
U prethodnoj lekciji ste planirali svoju mreu. Razmotrili ste kako ete
koristiti mreu, fiziku strukturu mree, topologiju i veliinu mree. Sada
ste spremni da objedinite to znanje i da napravite sopstvenu mreu.
243
244
Poglavlje 6
NAPOMENA
Iako izgledaju slino, kablove za kablovsku televiziju ne moete koristiti na
raunarskoj mrei.
Biranje kabla
Postoji mnogo naina za prenos podataka i pravilan izbor najee zavisi
od vrste mree koju ste odluili da instalirate. Najpopularniji i najstariji prenosni medij jeste kabl, ali danas postoje beini naini za prenos podataka
preko mree. Ukoliko ste se odluili za kablovski sistem, prvo morate da
odaberete kabl.
Koaksijalni kabl
Koaksijalni kabl je nekada bio industrijski standard, a i dalje se sree na
starijim mreama. esto nazivan i samo koaks, ovaj kabl je slian onom
koji kablovska kompanija koristi za dovoenje kablovske televizije u va
dom. U centru se nalazi puna bakrena ica okruena izolacionim slojem
plastike. Preko svega toga se nalazi zatitna metalna mrea ili folija, a sve
zajedno je obavijeno zatitnim slojem. Na slici 6-1 je prikazan deo koaksijalnog kabla.
Pravljenje mree
245
zali vie koaksijalnih kablova i da biste kabl povezali sa mrenom karticom, morate koristiti ureaj koji se zove BNC konektor (British Naval
Connector BNC). Na slici 6-2 je prikazan BNC ureaj.
246
Poglavlje 6
Karakteristike
CAT 1
CAT 2
CAT 3
CAT 4
CAT 5
Pravljenje mree
247
Optiki kabl
Optiki kabl se razlikuje od drugih mrenih kablova po tome to prenosi
vibriranje svetlosti, a ne elektrine impulse. Ovaj skupi i brzi kabl je popularan za backbone segmente mrea koji treba da na velikoj daljini poveu
vie drava ili zemalja. Poto se umesto elektrinih impulsa koristi svetlost, mogunosti breg prenosa su vee nego kod ostalih tipova kablova.
Optiki kabl moe da prenosi podatke brzinom do 10 Gb/s. Na slici 6-5 je
prikazan deo optikog kabla.
248
Poglavlje 6
Optiki kabl se sastoji od jednog ili vie staklenih ili plastinih vlakana
koja prenose svetlost. Jedan kabl moe da se sastoji od vie vlakana, ime
se omoguava da vie mrea prenosi podatke kroz isti kabl. Svako vlakno je obavijeno zatitnom oblogom, a zatim slojem plastike koji se zove
bafer. Spolja se nalazi omot od vre plastike. Optiki kablovi su najskuplji
kablovi.
PRAKTINA VEBA
Uradite praktinu vebu sa kablovima.
Instaliranje kabla
Nakon to ste izabrali odgovarajui tip kabla kojim elite da poveete raunare, spremni ste za poetak instaliranja poznatog kao razvoenje kablova.
Ukoliko kablove postavljate trajno u neku zgradu, oni se obino razvode
iza zidova i u plafonu ili podu. Korisnici mogu da pristupe kablovima kroz
utinice na zidu, slino kao to prikljuujete telefon ili kablovsku televiziju.
Ukoliko instalirate nove kablove u zgradu, treba da razmotrite koje je najbolje mesto za razvoenje ica. Mnogi elektrini ureaji u kancelariji, kao
to su fluorescentna svetla, klima-ureaji i fotokopir aparati mogu da izazovu smetnje u kablovima. Treba da postavite ice to dalje od svih ovih
ureaja i drugih izvora struje.
Najbolji nain za postavljanje kablova je kroz kanalice. Kanalice su uplje
cevice koje se koriste za zatitu kablova. Ukoliko zgrada ima ugraene
provodnike, moete sprovesti kablove kroz njih da ih ne biste povlaili
preko poda, preko zidova i da biste ih drali dalje od ureaja koji mogu da
izazovu smetnje.
Prostor koji se koristi za distribuciju vazduha u sistemima za ventilaciju
u zgradama se zove plenum. Ukoliko standardni raunarski kabl izgori u
poaru, plastina obloga oslobaa otrovne gasove koji ne bi trebalo da
dospeju u sistem za ventilaciju. Ukoliko kabl sprovodite kroz plenum,
morate da koristite posebni plenum kabl koji ne oslobaa gasove u sluaju
poara.
Ukoliko nemate provodnike, prostora u zidovima ili plafonima, ice moete
sprovesti i na staromodan nain, postavljanjem kablova ispod stola du
poda. Ukoliko se odluite za ovaj nain, vodite rauna da postavite ice
tako da nisu blizu stopala ljudi kako ne bi dolo do sluajnih nezgoda, i
uvek povezujte grupe ica zajedno.
Pravljenje mree
249
3com: http://www.3com.com
250
Poglavlje 6
PRAKTINA VEBA:
Uradite hardverski deo vebe pravljenja mree.
Pravljenje mree
251
Pre nego to instalirate softver, treba da izdvojite nekoliko sati kada nikome
nee biti potreban raunar da biste bili sigurni da e se instaliranje uspeno
obaviti. Pre instaliranja softvera proverite da li su svi kablovi prikljueni,
da li su svi ureaji za povezivanje i resursi ukljueni i da li sve funkcionie.
Tokom procesa moe se desiti da e softveru biti potreban pristup razliitim komponentama.
Nakon to instalirate operativni sistem, bie potrebno da prebacite podatke
sa raznih servera kako bi on bio dostupan svima. Takoe treba da proverite
bezbednosne postavke i dodelite lozinke da biste zatitili sistem.
Konfigurisanje raunara
Nakon to instalirate operativni sistem i podesite lozinke i korisnike kojima
elite da dozvolite pristup mrei, spremni ste za konfigurisanje svakog
raunara pojedinano. Treba da se postarate da su svakom raunaru dostupne odgovarajue datoteke, da postoji pristup potrebnim resursima i da
ste omoguili deljenje svih datoteka, fascikli ili disk jedinica koje elite da
uinite dostupnim ostalim korisnicima.
252
Poglavlje 6
PRAKTINA VEBA:
Ispunite deo o Pronalaenju ISP-a u radnom listu vebe pravljenja mree.
Veliina: veliina ISP kompanije ponekad odreuje nivo kvaliteta
usluge, tako da ta dva faktora obino idu zajedno. Veliki dobavlja
esto nudi privatne, brze veze za velike kompanije, dok manje
kompanije mogu da ponude samo osnovne, a samim tim i sporije
veze.
Ugovori: postoji mnogo dobavljaa koji zahtevaju potpisivanje jednogodinjeg ugovora da bi vam pruili usluge. Drugi nude popuste i besplatno prvo povezivanje ukoliko potpiete ugovor. Vodite
rauna da dobijete sve informacije napismeno i saznajte ta moete
da uradite ukoliko dobavlja ne prui zadovoljavajui nivo usluge.
Podrka i oprema: raspitajte se o opremi koju dobavlja koristi za
direktno povezivanje na internet. Morate biti sigurni da dobavlja
ima dovoljno osoblja za podrku i da postoji neko ko je dostupan
24 asa dnevno ukoliko naiete na neki problem.
Saznajte da li dobavlja daje potreban hardver ili vi sami morate da
kupite poseban hardver za internet vezu. Na primer, moda e vam
biti potrebna mrena skretnica, poseban tip modema ili specifini
zatitni zid za usluge odreene ISP kompanije.
Pravljenje mree
253
NAPOMENA:
Mrena skretnica koja se koristi za uspostavljanje brze veze izmeu mree i interneta
esto se naziva DSL modem ili kablovski modem. Uprkos tome to se esto nailazi na
ovaj naziv, ona nije modem jer ne prebacuje signale iz digitalnog u analogni oblik kao
standardni modem. DSL ili kablovski modem koristi samo digitalne signale.
T3 veza koristi optiki kabl za prenos podataka brzinom do 44,73
Mb/s. T3 veza, koju obino koriste velike ISP kompanije za povezivanje sa internetom, nudi brzine vie od 800 puta vee od obinog
pozivnog modema.
254
Poglavlje 6
Pravljenje mree
255
Kao to ste nauili ranije tokom ovog kursa, protokol je pravilo ili uputstvo
koje obezbeuje tanu komunikaciju. I umreeni raunari i ISP moraju da se
meusobno razumeju da biste koristili internet. Svaki raunar koji se povezuje na internet koristi TCP/IP Protocol Suite za prenos podataka. TCP/IP,
to je skraenica za Transmission Control Protocol/Internet Protocol, omoguava slanje i primanje podataka preko interneta. Za pravilan rad TCP/IP
protokola treba da znate neke osnovne podatke. Te podatke obino dobijate od ISP kompanije, a zatim vi sami podeavate mreu.
IP adrese
Svakom raunaru koji se povezuje na internet dodeljuje se jedinstvena IP
adresa. IP adrese su nizovi od po etiri broja, odvojeni takama. Na primer,
tipina IP adresa bi mogla da izgleda ovako:
PRAKTINA VEBA:
Uradite vebu podeavanja TCP/IP protokola.
207.46.245.214
256
Poglavlje 6
PRAKTINA VEBA:
Uradite praktinu vebu za pokretanje Windowsovog XP arobnjaka za umreavanje.
Pravljenje mree
257
U ovoj lekciji ste napravili mreu. Od biranja i instaliranja kablova i hardvera do instaliranja softvera i konfigurisanja sistema, prouili ste neophodne korake za uspostavljanje i pokretanje mree. Takoe ste se upoznali
sa osnovama uspostavljanja kune mree.
ta dalje?
Svetske mree e najverovatnije uglavnom biti beine. Raunari e se nalaziti u svakom delu sveta i kontrolisae veinu funkcija u vaem domu ili
na poslu. Svi raunari u vaim televizorima, satovima, svetlima, ureajima,
klima-ureajima, bezbednosnim sistemima, ak i u vaim automobilima,
bie umreeni.
Sledei korak svetskog umreavanja ogranien je samo vaom matovitou.
Propusni opseg
BNC konektor
Koaksijalni kabl
Kanalice
Digitalna pretplatnika linija (DSL)
Server za imenovanje domena
(Domain Name Server (DNS))
Dinamina IP adresa
Optiki kabl
Mreni prolaz
Integrated Services Digital Network
(ISDN)
Dobavlja internet usluga (Internet
Service Provider (ISP))
IP adresa
Plenum
Kabl sa oklopljenim upredenim
paricama (Shielded Twisted Pair
(STP)
Statina IP adresa
T1 veza
T3 veza
TCP/IP protokoli
Transmission Control Protocol/
Internet protokol (TCP/IP)
Prenosni medij
Kabl sa upredenim paricama
Kabl sa neoklopljenim upredenim
paricama (Unshielded Twisted
Pair (UTP))
258 Poglavlje 6
Preporuene Web lokacije
Home PC Network: http://www.homepcnetwork.com
ta je IP adresa? http://www.howstuffworks.com/question549.htm
Kako da uspostavite kunu mreu: http://www.pcworld.com/howto/
article/0,aid,102461,00.asp
Kako da uspostavite malu mreu pomou sistema Windows XP Home
Edition: http://support.microsoft.com/default.aspx?kbid=813936
Kako funkcionie kuna mrea: http://www.howstuffworks.com/homenetwork.htm
Pomo za kune mree: http://www.homenethelp.com/home-network.
asp
1. Prouite dve od gore navedenih Web lokacija i odgovorite na sledea pitanja:
a. Koju Web lokaciju ste posetili?
b. Koji je to tip Web lokacije? Da li ele da prodaju neto? Ukoliko je
odgovor da, ta ele da prodaju?
c. ta vam je bilo najkorisnije na ovoj Web lokaciji? Ukoliko neto
prodaju, da li pored toga nude i podatke koji bi vam mogli biti
korisni?
d. Ko dri ovu lokaciju? Kratko opiite organizaciju ili kompaniju
koja je vlasnik ove lokacije. Da li su podaci na ovoj lokaciji pouzdani? Objasnite.
e. Da li su vam na ovoj lokaciji ponueni saveti koji su vam bili korisni prilikom uspostavljanja male ili kune mree? Objasnite.
f. Da li vas je ova lokacija odvela do drugih lokacija? Ukoliko je odgovor da, navedite jednu korisnu lokaciju koju ste otkrili na ovoj
lokaciji.
g. Kakav je va ukupni utisak o ovoj lokaciji?
2. Od analiziranih lokacija, koja je nudila najvie podataka? Zato mislite da je tako?
Pravljenje mree
259
Pitanja za pregled
1. Koja je razlika izmeu koaksijalnog kabla, kabla sa upredenim paricama i optikog kabla?
2. ta je pet kljunih stvari koje treba da saznate kad traite dobavljaa
internet usluga?
3. Koji sve tipovi internet veza postoje i koja je internet veza najpraktinija za kunu mreu u kojoj e korisnik, sa ogranienim budetom,
redovno otpremati i preuzimati velike datoteke?
260 Poglavlje 6
Poglavlje 6: Planiranje mree: hardver,
softver i medij za prenos podataka
Koristei scenario(je) koji ste izabrali u poglavlju 5 i Kontrolnu tabelu za
planiranje mree, popunite SAMO odeljke Hardver, Softver i Medij za
prenos podataka.
Scenario 1:
Malo osiguravajue drutvo sa dva agenta i administratorom nadograuje
mreu sa peer-to-peer na malu klijentsku/serversku mreu. Moraete postojei hardver da iskoristite koliko god moete da biste smanjili trokove.
Preduzee koristi internet kako bi umreilo pojedinane raunare.
Scenario 2:
Velika lekarska ordinacija nadograuje svoj softver i imae automatizovan proces sa kartonima svojih pacijenata. Sve e biti na raunaru. Iako
lekari rade na pet razliitih lokacija u blizini velikog grada u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, izabrani ste ba vi da postavite mreu za jednu lokaciju. Ordinacija ima oko 10 lekara, a kancelarijsko osoblje broji skoro 30
ljudi; ve postoje raunari u kancelarijama i po jedan raunar u lekarskim ordinacijama. Sve osoblje treba da pristupa kartonima pacijenata iz
svake od ordinacija i treba da budu u mogunosti da pristupaju datotekama
putem interneta sa bilo kog raunara. ta biste preporuili?
Scenario 3:
Komija vas je zamolio da mu pomognete. etvorolana porodica eli da
umrei svoje raunare. Nadaju se da e se kupovina svesti samo na ureaje
za povezivanje i kablove i da e moi da iskoriste postojee raunare koje
imaju. Oba roditelja imaju raunar, kao i oba tinejdera. Majka je grafiki
dizajner. U budunosti e esto raditi od kue i trebae joj pristup internetu da bi slala datoteke svom preduzeu. Re je o velikim datotekama i
trebae joj dovoljno brza veza da bi mogla da ih alje. Slua muziku na
mrei, koristi program za slanje instant poruka i elektronsku potu. Otac
je profesor na fakultetu i esto radi na svom raunaru. Potreban mu je pristup internetu, treba da je u mogunosti da alje i prima e-potu, mora da
ima dovoljno prostora za uvanje datoteka svojih aka, i on zaista uiva
u putanju muzike i gledanju video-zapisa na mrei. Oba tinejdera imaju
svoju sobu i raunare. Potreban im je pristup internetu, obojica esto rade
istraivake zadatke, koriste program za slanje instant poruka i e-potu, i
igraju se na mrei interaktivnih igara.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Pravljenje mree
261
Vrsta modema
Ostali povezani
hardver
Koliko?
Komentar
Mesto za raunar
Laboratorijska
veba
Implementacija
Peer-to-peer mree
Ovo je korak po korak veba koja vodi uenike kroz implementaciju
peer-to-peer mree koja nema vezu sa internetom.
TRAJANJE
VEBE
1,5 h
Cilj
Ova priruna veba za obuku vodi uenike kroz sve neophodne korake
prilikom kreiranja peer-to-peer mree korienjem fizike star bus topologije. Ova veba e na delu testirati njihovu mogunost da implementiraju i testiraju peer-to-peer mreu. Uenici e postupno pratiti implementaciju mree. Na kraju ove vebe uenici e testirati mreu tako to
e kreirati direktorijum deljene datoteke i delie datoteke izmeu radnih
stanica.
263
264
Veba 1
265
Postupna implementacija
Sve grupa uenika treba da urade sledee zadatke.
1. Fiziki poveite sve raunare povezivanjem mrenih kartica radnih
stanica (NIC kartica) tako to ete radnu grupu pridruiti mrenoj
skretnici (hub) radne grupe koristei Cat5 kabl sa RJ-45 konektorima.
2. Pokrenite radne stanice koje e biti pridruene pojedinanim radnim
grupama.
Da biste zapoeli sa kreiranjem radne grupe peer-to-peer mree,
pokrenite arobnjak Network Setup Wizard, nainite sledee korake
na jednom od raunara svih mrea:
4. Kliknite na stavku Network and Internet Connections, a zatim u
desnom oknu dijaloga, kliknite na stavku Setup or change your
home or small office network.
5. U dijalogu Welcome to the Network Wizard, kliknite na dugme
Next.
Slika 1.2
266
Veba 1
6. Na sledeoj stranici proitajte zahteve i kada se uverite da su svi zadovoljeni, kliknite na dugme Next.
Slika 1.3
Slika 1.4
267
Slika 1.5
268
Veba 1
Slika 1.6
Slika 1.7
269
Slika 1.8
13. U sledeem dijalogu kliknite na opciju Just finish the wizard i zatim kliknite na dugme Next.
Slika 1.9
270
Veba 1
14. U dijalogu Completing the network setup wizard kliknite na dugme Finish.
15. Ako vaa radna stranica zahteva da ponovo pokrenete raunar, kliknite na dugme Yes.
16. Prijavite se na vau radnu stanicu.
17. Neka uenici pokrenu arobnjak New Network Wizard (koraci od
3 do 13) na ostalim raunarima u svakoj od mrea da bi ih pridruili
radnoj grupi Mynetwork.
Neka uenici kreiraju deljenu fasciklu na svakom od raunara da bi
testirali peer-to-peer mreu. Uradite sledee korake na svakom od
raunara. Ako ima vie od jednog uenika po raunaru, svako od
njih treba da uini dole navedene korake.
18. Kliknite na dugme Start, idite na stavku All Programs, kliknite na
stavku Accessories i zatim kliknite na stavku Windows Explorer.
19. U desnom oknu dijaloga, kliknite na stavku My Documents.
20. U otvorenom prozoru, kliknite na stavku File, zatim miem pokaite
na stavku New i zatim kliknite na stavku Folder.
21. Fascikli dajte svoje ime praeno reju fascikla (Na primer: Petrova
faskcikla) i kliknite na dugme Enter.
22. U prozoru My Documents, desnim tasterom mia kliknite na ikonu
Folder koju ste upravo kreirali i zatim kliknite na opciju Sharing
and Security.
23. U kartici Sharing, kliknite na opciju Share this folder i zatim kliknite na dugme OK.
24. Na desnoj strani otvorenog prozora, kliknite dva puta na ikonu
Folder koju ste upravo kreirali.
25. U otvorenom prozoru, kliknite na opciju File, pokaite na New i zatim kliknite na Text Document.
26. Upiite ime dokumenta (koristite ime da biste dodelili ime datoteci) i
kliknite na Enter.
27. Zastanite i saekajte dok svi uenici dovre kreiranje svojih tekstualnih datoteka u svojim deljenim fasciklama.
Da biste pristupili deljenim datotekama koje su kreirane u drugim
radnim stanicama od strane dugih uenika u mrei, uradite sledee:
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
271
28. Kliknite na dugme Start, pokaite na stavku All Programs, kliknite na stavku Accessories i zatim kliknite na stavku Windows
Explorer.
29. U levom oknu kliknite na stavku My Documents.
30. U levom oknu kliknite na stavku My Network Places, a zatim kliknite na stavku Entire Network.
31. U desnom oknu, kliknite dva puta na stavku Microsoft Windows
Network.
32. U desnom oknu, kliknite dva puta na radnu grupu Mynetwork.
Napomena: Treba da pogledate spisak radnih stanica koje se nalaze u
radnoj grupi Mynetwork.
34. U desnom oknu, dvaput kliknite na jednu od deljenih fascikli da biste pristupili deljenim datotekama koje su kreirali drugi uenici.
35. U desnom oknu, dvaput kliknite na tekstualnu datoteku da biste je
otvorili. Imajte u vidu da pristupate fizikoj datoteci sa udaljenog mesta.
33. U desnom oknu, dvaput kliknite na jednu od radnih stanica koja nije
vaa da biste pronali deljene datoteke koje su kreirali drugi uenici.
Laboratorijska
veba
Implementacija
klijent-server mree
Ovo je korak po korak veba koja vodi uenike kroz implementaciju i
konfiguraciju deljenja datoteka i tampanja na serverskom i klijentskom
raunaru.
TRAJANJE
VEBE
2h
Cilj
Ova priruna veba za obuku vodi uenike kroz sve neophodne korake
za kreiranje servera za datoteke i tampanje (File i Print servera). Uenici
e takoe konfigurisati klijentski raunar da bi mogli da koriste mreni
raunar i nauie kako da koriste server da bi sauvali datoteke i fascikle. Uenici e pratiti korak po korak impementiranje instalacije i njeno
konfigurisanje. Na kraju ove vebe uenici e testirati kako su instalirali deljenje tampaa i datoteka izmeu radnih stanica i odtampae
probnu stranice sa svojih klijentskih raunara.
Da bi dovrili ovu vebu, svakoj grupi uenika bie potrebne sledee
komponente:
274
Veba 2
Postupna implementacija
Uradite sledee korake u svakoj grupi uenika. Sledea veba prikazuje
Windows 2000 Server i Windows XP okruenje. Windows 2003 Server
okruenje moe biti razliito, ali sadri opte stavke koje su prikazane u
daljem tekstu.
Kreirajte Server datoteka (File Server) (Windows 2000 Server)
1. Instalirajte server koji e biti domain uslugama deljenja datoteka i
servera.
2. Instalirajte radnu stanicu koja e koristiti deljene datoteke i tampa.
Uverite se da su i server i radna stanica povezani sa mrenim voritem (hub) i da su oba raunara povezana.
3. Da biste zapoeli instaliranje usluga datoteka i servera (File and Print
service), poveite se sa serverom i prijavite se sa odgovarajuim koriskikim imenom i lozinkom koje vam je obezbedio nastavnik.
4. Kliknite na dugme Start, zatim kliknite na stavku Programs, kliknikte na ikonu Administrative Tools a zatim kliknite na stavku
Configure Your Server. Na ekranu e se pojaviti meni pod nazivom Windows 2000 Configure Your Server. Na levom delu menija primetiete da postoje izbori za razliite vrste dostupnih servera za
instalaciju.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
275
276
Veba 2
11. Create Shared Folder iskaui prozor e vas pitati da li biste eleli
da kreirate drugu deljenu fasciklu. Kliknite na dugme No.
12. Sada ste kreirali deljenu mrenu fasciklu. Ovu fasciklu moete videti
tako to ete dvaput kliknuti na stavku My Computer i zatim dvaput kliknuti na jedinicu C:. Na jedinici C:, fascikla koju ste upravo
kreirali bi trebalo da bude predstavljena zajedno sa ikonom fascikle
ispod koje se nalazi ruka
deljena.
277
13. Zatvorite prozor Local Disk (C:). Ostavite prozor Windows 2000
Configure Your Server otvoren.
278
Veba 2
279
4. Sada e se pojaviti prozor Locate Your Printer, prihvatite podrazumevanu opciju i zatim kliknite na dugme Next.
5. U prozoru Browse For Printer, kliknite dvaput na ime vae radne
grupe da biste pronali dostupne tampae u vaoj mrei. Kliknite
dvaput na ime tampaa koje je obezbedio nastavnik na poetku
vebe i izaberite ime tampaa. U ovom primeru, naziv servera je
COLOR310 a naziv tampaa je Print. Kliknite na dugme Next.
280
Veba 2
281
10. Vratite se na prozor Windows 2000 Configure Your Server i izaberite opciju Manage printers u meniju Print Server.
282
Veba 2
283
284
Veba 2
17. Kliknite na stavku Add Printer u levom delu ekrana da biste pokrenuli arobnjak Add Printer. Kliknite na dugme Next u prozoru
Welcome to the Add Printer Wizard.
18. U dijalogu Local or Network Printer, izaberite opciju A network
printer, or a printer attached to another computer. Kliknite na
dugme Next.
19. U okviru stavke Specify a Printer, kliknite na Browse for a printer
(ako ve nije izabrana). Kliknite na dugme Next.
20. Pojavie se prozor Browse for Printer. Ovaj prozor e vam omoguiti da pretraite sve tampae koji su trenutno deljeni. Kliknite
dvaput na server sa tanim nazivom servera (u ovom primeru
FILEPRINT), a zatim kliknite na naziv tampaa (u ovom primeru
COLOR310). Kliknite na dugme Next.
285
286
Veba 2
25. Ako tampa dobro tampa, kliknite na dugme OK, ako ne, kliknite
na dugme Troubleshoot da biste utvrdili gde je nastao problem.
Laboratorijska
veba
TRAJANJE
VEBE
1h
Cilj
U ovoj prirunoj mrei treba da se kreira jednostavna mrea tako to
e se izabrati odgovarajua oprema sa datog spiska. Oni koji dobiju
ovu vebu proverie svoje znanje pri dizajniranju jednostavne mree.
Uenici e izabrati neophodne hardverske komponente da bi dizajnirali dva mrena dijagrama, gde jedan ima vezu sa internetom, a drugi
nema.
Ovu vebu bi trebalo da prati grupni razgovor o dizajnu mrea i o slinostima i razlikama izmeu ova dva scenarija.
287
288
Veba 3
Mrene komponente su: Server, File Server, Print Server, Radna stanica A,
Radna stanica B, Radna stanica C, Web Server, Prenosivi raunar sa beinom NIC karticom, Tablet PC sa beinim ureajem za uspostavljanje veze,
PDA ureaj sa beinim ureajem za uspostavljanje veze, Beina pristupna taka, tampa, Zatitni zid, Internet, Mrena skretnica (Router), Svi,
Modem, Mreno vorite (Hub)
289
Veba A: Dizajniranje mrenog dijagrama
koji nema vezu sa internetom
Dizajn mrenog dijagrama
290
Veba 3
291
Veba B: Dizajniranje mrenog dijagrama
koji je povezan sa internetom
Dizajn mrenog dijagrama
292
Veba 3
293
Teme za diskusiju:
Koristite mreno vorite (hub) tamo gde se ne zahteva veza sa
internetom.
Mogunost da radna stanica radi kao file i print server
Mrene komponente sa slike: File Server , Print Server, tampa, Mreno
vorite (hub), Radna stanica A, Radna stanica B, Radna stanica C
294
Veba 3
Teme za diskusiju:
Prednosti i mane primene zatitnog zida u okviru mree
Razlika izmeu korienja mrene skretnice i svia
Mogunost konstrukcije razliitih vrsta topologija mrea korienjem istih ureaja koji su navedeni u ovoj vebi
Mrene komponente sa slike:
File Server, Print Server, tampa, Internet, Modem, Zatitni zid, Mrena
skretnica (Router), Radna stanica A, Radna stanica B, Radna stanica C,
295
296 Veba 3
Poglavlje 6: Planiranje mree: ISP i veze
Koristei scenario koji ste izabrali u poglavlju 5 i koji ste koristili ranije
u tom poglavlju, zajedno sa Kontrolnom tabelom za mreno planiranje,
popunite SAMO odeljak pod nazivom Internet.
Scenario 1:
Malo osiguravajue drutvo sa dva agenta i administratorom nadograuje
mreu sa peer-to-peer na malu klijentsku/serversku mreu. Moraete da
iskoristite postojei hardver koliko god moete da biste smanjili trokove.
Preduzee koristi internet kako bi umreilo pojedinane raunare.
Scenario 2:
Velika lekarska ordinacija nadograuje svoj softver i imae automatizovan
sistem kartona svojih pacijenata. Sve e biti na raunaru. Iako lekari rade
na pet razliitih lokacija u blizini velikog grada u Sjedinjenim Amerikim
Dravama, izabrani ste ba vi da postavite mreu za jednu lokaciju.
Ordinacija ima oko 10 lekara, a kancelarijsko osoblje broji skoro 30 ljudi;
ve postoje raunari u kancelarijama i po jedan raunar u lekarskim ordinacijama. Sve osoblje treba da pristupa kartonima pacijenata iz svake od
ordinacija i treba da budu u mogunosti da pristupaju datotekama putem
interneta sa bilo kog raunara.
Scenario 3:
Komija vas je zamolio da mu pomognete. etvorolana porodica eli da
umrei svoje raunare. Nadaju se da e se kupovina svesti samo na ureaje
za povezivanje i kablove i da e moi da iskoriste postojee raunare koje
imaju. Oba roditelja imaju raunar, kao i oba tinejdera. Majka je grafiki
dizajner. U budunosti e esto raditi od kue i trebae joj pristup internetu
i imae potrebu da alje datoteke svom preduzeu putem interneta. Re je
o velikim datotekama i trebae joj dovoljno brza veza da bi mogla da ih
alje. Slua muziku na mrei, koristi program za slanje instant poruka i elektronsku potu. Otac je profesor na fakultetu i esto radi na svom raunaru.
Potreban mu je pristup internetu, treba da je u mogunosti da alje i prima
e-potu, mora da ima dovoljno prostora za uvanje datoteka svojih aka,
i on zaista uiva u putanju muzike i gledanju video-zapisa na mrei. Oba
tinejderaju ima svoju sobu i raunare. Potreban im je pristup internetu,
obojica esto rade istraivake zadatke, koriste program za slanje instant
poruka i e-potu, i igraju se na mrei interaktivnih igara.
1. Da bismo vam pomogli sa zahtevima za kontrolnu tabelu, popunite
tabelu dole da biste uporedili dobavljae internet usluga:
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Dostupne
usluge
Hardverski
zahtevi
297
298 Veba 3
Poglavlje 6: Primer instrukcija za ISP
instalaciju
Dobro doli na Usluge na mrei!
Usluge na mrei vam nude sledee sjajne karakteristike:
Neogranien pristup internetu preko DSL veze
Vie naloga e-pote
Prostor za Web hosting na naem serveru
Dinamiki dodeljene IP adrese
Besplatno telefonsko pozivanje, neogranienu 24 x 7 tehniku
podrku
Da biste instalirali svoju novu DSL uslugu, potrebne su vam dole navedene
informacije, internet pregleda, modem, adapter i kabl koji je ukljuen u
paket.
Da biste instalirali softver na svoj raunar, potrebne su vam dole navedene
informacije.
Instalacija modema:
ID korisnika: sallystudent@myisp.com
Lozinka: lOziNkA (kombinacija malih i velikih slova)
Vrsta IP adrese: Dinamika IP adresa
Instalacija e-pote:
Adresa e-pote: sallystudent@myisp.com
POP server e-pote: pop.myisp.com
SMTP server e-pote: mail.myisp.com
TCP/IP Instalacija:
IP Addresa: bie dinamiki dodeljena
Primarni DNS: 123.45.678.9
Sekundarni DNS: 123.45.678.0
Laboratorijska
veba
Instaliranje i podeavanje
mrene interfejs kartice
Ovo je korak po korak veba koja vodi uenike kroz instalaciju i podeavanje mrenog adaptera. Instalacija e biti testirana pridruivanjem
Radnoj grupi. Kada je NIC kartica jednom instalirana, bie konfigurisana tako da moe da pristupi internetu.
TRAJANJE
VEBE
90 min
Cilj
Ova priruna veba vodi uenike kroz neophodne korake za instalaciju
i podeavanje mrene interfejs kartice (NIC). Nakon ispravno instalirane NIC kartice, pridruiete raunar radnoj grupi pod nazivom Radna
grupa. Pogledajte sliku 4.1. Kada je NIC kartica jednom instalirana, uenici e konfigurisati NIC karticu tako da dozovljava radnoj grupi pristup
internetu putem dobavljaa internet usluga (ISP).
299
300
Veba 4
Slika 4.1
301
Postupna implementacija
Kako da instalirate mrenu interfejs karticu (NIC)
Slika 4.2
302
Veba 4
Slika 4.3
Umetnite NIC karticu u dostupan PCI slot. Uverite se da je do kraja postavljena u slot. Pogledajte sliku 4.4
Slika 4.4
303
Slika 4.5
304
Veba 4
Slika 4.6
305
Slika 4.7
Slika 4.8
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
306
Veba 4
Slika 4.9
Slika 4.10
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
307
Slika 4.11
308
Veba 4
Slika 4.12
Slika 4.13
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
309
Slika 4.14
310 Veba 4
Pogljavlje 6: Pregled
ta ste nauili
U ovoj lekciji ste pravili mree. Od odabiranja do postavljanja kablova
i hardvera do instaliranja softvera i podeavanja sistema, istraili ste sve
stavke koje su neophodne da biste postavili i pokrenuli mreu. Takoe ste
se bavili osnovama postavljanja kune mree.
Koaksijalni kabl
311
Dinamika IP adresa
IP adresa
Optiki kabl
312
Veba 4
Plenum kablovi
Statika IP adresa
T1 veza
T3 veza
313
314 Veba 4
Predloene Web lokacije
ta je IP adresa?
http://www.howstuffworks.com/question549.htm
Sve o IP Adresama:
http://www.networkcomputing.com/netdesign/ip101.html
Kako postaviti svoju kunu mreu:
http://www.pcworld.com/howto/article/0,aid,102461,00.asp
Instalacija kune mree, I deo:
http://www.computorcompanion.com/LPMArticle.asp?ID=63
Kako instalirati malu mreu pomou Windows XP Home izdanja:
http://support.microsoft.com/default.aspx?kbid=813936
Kako funkcionie umreavanje kod kue:
http://www.howstuffworks.com/home-network.htm
Pomo za kune mree:
http://www.homenethelp.com/home-network.asp
Kako instalirati kunu mreu:
http://www.internet-connection-guide.com/computer/add-on/computernetwork.htm
Istraite dve Web lokacije od gore navedenih i odgovorite na sledea
pitanja:
a. Koje ste Web lokacije istraili?
Web
lokacija 1
Web
lokacija 2
b. Koje je vrste ova lokacija? Da li se neto prodaje na ovoj lokaciji? Ako
se prodaje, ta je to?
Web
lokacja 1
315
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 1
316
Veba 4
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
Web
lokacija 2
h. Od lokacija koje ste analizirali, koja vam je ponudila najvie informacija? ta mislite, zato je to tako?
Web
lokacija 1
317
Web
lokacija 2
Pitanja za istraivanje
2. Kojih 5 kljunih stvari treba da znate kada se opredeljujete za dobavljaa internet usluga?
DEO 3
Testovi znanja
Testovi znanja
321
Poglavlje 1: Test
Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Neka definicija e se moda
koristiti vie puta, a neke se moda nee ni koristiti. Sreno!
_____1. Klijent
_____6. Mrea
_____8. Protokol
_____9. Server
_____5. Internet
a. Najpoznatija i najvea raunarska mrea na svetu koja povezuje milione raunara u jednu veliku mreu mrea
b. Softverska aplikacija koja pronalazi i prikazuje Web stranice, ukljuujui tekst, slike i druge miltimedijalne sadraje, kao to je muzika
c. Slanje poruka preko interneta
d. Raunar koji uva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim
raunarima na mrei u klijentsko/serverskoj mrei.
e. Specifina pravila koja upravljaju premetanjem ili kopiranjem datoteka iz jednog raunara na drugi
322
Testovi znanja
Testovi znanja
323
Poglavlje 2: Test
Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija e se moda
koristiti vie puta, a neke se moda nee ni koristiti. Sreno!
_____1. Naziv domena
324
Testovi znanja
Testovi znanja
325
Poglavlje 3: Test
Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija e se moda
koristiti vie puta, a neke se moda nee ni koristiti. Sreno!
_____1. askanje
_____10. Pretplata
326
Testovi znanja
Testovi znanja
327
Poglavlje 4: Test
Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija e se moda
koristiti vie puta, a neke se moda nee ni koristiti. Sreno!
_____ 1. Napad Uskraivanje
usluga (Denial of service attack)
_____ 6. Kolai
_____ 7. Alatka za pretragu Weba
e. Program koji kreira haker koji neprekidno zahteva nasumine informacije sa mree, stvarajui dovoljno saobraaja da zabrani pristup
lokaciji.
f. Neeljena pota u elektronskom svetu koja pokuava korisniku neto
da proda.
g. Slino virusu, on neprekidno kopira samog sebe, ali mu ne treba domain da bi zarazio raunar; esto se prenosi putem e-pote.
h. Proces ifrovanja informacija koje aljete da bi osoba ili raunar kome
je namenjena mogli da proitaju tu informaciju
i. Skup pravila ili protokola koji se koriste da bi se informacija bezbedno prenela.
328
Testovi znanja
j. Mali program koji kopira sam sebe i ometa raunar ili mreu.
k. Softver i/ili hardver koji je instaliran da bi zatitio vau mreu od moguih napada.
l. Softverske alatke koje se kreu Webom traei adrese e-pote koje
uvaju i koriste prilikom slanja neeljene e-pote.
Testovi znanja
329
Poglavlje 5: Test
Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija e se moda
koristiti vie puta, a neke se moda nee ni koristiti. Sreno!
_____ 1. Mrena skretnica
(Router)
_____ 2. Mreni prolaz (Gateway)
_____ 3. Hardver
_____ 8. Server
_____ 4. Modem
_____ 5. Arhitektura
_____ 6. Port
330
Testovi znanja
Testovi znanja
331
Poglavlje 6: Test
Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija e se moda
koristiti vie puta, a neke se moda nee ni koristiti. Sreno!
_____ 1. Propusni opseg
(Bandwidth)
_____ 2. Optiki kabl
_____ 6. Plenum
_____ 7. Integrated Services
Digital
Network
a. Najjeftiniji kabl koji se danas koristi; napravljen od jednog ili vie parova bakarnih ica bez bilo kakve zatite.
b. Prostor koji se koristi da bi se prenosio vazduh za ventilaciju u zgradama: kabl za ovakve prostore mora biti odobren na plenumu.
c. Sadri vrstu bakarnu icu u sredini koja je obloena izolovanim slojem plastike.
d. Ureaj koji je domain veze na internetu, bilo da je to jedan od raunara ili mrena skretnica.
332
Testovi znanja
Reenja
Poglavlje 1
1. G
2. C
3. E
4. J
5. A
6. L
7. H
8. K
9. D
10. B
Poglavlje 4
1. E
2. K
3. F
4. H
5. C
6. A
7. L
8. B
9. J
10. I
Poglavlje 2
1. H
2. D
3. G
4. K
5. A
6. B
7. C
8. L
9. E
10. F
Poglavlje 5
1. I
2. H
3. L
4. F
5. E
6. A
7. B
8. D
9. J
10. G
Poglavlje 3
1. L
2. D
3. K
4. G
5. B
6. J
7. I
8. E
9. F
10. C
Poglavlje 6
1. J
2. H
3. L
4. C
5. I
6. B
7. K
8. E
9. D
10. F
333
Renik
atro mrea (Sneaker net): proces u kome se datoteke sa raunara
na raunar prenose preko disketa. Prenos informacija na prenosivim
medijima.
100BaseT: najea Ethernet arhitektura, poznata i kao Fast Ethernet.
10BaseT: starija Ethernet arhitektura, jo uvek prisutna u malim preduzeima i kunim mreama.
Alatke za pijuniranje: alatke za osmatranje koje se koriste da bi se
ispitala e-pota koja se alje i prima putem interneta.
AppleTalk arhitektura: ovu arhitekturu je razvio Apple za kontrolu
informacija koje se prenose izmeu Apple raunara.
ARCNet arhitektura: jedna od najstarijih mrenih arhitektura.
Arhitektura: nain prenosa informacija izmeu raunara preko mree.
Baza podataka maine za pretraivanje: skup svih informacija kojima
moete da pristupate; baza podataka je skrivena od korisnika, ali nju
raunar pretrauje kada postavite zahtev za pretragu.
Bonton na mrei (Netiquette): skup pravila za kreiranje elektronskih
e-poruka.
Bot: takoe poznat pod imenom spider (program za pretraivanje interneta). Pogledajte definiciju za Spider u tekstu dole.
BNC konektor (BNC - British Naval Connector): ureaj koji povezuje
koaksijalne kablove i koaksijalni kabl sa mrenom karticom.
Centralna procesorska jedinica (CPU -Central Processing Unit):
ip koji kontrolie va raunar.
Crv: slian virusu, crv neprekidno kopira sam sebe, ali mu ne treba
domain da bi inficirao raunar; esto se prenosi putem e-pote.
askanje (Chat): grupe ljudi koje komuniciraju u realnom vremenu
putem interneta.
335
336
Renik
Renik
337
338
Renik
Renik
339
Nasumina Web lokacija: izgleda kao da nije organizovana, to je ogromna zbirka informacija koje su povezane kroz razliite hiperveze.
Naziv domena: naziv servera koji uva sve informacije sa Web lokacije
kao to je microsoft.com.
Nezatieni kabl sa upredenom paricom (Unshielded Twisted Pair
(UTP)): najjeftiniji kabl koji se danas upotrebljava; ini ga jedan ili vie
parova bakarnih ica bez ikakve zatite.
Neeljena pota: neeljena pota elektronskog sveta koja pokuava neto
da proda korisnicima.
Zatieni kabl sa upredenom paricom (STP - Shielded Twisted Pair):
jedan ili vie parova bakarnih ica sa zatitnom presvlakom od metala ili
folije ispod plastine kouljice, to predstavlja zatitu od smetnji i pomae
u zatiti podataka.
Optiki kabl (Fiber optic cable): kabl koji prenosi svetlosne, a ne elektrine impulse. Najskuplji kablovi, ali pogodni za velika rastojanja.
Peer-to-Peer deljenje datoteka: deljenje datoteka sa vaeg raunara sa
drugima koji su na mrei.
Peer-to-Peer mrea: veza istih raunara.
Piraterija: korienje neega to niste vi napravili i davanje do znanja drugima da misle da ste to vi napravili.
Plenum kablovi: kablovi koji se vode kroz ventilaciju zgrade ije se korienje specijalno odobrava pre svega zbog rizika od poara
Port: utinica na ureaju za povezivanje u koju se prikljuuju kablovi raunarskih ureaja.
Potansko pismo (Snail Mail): uobiajeni argonski naziv za tradicionalnu potu koja se alje potom.
Pretplata: prijavljivanje ili dodavanje vae adrese e-pote diskusionoj listi
radi uestvovanja u diskusiji.
Program Trojanski konj: mali program koji ljudi mogu sluajno da preuzmu na svoj raunar, koji hakerima omoguuje pristup mrei.
Program za otkrivanje lozinki (Keystroke loggers): softver koji belei
svaki otkucaj na raunaru i alje informaciju osobi koja ga prati.
Program za pretraivanje interneta (Spider): automatizovan program
koji se kree internetom locirajui Web lokacije i odreene Web stranice i koji ih potom dodaje glavnom spisku. Takoe poznat kao Bot ili
Webcrawler.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
340
Renik
Renik
341
Svi (Switch): podsea na mreno vorite (hub), ali voriste prima informacije sa mree i alje ih na specifino odredite na mrei.
ifrovanje: Proces ifrovanja informacija koje ste poslali da bi osoba ili
raunar kome je namenjena mogli da proitaju tu informaciju.
T1 veza (T1 connection): koriste je velike kompanije, a esto i manji
dobavljai internet usluga, za povezivanje na internet brzinama od priblino 1,544 Mb/s.
T3 veza (T3 connection): koristi optiki kabl za prenos informacija brzinama veim od 44,73 Mb/s.
Skup TCP/IP protokola (TCP/IP Protocol Suite): skup protokola ili pravila koji upravlja prenosom informacija preko interneta.
Terminator: ureaj koji se nalazi na svakom kraju kabla u magistralnoj
mrei.
Token-ring arhitektura: architektura koja se esto moe pronai u velikim organizacijama, ali je brzo postala zastarela mrena arhitektura.
Top-level domen (TLD): sufiks u nazivu domena ukazuje na tip servera
koji odrava Web lokaciju, kao to je.com ili .edu.
Topology (topologija): struktura mree ili nain kako je mrea postavljena. Obino zavisi od arhitekture mree.
Transmission Control Protocol/Internet Protocol (TCP/IP): osigurava
vam slanje i primanje informacija putem interneta.
Uniform resource locator (URL): adresa Web lokacije na World Wide
Webu, kao to je http://www.microsoft.com.
Upredeni kabl: bakarna ica koja pravi tako da se jedna ili vie ica obmota
jedna oko druge.
Ureaj za skladitenje (Storage device): ureaji na kojima se uvaju
datoteke kao to su vrsti diskovi, kompakt-diskovi, trake i optike disk
jedinice.
Usenet vesti: mrea raunara koja razmenjuje lanke o odreenim temama,
obezbeuje podrku proizvodima i esto odgovara na razliita pitanja.
Virus: mali program koji kopira sam sebe i ometa raunar ili mreu.
Web lokacija: grupisanje slinih informacija na World Wide Webu, sastoji
se od pojedinanih Web stranica.
Web pregleda: softverska aplikacija koja locira i prikazuje Web stranice,
ukljuujui tekst, slike i druge multimedijalne sadraje, kao to je muzika.
Osnove raunarskih mrea 2004 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
342
Renik
Web stranica: pojedinane stranice koje ine jednu Web lokaciju. Svaka
stranica sadri neke informacije.
Webcrawler: softverska alatka koja se kree kroz Web proveravajui koje
adrese e-pote moe da sauva i koristi za slanje neeljene e-pote.
World Wide Web (WWW): takoe poznat pod nazivom Web, ovo je
zbirka posebno kreiranih stranica na internetu koje se mogu videti u Web
pregledau.
Zatitni zid: softer i/ili hardver koji je instaliran da bi zatitio vau mreu
od spoljnih napada.
Zrakasto povezivanje (Daisy chaining): povezivanje vie mrenih vorita.
Zvezdasta mrea (Star bus network): najea mrena struktura; svaki
raunar povezuje se sa centralnom takom na mrei.
Partners In Learning
Partners In Learning
Osnove
raunarskih mrea
Osnove raunarskih mrea
Osnove
raunarskih mrea
)3".
CET
9 788679 91305 0
CET
305
CET
20.7.2007 11:22:33