Professional Documents
Culture Documents
S A D R A J :
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
NAIZMENINE STRUJE
1. OSNOVNI POJMOVI O NAIZMENINIM STRUJAMA
Naizmenine struje su vremenski promenljive, tj. sa promenom vremena menja im se i vrednost, i smer.
Ove promene se periodino ponavljaju, najee u istim vremenskim intervalima ,pa se zbog toga i nazivaju
periodine naizmenine struje. Ove promene mogu biti proste ( pravougaone, trouglaste, testeraste, trapezne,
sinusne ), te se i nazivaju prostoperiodine naizmenine veliene ( napon, struja, ems .. ) i sloene koje se
nazivaju sloene periodine naizmenine veliine.
1.1. DOBIJANJE NAIZMENINIH VELIINA ( ems, napona, struje )
O A
Sl.1.
Sl.1. a)
Sl.1. b)
Rotiranjem navojka u magnetnom polju indukcije B ( sa jednim parom polova ), sl.1.a, konstantnom brzinom
u njemu e se indukovati ems e, koja e kroz navojak proterati struju i, ako je elektrino kolo zatvoreno.
Indukovana ems e, kao i struja i e se postepeno menjati, kao to je prikazano na sl.1b. Kada navojak pree
geometrijski ugao od 2 rad ( 360 ). ems e i struja i e napraviti jednu potpunu promenu, koja je u ovom sluaju
sinusnog karaktera.
Indukovana ems e je po Faradejevom zakonu jednaka e = d / dt.
Fluks kroz navojak iznosi:
= B S = BS cos = m cos .
Kako je ugaona brzina = t = t, odnosno, = m cos t.
Koristei viu matematiku ( izvodi ), sledi: d / dt = dm cos t / dt = m sin t.
Konano, indukovana ems u navojku je e = d / dt = m sin t = Em sin t.
Maksimalna vrednost ( amplituda ) indukovane ems po navojku iznosi:
Em = m V , a za kalem sa N navojaka: Em = N m V.
Dakle, magnetni fluks po navojku se menja po kosinusu, dok indukovana ems po sinusu. To znai da e
indukovana ems kasniti za svojim fluksom za 90 ( 2 rad ).
U praksi se koriste najee prostoperiodine naizmenine struje sinusnog oblika ( sl.1.b ). Naizmenine
struje su mnogo ekonominije od jednosmernih ( mogu prenos na vee udaljenosti, zbog upotrebe
transformatora, jednostavniji rad elektrinih motora, itd. ), pa su zbog toga u mnogo veoj upotrebi od
jednosmernih.
1.2. OSNOVNI PARAMETRI NAIZMENINIH VELIINA
1. Trenutna vrednost. To je ona vrednost naizmenine veliine koja odgovara datom trenutku posmatranja.
Iz slike 1.b moe se izvesti zakljuak da takvih vrednosti ima beskonano, tj. onoliko koliko uzmemo razliitih
trenutaka. Ove vrednosti se oznaavaju malim latininim slovima ( simbol njihove promenljivosti ). Dakle, struja
je oznaena sa i, napon sa u, ems sa e itd.
2. Maksimalna vrednost ( Amplituda ). Ovo je najvea vrednost koju moe dostii naizmenina veliina.
Ona se obeleava velikim latininim slovima sa indeksom m ( struja sa Im, napon sa Um, ems sa Em itd. ).
Vidimo da u toku jedne potpune promene ( navojak pree 360) ove vrednosti se jave dva puta, ali sa suprotnim
predznacima ( To je momenat kada aktivni deo navoja see magnetne linije pod 90 ).
3. Ugaona brzina ( kruna uestanost ). Ugaona brzina je preeni ugao u jedinici vremena ( sekundi ).
Kod ugaone brzine treba razlikovati geometrijsku ( mehaniku ) ugaonu brzinu od elektrine . Mehanika
ugaona brzina govori o brzini okretanja navojka ( Sl.1. a ), dok elektrina ugaona brzina govori o brzini promene
4
elektrine veliine ( sl.1. b ). Ako se navojak rotira u magnetnom polju sa jednim parom polova ( p = 1 ) tada e
se u navojku indukovana ems promeniti po zakonu sinusoide, tj nastaje jedna oscilacija ( sinusoida ) za preeni
geometrijski ugao od 2 rad. U ovom sluaju mehaniki ugao i elektrini su meusobno jednaki ( sinusoida
obuhvata ugao od 2 rad ). Ako bi isti taj navojak obrtali u magnetnom polju sa dva para polova ( p = 2 ), tada bi
svaki od aktivnih delova navojka pri mehanikom obrtanju od 2 rad dva puta naiao ispod N pola ( pozitivni
maksimum ) i dva puta ispod S pola ( negativni maksimum ). U ovom sluaju nastaju dva oscilacije ( sinusoide ),
to e rei da je ovde elektrini ugao dva puta vei od mehanikog. Konano, ako se navojak obre u magnetnom
polju sa p pari polova sledi zakljuak:
e, = pm gde je m mehaniki ( geometrijski ) ugao, a e elektrini ugao.
Kako su ugaone brzine: mehanika = m / t, odnosno elektrina = e / t, sledi: = p.
Za nau struku je bitna elektrina ugaona brzina, samim tim i elektrini ugao, pa se samo one i uzimaju za
ozbiljno razmatranje. Zbog jednostavnosti pridev elektri;ni se i ne koristi. Dakle, elektrina ugaona brzina se
naziva ugaonom brzinom ( krunom uestanou ) i obeleava se sa . Ona iznosi:
= t rad / s
te sledi,
np
60f ob
; n
.
f
min
60Hz
p
Da bi frekvencija indukovane ems bila konstantna rotor generatora mora da se obre konstantnom brzinom.
Brzina obrtanja generatora ( p = 1 ) koji napajaju nau mreu iznosi 3 000 ob/min ( f = 50 Hz ).
Generatori u avio saobraaju rade pri frekvencijama od 400 Hz, u eleznici 15; 25 i 50 Hz, u telefoniji od 300 do
5 000 Hz i u radio tehnici od 104 do 1010 Hz.
5.Period(a). To je vreme u kojem traje potpuna promena naizmenine veliine ( jedna oscilacija ). Oznaava
se sa T, a jedinica je s ( sekund ).
Perioda i frekvencija su meusobno obrnuto proporcionalne, pa slede relacije:
f
1
Hz T 1 s
T
f
Ugaona brzina naizmenine veliine za jednu oscilaciju ( t = T , = 2 rad ) iznosi: = /t = 2/T = 2f.
= 2f rad/s
6. Faza, fazna razlika i poetna faza.
Ako na istu osovinicu pored jednog navojka prema sl.1. mehaniki privrstimo jo dva navojka, kao na sl.2. a),
tako da je drugi prostorno pomeren za ugao 2 unapred ( prednjai ), a trei za ugao 3 unazad ( kasni ), tada e
se u svakom od navojaka indukovati pojedinana ems. Kako je oscilacija kod prvog navojka sinusoida ( sl.1 )
ije je poetno vreme t = 0, indukovana ems e1 u njemu iznosi e1 = Em sin = Em sin t.
Za drugi navojak e2 = Em sin ( t + 2 ), odnosno trei e3 = Em sin ( t 3 ), sl.2.b).
a)
b)
Sl.2.
Uglovi 2 i 3 se nazivaju poetni uglovi ( poetne faze ), jer su to uglovi sa kojima se poima posmatranje
prostoperiodine naizmenine veliine e2, odnosno e3 ( t = 0 s ). Naravno i ems e1 ima svoj poetni ugao, koji u
ovom sluaju iznosi 0, tj. 1 = 0 ( za t = 0 e1 = Em sin 0 = 0 ).
Kako je = t, za prvu fazu ( fazu e1 ) mo\emo dati ugao predstaviti u obliku t = t + 0 = t + 1. ovaj ugao
t naziva se fazni ugao ( faza ) prve faze. Fazni ugao ( faza ) druge faze je t + 2, odnosno tree t 3.
Fazna razlika je razlika izme]u dveju faza. Fazna razlika izme]u druge I tree faze je t + 2 ( t 3 )
23 = 2 + 3. Dakle, fazna razlika je razlika izme]u po;etnih uglova.
7. Srednja vrednost naizmenine veliine
Naizmenina veliina sinusnog oblika u jednoj periodi ima dva polutalasa istih vrednosti ali suprotnih
predznaka. Zbog toga je srednja vrednost naizmeninih veliina u jednoj periodi jednaka nuli. U praksi se
negativni talas esto ispravlja u pozitivni ( nastaje struja jednog smera ), pa je u ovom sluaju srednja vrednost
naizmenine struje za celu periodu jednaka srednjoj vrednosti naizmenine struje za polovinu periode. Iz
navedenih razloga srednja vrednost naizmenine struje rauna se za vreme polovine periode ( T/2 ) i ona se
obeleava velikim latininim slovima sa indeksom s.
Pravc sa visinom koja odgovara nekoj jednosmernoj
struji, ija je vrednost jednaka IS, pravi jedan
pravougaonik ija je povrina jednaka povrini koju
ini naizmenina struja i u vremenu T/2 ( polovina
sinusoide ), prema sl.3. Kako je povrina
pravougaonika jednaka IST/2 As, ta povrina
predstavlja odreenu koliinu naelektrisanja. Poto
su povrine izjednaene, sledi, jednosmerna struja IS
stvara istu koliinu naelektrisanja kao i naizmenina
struja i u vremenskom intervalu T/2 ( poluperiodi ).
Sl.3.
Srednja vrednost naizmenine struje je ona vrednost sa kojom bi vrednou jednosmerna struja ostvarila istu
koliinu naelektrisanja u vremenskom intervalu od T/2.
Dakle,povrina pravougaonika je Q = IST/2 , odnosno, povrina polovine sinusoide ( via matematika ) je;
T
Q~ =
idt =
0
T/2
cos t
I m sin tdt = I m
= ( Im/2f) cos 2fT/2 ( cos 2f0) = 2Im/.
0
0
2
Koristei raunske operacije iz vie matematike ( integralni raun ), srednje vrednosti naizmenine veliine
iznosi:
IS
I m 0,637 I m ; U S
Um
ES
Em
Efektivna vrednost naizmenine struje. Efektivna vrednost naizmenine struje je ona vrednost sa kojom bi
jednosmerna struja istog inteziteta ostvarila istu koliinu naelektrisanja prolazei kroz neki otpornik.
Kako se u praksi ova energija i najvie koristi znaaj efektivne vrednosti je veoma velik. Zbog toga te vrednosti
se obeleavaju velikim latininim slovima, bez ikakvih indeksa ( U, I, E ). .
Sl.4.
Naizmenina struja i prolazei kroz isti taj otpornik R e ostvariti istu koliinu toplotne energije ( jednake
povrine ), koja e iznositi W~ = RTIm2/2.
Kako su povr[ine jednake ( W = W~ ) RTI2 = RTIm2/2 I2 = Im2/2.
Konano,
Im
Um
Em
2
Koristei viu matematiku dobiju se ista reenja ( izjednaavajui toplotne energije, tj. povrine ).
Postupak je sledei:
T
I2RT =
Rdt , Reenjem navedenog integrala nastaju reenja efektivnih vrednosti, koja su ve data.
Merni instrumenti su redovito izbadareni, tako da mere efektivnu vrednost naizmenine struje.
Koeficijent oblika je odnos izmeu efektivne i srednje vrednosti naizmenine struje. On iznosi :
Kod prostoperiodinog sinusnog oblika on iznosi 1,11.
Svi navedeni parametri se u vidu rezimea mogu predstaviti na sledei nain:
maksimalna vrednost
trenutna vrednost
poetni ugao
i = Im sin ( 2 f t )
frekvencija ( uestanost )
k = I/IS
ZADACI:
1.1. Kolika je maksimalna vrednost prostoperiodine struje, ako je njena trenutna vrednost jednaka 12 A, a
fazni ugao ( faza ) 30 ?
1.2. Maksimalna vrednost ems je 85 V, a njena frekvencija 100 Hz. Kolika je trenutna vrednost ems nakon
vremena t = 1 ms od njenog prolaska kroz nulu ?
1.3. Odrediti vreme u kojem je trenutna vrednost naizmenine struje dva puta manja od njene efektivne
vrednosti, ako je ona data izrazom i = I m sin 314 t.
1.4. U kojem je trenutku naizmenina struja za
i = Im sin 314 t ?
2 sin ( t + /4 ).
1.20.
iA
Ako naizmenina struja ima oblik kao na sl.1.20,
odrediti njenu maksimalnu, efektivnu i srednju
vrednost struje. Reenja prokomentarisati.
50
ts
50
T
Sl.1.20.
1.21. Kalem pravougaonog oblika obre se konstantnom brzinom od 3 000 ob/min = min1 u magnetnom
polju sa jednim parom polova magnetne indukcije 1,59 T. Povrina rama je 0,1 m2. Na ramu se nalaze dva
navojka. Nai najveu jainu indukovane ems u kalemu.
1.22. Odrediti vremenski razmak izmeu pojave maksimalnih vrednosti napona koji se manjaju po zakonima:
u1 = U1m sin ( t + 15 ) i u2 = U2m sin ( t 30 ), ako je uestanost f = 50 Hz.
1.23. U elektrinom kolu protie prostoperiodina naizmenina struja ija je efektivna vrednost I = 6 A,
uestanosti f = 50 Hz i poetnog ugla = 0. Kolika je koliina elektriciteta q protekla kroz to kolo u toku prve
polovine periode ?
1.24.
i
i1
b
a
i2 = a sin t
T
Sl.1.24.
1.25. Odrediti maksimalnu vrednost napona ako se on menja po zakonu u = U m sin ( t + /6 ), ako je
njegova trenutna vrednost u poetku ( t = 0 ) u = 200 V.
1.26. Rotor hidrogeneratora ( p = 1 ) obre se brzinom n = 62,5 ob/min. Uestanost ems generatora iznosi
f =50 Hz. Koliki e ugao prei rotor da bi ems napravila jednu poluperiodu ?
1.27. Pravougli kalem duine 10 cm i irine 4 cm, sastavljen od 1 000 navojaka obre se oko svoje osovinice
brzinom od 3 000 ob/min u homogenom magnetnom polju indukcije B = 0,8 T. Kako glasi izraz po kojem se
odreuje trenutna vrednost ems i kolika je njena ugaona brzina ?
1.28.
i A
8
6
4
2
t
T/4
T
Sl.1.28.
1.29. U elektrinom kolu ( voru ) poznati su podaci dveju struja, i to: frekvencija f = 50 Hz, efektivna
2 /2 mA i poetni ugao ( faza ) 1 = 0, zatim maksimalna vrednost struje i2
vrednost struje i1 I1 =
Sl.1.30.
10
1.33.
i1 A
i3A
i2 A
3
2
5
0
t s
ts
1
t s
5
o
T
Sl.1.33.
Za periodine struje i1 ( t ) , i2 ( t ) i i3( t ) prema sl.1.33. odrediti srednje i efektivne vrednosti struja.
1.34.
u V
100
0,2
0,1
0,4
0,3
t s
T
Sl.1.34.
1.35. Izrazi za intezitet dva napona, prema istom referentnom smeru, su:
u = Um sin ( 100 t + 60 ) i u = Um cos ( 100 120 ).
Koliki je vremenski pomak izmeu ovih napona ?
1.36. Prostoperiodina struja efektivne vrednosti I = 40 2 mA i uestanosti f = 400 Hz ima u trenutku
odreenom sa t1 = 1,25 ms od poetnog trenutka intezitet i1 = 40 mA i smanjuje se po intezitetu ( raste u
suprotnom smeru ). Napisati izraz za intezitet ove struje i nacrtati grafiki ( vremenski ) dijagram.
1.37. Intezitet struje jedne grane, prema referentnom smeru i poetnom trenutku, je dat izrazom:
i1 = 60 2 sin ( t 3 ) mA.
Struja druge grane, i2, je prostoperiodine krune uestanosti i dva puta manje efektivne vrednosti od
efektivne vrednosti struje i1. Napisati izraz za intezitet struje i2 ako ona:
a) fazno prednjai struji i1 za 35,
b) fazno kasni ( zaostaje ) za strujom i1 za 32, i
c) nalazi se u protivfazi ( opoziciji ) sa strujom i1.
11
1.38.
Ako su maksimalne vrednosti prema sl.1.38.
meusobno jednake ( Im1 = Im2 ) odrediti kakav
je odnos izmeu:
a) efektivnih vrednosti struja ( I1/I2 ),
b) srednjih vrednosti struja ( IS1/IS2 )?
Im1
t
Im2
t
T
Sl.1.38.
1.39. Ako se magnetni fluks kroz kalem, koji sadri N = 100 navojaka, menja po zakonu:
= 2103 sin 100 t Wb, odrediti izraz po kojem zakonu se menja indukovana ems e u kalemu.
1.40. Prostoperiodini napon ima vrednost uo = 3 V za to = 0 i u1 = 3 V za t1 = T/4.
Kolika je efektivna vrednost navedenog napona i kolika mu je poetna faza ?
1.41. Kolika je vrednost naizmeninog napona gradske mree U = 220 V, f = 50 Hz nakon 1/300 sekunde,
posle njegove maksimalne vrednosti ?
12
a)
b)
Sl.5.
13
Poetni poloaj fazora OA simbolino predstavlja maksimalnu vrednost naizmenine struje I m. Prems sl.5.
poetni ugao jednak je nuli pa je fazor poklopljen sa x osom. To znai da je x osa ( apscisa ) referentna osa koja
se naziva faznom osom. Ako je fazor u faznoj osi ( naizmenina veliina startuje sa nulom ) tada i sinusoida
startuje sa nulom. Svako pomeranje vektora OA ( fazora I m ) menja ugao t, a samim tim menja i trenutnu
vrednost struje i.
BC OB sin t 1 I m sin t 1
Kada je fazor Im preao ugao t1 sin t1 = BC
OB
Vidimo da e projekcija fazora Im po ordinati ( y osi ) predstavljati trenutnu vrednost naizmenine struje.
Poetak fazora moe biti bilo koji ( ne samo iz fazne ose ). U ovom sluaju fazni ugao fazora je t + , a
analitiki izraz naizmenine veliine iznosi i = Im sin ( t + ), to je prikazano na sl.6.
Sl. 6.
Prema sl.5 i sl.6 krugovi su crtani zbog grafikog dijagrama ( sinusoida ), radi lakeg objanjenja. U praksi se
oni ne crtaju, pogotovo kada se crta samo jedan dijagram.
Fazori se simbolino predstavljaju crticom iznad ( po novon ispod ) velikog latininog slova ( simbol
efektivne, srednje ili maksimalne vrednosti ). Dakle, U; I; E; ( US; IS; ES; Um; Im; Em )
2.4. PREDSTAVLJANJE NAIZMENINIH VELIINA KOMPLEKSNIM BROJEM
Kompleksni broj je broj koji ini zbir realnog i imaginarnog broja. Imaginarni broj je negativni broj pod
korenom. Da bi on postao pozitivan mnoi se sa 1. Na ovaj nain se vadi koren iz pozitivnog broja i reenje se
mnoi sa 1 . Ova vrednost predstavlja imaginarnu jedinicu koja se obeleava sa j. Dakle, j= 1 .
U matematici umesto j koristi se oznaka i. Jasno je da zbog analitikog izraza struje i u elektrotehnici to nije
praktino.
Ako sa a obeleimo realni deo kompleksnog broja a sa b imaginarni deo kompleksnog broja, tada e
kompleksni broj ( obeleimo ga sa Z ) biti jednak: Z = a + jb.
esto se koriste konjugovano kompleksni brojevi, a to je kompleksni broj kojem se promeni predznak ispred j.
Dakle, konjugovano kompleksni broj (oznaka Z ) predhodnom kompleksnom broju je: Z a jb.
Grafiko predstavljanje kompleksnog broja
imaginarna osa
j
Sl.7.
jb
realna osa
14
Kako je ( sl.7) cos = a/Z, odnosno sin = b/Z a = Z cos , b = Z sin , te se algebarski oblik
kompleksnog broja moe predstaviti u obliku:
Z = Z ( cos + j sin ) , koji se naziva trigonometrijski oblik kompleksnog broja.
U matematici je poznat tzv. Ojlerov broj ej koji je jednak : ej = cos + j sin , pa se trigonometrijski oblik
kompleksnog broja lako transformie u Ojlerov oblik koji se jo naziva i eksponencijalni oblik kompleksnog
broja. Dakle, eksponencijalni oblik kompleksnog broja, za sl.7, iznosi:
Z = Z ej
Pored navedenih oblika kompleksnog broja moe se koristiti oblik:
Z = Z , koji se naziva konvencionalni oblik kompleksnog broja ( oblik modula i argumenta ).
U praksi se uglavnom koriste predhodna tri ( algebarski, trigonometrijski i eksponencijalni ) , jer
konvencionalni oblik je identian eksponencijalnom obliku pa je njihova primena ista.
Da se primetiti da je simbol kompleksnog broja isti kao i fazora, to je i logino, jer se svaki vektor moe
razloiti na komponente ( po x i y osi ) koje formiraju pravougli trougao ( isto kao i kompleksni broj ). To znai
da se svaki vektor moe simbolino predstaviti kompleksnim brojem i obrnuto. Izvesne razlike koje postoje sa
stanovita nae struke nisu znaajna. Ve je konstantovano da se naizmenine veliine mogu predstaviti
vektorom ( fazor ), a samim tim i kompleksnim brojem.
Svi ovi naini predstavljanja naizmeninih veliina ( analitiki, fazorski, grafiki i kompleksno ) su
meusobno povezani ( jer govore o istoj veliini ). Zbog toga je dovoljno imati naizmeninu veliinu u jednom
obliku. Naravno iz tog oblika prelazi se u svaki drugi, potujui odreena pravila. Koristi se uvek onaj oblik koji
je najracionalniji ( najjednostavniji ).
I1
1
I1
I2
2
Sl.8.
15
I1 sin 1
I1
I sin
1
2
I2
I2 cos 2
I2 sin 2
I1 cos 1
I cos
fazna
osa
Sl.9.
2
2
I I cos I sin ,
Poetni ugao fazora I iz pravouglog trougla iznosi:
I sin
I sin
tg
arctg
I cos
I cos
Na osnovu modula struje I i ugla ( argumenta ) ovu
naizmeninu veliinu ( fazor ) lako je predstaviti u svim
ostalim oblicima ( analitiki, grafiki i kompleksno.
Postupak je isti i kod vie naizmeninih veliina.
80 j60 4 j3
b) Z = U / I =
100 e j36,87
20 e j36,8736,87 20 e j73, 47 .
5 e j36,87
Vidimo da je reenje isto, to znai da se koristi onaj oblik koji je jednostavniji ( najee onaj oblik u kojem
su dati fazori. Iz jednog oblika lako se transformiemo u drugi, a samim tim moemo naizmeninu veliinu
predstaviti u svim ostalim oblicima.
Kompleksni broj je nemogue izbei kod reavanja sloenih naizmeninih kola, pa iz tog razloga sve njegove
raunske operacije moraju nam biti poznate.
ili Z =
16
ZADACI:
2.1. Struja i1 = 10 sin ( t + /4 ) prednjai struji i2 za ugao 3/4. Napisati analitiki izraz za struju i2 ako je
njena maksimalna vrednost jednaka I m2 = 5 A.
2.2. Struju i = 10 sin ( t + /4 ) predstaviti fazorski, grafiki i kompleksno u svim oblicima.
2.3. Datu struju u kompleksnom obliku I = 10 + j 10 napisati analitiki.
2.4. Odrediti zbir struja i1 i i2 na sve naine ( analitiki, grafiki, fazorski i kompleksno ) ako je
i1 = 5 sin ( t + /4 ) a i2 = 5 cos ( t + /4 ).
2.5. Sabrati struje I1 = I, I2 = Iej 2/3 i
I3 = Iej 4/3.
I1
f.o.
I2
Sl.2.8.
2.9. Za date struje i1 = 10 sin ( t + /3 ) i i2 = 10 cos ( t + /3 ) odrediti njihovu razliku
io = i1 i2. Nacrtati fazorski i grafiki dijagram.
2.10. U jednom voru nalaze se tri grane. Referentni smer struja uzet je od vora. U dve grane poznate su
jaine struja i one iznose: i1 = 10 cos 25 t i i2 = 5 cos ( 25 t 45 ), koje ulaze u dati vor. Izraunati jainu
struje u treoj grani na sve naine ( analitiki, grafiki, fazorski i kompleksno ).
2.11. Na napon izvora U = 220 V prikljuena su dva potroaa. Na prvom potroau izmeren je napon
U1 = 175 V, koji je za 1 = 60 fazno pomeren u odnosu na napon izvora U. Koliki je pad napona na drugom
potroau U2 i koliki je njegov fazni pomak 2 u odnosu na napon izvora U ako su potroai u rednoj vezi.
Zadatak reiti fazorski i kompleksno.
2.12.
C
U1
U2
U3
B
Sl.2.12.
2.13. Kroz tri potroaa, koji su paralelno prikljueni na naizmenini napon, protiu struje i1 = 2 sin t,
i2 = 3 sin ( t 30 ) i i3 = sin ( t + 45 ). Odrediti ukupnu struju u kolu fazorskom i kompleksnom metodom.
2.14. Dva redno spojena generatora proizvode napone 240 i 200 V, koji su meusobno fazno pomereni za
25. Odrediti ukupan napon, ako su naponi pojedinanih generatora istih frekvencija.
2.15. Kroz dve paralelne grane protiu struje I1 = 8ej 0 A i I2 = 6ej 30 A. Kolika je ukupna struja ?
17
2.16. Kroz dve paralelne grane prolaze struje I1 = 5e j 60 A i I2 = I2ej . Odrediti struju I2, ako je ukupna
struja I = 5ej 3652 A.
2.17. Date su ems e1 = 10 sin ( 314 t 60 ), e2 = 20 sin 314 t, e3 = 10 sin ( 314 t + 30 ),
e4 = 15 sin ( 314 t + 90 ) i e5 = 25 cos ( 314 t + 120 ). Odrediti kolika je ukupna ems e, ako je ona jednaka
zbiru svih pojedinanih ( e = e1 + e2 + e3 + e4 + e5 ). Zadatak reiti vektorskom ( fazorskom ) i kompleksnom
metodom. Kolike su ems u samom startu i ta potvruju dobijena reenja ?
2.18. Izraunati razliku dvaju napona U1 = U2 = 120 V ako je njihova fazna razlika = /3 rad. Kolika je
poetna faza rezultantnog napona ?
2.19. Dva generatora, istog smera delovanja, naizmeninih ems e1 i e2 jednakih uestanosti vezani su na
red. Ako su poznati izrazi za ems e1 i za rezultantnu silu ems e, odrediti izraz ems e1.
Brojni podaci: e1 = 50 sin t V; e = 30 sin ( t /6 ).
2.20. etiri ems, koje imaju isti smer delovanja ( pozitivan ) date su izrazima:
e1 = 10 sin t V; e2 = 8 sin ( t + /3 ) V; e3 = 4 sin ( t /6 ) V; e4 = 6 sin ( t + 3/4 ) V. Ako ems
deluju u rednoj vezi istovremeno ( pozitivni smer ) odrediti rezultantnu silu e.
2.21. Za predhodni zadatak odrediti trenutne vrednosti svih ems u momentu kada je t = T/3. Objasniti na
datom zadatku drugi Kirhofov zakon ( na koje vrednosti i kako se on primenjuje ).
2.22. Dva pozitivno vezana generatora ( istog smera delovanja ) daju ems e 1 = 141 sin ( 314 t + 30 ) i
e2 = 200 cos ( 314 t 30 ).
a) U kojem trenutku e napon na krajevima kola biti jednak nuli ( pad napona zanemariti ) ?
b) Kolike su vrednosti ems e1 i e2 kada je u = Um ?
c) U kojem trenutku je e1 = 0 ? Kolike su u tom sluaju vrednosti e2 i u ?
2.23.
A2
A1
A3
Sl.2.23.
2.24. Ako su kod redne veze prijemnika pojedinani padovi napona u1 = 25 sin t i u2 = 25 cos ( t 30 ),
kolika je efektivna vrednost ukupnog napona ovog kola ? Primeniti metodu koja daje najbre reenje.
2.25.
I3
I1
I2
Sl.2.25.
220
2
18
i
+
Sl.10.
Kako je naizmenina struja promenljiva, sledi i = u/R. Ako za napon izvora uzmemo da mu je poetni ugao
jednak nuli, tj u = Um sin t i = ( Um sin t )/R = ( Um/R ) sin t = Im sin t.
U kolu sa savrenim termogenim otporom ( induktivni i kapacitivni jednak nuli ) napon i struja su
meusobno u fazi ( poetni uglovi jednaki ). ( Za u = Um sin t i = Im sin t ). To znai da se na
fazorskom dijagramu ta dva fazora meusobno poklapaju.
fazna osa
Sl.10.
L
+ eL
u
Sl.12.
I
Sl.11.
f.o.
xL = L
19
3.3. KOLO SA SAVRENIM KAPACITIVNIM OTPOROM ( KONDENZATOROM )
+
+
eC
u
Sl.14.
Kada se kondenzator nae u kolu jednosmerne struje njegov otpor ( kapacitivni ) je beskonaan ( prekid kola ).
U kolu naizmenine struje kondenzator je provodan ( otpor je relativno mali ). To se objanjava time to e se
kondenzator pri naizmeninom naponu naizmenino puniti ( napon raste ) odnosno prazniti ( napon opada ).
Dakle, kroz kolo protie naizmenina struja, jer se kondenzator naizmenino puni i prazni. Kapacitet
kondenzatora iznosi: C = S/d F.
Zbog promenljivog napona koliina naelektrisanja u kondenzaturu se menja, pa je: q = Cu, odnosno
dq = duC. Kako je Q = It dq = idt idt = Cdu i = Cdu/dt.
Za napon u = Um sin t du/dt = Um cos t ( via matematika izvodi ) = CUm cos t.
Dakle, za u = Um sin t i =UmC cos t = Im cos t = Im sin ( t + /2 ).
Sledi, kod savrenog kondenzatora ( induktivni i termogeni otpor jednak je nuli ) struja prednjai naponu
fazno za /2 rad ( 90 ), odnosno vremenski prednjai za T/4.
Fazorski dijagram za savreno C kolo dat je na sl.12. Sa ovog dijagrama lako je prei na sve ostale naine
predstavljanja naizmeninih veliina ( struja, napon izvora, napon kondenzatora, otpor .. ).
Iz Im = UmC I = UC C = I/U U/I = 1/C = xC
Dakle,
1
xC
C
U
Sl.12.
f.o.
Kapacitivni otpor u kolu naizmenine struje javlja se samo dok u kolu tee elektrina struja.
Tokom punjenja kondenzatora ( napon u raste ka maksimalnoj vrednosti ), u kondenzatoru se javlja
kontraelektromotorna sila eC. Ova kontraelektromotorna sila se suprostavlja punjenju kondenzatora, pa je ona
jednaka naponu izvora, ali suprotnog smera. Ems eC je u stvari napon kondenzatora, jer kada otklonimo napon
izvora u na kondenzatoru ostaje ems eC.
Ems ec je kontraelektromotorna sila kada se kondenzator puni, a kada se on prazni ems e C preuzima ulogu ems.
Ako je napon u = Um sin t eC = u = Um sin t = ECm sin ( t ).
Napon na kondenzatoru iznosi: UC = EC = I xC.
20
ZADACI:
3.1.1. Odrediti trenutnu vrednost napona na koji je prikljuen otpor otpornosti R = 44 u trenutku t = T/3
ako kroz otpornik protie struja i = 10 2 sin 314 t.
3.1.2. Otpornik R = 20 2 prikljuen je na napon u = 120 sin t. Odrediti struju I i nacrtati fazorski
dijagram napona i struje.
3.1.3. Odrediti trenutnu vrednost struje ako je u savrenom R kolu otpornost R = 10 , a napon
u = 20 2 sin 314 t za t = T/4.
3.1.4. Napisati analitiki izraz za struju i koja protie pod dejstvom napona U = (100 2 + j100 2 ) V
ako je kolo savreno termogeno, ija otpornost iznosi R = 20 .
3.1.5.
R1
R3
R2
Brojni podaci: R1 = 75 ; R2 = 50 ; R3 = 20 i
u = 200 2 sin t.
Sl.3.1.5.
3.1.6.
R1
o
R2
+
R3
U1
o
U2
o
Sl.3.1.6.
3.1.7. Savreno R kolo prikljueno je na napon u = 282 sin 461t. Ako ampermetar meri struju I = 14,1 A
koliki je otpor R u kolu . Otpornost R predstaviti kompleksno u svim oblicima.
3.1.8.
R2
R1
R4
R3
o u
Sl.26.
3.1.9. Napon na krajevima otpornosti prikljuene na naizmenini napon je u = 70 2 cos t. Ako
ampermetar ukljuen u kolo pokazuje struju I =
3.1.10. Merei napon na termogenom otporu od R = 50 , pri proticanju naizmenine struje ija je
frekvencija 50 Hz , voltmetar je pokazao 120 V. Napisati analitiki izraz za jainu struje uz pretpostavku da je
poetni ugao jednak 30.
21
3.1.11. Zadatak 3.1.9. reiti kompleksno i reenje napisati u svim oblicima kompleksnog broja.
3.1.12.
i3
u
i1
R i2
Sl.3.1.12.
22
3.2.1. Kroz kalem induktivnosti L = 10 mH protie struja i = 10 sin ( 314 t /2 ). Odrediti izraz za
indukovanu ems samoindukcije eL.
3.2.2. Odrediti induktivnost L kalema kroz koji protie struja i = 20 sin 314 t ako je maksimalna vrednost
indukovane ems samoindukcije EmL = 6,28 V.
3.2.3. Analitiki izraz napona na kalemu je: u = 20 cos ( t + /4 ). Napisati analitiki izraz za jainu struje i
ako je kruna uestanost = 500 rad/s a induktivnost L = 200 H.
3.2.4. Napisati analitiki izraz za struju i u kolu sa savrenim kalemom ako je u = 100 sin t, induktivnost
L = 5 mH i kruna uestanost = 100 rad/s.
3.2.5. Indiktivni navoj L = 10 mH ( savreno L kolo ) prikljuen je na napon U = 62,8 V. Ako je struja u
kolu I = 20 A, odrediti njenu uestanost f.
3.2.6. Induktivni otpor savrenog navoja iznosi XL1 = 78 pri uestanosti f1 = 500 Hz. Pri kojoj e
uestanosti f2 induktivni otpor iznositi XL2 = 120 ?
3.2.7. Savreni kalem induktivnosti L = 50 mH prikljuen je na napon izvora efektivne vrednosti 100 V
uestanosti 50 Hz. Ako napon nakon vremena t = T/6 opadne na nulu, odrediti kolika je struja u tom trenutku ?
U kojem trenutku e ta struja biti jednaka nuli ?
3.2.8. Savreni kalem induktivnosti L = 200 mH prikljuen je na izvor naizmeninog napona ija je efektivna
vrednost U = 100 V. Odrediti struja u kolu , ako je uestanost kola: a) f = 30 Hz; b) f = 500 Hz.
3.2.9. Kroz kalem zanemarljivog termogenog otpora tee struja ija je maksimalna vrednost I m = 10 A.
Odrediti induktivnost kalema ako je napon na krajevima kalema dat izrazom u = 160 sin 314 t.
3.2.10. Kroz kalem induktivnog otpora XL = 500 tee naizmenina struja frekvencije f = 1 000 Hz.
Odrediti maksimalnu vrednost naizmenine struje Im i induktivnost kalema L ako je efektivna vrednost napona
na njegovim krajevima U = 100 V. Termogeni otpor kalema zanrmarljiv.
3.2.11. Dva savrena kalema imaju induktivnosti L1 = 400 mH i L2 = 200 mH. Odrediti ukupnu struju kola
ako je napon na koji se kalemovi prikljue U = 80 V , frekvencije f = 60 Hz, i to;
a) kalemi redno vezani ; b) kalemi paralelno vezani.
Nacrtati fazorski i grafiki dijagram.
3.2.12. Koliki je induktivni otpor, kompleksno napisan, u zadatku 3.2.9. ?
3.2.13. Kako glasi kompleksni izraz za predhodni zadatak ako se maksimalna vrednost napona povea dva
puta a frekvencija smanji dva puta ( u = 320 sin 157 t ; Im = 10 )?
3.2.14. Napisati u kompleksnom obliku pojedinanu otpornost kalemova, kao i ukupnu otpornost za zadatak
3.2.11. Da li i kako navedeni izrazi, koji predstavljaju otpornost kola, zavise od analitikog izraza napona u ?
3.2.15. Idealni kalem induktivnosti L = 0,2 H prikljuen je u kolo jednosmerne struje I = 3 A. Kolika je
efektivna vrednost napona na krajevima ovog kalema? Reenje prokomentarisati.
23
3.3.1. Koliki je kapacitet kondenzatora koji se nalazi u kolu naizmenine struje kroz koji protie struja od
I = 5 A, ako je napon na njemu u = 160 2 sin 100 t ?
3.3.2. Nacrtati vektorski dijagram napona i struje za kolo sa kondenzatorom ako je njegov kapacitet
C = 80 F a prikljueni napon u = 125 2 cos ( 100 + /4 ) V.
3.3.3. Na naizmenini napon u = 282 sin 100t prikljuen je kondenzator C = 40 F. Kolika je struja koja
protie kroz kondenzator ?
3.3.4. Kondenzator je prikljuen na napon U = 128 V frekvencije f = 50 Hz. Koliki je kapacitet
kondenzatora C ako je struja u kondenzatoru I = 0,2 A ?
3.3.5. Kondenzator kapaciteta C =30 F prikljuen je na izvor naizmenine struje. Efektivna vrednost napona
iznosi 400 V, a frekvencija je 50 Hz. Odrediti:
a) reaktansu kondenzatora ( kapacitivni otpor ) XC; b) efektivnu vrednost struje u kolu.
Reenja napisati u kompleksnom broju ( svi oblici ).
3.3.6. Kondenzator kapaciteta C = 318 F vezan je na izvor napona u = 100 2 sin ( 314 t /6 ).
Odrediti:
a) struju u kolu; b) kapacitivnu otpornost pri frekvenciji f = 500 Hz: c) struju pri f = 500 Hz, i istom naponu.
Sva reenja napisati u kompleksnom broju. Da li reaktansa, kompleksno , zavisi od napona U i struje I ?
3.3.7. Kondenzator kapaciteta 50 F prikljuen je na izvor naizmeninog napona frekvencije 1 KHz. Kolika
je maksimalna vrednost jaine struje u kolu ako je efektivna vrednost napona na ploama kondenzatora 20 V ?
3.3.8. Dva kondenzatora, jedan od 50 F, a drugi od 10 F, vezana su u kolo naizmenine struje:
a) redno; b) paralelno. Uporediti kapacitivni otpor redne i paralelne veze ovih kondenzatora.
Frekvencija je 50 Hz.
Napisati kapacitivne otpore ( pojedinano i ukupno ) u kompleksnom broju ( svi oblici ).
3.3.9. Otpornik otpornosti R = 100 prikljuen je na izvor prostoperiodinog napona efektivne vrednosti
100 V. Na isti izvor prikljuena su paralelno i jedan kondenzator i kalem ( savreni ). Izraunati kapacitivnost
kondenzatora C i nduktivnost kalema L kroz koje e proticati struja iste efektivne vrednosti kao i kroz otpornik
R. Uestanost izvora je : a) 50 Hz; b) 1 KHz; c) 1 MHz i d) 1 GHz.
3.3.10. U predhodnom zadatku napisati u kompleksnom broju termogeni otpornik R, kapacitivni X C i
induktivni XL. Da li ova reenja zavise od kompleksnog oblika napona U i struje I ? Dati potreban komentar.
3.3.11. Kondenzator je prikljuen na generator naizmenine ems promenljive frekvencije. Koliki je odnos
efektivnih struja ( I1/I2 ) koje protiu kroz kondenzator pri frekvencijama f1 = 10 KHz i f2 = 1 KHz ?
3.3.12. Kroz kondenzator iji je razmak izmeu ploa d = 2 mm, protie naizmenina struja efektivne
vrednosti I = 2 A. Koliki treba da bude razmak ploa da bi efektivna vrednost struje iznosila I 1 = 4 A ?
Napon i frekvencija na kondenzatoru su konstantni.
3.3.13.
D1
U
C
D2
Sl.3.3.13.
24
UR
UL
UC
Sl.10.
UL
UL UC
UX
UR
U U R U L U C U R U X
UC
Sl.11.
Za XL XC UL UC UX 0 0 (kao na sl.12 ).
UR
UX
Sl.12.
I R 2 X L X C I R 2 X 2
Ako ukupni napon U podelimo sa strujom I dobije se ukupna otpornost kola ( Omov zakon ), pa sledi:
U
2
Z
Z R 2 X L X C R 2 X 2
I
Delei trougao napona sa I dobije se trougao otpora, prikazan
na sl.13. ( Slika13. a) je za XL XC, a 13. b) za XL XC.
X = XL XC
Iz trougla otpora izrauna se fazni ugao , koji iznosi:
Z
X
R
R
arctg arccos ;
R
Z
R
Iz fazorskih dijagrama ( trougao napona i trougao otpora )
X
Prelazi se na kompleksni broj, pa za trougao otpora sledi:
Z
a)
Z = R + j ( XL XC ) = R + j X Z = Ze j , gde je
b)
Sl.13.
Z prividni otpor kola ( ukupni ) ili impedansa.
Kako je U U R U L U C
2
25
Impedansa Z u kolu naizmenine struje je isto to i otpornost R u kolu jednosmerne struje. To znai da e
struja u rednom R,L i C kolu biti jednaka:
U
U
I
I .
Z
Z
4.1.2. REDNA VEZA R I L
Ako kod redne veze R, L i C doe do proboja kondenzatora ( X C = 0 ), tada nastaje redna veza R i L.
UL
UR
Sl.14.
Delei trougao napona sa strujom I nastaje trougao otpora koji je prikazan na slici 15.
Kako je trougao otpora slian trouglu napona, uglovi su ostali isti, te sledi:
X
arctg L .
R
Ugao se moe izraunati i iz trougla napona, ali je sigurniji postupak
preko trougla otpora. Trougao otpora je uvek kao na sl.15, dok trougao
napona kompletno rotira, jer su naponi obrtni vektori.
XL
R
Sl.15.
U
U
; odnosno kompleksno: I .
Z
Z
2
Z R 2 X C ; kompleksno: Z R jX C Z Z e .
U
U
; kompleksno: I .
Z
Z
Za struju data analitiki: i = Im sin t uR = URm sin t; uC = UCm sin ( t /2 ); u = Um sin ( t ).
Dakle,kod redne veze R i C napon fazno kasni u odnosu na struju za ugao .
Na osnovu analitikih podataka sve napone i struju moemo predstaviti fazorski, grafiki i kompleksno.
Fazorski dijagram je prikazan na slici 16.a), i on ujedno predstavlja trougao napona. Delei trougao napona sa
strujom I nastaje trougao otpora, koji je predstavljen na slici 16.b).
Trougao napona
UR
UC
a)
Trougao otpora
R
XC
b)
Sl.16.
XC
R
arccos
R
Z
26
Ako u rednoj vezi R,L i C ostane samo jedan otpor ( druga dva su jednaka nuli ), tada dolazi do savrenog
sluaja. Savreno R kolo ima samo termogeni otpor R ( X L = 0 i XC = 0 ). Savreno L kolo ima samo induktivni
otpor XL ( R = 0 i XC = 0 ). Savreno C kolo ima samo kapacitivni otpor X C ( R = 0 i XL = 0 ). Ove otpornosti u
kompleksnom obliku imaju slede izraze:
1) savreno R kolo : ZR = R ZR =ZRej 0 = Rej 0.
2) savreno L kolo : ZL = jXL = jL ZL = ZLej 90 = XLej 90 = Lej 90.
3) savreno C kolo : ZC = jXC = j (1/C) ZC = ZCe j 90 = XCe j 90.
Ako otpore u kolu naizmenine struje predstavimo kompleksno, tada svi prorauni u kolima naizmenine
struje postaju isti kao i u kolima jednosmerne struje. To znai da se na isti nain primenjuju svi zakini, na isti
nain se reavaju i prosta i sloena kola. Razlika je samo u tome to umesto otpora R ( kolo jednosmerne struje )
sada primenjujemo impedansu Z, ali u kompleksnob obliku ( zbog raunskih operacija: R, X L i XC ).
Na osnovu navedenog se vidi koliki je znaaj kompleksnog rauna u kolima naizmenine struje.
4.2. P A R A L E L N A V E Z A
R
IR
IL
IC
XL
XC
I
U
Sl.17.
IC
IC IL
I
IC
IX
IC IL
IR
IR
IX
IL
IL
a)
b)
Sl.18.
Ukupna struja, prema prvom Kirhofovom zakonu jednaka je zbiru pojedinanih,(kompleksno, ili vektorski ):
I = IR + IL + IC; ili analiti;ki: i = iR + iL + iC.
Kako su struje IL i IC u opoziciji, njihova rezultanta je jednaka: IX = IC + IL, odnosno IX = IC IL.
Aktivna ( realna ) komponenta struje IR i reaktivna ( imaginarna ) IX sa ukupnom strujom I ine jedan pravougli
trougao ( sl.18.a. ili sl.18.b. ). Iz tog pravouglog trougla sledi da je ukupna struja jednaka:
I I R I C I L
2
U G 2 BC BL U G 2 B2 UY
2
27
U
1
I
Y Y G 2 BC BL 2 = G 2 B 2 , gde je:
I
Z U
Y prividna provodnost kola, koja se jo naziva ADMITANSA;
G aktivna ( termogena) provodnost, koja se jo naziva KONDUKTANSA;
BL... induktivna ( reaktivna ) provodnost, koja se jo naziva SUSCEPTANSA;
BCkapacitivna ( reaktivna ) provodnost, koja se jo naziva SUSCEPTANSA;
B = BL BC ukupna ( ekvivalentna ) reaktivna provodnost, tj SUSCEPTANSA.
Jedinica za sve navedene provodnosti je S ( simens ).
Kako je Z
B = B C BL
G
B = B C BL
Y
b)
a)
Sl.19.
Iz trougla provodnosti moe se zakljuiti da e ugao biti pozitivan kada je B L BC, a samim tim ukupna struja
e prednjaiti naponu ( sl.18.a.). Kako je kod redne veze R,L i C struja prednjaila za X L XC, sledi da je
trougao otpora obrnut u odnosu na trougao provodnosti. Postupak prorauna je isti, ali kod odreivanja ugla
treba imati u vidu da je on kod trougla provodnosti isti kao i kod trougla otpornosti ali suprotnog predznaka.
B
On se odreuje iz relacije:
arctg
G
( voditi rauna o predznaku, tj. on je suprotnog predznaka pa se uzima )
NAPOMENA: Vektorski dijagram struja, odnosno, provodnosti kod paralelne veze otpora je identian
vektorskom dijagramu napona i otpora kod redne veze otpora, ali sa suprotnim predznakom ugla .
Ukupnu provodnost kola moemo napisati kompleksno: Y = G + j ( BC BL ) Y = Ye j .
Impedansa kola je Z = 1/Y, kompleksno Z = 1 / Y = ( 1/Y )e j = Ze j . Ovaj kompleksni prikaz potvruje da
je ugao kod trougla otpora isti kao i kod trougla provodnosti, ali suprotnog smera.
Ukupnu struju u kolu moemo odrediti na sledee naine:
1) pomou admitanse: I = UY;
2) pomou pojedinanih struja ( prvi Kirhofov zakon ): I = IR + IL + IC;
3) pomou impedanse ( koju najee moramo izraunati kompleksnim brojem ): I = U/Z.
Kompleksni raun daje veu sigurnost pa je njegova primena najea. Za sl. 17 admitansa kola kompleksno je:
1
1
1
1
1
1
1
Y
G jB L jB C G jBC B L .
Z Z1 Z 2 Z3 R jX L jX C
Treba uoiti da se reaktivne komponente admitanse i impedanse razlikuju u predznaku ( Z2 = jXL Y2 = jBL;
Z3 = jXC Y3 = jBC; to potvruje da je ugao kod trougla admitanse i impedanse suprotnih predznaka ).
4.2.2.PARALELNA VEZA R I L
Kod ove veze nema grane sa kondenzatorom , pa je trougao struja i provodnosti slian kao na sl.18.b) odnosno
19.b). Admitansa kola je Y = G jBL I = IR + IL I = IR IL; I = UY; I1 = UY1; I2 = UY2 .
4.2.3. PARALELNA VEZA R I C
Postupak je isti kao kod paralelne veze R i L. Razlika je u tome to e sada umesto I L biti struja IC, a samim
tim trougao struja i provodnosti je prema slici 18.a), odnosno 19.a).
28
R1
Y Y1 Y 2 .
Z Z1 Z 2
I1
I2
R2
Y1
Y1 G 1 jB L ; G 1
R jX L
R
X
1
1
2 1 2 j 2 L 2
R 1 jX L R 1 jX L R 1 X L
R1 X L
Y2
Sl.20.
R1
R1 X L
2
; BL
XL
R1 X L
2
X
X
R
R
1
22 j C2 G 2 22 ; B C C2
R 2 jX C Z 2
Z2
Z2
Z2
Z1 Z 2
.
Z1 Z 2
Uglove 1, 2 i izraunamo iz trougla otpora ili trougla provodnosti, i oni iznose:
R
X
X
.
1 arctg L ; 2 arctg C ; arctg
R2
R1
Z
Na osnovu navedenih izraza sve struje kao i svi naponi mogu da se predstave: analitiki, fazorski, grafiki i
kompleksno. Fazorski dijagram je najpraktiniji, pa je on predstavljen na sl.40.
2) preko pojedinanih impedansi:
I2
UR2
2
1
I
UC
I1
UL
UR1
A
Sl.21.
29
ZADACI:
4.1.1. Redna veza R,L i C prikljuena je na napon U = 120e j o . Ako je R = 10 ; L = 20 mH; C = 1`mF i
f = 50 Hz, odrediti analitiki izraz za struju i.
4.1.2. Kroz rednu vezu R = 10 , XL = 10 i XC = 20 protie struja I = 15 + j 8 A. Odrediti UR, UL,
UC, U, UR, UL, UC i U i nacrtati fazorski dijagram napona i struje.
4.1.3. U kolu redne veze R,L i C prikljueni napon iznosi U = 120 + j 40 V, a otpori R = 10 , XC = 6 .
Koliki je XL da bi ugao iznosio = /4 ? Nacrtati fazorski i kompleksni dijagram napona.
4.1.4. Odrediti krunu uestanost i kapacitivnost C za rednu vezu R, L, C tako da ugao bude jednak /3,
ako je R = 20 3 , L = 90 mH a XL tri puta vei od XC.
4.1.5. Nacrtati vektorski dijagram struje i napona za redno kolo L i C ako je X L = 3XC, I = 2 A i napon
u = 141 sin t.
4.1.6. Dva kondenzatora vezana su redno sa dva otpora. Nacrtati fazorski dijagram napona ako je R1 = 10 ,
R2 50 , C1 = 20 F, C2 = 10 F, napon U = 200 V i = 1 875 rad/s.
4.1.7. Impedanse Z1 = 5 j 3; Z2 = 3 j 5 i Z3 = 7 j 12 vezane su redno na napon
u = 1 000 sin ( t + /3 ). Kako glasi analitiki izraz za struju i.
4.1.8. Redna veza dva otpora i dva kondenzatora prikljuena je na napon U = 220 V uestanosti = 1 000
rad/s. Nai Z, Z, I, i nacrtati fazorski dijagram napona i struje za R1 = R2 = 10 3 i C1 = C2 = 100 F.
4.1.9. Redna veza dva kalema sa otporima: prvi R1 = 20 , XL1 = 40 ; i drugi R2 = 40 , XL2 = 20 ;
prikljuena je na napon u = 400 sin 100 t. Odrediti struju I, ugao , induktivnosti L1 i L2.
4.1.10. Redna veza dva kalema sa otporima R1 = 10 , XL1 = 30 i R2 = 20 , XL2 = 10 prikljuena je
na napon u = 200 2 sin 314 t. Odrediti Z1, Z2, Z, I, L1 i L2.
4.1.11. Nacrtati vektorski dijagram napona i struje kod redne veze dva kalema otpora R1 = 24 , XL1 = 12 ;
i R2 = 0, XL2 = 20 koji su prikljueni na napon u = 200 2 sin t.
4.1.12. Data je redna veza R i L u kolu naizmenine struje kroz koje protie struja i = 2 2 sin 100 t, pri
naponu na kalemu uL = 60 2 cos 100 t. Ako je R = 40 odrediti induktivnost L , ukupni napon u i uR.
4.1.13. Kalem termogenog otpora R = 10 i induktivnosti L = 0,15 H spojen je redno sa kondenzatorom
kapaciteta C = 20 F i prikljuen je na napon U = 220 V frekvencije f = 50 Hz. Odrediti impedansu kola i
struju u kolu. Kako e se promeniti struja u kolu ako doe do proboja kondenzatora ( odstraniti C ) ?
4.1.14. Odrediti uestanost pri kojoj e redna veza kalema L = 2 H i R = 50 sa kondenzatorom C = 1 F
imati impedansu od 77,4 .
4.1.15. Napon prostog kola iznosi U = 60 j 40 V, a impedansa Z = 2 + j 1 . Kolika je struja, njena
poetna faza i fazna razlika izmeu napona i struje.
4.1.16. Dva kalema: prvi R1 = 5 , XL1 = 21 i drugi R2 = 3 , XL2 = 10 ; otpornik R3 = 4 i
kondenzator XC = 15 vezani su na red. Kolika je ukupna impedansa kola. Impedansu napisati kompleksno.
4.1.17. Odrediti jainu struje u rednom RL kolu kada je na njegovim krajevima napon u = 100 cos 314 t V
ako je R = 100 , a L = 70 mH.
4.1.18. Na krajevima rednog RLC kola napon iznosi u = 220 cos 314 t V. Ako je R = 1 K, C = 1 F a
L = 10 mH, izraunati jainu struje u kolu.
30
4.1.19. U nekom kolu nalazi se redno vezan termogeni otpor R i induktivnost L. Ako su padovi napona na
njima UR = 120 V i UL = 160 V sa strujom I = 40 A odrediti ukupni napon kola U i otpore R i X L.
4.1.20. U kolu naizmenine struje frekvencije f = 50 Hz redno su vezani termogeni otpornik R1 = 4 i
kalem sa termogenim otporom RL i induktivnou L. Merenjem je ustanovljeno da su padovi napona na
otporniku R1 UR1 = 56 V, a na kalemu UL = 148 V. Ukupni napon kola je U = 168 V. Kolika je struja I,
termogeni otpornik kalema RL, induktivnost L i ugao .
4.1.21. U jednom kolu na napon stezaljki U = 100 V vezani su na red otpor R = 10 , i induktivnost L sa
svojim termogenim otporom RL impedanse ZL = 12 . Kroz kolo tee struja I = 6 A, a frekvencija mree je
f = 50 Hz. Koji pad napona UX vlada na stezaljkam prigunice i koliki su RL i L ? Napisati izraz za struju i.
4.1.22. Koliki induktivni otpor treba staviti na red sa nekim termogenim ( aktivnim ) potroaem R = 10
da bi na njemu vladao pad napona UR = 160 V kod napona stezaljki U = 250 ? Rezultate proveriti fazorski.
4.1.23. Neki potroa kod napona U = 110 V uzima struju I = 20 A uz cos = 0,55 ( induktivno ). Koliki je
aktivni otpornik R a koliki reaktivni XL ovog potroaa?
4.1.24. Izvor napona U = 10 V prikljuen je na rednu vezu otpora R i kondenzatora C. Napon na otporu je
UR = 2 V kod struje I = 10 mA i frekvencije f = 0,5 MHz. Koliki su R i C?
4.1.25. U nekom kolu cos = 0,8 ( kapacitivno ). Ako se u kolo vee redno C2 = 2 F kolo ima cos 2 = 0,6.
Frekvencija kola je f =5 000/ s1. Koliki su R i C1 toga kola?
4.1.26. U nekom kolu koje je prikljueno na napon U = 200 V prikljuena je prigunica sa unutranjim
otporom RL redno sa kondenzatorom kapaciteta C. Merenjem je ustanovljen napon na prigunici U L = 440 V i
pad napona na kondenzatoru UC = 320 V. Treba odrediti fazni ugao ovoga kola te aktivnu komponentu
napona UR i reaktivnu komponentu napona na prigunici UXL.
4.1.27. U nekom kolu nalazi se impedansa Z = 40 sa cos = 0,6 ( induktivno ). Koliki kapacitivni otpor
XC treba vezati na red sa ovom impedansom da bi se ostvario cos 1 = 0,8 ? Kolika je vrednost novonastale
impedanse Z1 i koliki je termogeni otpor kola R ? Rezultate proveriti fazorskim dijagramom.
4.1.28. Na izvor napona u = 4 2 sin 2 000 t V redno su vezani kalem otpora RL = 10 i induktivnosti
L = 10 mH i kondenzator kapaciteta C = 20 F. Napisati izraz za pad napona uL koji deluje na krajevima
kalema.
4.1.29. Kolo sadri rednu vezu R, L i C. Pri odreenoj frekvenciji induktivni otpor je X L = 20 . Ako je
termogeni otpor R = 10 , koliki mora da bude kapacitivni otpor XC da bi u kolu bio fazni pomak = /4.
4.1.30. Kod kojih e uestanosti redna veza R = 40 , L = 10 H i C = 10 F imati impedansu Z = 50 ?
4.1.31. Kroz rednu vezu termogenog otpora R = 10 i kalema induktivnosti L = 10 mH tee struja
i = 1,5 sin 1 000 t. Odrediti izraz za napon u na koji je prikljuena ova veza.
4.1.32. Redna veza aktivnog otpora R i induktiviteta L prikljuena je napon u = 150 sin ( 500 t + 10 ).
Odrediti vrednosti za aktivni otpor R i induktivitet L, ako kroz ovu vezu tee struja i = 3 sin ( 500 t 35 ).
4.1.33. Kroz rednu vezu R = 10 i C = 10 F tee struja i = 5 cos 5 000 t. Kako glasi izraz za napon u ?
4.1.34. Za rednu vezu RLC poznato je R = 670 , L = 8 H , C = 4 F i f = 50 Hz. Koliki je napon mree
( kola ) ako napon na kondenzatoru iznosi UC = 100 V.
4.1.35. Za jedan prijemnik zna se da je aktivni otpor R jednak kapacitivnom otporu kondenzatora X C. Ako su
izrazi za napon i struju toga prijemnika: i = 25 sin ( 314 t 28 ); u = 100 sin ( 314 t + 17 ), odrediti R,L i C.
31
4.1.36. Prigunica sa termogenim otporom RL = 300 i induktivnim XL = 400 vezana je redno sa
kondenzatorom kapacitivnog otpora XC = 100 . Ako na krajevima prigunice deluje napon UL = 50 V, kolika
je vrednost ukupnog napona U ?
4.1.37. U rednom RLC kolu u kojem prevladava induktivno optereenje poznat je ukupni napon U = 50 V,
napon na otporniku R UR = 30 V i napon na kondenzatoru UC = 20 V. Koliki je napon na krajevima savrenog
kalema UL?
4.1.38. Impedansa redne veze otpornosti R = 4 i savrene prigunice L pri frekvenciji f = 50 Hz iznosi
Z = 5 . Kolika je impedansa te veze pri f1 = 200 Hz ?
4.1.39. Kada kalem prikljuimo na jednosmerni napon U1 = 120 V, struja iznosi I1 = 20 A, a kada se
prikljui na naizmenini napon U2 = 220 V uestanosti f = 50 Hz, struja iznosi I2 = 28,2 A. Kolika je
induktivnost kalema ?
4.1.40.
R
uLC
i
o
XC
XL
Sl.4.1.40.
4.1.41. U rednom RLC kolu napon i struja se menjaju po zakonu: u = 353,5 cos ( 3 000 t 10 ) V;
i = 12,5 cos ( 3 000 t 55 ) A. Ako je induktivnost kola L = 0,01 H, odrediti termogenu otpornost R i kapacitet
kondenzatora C.
4.1.42. Otpornik otpornosti R = 10 , savreni kalem induktivnosti L = 50 mH i kondenzator kapaciteta
C = 100 F vezani su na red i prikljueni na naizmenini napon U = ( 176 + j 132 ) V. Odrediti maksimalnu i
efektivnu vrednost indukovane ems samoindukcije u datom kolu.
4.1.43. Kalem termogenog otpora R=10 ukljuen je u kolo naizmenine struje frekvencije f = 50 Hz.
Odrediti koeficijent samoindukcije ( induktivnost ) L kalema ako je fazna razlika izmeu napona i struje /3.
4.1.44.
C
1
2
Sl.4.1.44.
4.1.45. Efektivna vrednost ems naizmenine struje je 100 V, a kruna uestanost 500 rad/s. Sa izvorom je
vezan na red otpornik od 3 , kondenzator od 50 F i kalem zanemarljivog termogenog otpora ija se
induktivnost menja od 10 mH do 80 mH. Maksimalna vrednost napona na ploama kondenzatora ne sme da
pree vrednost od 1 200 V.
a) Kolika je efektivna vrednost struje koja sme da se propusti kroz kolo ?
b) Kolika je tada induktivnost kalema ?
32
4.1.46. Kolika je efektivna vrednost naizmenine struje kroz kalem koji ima termogenu otpornost 2 , a
induktivnost 1 H ako je efektivna vrednost napona 220 V a frekvencija 50 Hz ? ta e biti sa efektivnom
vrednou struje ako se ne menjajui uslove u kolu redno kalemu prikljui kondenzator kapaciteta 10 F ?
4.1.47. Kondenzator nepoznatog kapaciteta C, kalem induktivnosti 5 mH zanemarljiva termogenog otpora i
otpornik otpora 20 vezani su redno i prikljueni na naizmenini izvor ems e = 10 cos 100 t V. Jaina
struje u kolu je i = Im cos 100 t. Nai amplitudu ( maksim. vrednost ) napona na ploama kondenzatora U Cm.
4.1.48. U rednom LC kolu induktivnost je 10 mH, a kapacitivnost 1 F. Kolika e biti impedansa kola ako je
frekvencija naizmenine struje dva puta vea od frekvencije pri kojoj su struja u kolu i napon na krajevima kola
u fazi ?
4.1.49. Redno vezani otpornik od 20 , kalem od 15 mH i kondenzator od 5 F prikljueni su na naizmenini
napon. Kolika je frekvencija toga napona ako je impedansa kola 100 ? Termogeni otpor kalema zanemarljiv.
4.1.50. Kroz redno RLC kolo protie struja efektivne vrednosti 5 A. Kolo je prikljueno na efektivni napon
od 90 V. Ako je aktivni otpor 9 , odrediti faznu razliku izmeu struje i napona.
4.1.51. Kalem i kondenzator vezani su redno i prikljueni na izvor naizmenine struje. Jaina struje u kolu
menja se po zakonu i = 2 sin 100 t A , a napon u = 40 sin ( 100 t + 45 ) V. Koliki je aktivni otpor kola ?
4.1.52. Deo strujnog kola ine termogeni otpornik od 500 i kalem induktivnosti 0,5 H ( RL = 0 ), koji su
vezani redno. Kroz kolo protie struja i = 0,5 sin t A. Odrediti frekvenciju naizmenine struje ako je
amplituda napona ( maksimalna vrednost ) na otporniku tri puta vea nego na kalemu. Koliki je napon na
krajevima datog kola posle 612,3 ms od trenutka ukljuivanja ?
4.1.53. U rednom RLC kolu naizmenini napon na krajevima kola ima efektivnu vrednost 100 V. Pri
frekvenciji f1 = 50 Hz i f3 = 100 Hz efektivna vrednost jaine struje je ista i iznosi 10 A. Pri nekoj frekvenciji
f2 efektivna vrednost struje je maksimalna i iznosi Imax = 20 A. Odrediti R, L, C i f2.
4.1.54. Kondenzator kapaciteta 10 F i otpornik od 200 vezani su redno i prikljueni na gradsku mreu
napona 100 V frekvencije 60 Hz. Pri raspadu energetskog sistema dolo je do poremeaja u napajanju potroaa,
usled ega je napon gradske mree opao za 10%, a frekvencija se smanjila za 5%. Koliko se procentualno
promenila jaina struje u datom kolu ?
4.1.55.
Za krajeve kola, sl.4.1.55, prikljuen je izvor naizmeninog
napona efektivne vrednosti 120 V i frekvencije 330 Hz.
Kapacitet kondenzatora je podeen tako da je struja koju
pokazuje ampermetar ista pri otvorenom i zatvorenom
prekidau i iznosi 4 A. Koliki su induktivnost L i termogeni
otpor RL kalema ako je kondenzator podeen na 10F ?
L;RL
A
o
Sl.4.1.55.
4.1.56.
I
R1
U1
R2
U5
U4
U2
U3
Sl.4.1.56.
33
4.1.57.
R1
+
o
R2 B
U1
L
U2
Sl.4.1.57.
4.1.58.
Z1
Z2
I
Sl.4.1.58.
R2
XL
U12
+
Brojni podaci: R2 = 5 ; XL = 15 .
U
Sl.4.1.60.
4.1.61. U rednom RC kolu struja ima vrednost I1 = 0,1 A, pri f1 = 800 Hz, a vrednost I2 = 0,08 A pri
f2 = 400 Hz. U oba sluaja efektivna vrednost napona na krajevima kola iznosi U = 20 V. Odrediti R i C.
4.1.62. Prigunica termogenog otpora RL i induktivnosti L redno je vezana sa kondenzatorom kapaciteta C.
Poznato je: kapacitivna otpornost kondenzatora XC = 1 k i efektivne vrednosti prostoperiodinih napona na
prigunici URL = 20 V( napon na rednoj vezi RL ) i kondenzatoru UC = 10 V, frekvencije f = 138 kHz.
Napon na kondenzatoru UC fazno kasni u odnosu na napon na prigunica URL za 150. Izraunati:
a) parametre R, L i C;
b) efektivnu vrednost ukupnog napona U.
4.1.63.
R
C1
C2
I
o
U
Sl.4.1.63.
34
2 sin ( t + 40 ),
+
o
Sl.4.1.70.
Brojni podaci:
U = 100 V; R = 10 ; razmera 1cm 20 V 2,5 A.
4.1.72.
R
I
o
Sl.4.1.72.
35
4.1.73.
C
I
o
Sl.4.1.73.
4.1.74.
R
I
o
Sl.4.1.74.
4.1.75. Kalem ( bez jezgra ) prikljuen je na prostoperiodini napon u = 100 sin 2 000 t V. Intezitet struje u
kalemu je dat izrazom i = 25 sin ( 2 000 t 60 ) A. Odrediti izraz za intezitet struje ako se kruna uestanost
prikljuenog napona smanji za dva puta.
4.1.76. Kalem induktivnosti L = 10 mH vezan je na red sa elementom nepoznatih karakteristika i ova redna
veza je prikljuena na prostoperiodini napon u = 50 sin ( 5 000 t + 60 ) V. Izraz za intezitet struje u ovom
kolu je i = 0,25 sin ( 5 000 t + 150 ) A ( sa usaglaenim referentnim smerovima ).
Odrediti koji je element vezan na red sa kalemom i koje su njegove karakteristika.
4.1.77.
k
I,
R
Sl.4.1.77.
4.1.78.
R
QC
o+
Sl.4.1.78.
4.1.79.
2
R1
1o
R2
C
o5
Sl.4.1.79.
36
4.1.80. Kod redne veze RLC kola poznato je: ukupni napon U = 20 V; pad napona na R U R = 16 V i pad
napona na L UL = 18 V.
Kolika je efektivna vrednost pada napona na kondenzatoru i koliki je fazni pomak izmeu napiona U i struje I ?
4.1.81.
R1
+
R2
UR1
U2
U, f
Sl.4.1.81.
4.1.82. Idealni kondenzator redno je vezan sa idealnim termogenim otpornikom i ova veza je prikljuena na
jednosmerni napon U = 141 V. Ako je R = 10 i C = 100 F , odrediti struju kola i napone na ovim otporima
UR i UC. Reenje prokomentarisati.
4.1.83. Dve impedanse induktivnog karaktera, Z1 i Z2, vezane su redno, i njihova ekvivalentna impedansa
iznosi Z = ( 12 + j 5 ) . Za elemente ovog kola poznato je: R1 = 5 , XL2 = 2 , L1 = 3 mH. Veza je
prikljuena na prostoperiodini naizmenini napon efektivne vrednosti U = 260 V. Kolika je kruna uestanost
prikljuenog napona ?
4.1.84. Redna veza savrenog kalema i termogenog otpornika prikljuena je na jednosmerni napon
U = 100 V. Ako je R = 10 i L = 50 mH, odrediti struju u kolu i napone na R i L ( UR i UL ). Reenje
prokomentarisati.
4.1.85. Savreni kalem ( bez Fe jezgra ) i termogeni otpornik se nalaze u rednoj vezi, koja je prikljuena na
stalan naizmenini napon stalne frekvencije. Kako e se promeniti naponi na R i L ( povea ili smanji ) ako u
kalem ubacimo feromagnetno jezgro ? Reenje postupno obrazloiti.
4.1.86. Redna veza RL prikljuena je na konstantan naizmenini napon promenljive frekvencije. Kako e se
promeniti napon na otporniku R ako poveavamo vrekvenciju f ? Reenje obrazloiti.
4.1.87.
R1
a)
o
I1
+
I2
+
V1
U
R2
b)
XC1
XL1
XC2
XL2
V2
U
Sl.4.1.87.
37
4.1.88.
+
XL
+
+ UL
UA
o
Sl.4.1.88.
4.1.89. Ako kalem koji ima istu termogenu i induktivnu otpornost ( R = X L ) prikljuimo na naizmenini
napon U u njemu se uspostavi struje efektivne vrednosti I = 10 A. Kolika e biti struja u istom tom kalemu ako
se on prikljui na jednosmerni napon iste vrednsti kao i efektivna vrednost naizmeninog napona U?
4.1.90. Ako su napon i struja prijemnika date izrazima: u = 100 sin ( t + 17 ) i i = 25 sin ( t 28 ),
odrediti u kojem su odnosu aktivna i reaktivna otpornost prijemnika.
4.1.91. U rednom RLC kolu poznati su naponu UR = 50 V, UL = 100 V i UC = 60 V; frekvenciju f = 50 Hz.
U kolu je pri ukupnom prostoperiodinom naponu efektivne vrednosti U uspostavljena struja I = 5 A.
Odrediti za koju vrednost napona U vrednost struje ostaje nepromenjena ako se frekvencija povea za dva puta?
4.1.92.
L
i
+
e;
Sl.4.1.92.
4.1.93. Prijemnik nepoznate impedanse prikljuen je na prostoperiodini napon efektivne vrednosti
U = 100 V. U trenutku kada je napon maksimalan, jaina struje prijemnika je i(t1) = 10 mA i opada, a u trenutku
kada je jaina struje maksimalna, napon je u(t2) = 100 V. Referentni smerovi napona i struje su usaglaeni.
Izraunati impedansu prijemnika i napisati je kompleksno.
4.1.94. Kada se torusni kalem, termogene otpornosti R = 11 prikljui na izvor naizmenine struje, napona
U = 210 V i frekvencije f = 50 Hz, kroz njega protie struja jaine I = 3,5 A.
a) Odrediti induktivnost kalema;
b) Kolika bi struja proticala kroz polovinu ovog kalema ako bi se ona prikljuila na isti elektrini izvor ?
38
4.2.1. Termogeni otpornik R = 2 , kalem induktivnog otpora XL = 2 i kondenzator kapacitivnog otpora
XC = 1 vezani su paralelno iprikljueni na napon efektivne vrednosti U = 20 2 V. Odrediti:
a) pojedinane impedanse po granama Z1, Z2, Z3 i predstaviti ih kompleksno Z1, Z2, Z3;
b) pojedinane admitanse po granama Y1, Y2, Y3 i predstaviti ih kompleksno Y1, Y2, Y3;
c) Ukupnu impedansu Z i admitansu Y i predstaviti ih kompleksno Z i Y.
d) Sve struje u kolu: I1, I2, I3 i I i nacrtati fazorski dijagram napona i struja.
e) Fazni pomak izmeu ukupnog napona U i ukupne struje I.
4.2.2.
R1;L
R2
Sl.4.2.2
4.2.3.
Z1
Z2
Z3
oA
Sl.4.2.3.
39
4.2.12. Dva kalema vezana su paralelno i prikljuena na prostoperiodini naizmenini napon efektivne
vrednosti U = 120 V. Ako je za prvi kalem R1 = 6 , XL1 = 5 a za drugi R2 = 3 , XL2 = 8 , odrediti
struje po granama kao i ukupnu struju kola. Koliki je fazni pomak izmeu napona i ukupne struje u kolu ?
4.2.13. Dve paralelne grane, ije su impedanse Z1 = ( 9 j 15 ) i Z2 = ( 12 j 10 ) prikljuene su na
naizmenini napon U = 100 V. Odrediti sve struje u kolu, kao i faznu razliku izmeu njih i napona U.
4.2.14. Dve paralelne grane sadre sledee parametre: prva R1 = 80 , L = 190 mH; a druga R2 = 260 ,
C = 21 F. Ako su grane prikljuene na prostoperiodini napon U = 120 V, frekvencije f = 50 Hz, odrediti sve
struje u kolu i faktor snage u kola.
4.2.15.
R1
XL1
I1
I2 R2
I3
I
XC2
XL2
XC3
R3
U
Sl.4.2.15.
4.2.16. Kada se na krajeve jednog elektrinog kola prikljui prostoperiodini naizmenini napon koji je dat
izrazom ( kompleksno ) U = ( 10 + j 10 ) V, u kolu se uspostavi naizmenina struja koja iznosi I = ( 5 + j 3 ) A.
Odrediti impedansu i admitansu kola..
4.2.17. Na krajevima prijemnika impedanse Z = ( 2 + j 4 ) deluje naizmenini napon U = ( 20 + j 10 ) V.
Odrediti:
a) admitansu kola i nacrtati trougao provodnosti,
b) struju u kolu i nacrtati trougao struje ( kolika je aktivna a kolika reaktivna komponenta struje ? ).
c) nacrtati trougao impedanse, admitanse i trougao napona i prokomentarisati sve navedene trouglove.
4.2.18.
Z1
Z2
Z3
o B
Ao
Sl.4.2.18.
4.2.19. Na izvor napona U vezani su kondenzatori kapaciteta C. Treba odrediti kako se menja otpor kola ako
se kondenzatori veu: a) redno; b) paralelno, i to 1; 2 ... do n kondemzatora istog kapaciteta.
4.2.20. Jedno kolo sadri R i L elemente u paralelnoj vezi ija je ekvivalentna provodnost ( admitansa )
jednaka Y = 0,05 S, uz cos = 0,6.Odrediti sve struje u ovom kolu, kao i induktivnost L ako je napon na ovim
elementima U = 100 V, a frekvencija f = 50 Hz.
4.2.21. Na izvor napona U = 60 V vezan je paralelno termogeni otpora R = 4 i kondenzator
kapacitetivnog otpora XC = 3 . Odrediti sve struje u kolu, i napisati sve impedanse i sve admitanse u kolu
( pojedinano po granama i ukupnu ). Koliki je fazni pomak izmeu napona U i struje I ?
40
4.2.22. Dva prijemnika sa impedansama Z1 = 22ej15 i Z2 = 14ej36 vezana su paralelno.
Kolika je ukupna impedansa i admitansa u kolu.
4.2.23. Paralelna veza termogenog otpora i induktiviteta ima ukupnu admitansu Y = 0,05 S i cos = 0,6.
Kolike su provodnosti po granama i kolika je ukupna strija ako se veza prikljui na napon U = 220 V ?
4.2.24. Paralelna veza kalema induktivnosti L = 0,1 mH ( zanemarljivog termogenog otpora ) i kondenzatora
kapaciteta C = 200 pF prikljuena je na napon U = 200 V, frekvencije f = 1 MHz.
Odrediti sve struje u kolu, kao i ekvivalentnu impedansu kola.
4.2.25. Napisati izraz za ukupnu struju paralelne veze kalema induktivnosti L = 50 mH i kondenzatora
kapaciteta C = 0,67 F, ako je ona prikljuena na naizmenini napon u = 200 sin 5 000 t V.
4.2.26. Na mreu napona U = 240 V i frekvencije f = 50 Hz spojeni su paralelno termogeni otpornik otpora
R = 16 , kalem induktivnosti L = 38,22 mH ( zanemarljivog termogenog otpora ) i kondenzator kapaciteta
C = 159,24 F. Odrediti sve struje u kolu.
4.2.27. Paralelna veza termogenog otpornika otpora R = 300 , kalema induktivnosti L = 0,5 H i kapaciteta
C = 10 F prikljuena je na napon u = 100 sin 1 000 t.
Napisati analitiki izraz za ukupnu struju u kolu i odrediti impedansu kola.
4.2.28. Paralelna veza aktivne provodnosti G = 0,2 S; reaktivne induktivne provodnosti B L = 4 S i
reaktivne kapacitivne provodnosti BC = 5 S prikljuena je na napon mree U = 10 V.
Kolika je ukupna struje ove veze ?
4.2.29. Paralelna veza termogenog otpora R1 = 120 i kalema, iji termogeni otpor iznosi RL = 40 a
induktivni XL = 31,4 , prikljuena je na naizmenini napon U.
Odrediti ukupnu struju I, te struju I1 koja protie kroz termogeni otpornik R1, ako kroz kalem protie struja
inteziteta I2 = 4 A.
4.2.30.
V
I2
R2
XC
R1
XL
A
o
Sl.4.2.30.
4.2.31. Tri prijemnika sa podacima: R1 = 24 i XL1 = 32 ( prvi ); R2 = 40 i XL2 = 30 ( drugi ) i
R3 = 7 i XL3 = 24 ( trei ) vezana su paralelno i prikljuena na naizmenini napon U = 220 V. Odrediti:
a) struje pojedinanih prijemnika I1, I2 i I3,
b) fazne pomake izmeu struja I1, I2 i I3 i napona U.
c) Ukupnu struju I i fazni pomak izmeu nje i napona U.
4.2.32. Na naizmenini napon U = 20ej50 V prikljuen je prijemnik nepoznate impedanse Z. Ako je u
prijemniku uspostavljena struja i = 5 2 sin ( t 10 ) A, odrediti parametre nepoznate impedanse Z i
napisati je kompleksno.
41
4.2.33.
XC
U
Sl.4.2.33.
4.2.34.
Za fazorski dijagram prema slici 4.2.34. nacrtati
odgovarajuu elektrinu emu
U
I1
I2
I
Sl.4.2.34.
4.2.35. Dva prijemnika poznatih provodnosti vezana su paralelno. Ako je aktivna provodnost prvog
prijemnika G1 = 0,2 mS i reaktivna ( kapacitivna ) B C1 = 1 mS; odnosno aktivna provodnost drugog prijemnika
G2 = 0,6 ms i reaktivna ( induktivna ) B L2 = 0,4 mS, odrediti:
a) admitansu paralelne veze prijemnika,
b) faznu razliku izmeu napona na paralelnoj vezi ( U ) i ukupne struje ( I ).
4.2.36. Na paralelnoj RL vezi prikljuen je napon, koji se menja po zakonu: u = 100 sin ( 1 000 t + 50 ) V.
Ako je R = 5 a L = 20 mH odrediti izraz za ukupnu struju u kolu i fazni pomak izmeu nje i napona U.
4.2.37. Izraunati admitansu, konduktansu i susceptansu kola kod kojeg je rezistansa X = 10 vezana redno
sa induktorom iji je koeficijent samoindukcije L = 0,1 H, ako je frekvencija f = 50 Hz.
4.2.38. Admitansa kola naizmenine struje iznosi Y = ( 0,05 j 0,08 ) S. Odrediti rezistansu i induktivnu
reaktansu kola ako su ta dva elementa vezana: a) paralelno; b) redno.
Nacrtati fazorski dijagram napona i struja za oba sluaja.
4.2.39.
R1
XL
XC
R2
A
V
o
Sl.4.2.39.
4.2.40. Tri impedanse Z1, Z2 i Z3 vezane su paralelno i prikljuene su na napon mree U = 50ej60 V. Ako
je ukupna struja kola I =31,5ej24 A a impedanse Z2 = 10 i Z3 = ( 4 + j 3 ) , odrediti vrednost impedanse
Z1.
42
4.2.41. Termogeni otpornik i savreni kalem su paralelno vezani i prikljueni na naizmenini napon. Njihove
otpornosti iznose: R = 60 i XL = 80 .
a) Koliki je ukupni otpor veze?
b) Koliki e biti otpor veze ako se termogeni otpornik zameni kondenzatorom ija je kapacitivna otpornost
jednaka termogenoj ?
4.2.42.
C
A
B
L
C
D
E
Sl.4.2.42.
4.2.43.
R
P
R
o
C
U
Sl.4.2.43.
4.2.44.
L;R ( Z )
Induktivni prijemnik, ija je induktivnost L = 50 mH i
impedansa Z = 22 , prikljuen je na mreu kao na slici 4.2.44.
Odrediti kapacitivnost kondenzatora koji treba vezati paralelno
da bi struja u glavnom vodu I ( ukupna struja ) bila u fazi sa
naponom.
C
I
o
U;f
Sl.4.2.44.
4.2.45.
R2
I
+
XL
I2
I1
R1
UL
Sl.4.2.45.
4.2.46. Prijemnik koji sadri rednu vezu R i L elemente ima fazni pomak izmeu napona U i struje I od
= 53,13 ( cos = 0,6 ). Koliki e biti cos ( faktor snage ) prijemnika koji se sastoji od istih elemenata, ali u
paralelnoj vezi ?
43
4.2.47.
R1
XL
Z2
Sl.4.2.47.
4.2.48.
+
R2
X2
R1
X1
U;f
C2
R3
X3
C1
Brojni podaci:
U = 220 V; f = 50 Hz; R1 = 12 ; X1 = 12 ; R2 = 2 ;
X2 = 6 ; R3 = 3 ; X3 = 5 ; C1 = 300 F; C2 = 200 F.
Sl.4.2.48.
4.2.49.
o
+
C
R1
R2
UC
Sl.4.2.49.
Ao
oB
R
Sl.4.2.52.
4.2.53. Kalem induktivnosti L i termogenog otpora RL i kondenzator kapaciteta C paralelno su vezani i
prikljueni na naizmenini napon efektivne vrednosti U, poetne faze i promenljive uestanosti f. Odrediti:
a) Uestanost f pri kojoj su napon U i ukupna struja I u fazi;
b) Kompleksne izraze za sve struje u kolu ( I1, I2 i I ).
Brojni podaci: L = 1 H; C = 0,25F; RL = 400 ; U = 100 V; = 0.
44
4.2.54.
R
Z;Y
Sl.4.2.54.
4.2.55.
R2
R1
Brojni podaci: R1 = R2 = 2 ; XL = XC = 2 .
Sl.4.2.55.
4.2.56. Efektivna vrednost prostoperiodinog napona izmeu krajeva jednog prijemnika iznosi U = 200 V, a
efektivna vrednost prostoperiodine struje je I = 0,1 A. Struja fazno prednjai naponu za 30, pri emu su
referentni smerovi napona i struje usaglaeni ( isti poetak ). Odrediti:
a) impedansu, aktivnu i reaktivnu otpornost prijemnika;
b) admitansu, aktivnu i reaktivnu provodnost prijemnika.
4.2.57. Kalem induktivnosti L i kondenzator kapaciteta C vezani su paralelno i prikljueni na prostoperiodini
napon ija se uestanost moe menjati.
Predstaviti grafiki u funkciji krune uestanosti:
a) reaktivnu provodnost i admitansu ove paralelne veze;
b) reaktivnu otpornost i impedansu ove paralelne veze;
c) faznu razliku izmeu ukupne struje ( napojne grane ) i prikljuenog napona na ovoj paralelnoj vezi.
4.2.58.
C2
L2
I2
I1
+
R2
C1
R1
Sl.4.2.58.
45
4.2.59.
C
R
I
o
U;f
Sl.4.2.59.
4.2.60.
R3 ; X3
R2
L2
R1
C1
I
+
U;f
Sl.4.2.60.
4.2.61.
R2
I
o
XL
I2
UL
I1
R1
Sl.4.2.61.
4.2.62. Termogeni otpornik otpornosti R, kalem induktivnosti L i kondenzator kapacitivnosti C vezani su
meusobno paralelno i prikljueni su na prostoperiodini napon U. Ako su poznate efektivne vrednosti struja:
ukupna struja I = 10 mA; struja kroz termogenu otpornost I R = 6 mA i struja kondenzatora IC = 25 mA.
Kolika je efektivna vrednost struje u grani sa kalemom IL ?
4.2.63.
R2
I2
R1
I
I1
o+
Sl.4.2.63.
46
4.2.64.
Induktivni prijemnik, induktivnosti L = 50 mH i impedanse
Z = 20 prikljuen je na naizmenini napon U prema slici 4.2.64.
Odrediti kapacitivnost kondenzatora C koju treba vezati
paralelno prijemniku tako da ukupna struja I u napojnom vodu
bude u fazi sa naponom U.
Koliki je cos ove paralelne veze ?
I
+
o
U;f
Sl.4.2.64.
4.2.65. Otpornik otpornosti R vezan je paralelno sa jednim prijemnikom nepoznatih karakteristika. Ova
paralelna veza je prikljuena na prostoperiodini napon u = 120 sin ( 4 000 t 30 ) V. Ukupna struja ( struja
napojne grane ) je i = 6 sin ( 4 000 t + 30 ) A, pri emu su referentni smerovi usaglaeni.
Odrediti otpornost R i parametre ( otpore ) prijemnika.
4.2.66. Realan kalem vezan je paralelno sa idealnim kondenzatorom i prikljuen je na prostoperiodini napon
efektivne vrednosti U = 150 mV. Pri odreenoj uestanosti napona, impedansa kola iznosi Z L = 20 ,
cos L = 0,8 , a kapacitivna otpornost XC = 12 . Kolika je efektivna vrednost ukupne struje u kolu i kolika je
fazna razlika izmeu nje i napona U ?
4.2.67. Reaktansa prijemnika je X = 100 a susceptansa B = 1 mS. Kolika je impedansa prijemnika ?
4.2.68.
I1
I1
I2
Sl.4.2.68.
4.2.69.
R1
L1
o
+
A1
A2
i1
R2
i2
i4
i3
C4
C2
L3
Sl.4.2.69.
4.2.70.
R1
o
+
I
U;f
R2
o
Sl.4.2.70.
47
4.2.71.
R2
P
Dato kolo, prema sl.4.2.71, prikljueno je na napon U = 100 e j /4.
Fazni pomak izmeu U i I je = /4 rad. Merenjem je
ustanovljeno da je efektivna vrednost struje kroz kalem tri puta vea
od efektivne vrednosti struje kroz kondenzator za R1 = 20 i
= 1 000 rad/s.
a) Nacrtati fazorski dijagram napona i struja.
b) Odrediti kapacitet kondenzatora C i induktivnost kalema L.
c) ta e se dogoditi sa faznim pomakom ako se ukljui
prekida P ?
L
R1
i
u
Sl.4.2.71.
4.2.72.
R2
XL
i2
R1
i
+
Sl.4.2.72.
4.2.73. Paralelna veza RLC ( sl.4.2.71. bez R2 ) prikljuena je na naizmenini napon dat izrazom
u = 169,2 sin 314 t V.
Napisati izraz za ukupnu struju i u kolu ako je: R = 12 ; XL = 6 i XC = 12 .
4.2.74.
R
A2
A1
XC
A3
U
Sl.4.2.74.
4.2.75.
X1
X3
R
X2
I
+
X4
Sl.4.2.75.
48
4.2.76.
R
L
C
P
U
Sl.4.2.76.
4.2.77.
R 3 3 XL2 = a
XL1 = a
+ U4
A
+
U5
o
XC = 2a
Sl.4.2.77.
4.2.78.
UAB
Z1
I A I1
I
Z3
Z2
Brojni podaci:
Z1 = ( 20 + j 25,12 ) , Z2 = ( 2 j 31,83 ) i
Z3 = ( 5 j 159,16 )
U
Sl.4.2.78.
4.2.79.
R1
R2
a
C
Sl.4.2.79.
4.2.80.
C
A
C
R
U
Sl.4.2.80.
49
4.2.81.
R1
XC
XL1
I1
C
XC2
R2
Brojni podaci: R = 2 ; XC = 3 ; R1 = 3 ;
XL1 = 4 ; R2 = 4 ; XC2 = 3 .
Sl.4.2.81.
4.2.82.
G2;B2
G1;B1
2
I3
R4;X4
R3;X3
I
+
Sl.4.2.82.
4.2.83.
C
1o
R2
X2
X1
U;f
I2
4o
Sl.4.2.83.
4.2.84.
X3
k
R1
R2
o
X2
U;f
Sl.4.2.84.
4.2.85.
L
4
1
R
3
U;
3
R
R 3
Odrediti promenu ( porast ) efektivne vrednosti napona
izmeu taaka 3 i 4 U34.
od C min
2
C
do C max
Sl.4.2.85.
50
4.2.86.
I1
U1
U5
90
U
U4
U2
I
U3
I2
U45
90
I2
Sl.4.2.86.
4.2.87.
Z1
R2
XL
R3
XC
I1
Sl.4.2.87.
4.2.88.
C
2R
R
B
Sl.4.2.88.
4.2.89.
C1
C2
+
I
+
R1
U2
R2
Sl.4.2.90.
51
4.2.90.
+
Sl.4.2.90.
4.2.91.
R
X1
Ig
X2
UL
Sl.4.2.91.
4.2.92.
iL
U kolu prostoperiodine struje, prema slici 4.2.92, poznato je:
iR
R
Ig
Sl.4.2.92.
4.2.93.
XL
XC
4
2
Sl.4.2.93.
52
4.2.94.
U prostoperiodinom kolu naizmenine struje,
prikazanom na slici 4.2.94, poznato je IS = 2 mA,
R = 200 i X2 = 100 .
Napon kalema je u fazi sa strujom generatora.
Koliko iznosi reaktansa X1 ?
IL
R
IS
X1
X2
UL
Sl.4.2.94.
53
5. EKVIVALENTNE VEZE
Reavajui paralelnu vezu otpora preko admitansi, mi smo u stvari tu vezu sveli na jednu aktivnu i jednu
reaktivnu provodnost ( konduktansu i susceptansu ). U ovom sluaju ekvivalentna admitansa je jednaka:
Y = G + j ( BC BL ) = G j B. Na osnovu ovih podataka ( G i B ) moe se nacrtati trougao provodnosti
( sl.36 ). Kako je Z = 1/Y, sledi da se paralelna veza G i B moe pretvoriti u rednu vezu R i X ,jer ekvivalentna
impedansa u sebi sadri aktivnu i reaktivnu otpornost ( rezistansu i reaktansu ). Ekvivalentna impedansa je uvek
jednaka Z = R + j ( XL XC ) = R j X, bez obzira kakva je veza. To praktino znai da je u jednom sluaju
ekvivalentno kolo u paralelnoj vezi ( kada se radi sa admitansom ), a u drugom sluaju u rednoj vezi ( kada se
radi sa impedansom ). I u jednom i u drugom sluaju ukupna struja ( ekvivalentna ) mora ostati ista, kao i
fazni pomak izmeu nje i napona, to ini osnovni uslov ekvivalentnosti ta dva spoja.
5.1. PRETVARANJE REDNE VEZE RLC U PARALELNU VEZU GB
G (R)
a)
R
b)
XC
XL
G (R)
c)
BL (XL)
BC (XC)
Sl.22.
Kako je kod redne veze RLC kola iz trougla otpora i provodnosti ( sl.22. ) cos
R G
, odnosno
Z Y
X B
R
R
R
X
X
X
G Y 2 2
; B Y 2 2
.
Z Y
Z
Z
Z
R X2
Z
R X2
Dakle, ako rednu vezu RLC pretvorimo u paralelnu vezu G i B, tada umesto otpora R, X L i XC nastaju novi
otpori u paralelnoj vezi R ( R = 1/G ) i X ( X = 1/B ). Sledi:
Z2 R 2 X 2
Z2 R 2 X 2
, odnosno X '
R'
R
R
X
X
Za XL XC redna veza RLC se transformie u paralelnu G i B L vezu ( Z = R + j X Y = G j BL ), sl.22. b)
a za XC XL redna veza RLC se pretvara u paralelnu vezu G i BC ( Z = R j XC Y = G + j BC ), sl.22.c).
sin
a)
BL (XL)
b)
c)
R
XL
XC
BC (XC)
Sl.23.
G R
B X
, odnosno sin
.
Y Z
Y Z
Na osnovu navedenih izraza izvedu se relacije za odreivanje parametara u rednoj vezi ( R i X ).
G
G
G
B
B
B
R Z 2 2
; odnosno X Z 2 2
Y
Y
Y
G B2
Y
G B2
Za BL BC ( Y = G j B ) paralelna veza G B L BC ( R XLXC ), sl.23. a ) se transformie u rednu vezu R i X L
( Z = R + j XL ), sl.23. b); a za BL BC u rednu vezu R i XC, to je prikazano na sl.23. c).
54
ZBC
ZC
ZAB
ZB
ZA
a)
A
Sl.24.
b)
Prilikom pretvaranja impedansi vezanih u trougao u impedanse vezane u zvezdu poznate su vrednosti
impedansi u trouglu ZAB, ZBC i ZAC ( Sl.24.a ) a trae se vrednosti ekvivalentnih impedansi vezanih u zvezdu
ZA, ZB i ZC ( Sl.24.b ). Potujui uslove ekvivalentne povezanosti slede izrazi na osnovu kojih se reavaju
nepoznate impedanse vezane u zvezdu:
ZA
Z AB Z AC
Z AB Z BC Z AC
ZB
Z AB Z BC
Z AB Z BC Z AC
ZC
Z BC Z AC
Z AB Z BC Z AC
Y A Y AB Y AC
Y AB Y AC
;
Y BC
Y B Y AB Y BC
Y AB Y BC
Y Y AC
; Y C Y BC Y AC BC
Y AC
Y AB
.
5.3.2. PRETVARANJE IMPEDANSI VEZANIH U ZVEZDU U VEZU U TROUGAO
Kod ovoga pretvaranja postupak je isti kao i prilikom pretvaranja trougla u zvezdu. Sada su poznate impedanse
vezane u zvezdu ( ZA, ZB i ZC ),sl.24.b, a trae se ekvivalentne impedanse vezane u trougao ( ZAB, ZBC i ZAC ),
sl.24.a.:
Konana reenja impedansi vezanih u trougao, potujui ekvivalentnost veze, iznose:
Z AB Z A Z B
ZB ZC
Z A ZC
Z A ZB
; Z BC Z B Z C
; Z AC Z A Z C
ZC
ZA
ZB
Y AB
Y A Y B
;
Y A Y B YC
Y BC
Y B Y C
;
YA
Y AC
Y A Y C
YB
55
ZADACI:
5.1. Za jedno kolo poznata je admitansa, koja iznosi Y = ( 0,2 j 0,1 ) S. Nacrtati odgovarajuu emu za datu
impedansu i na njoj odrediti vrednosti odgovarajuih otpora. Da li se ova veza moe transformisati u drugu vezu
(ako je bila redna u paralelnu, ili obrnuto )? Ako moe koliki e biti otpori kod transformisane veze ?
5.2. Otpornik R = 10 i kondenzator kapaciteta C = 15,9 nF vezani su paralelno. Koliki bi bili parametri
ekvivalentne redne veze ako je uestanost f = 1 MHz ?
5.3. Rednu vezu termogenog otpora R = 6 i kalema induktivnog otpora XL = 8 pretvoriti u
odgovarajuu paralelnu vezu. Koliko iznose G, BL, R i XL u paralelnoj vezi ?
5.4. Elektrino kolo sastoji se od impedanse ija je vrednost Z = 30 i cos = 0,2. Odrediti parametre
impedanse RL, XL, GL i BL i to :
a) RL i XL su redno vezani ;
b) b) RL i XL su paralelno vezani. Na koji nain se moe poveati cos na cos = 0,8 ? Koliko je u tom
sluaju GL , BL , R i X ?
5.5. Redna veza termogenog otpora i kondenzatora treba da se pretvori u ekvivalentnu paralelnu vezu.
Odrediti parametre Rp i Cp paralelne veze, ako su poznati parametri redne veze RR = 200 K , CR = 450 pF i
frekvencija f = 2 KHz.
5.6.
i
o
+
u
RLC
o
Sl.112.
a) Prikazati ovaj prijemnik, pri zadanoj frekvenciji, jednom paralelnom vezom. Odrediti parametre ove veze.
b) Prikazati prijemnik jednom rednom vezom i izraunati parametre ove veze.
c) U sluaju redne veze, odrediti induktivnost kalema odnosno kapacitivnost kondenzatora koji vezan redno
sa datom vezom, prouzrokuje da struja I i napon U budu u fazi.
d) U sluaju paralelne veze, odrediti induktivnost kalema odnosno kapacitet kondenzatora, koji vezan
paralelno sa datom vezom, prouzrokuje da napon U i struja I budu u fazi.
5.7. Na paralelno RL kolo prikljuen je prostoperiodini napon U = 60 V, frekvencije f = 50 Hz. Otpornost
termogenog otpornika je R = 20 , a induktivnost kalema L = 47,8 mH.
Odrediti:
a) struje u paralelnim granama i ukupnu,
b) impedansu odgovarajueg ekvivalentnog prijemnika sastavljenog od redne veze otpornika i kalema.
5.8.
L23
C23
o3
L31
C31
L12
o2
1 o
Sl.5.8.
5.9. Tri jednake impedanse ZT = ( 15 j 15 ) vezane su u trougao. Pretvoriti ovu vezu u zvezdu i odrediti
kolika je impedansa ekvivalentne veze ( zvezde ) ?
56
5.10.
Z12
Z23
Z31
Z34
Z43
3
Sl.5.10.
5.11.
Z1
Z3
Z2
Brojni podaci: Z1 = Z2 = Z5 = ( 6 + j 12 ) ;
Z3 = Z4 = ( 4 + j 6 ) .
B Z4
Sl.5.11.
5.12.
R1
L2
C4
R4
I
+
C5
L3
R2
Brojni podaci:
R1 = 5 ; X2 = 6 ; R2 = 2,2 ; X3 = 3 ; R4 = 6 ;
X4 = 3 ; X5 = 3 ; U = 53,64 V.
o
Sl.5.12.
5.13.
Z1
Z3
I1
A
I5
Z5
I2
I
Brojni podaci: Z2 = 2 ; Z3 = 5 ; Z4 = j 40 .
Z2
+
Z4
E
Sl.5.13.
57
5.14.
R1
R2
C
R3
L3
R4
U;f
L4
Sl.5.14.
5.15.
R1
R2
R3
R4
L4
C4
E;f
Sl.5.15.
5.16.
R1
R2
Za most prema slici 5.16. ( Vinov most ) pri uspostavljenoj
ravnotei, odrediti:
a) uestanost izvora,
b) struje u svim granama
c) obrazloiti kako se dolazi do ravnotee mosta
R4
R3
C3
C4
U; f
Sl.5.16.
5.17.
Z1
R3
R2
R4
L4
Brojni podaci:
R2 = 6 ; R3 = 2 ; R4 = 2 ; L4 = 10 mH; f = 50 Hz.
o U;f
Sl.5.17.
58
5.18.
Z2
Z1
I1
Z5
Z3
Z4
+
Z
Sl.5.18.
59
6. S N A G A I E N E R G I J A U K O L U N A I Z M E N I N E S T R U J E
6.1. TRENUTNA I SREDNJA VREDNOST SNAGE
Naizmenina struja prolazei kroz neki prijemnik vri odreeni rad, to je ve pomenuto prilikom odreivanja
efektivne vrednosti naizmenine struje. Ako je prijemnik prikljuen na na naizmenini napon u kroz njega
protie struja i i u svakom trenutku na njemu vlada snaga snaga p, koja iznosi:
p = u i.
Navedeni izraz predstavlja trenutnu vrednost snage. Kako se vrednosti napona i struje menjaju i po intezitetu i
po smeru, sledi da e i snaga naizmenine struje biti na isti nain promenljiva. Za pozitivni smer snage kaemo
da je to ona snaga koju izvor daje potroau, dok e negativna snaga biti ona koju potroa daje izvoru.
Energija ( rad ) je proizvod snage i vremena, te e trenutna vrednost snage u vremenu od jedne periode
predstavljati energiju potroaa. Matematiki ( via matematika ) to je dato izrazom:
T
A uidt ,
0
pri emu je A... elektrini rad ( energija ) koji se u potroau za vreme jedne periode pretvori u neki drugi vid
energije ( toplotna, magnetna, elektrostatika... ).
Energija, koja se u potroau troi u nepovratnom procesu ( toplota ) nastaje na osnovu srednje vrednosti
snage.
Srednja vrednost snage u jednoj periodi, samim tim i za sve ostale periode iznosi:
T
1
uidt .
T 0
Srednja vrednost naizmenine snage naziva se aktivnom snagom i ona predstavlja brzini pri kojoj se
elektrina energija pretvara u toplotnu ( P = WJ /t ).
6.2. SNAGA U KOLU SA SAVRENIM OTPOROM R
R
=0
U
u
fo
o
Sl.25.
p = UI 1 cos 2t ).
60
Grafiki ( vremenski ) dijagram snage je prikazan na sl.26.
.
Sl.26.
Snaga na termogenom otporniku R osciluje od vrednosti P min = 0 do vrednosti Pmax = UmIm sa uestanou 2f
( duplo veom od napona i struje ). Iz slike 26 se vidi da je snaga kod otpora R uvek pozitivna, to znai da on
stalno prima energiju od izvora ( izuzimajui nulte vrednosti ).
Ako povuemo jedan pravac paralelno sa vremenskom osom tako da on maksimalnu vrednost P max deli na
polovinu nastaje jedan pravougaonik ija je povrina jednaka povrini trenutne vrednosti snage u jednoj periodi.
Povrina pravougaonika ( oscilacije p u periodi ) je jednaka PT i ona predsravlja elektrinu energiju koja se
nepovratno pretvara u toplotu na otporniku R. Snaga pri kojoj ovaj proces nastaje naziva se aktivnom snagom i
ona je jednaka:
P = Pmax/ 2 = UmIm/2 = 2UI/2 = UI.
Dakle, aktivna snaga je jednaka srednjoj vrednosti snage, i ona iznosi: P = U I W , a jedinica je vat.
Koristei Omov zakon ( U = IR ) navedeni izraz se moe predstaviti P = I2R W .
6.3. SNAGA U KOLU SA SAVRENIM KALEMOM
U
= 90
L ; XL
+ eL
i
+
o
I
f.o.
o
EL
Sl.27.
Sl.28.
61
Na sl.28 dat je grafiki dijagram trenutnih vrednosti napona struje i snage za ovaj sluaj. Vidimo da trenutna
vrednost snage oscilira dvostrukom frekvencijom u odnosu na napon i struju ( f S = 2f ).
rafirana povrina ispod krive p i vremenske ose predstavlja elektrini rad ( energiju ). Kako su rafirane
povrine iznad i ispod vremenske ose za jednu periodu simetrine sledi da e srednja vrednost energije a samim
tim i snage u ovom sluaju biti jednaka nuli. To se moe matematiki dokazati ( via matematika ) izrazom
T
1
pL
p L dt 0
T0
Kako je energija u prvoj i treoj etvrtini periode pozitivna ovu energiju daje generator. Energija generatora se u
ovim etvrtinama periode pretvara u energiju magnetnog polja kalema. U drugoj i etvrtoj etvrtini periode
energija je negativna, to znai da se sada magnetna energija kalema vraa u elektrinu energiju generatora. U
ovom delu periode kalem se ponaa kao izvor, dok je generator preuzeo ulogu potroaa. Ukupni rad kojeg
obavlja generator je jednak nuli. Dakle, kod savrenog kalema ( nema Dulovih gubitaka ) energetski proces
izmeu generatora i kalema se odvija tako to e se ove dve energije ( elektrina energija izvora i magnetna
energija kalema ) stalno pretvarati jedna u drugu u jednakim vremenskim intervalima ( na osnovu zakona o
odravanju energije ).
Trenutna vrednost energije magnetnog polja iznosi
Li 2 LI m sin 2 t LI 2
1 cos 2t
2
2
2
Ukupna magnetna energija kalema predstavlja, srednju vrednost magnetne energije za T/4. Ona je ista kao i
za celu periodu T. Moe se odrediti pomou povrine koju ini sinusoide za vreme od T/4 ( odnosno povrini
aproksimiranog pravougaonika za T/4 ). Matematiki je to jednako:
2
wL
WL
1
2
LI m LI 2 J
2
gde je:
- WL ..... magnetna energija sa kojom raspolae kalem
- L ........ induktivnost kalema
- Im ....... amplituda ( maksimalna vrednost ) struje koja protie kroz kalem.
Iz grafikog dijagrama ( sl.28 ) se vidi da je maksimalna vrednost ( amplituda trenutne snage ) jednaka
proizvodu efektivnih vrednosti napona i struje.
Dakle,
QL = UI VAR
Ova vrednost snage ( QL ) se naziva reaktivnom snagom kalema i njena je jedinica voltamper reaktivni.
Reaktivna snaga kalema je jednaka maksimalnoj brzini pri kojoj se elektrina energija pretvara u magnetnu.
Kako je U = IXL
QL = UI = IXLI = I2XL.
i
u
= 90
f.o.
C
u
Sl.29.
Fazorski dijagram napona i struje kod savrenog kondenzatora je dat na sl.29. Zbog faznog pomaka izmeu
napona i struje od = 90 ( /2 ), njihove trenutne vrednosti su:
u = Um sin ( t /2 ) = Um cos t ; i = Im sin t.
Trenutna snaga je
pC = ui = Um cos t Im sin t = UmIm sin t cos t = 2UI sin 2t / 2 = UI sin 2t.
62
Grafiki dijagram napona, struje i snage za savreni kondenzator ( bez dulovih gubitaka ) dat je na sl.30.
Sl.30.
Trenutna vrednost snage, slino kao i kod savrenog kalema oscilira dvostrukom frekvencijom u odnosu na
napon i struju. U prvoj i treoj etvrtini periode energija ( samim tim i snaga ) je negativna, dok je u drugoj i
etvrtoj etvrtini pozitivna. To znai da se u prvoj i treoj etvrtini kondenzator ponaa kao izvor, dok je
generator preuzeo ulogu potroaa. U drugoj i etvrtoj etvrtini su uloge izmenjene. Kako su ove povrine, koje
ujedno ine elektrinu energiju, iznad i ispod vremenske ose iste u jednoj periodi ( naravno i za vie perioda ),
sledi da je srednja vrednost elektrine energije kod savrenog kondenzatora, koji je prikljuen na naizmenini
generator, jednaka nuli. To isto vai i za snagu na kondenzaturu. Matematiki se to dokazuje integralnim
raunom ( via matematika )
T
PC
1
p C dt 0
T0
energija u istim vremenskim intervalima osciluje tako to se u jednom momentu energija generatora ( 2 i 4
etvrtina T ) pretvara u energiju kondenzatora, da bi nakon toga energija kondenzatora se vraala ( reaktivirala )
u elektrinu energiju izvora ( 1 i 3 etvrtina T ).
Trenutna vrednost energije kondenzatora ( elektrinog polja kondenzatora ) je
2
2
Cu 2 CU m cos t
CU 2
1 cos 2t ,
wC
CU 2 cos 2 t
2
2
2
1
jer je: cos 2 1 cos 2 .
2
Ukupna energija elektrinog polja sa kojom raspolae kondenzator, slino energiji kalema, jednaka je:
WC
1
2
U m C U 2 CJ
2
gde je:
- WC..... energija kondenzatora ( energija elektrinog polja kondenzatora ),
- Um .... maksimalna vrednost ( amplituda ) napona na kondenzatoru ( izvora ),
- C ....... kapacitat kondenzatora.
Amplituda ( maksimalna vrednost snage ) je
QC = UI VAR
i naziva se reaktivnom kapacitivnom snagom, a jedinica je voltamper reaktivni.
Reaktivna snaga na kondenzatoru , koja predstavlja brzinu kojom se elektrina energija izvora pretvara u
energiju kondenzatora,se moe dati i u sledeom izrazu
QC = UI = IXCI = I2XC VAR
63
6.5. SNAGA U KOLU NAIZMENINE STRUJE NA IMPEDANSI
pz = UI cos UI cos ( 2t + ).
2. Grafika analiza ( vremenski dijagram )
Grafiki ( vremenski ) dijagram za trenutnu vrednost snage dat je prema sl.32
Sl.32.
.
Zbog faznog pomaka izmeu napona i struje, poluperiodi trenutnih vrednosti energija ( snaga ) nisu
simetrini u odnosu na faznu osu, pa je srednja vrednost snage sada razliita od nule ( vea ).
Matematiki se dobije da je srednja vrednost snage jednaka
T
1
UI
pdt
T0
T
64
Ova srednja vrednost snage predstavlja snagu koja omoguava da se elektrina energija izvora nepovratno
pretvara u toplotnu energiju na prijemniku. Ova se snaga naziva aktivnom i ona je jednaka:
P UI cos UI
R U
IR I 2 R
Z Z
Dakle, aktivna snaga je jednaka proizvodu aktivnog otpornika R i struje na kvadrat ( Dulov zakon ).
Identino tome, reaktivna snaga je jednaka proizvodu reaktivnog otpornika X i struje na kvadrat, tj:
Q = I2X = I2 ( XL XC ) = QL QC = IIX = UXI = UI sin VAR .
Ukupna reaktivna snaga jednaka je razlici reaktivne snage na kalemu ( Q L ) reaktivne snage na kondenzatoru
( QC)
Proizvod napona i struje ( amplituda snage ) predstavlja ukupnu snagu kola koja se naziva prividnom
snagom. Ona je jednaka
3. Fazorska analiza
Ako trougao otpora kod redne veze pomnoimo sa I 2, odnosno napona sa I, nastaje trougao snaga, koji je
slian trouglu otpora ( napona ). Na taj nain nastaje trougao snaga koji je prikazan na sl.33.
Prividna snaga, koristei Pitagorinu teoremu, jednaka je
2
S P 2 Q L Q C P 2 Q 2 , gde je ukupna reaktivna
snaga jednaka razlici reaktivnih snaga na kalemu i na
kondenzatoru, tj
Q = QL QC.
Fazni ugao se moe odrediti preko kosinusa ili tangesa
P
Q
P
Q
cos
arctg
; tg
arccos
S
P
S
P
QL QC
S
P
Sl.33.
4. Kompleksna analiza
Za trougao snaga, kod redne veze RLC, pri emu je XL XC ( sl.33 ) prividna snaga u kompleksnom obliku
jednaka je
S = P + j ( QL QC ) = P + j Q
Snagu u kompleksnom broju moemo dobiti proizvodom napona i struje u kompleksnom broju, s tim to jedan
od ova dva broja mora biti konjugovano kompleksan ( najee se za to uzima struja ).
S = UI
Razlog zbog kojeg se jedna veliina uzima konjugovano kompleksnom je taj to se na taj nain dobije isti ugao
( i brojano i predznakom ) kao iz trougla napona ili trougla otpora.
Konjugovani kompleksni broj je isti u svemu sa kompleksnim brojem, sa jedinom razlikom to se menja
predznak ispred imaginarnog dela kompleksnog broja ( za kompleksni broj, Z = a + j b, konjugovani
kompleksni broj je Z = ( a j b ).
65
UR
f.o.
UX
U
Sl.34.
Trenutna vrednost snage kod redne veze RC kola ( odnosno redne veze RLC kola sa prevladavanjem
klapacitivnog optereenja ) iznosi
pz = Umsin ( t ) Imsin t = 2UI ( sin t cos cos t sin ) sin t
pz = 2UI ( sin2 t cos sin t cos t sin ) = 2UI ( 1 cos 2t ) / 2 cos ( sin 2t ) / 2 sin
pz = UI ( cos cos 2t cos sin 2t sin )
pz = UI cos cos ( 2t ) + cos ( 2t + ) / 2 cos ( 2t ) cos ( 2t + ) / 2
Konani izraz za trenutnu vrednost snage, za ovaj sluaj je:
Sl.35.
Srednja vrednost snage je ista kao i kod predhodnog sluaja ( XL XC ), tj.
P = UI cos = I2R
Ova srednja vrednost snage omoguuje proces nepovratnog pretvaranja elektrine energije izvora u toplotnu
energiju potroaa
Reaktivna snaga iznosi
Pri ovoj snazi elektrina energija se pretvara u energije kalema i energiju kondenzatora , koje se ponovo
vraaju u elektrinu energiju ( energije se reaktivira ). Ukupna reaktivna snaga ( samim tim i energija ) jednaka
66
je razlici reaktivnih snaga na kalemu i na kondenzatoru. Ove energije u elektrinom kolu u istim vremenskim
intervalima oscilatorno se smenjuju, odnosno pretvaraju, povratno, jedna u drugu. Zbog toga se ona i naziva
reaktivnom energijom.
Na kraju ostaje prividna snaga, koja je ista kao i za predhodni sluaj, i ona iznosi
S = UI = I2Z VA
3. Fazorska analiza
Mnoei trougao napona sa strujom I, ili trougao otpora sa I 2, nastaje trougao snaga koji je prikazan na sl.36.
QL
Q
QC
P
Q
QL
arccos
P
Q
arctg
S
P
Sl.36.
4. Kompleksna analiza
Ako kompleksni broj prilagodimo fazorskom dijagramu prema sl.36, sledi
S = P + j ( QL QC ) = P j Q.
Kako je QC QL ukupna reaktivna snaga Q je negativna ( kompleksno predstavljena ), tj. prevladava
kapacitivno optereenje.
Isti trougao snaga e se dobiti kada se kompleksno pomnoe napon U i konjugovano kompleksna struja I
S = UI
P
S
Faktor snage se kree od nule ( savreno reaktivno optereenje ) pa sve do jedinice ( savreno aktivno
optereenje ). Faktor snage u energetici zauzima veoma bitan znaaj, jer se iz njega moe videti racionalnost
korienja elektrinih maina i prenosnih vodova. Od elektrinih maina se trai to vei faktor snage, jer se u
tom sluaju za istu snagu iz mree uzima manja vrednost struje, ime su manji gubici kako u vodovima tako i u
generatoru ( P = I2R ). To znai da faktor snage ujedno govori koliki je stepen iskorienosti generatora. Veliki
sistemi koji su optereeni velikim brojem motora imaju mali faktor snage. To je zbog toga to se kod motora
javlja znatna induktivnost ( magnetno polje magnetna energija ). Kod ovakvih sluajeva redovito se vetaki
popravlja faktor snage.
67
IZ
IZ
IC
L ; XL
IC
C ; XC
Sl.37.
Ako na napon mree U prikljuimo elektrini motor, zbog njegove impedanse Z = R + j XL = R + j L,
struja koja prolazi kroz motor IZ e fazno kasniti za naponom za ugao . Zbog same konstrukcije motora ovaj
fazni pomak je nemogue izbei. Sve to se moe postii kod motora je da njegova induktivnost bude to manja
u odnosu na termogenost, ime se poveava faktor snage a samim tim i aktivna snaga. Ovo nam daje samo malu
mogunost podeavanja. Pored faznog pomaka izmeu struje motora IZ i napona U veoma je bitan i fazni pomak
izmeu struje mree I i napona U. Zbog toga se paralelno motoru vee jedan kondenzator, ija je kapacitivnost
predhodno odreena. ( Kod redne veze C smanjuje se impedansa, to bi povealo struju prijemnika, tj. mree ).
Fazorski dijagram struja i napona za kolo prema sl.37 dat je na sl.38.
Ukupna struja mree jednaka je I = IZ + IC.
IC
I
f.o.
IC
Iz
a motora:
Sl.38.
IZ
I
U
C U C C
XC
U
U
Z
L
L
Z 2 R 2 2 L2
Navedena relacija daje vrednost kapaciteta pri kojem su napon i struja mree u fazi. Samim tim i vrednost
ukupne struje mree sada se smanjila na iznos I. Struja motora je ostala nepromenjena. Dakle, paralelnim
vezivanjem kondenzatora na motor, smanjuje se ukupna struja mree, a ujedno poveava faktor snage. to se
motora tie uslovi njegovoga rada su ostali isti. Ovaj nain popravka faktora snage se iskljuivo i koristi, jer
smanjenjem ukupne struje u vodovima se smanjuju Dulovi gubici, a motor normalno radi, kao i bez
kondenzatora. Rastereenjem mree rastereen je i generator. U praksi se faktor snage popravlja do 0,9, kao to
je prikazano na sl.39, jer za vee vrednosti potrebni su jai kapaciteti kondenzatora a to znatno poskupljuje
njihovu izradu. Sa stanovita efikasnosti faktor snage iznad 0,8 smatra se zadovoljavajuim.
68
IC
U
1
2
f.o.
Isin2
I
IC Izsin1
Iz
Sl.39.
I z sin 1 I sin 2
U
gde je:
- IZ... struja prijemnika ( motora)
- I......struja mree ( ukupna struja )
- 1....fazni pomak izmeu U i I na poetku ( U i I Z )
- 2....fazni pomak izmau napona U i I ( struje mree ) nakon
obavljenog popravka faktora snage
- C.... kapacitet kondenzatora koji ostvaruje faktor snage cos 2
Sl.40.
Z = ZG.
ZAKLJUAK!
Kada su impedanse prijemnika i generatora meusobno konjugovano kompleksne tada generator daje
maksimalnu aktivnu snagu.
Kako su impedanse konjugovano kompleksne ukupna impedansa kola jednaka je zbiru aktivnih otpora
Z = R + R = 2R ( Z = Z + ZG = R + j X + RG jX = 2R ). Ukupna impedansa je najmanja, to struju poveeva na
najveu vrednost ( naponska rezonansa ), a to dovodi do najvee aktivne snage kola, koja iznosi:
Pmax I 2 R
E2
R R 2
E2
4R
69
ZADACI:
6.1. Kalem induktivnosti L = 0,2 H i otpor otpornosti R = 6 prikljuen je na napon U = 200 V i
uestanosti f = 50 Hz. Odrediti aktivnu reaktivnu i prividnu snagu kalema. Nacrtati trougao snaga.
6.2. Za rednu vezu RL odrediti aktivnu reaktivnu i prividnu snagu , ako je u = 282 sin ( 1000t + 60 ),
i = Im sin 1000t i R = 40 3 . Kolika je induktivnost kalema ?
6.3. Impedansa Z = 5 + j 12 prikljuena je na napon u = 130 2 sin 314t. Kolika je aktivna snaga P i faktor
snage cos impedanse ?
6.4. Redna veza RC prikljuena je na napon U = 60 + j 80 V. Aktivna snaga je P = 400 W pri
cos = 0,4. Kolika je struja kola I i otpornost R ?
6.5. Redna veza R = 30 i XC = 40 prikljuena je na napon u = 282 sin 200t. Nai I,C,P,Q,S i cos .
6.6. Dva otpornika i dva kondenzatora vezana su redno. Odrediti P;Q i S ako je R 1 = 10 , R2 = 5 ,
C1 = 10 F, C2 = 150 F, U = 250 V i uestanost f = 16 000 / 3 Hz.
6.7. Kod redne veze LC odrediti I;P;Q;S i cos ako je L = 20 mH, C = 30 F, U = 520 V i f = 500 Hz.
6.8. Redna veza LC , L = 0,2 H i C = 250 F prikljuena je na napon u = 400 2 sin 200t. Odrediti P;Q i S.
6.9. Redna veza RLC prikljuena je na napon U = 200 V krune uestanosti = 1 000 rad/s. Odrediti
aktivnu snagu P i faktor snage cos , ako je R = 10 , L = 10 mH i C = 50 F. Nacrtati trougao snaga.
6.10. Ako je na jednom prijemniku napon u = 220 2 sin t i struja i = 20 cos t, odrediti aktivnu,
reaktivnu i prividnu snagu kola. Nacrtati odgovarajui trougao snaga.
6.11. Za jedno kolo poznati su izrazi za struju i napon: i = 10 2 sin ( t + /3 ) i u = 50 2 sin t.
Odrediti sve snage u kolu i nacrtati njihov fazorski ( vektorski ) i vremenski ( grafiki ) dijagram.
6.12. Izraunati snagu koju uzima monofazni motor iz mree ako su podaci za motor: U = 220 V, I = 10 A,
cos = 0,9 i stepen korisnosti motora = 0,8.
6.13. Koliku struju uzima iz mree monofazni motor od snage 368 W ako je prikljuen na napon 220 V pri
cos = 0,75 i = 0,87 ?
6.14. Ako kroz prijemnik koji je prikljuen na napon U = 100 + j 50 V protie struja I = 10 + j 20 A
izraunati aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu. Koliki su i koji su parametri prijemnika ( R i X ) ?
6.15. Struja u nekom kolu je I = 80 j 60 A a aktivna snaga je P = 5 KW pri cos = 0,8. Odrediti
koliki je napon na tom kolu ?
6.16. Industrijsko postrojenje meseno troi aktivnu energiju od W J = 86 000 KWh i reaktivnu
WL = 84 500 VARh. Kolikom reaktivnom energijom, i na koji nain, treba kompenzirati postrojenje da bi se
postigao faktor snage od 0,9 ako je postrojenje u pogonu 280 sati meseno ?
6.17. Na mreu su paralelno prikljuena dva jednofazna motora ija zajednika snaga iznosi 1,8 KW, a
zajedniki faktor snage 0,8. Jedan motor ima snagu P 1 = 980 W i faktor snage 0,74. Koliki je faktor snage
drugog motora ?
6.18. Niz RLC prikljuen je na napon U = 180 V, f = 500 Hz. U nizu je struja I = 50 mA, a na kondenzatoru
pad napona UC = 120 V. Uz ove uslove prividna snaga S je dva puta vea od reaktivne snage Q. Sraunati R,L i
C u ovom nizu.
70
6.19. Sijalicu snage 25 W i napona 24 V treba prikljuiti na 250 V, f = 50 Hz preko kondenzatora. Sraunati
kapacitet kondenzatora i njegov napon.
6.20. Kroz prijemnik, prividne snage S = 150 VA i faktor snage cos = 0,6 , protie struja jaine I = 2,5 A.
Kolika je admitansa datog prijemnika ?
6.21. Motor ija je impedansa Z = ( 6 + j 8 ) prikljuen je na napon U = ( 100 + j 100 ) V, frekvencije
f = 50 Hz. Odrediti:
a) faktor snage motora,
b) kapacitet kondenzatora C koji treba paralelno vezati sa motorom da bi faktor snage bio 1 ( cos 1 = 1 ).
6.22. Na napon u = 220 2 sin t V prikljuen je termogeni otpornik R = 10 . Kolika je srednja snaga
otpornika i nacrtati grafiki ( vremenski ) dijagram srednje snage p(t). O kojoj se snazi radi ?
6.23. Napona u = 141 sin 314t V vlada na potroau kroz koji protie struja i = 2,28 sin ( 314t /4 ) A.
Kolika je srednja snaga P toga potroaa ?
6.24. Neko kolo sastoji se od redne veze otpora R = 10 i induktivnog otpora XL = 30 . Kolom protie
struja I = 10 A. Koliki je faktor snage cos , aktivna snaga P, reaktivna snaga Q i prikljueni napon U ?
6.25. Za koji se iznos QL treba smanjiti induktivna reaktivna snaga da bi potroa sa S = 100 KVA uz
cos = 0,75 ( ind. ) kod iste struje radio sa cos = 0,9 ? Kolike su aktivne snage P i P za oba sluaja ?
6.26. Neki je motor optereen konstantnim mehanikim teretom snage P = 22 KW. Motor ima konstantni
napon na stezaljkama U = 220 V, a njegov faktor snage iznosi cos = 0,64 ( ind. ). Na izvor je vezan preko
voda otpor RV = 0,1 . Odrediti gubitak snage na vodu PV . Koliki bi bio taj gubitak PV kada bi cos porastao
na cos = 0,8 ( ind. ), uz pretpostavku da je napon na stezaljkama ostao isti ?
6.27. Dve prigunice vezane su redno i kroz njih protie struja I = 1 A. Pad napona na prvoj prigunici je
U1 = 3,7 V, a na drugoj U2 = 15 V. Reaktivne snage tih prigunica su Q1 = 3 VAR i Q2 = 9 VAR. Treba
odrediti ukupnu aktivnu snagu P ovoga kola , prividne snage prigunica S 1 i S2, ukupnu prividnu snagu S,
cos mree i induktivne otpore prigunice X1 i X2 kao i ukupni napon izvora U .
6.28. Neku mreu napaja generator snage P1 = 3 MW i cos 1 = 0,7 ( ind ) Ako snaga mree poraste na
Pm = 5 MW, treba odrediti koliku bi snagu P 2 i cos 2 trebao imati paralelno vezani generator da bi ukupni
cos = 0,8 ( ind ) ?
6.29.
R3
R2
I3
I2
R1
I1
I
+
o
Sl.6.29.
6.30. Impedanse Z1 = ( 10 + j 20 ) i Z2 = ( 10 j 20 ) vezane su paralelno na napon U = 100e j 45 V.
Odrediti aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu sistema.
6.31. Na izvor naizmeninog napona U = 200 V, f = 50 Hz, prikljuen je kalem induktivnosti L = 0,1 H.
Odrediti maksimalnu energiju koja u jednom trenutku moe biti sadrana u magnetnom polju kalema.
71
XL
UL
XC
IS
Sl.6.33.
6.34.
R1
2
o
R2
U13
1o
o 3
Sl.6.34.
6.35.
4
P
o
Sl.6.35.
6.36. Kojom energijom raspolae kondenzator kapaciteta C = 80 F ako je on prikljuen na napon
u = 380 2 sin 314 t V ?
6.37. Redna veze RLC prikljuena je na napon U = 100 V. Otpori iznose R = 10 , XL = 4 , XC = 8 .
Kako e se promeniti aktivna i reaktivna snaga kola ako doe do proboja kondenzatora ( XC = 0 ) ?
6.38. Kalem otpornosti RL = 8 i XL = 40 prikljuen je na naizmenini napon U = 220 V, f = 50 Hz.
a) Odrediti koliki kapacitet treba paralelno vezati kalemu, da bi faktor snage kola bio maksimalan (cos = 1 )?
b) Kolika je promena ukupne struje ( struja mree ) nakon ukljuenja kondenzatora ?
6.39. Za kolo naizmenine struje koje se sastoji od paralelne veze R i X L odrediti odnos R / XL pri kojem
je odnos izmeu aktivne i reaktivne snage P / Q = 3 / 4 .
72
6.40.
R
P
U
Sl.6.40.
6.41.
W
+
Sl.6.41.
6.42.
C1
C2
U
R
Sl.6.42.
R1
R2
XL
o
XC
Sl.6.44.
6.45.
R1
R2
V2
V1
XL
Sl.6.45.
73
6.46. Potroa otpornosti R i kondenzator kapacitivnosti C vezani su na red i prikljueni na generator
naizmeninog napona koji se menja po zakonu u = 400 sin 5 000 t V. Ako je trenutna vrednost struje u kolu
i = 0,5 sin ( 5 000 t + 30 ) A, odrediti:
a) kapacitivnost C kondenzatora i otpornost R,
b) aktivnu i reaktivnu snagu potroaa.
6.47. Za kolo naizmenine struje koje se sastoji iz generatora naizmeninog napona ija je trenutne vrednost
u = 212 cos ( t + /6 ) V i impedanse Z = ( 3 + j 3 3 ) odrediti:
a) trenutnu vrednost struje u kolu,
b) aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu kola.
6.48. Na generator naizmenine struje ems E i unutranje impedansa Zg = Rg + j Xg redno je vezan potroa
impedanse Z = R + j X .
a ) kakva veza mora postojati izmeu aktivnih i reaktivnih otpornosti da bi generator dao maksimalnu snagu
potroau ?
b) koliki je stepen iskorienja pod a)
6.49. Dve impedanse Z1 = ( 3 + j 4 ) i Z2 = 10 vezane su paralelno i prikljuene na naizmenini napon.
Ako je ukupna aktivna snaga kola P = 1 100 W, odrediti pojedinane aktivne snage po prijemniku i ukupnu
struju kola.
6.50. Kod redne veze RL poznati su sledei podaci: I = 24 A, U = 120 V, P = 1 730 W i f = 50 Hz.
Kolika je otpornost R i induktivnost L ?
6.51. Kolo naizmenine struje sastoji se iz dva redno vezana elementa. Snaga kola iznosi 940 W, a faktor
snage cos = 0,707. Na krajevima kola vlada napon koji se menja po zakonu u = 99 sin ( 6 000t + 30 ).
Poznato je takoe da struja fazno prednjai naponu za 45. Koji su to parametri elementa i koliko oni iznose ?
6.52.
XL
R
C
P
U;f
Sl.6.52.
a) Odrediti faktor snage u napojnom vodu pre i posle zatvaranja prekidaa P
b) Za koliko se promeni snaga gubitaka u napojnom vodu ( toplotni gubici ) kada se zatvori prekida P ?
Brojni podaci:
l = 100 m; S = 35 mm2; Cu = 0,0175 mm2/m; R = 1,7 ; X = 1,4 ; U = 230 V; f = 50 Hz; C = 300 F.
6.53. Generator naizmenine struje efektivne vrednosti napona U = 120 V i uestanosti f = 50 Hz, napaja
jedan ureaj za zavarivanje ija je impedansa ZZ = ( 4 + j 3 ) , elektrinu pe snage Pp = 15 KW i jedan motor
snage PM = 60 KW iji je faktor snage cos M = 0,8. Sva tri optereenja vezana su paralelno na generator.
Odrediti kapacitivnost kondenzatora koji je paralelno vezan sa datim optereenjima pod uslovom da faktor snage
ukupnog optereenja generatora bude maksimalan ( jednak jedinici ).
6.54. U rednoj vezi RLC ukupni napon ima efektivnu vrednost U = 120 V uestanosti f = 50 Hz. Struja od
I = 2,4 A u kolu razvija aktivnu snagu od P = 200 W. Ako je X L = 2XC odrediti R, L i C u kolu.
6.55. Kalem induktivnosti L = 3,59 mH i termogeni otpornik otpornosti R = 12 vezani su redno sa
kondenzatorom kapacitivnosti C i prikljueni na naizmenini napon efektivne vrednosti U = 12 V, frekvencije
f = 600 Hz. Odrediti kapacitet kondenzatora tako da aktivna snaga u kolu bude za 30% vea od reaktivne
snage. Kolika je impedansa i aktivna snaga ? Termogeni otpor kalema je zanemarljiv.
74
6.56. Realni kalem i kondenzator vezani su redno i prikljueni na izvor naizmenine struje. Jaina struje u
kolu menja se po zakonu i = 2 sin 100 t A, a napon u = 40 sin ( 100 t + /4 ) V.
a) Koliki je aktivni otpor kalema ?,
b) Kolika koliina toplote se oslobodi na kalemu za vreme od 5 minuta ?
6.57. Sijalica snage P = 20 W , koja moe da izdri napon efektivne vrednosti od U S = 120 V, prikljuiti na
napon efektivne vrednosti U = 220 V, frekvencije f = 50 Hz. Koliki je kapacitet kondenzatora C kojeg veemo
redno sa sijalicom da bi ona maksimalno svetlila ? Kolika je induktivnost kalema kojim menjamo kondenzator.
6.58.
o
U = 220 V; f = 50 Hz
o
RL; L
Sl.6.58.
6.59. U rednom RLC kolu poznato je: impedansa kola Z = ( 3 + j
3 ) , napon na otporniku R UR = 6 V,
X1
X3
I3
I2
I1
+
X2
Sl.6.60.
6.61.
R2
I2
o
A
C
o
B
I1
R
Sl.6.61.
6.62. Za kolo prema sl.6.61. ( predhodni zadatak ) poznato je: R = 20 K, I1 = 6 mA, I2 = 5 mA. Ako je
aktivna snaga prijemnika otpornosti R2, P2 = 390 mW, kolika je ukupna struja I u kolu ?
6.63.
I2
Z
U;f
I1
Z1
Sl.6.63.
75
6.64.
i2
A
R1;X1
i1 +
o
B C
i3
U1
6.64.
6.65.
Odrediti efektivnu vrednost napona U, na koji je prikljueno
kolo prema slici 6.65. Poznato je: Z1 = ( 20 + j 140 ) ,
P2 = 600 W, P3 = 1 000 W, cos 2 = cos 3 = 0,8
( 2 = 3 0 ) i ukupna aktivna snaga kola P = 2 000 W.
Z2
Z1
Z3
o
Sl.6.65.
6.66. Za kolo prema slici 6.65. ( predhodni zadatak ) dato je: Z1 = ( 600 j 800 ) , Z2 = ( 300 j 400 ) ,
Z3 = ( 200 + j 200 ) i aktivna snaga treeg prijemnika P3 = 2 W. Odrediti:
a) efektivnu vrednost prikljuenog napona,
b) faktor snage celog kola.
6.67. Prijemnik nepoznate impedanse Z = ( R + j X ) prikljuen je na generator naizmenine ems E i
unutranje impedanse ( otpornosti ) Zg = ( Rg + j Xg ) .
Odrediti:
a) impedansu prijemnika, odnosno njegovu aktivnu i reaktivnu otpornost, pri kojoj je aktivna snaga na
prijemniku maksimalna,
b) aktivnu snagu prijemnika i njegov faktor snage.
Brojni podaci: E = 20 V; Zg = ( 2 + j 4 ) .
6.68. RL prijemnik iji faktor snage iznosi cos = 0,866 prikljuen je na naizmenini napon efektivne
vrednosti U = 240 V, frekvencije f = 40 Hz. Efektivna vrednost struje u prijemniku je IL = 5 A. Paralelno
prijemniku vezati kondenzator kapaciteta C ija vrednost ostvaruje maksimalni faktor snage ( cos 1 = 1 ).
Odrediti vrednost kapaciteta C i ukupnu struju I ( struja u dovodnom vodu ) nakon vezivanja kondenzatora.
6.69. Prijemnik induktivnog karaktera ( RL ) prikljuen je na naizmenini napon efektivne vrednosti
U = 200 V,frekvencije f = 50 Hz. Ako je efektivna vrednost struje prijemnika I = 20 A i aktivna snaga
P = 2 000 W, odrediti:
a) faktor snage prijemnika cos ,
b) kapacitet kondenzatora C koji se paralelno vee na prijemnik sa ciljem da se ostvari novi faktor snage
( poboljan ) od cos = 0,9 ( ind ).
6.70. Motor za naizmeninu struju ukupne snage P = 2 KW i faktora snage cos = 0,8 prikljuen je na
napon, predvien za rad motora, od U = 500 V, frekvencije f = 50 Hz. Odrediti kapacitivnost kondenzatora
koji treba prikljuiti paralelno motoru tako da ukupan faktor snage sistema bude maksimalan ( cos = 1 ).
6.71. Odrediti elemente prijemnika koji se sastoji iz paralelne veze otpornika R i reaktanse X, da bi snaga na
njemu bila maksimalna. Prijemnik je prikljuen na generator naizmenine ems E = 2 V unutranje impedanse
Zg = ( 10 j 20 ) . Kolika je maksimalna snaga prijemnika ( aktivna ) ?
6.72. U otporniku otpornosti R = 2 K uspostavljena je prostoperiodina struja efektivne vrednosti
I = 5 mA, uestanosti f = 400 Hz i poetne faze = /6 radijana. Odredi trenutnu snagu koju prima otpornik
( analitiki izraz ) i prikazati je grafiki uz odgovarajue objanjenje.
76
X2
Za naizmenino prostoperiodino kolo, prema sl.6.80,
poznato je: efektivna vrednost prikljuenog napona
U = 50 V i efektivne vrednosti svih struja po granama
I = 1 A, I1 = 1 A i I2 = 1 A.
Kolika je aktivna i reaktivna snaga celoga kola ?
I2
X1
I
o
I1
U
Sl.6.80.
77
6.81.
o
I
+
R2
X2
R1
X1
U;f
grane I = 15 5 mA.
Odrediti aktivnu i reaktivnu otpornost prvog prijemnika.
o
Sl.6.81.
6.82.
Z2
Za kolo prikazano na sl.6.82 poznato je: aktivna i reaktivna
otpornost prvog prijemnika R1 = 5 k i X1 = 10 k, aktivna i
reaktivna snaga celog kola P = 5,6 W i Q = 0,8 VAr, a struja
I2 fazno prednjai naponu U za 45.
Odrediti efektivne vrednosti struja svih grana.
I2
R1; X1
I
I1
Sl.6.82.
6.83.
2
Z1
I1
I3
1
Z2
Z3
I
Sl.6.83.
6.84.
+
U1
S1
I
+
U2
S2
Sl.6.84.
6.85. Realni induktivni prijemnik ( RL ) je prikljuen na prostoperiodini napon efektivne vrednosti
U = 220 V frekvencije f = 50 Hz. Aktivna snaga prijemnika je P = 1 KW uz faktor snage cos RL = 0,6.
Paralelno ovom prijemniku se doda jedan kondenzator sa ciljem da se faktor snage kola povea na cos = 0,9.
Odrediti vrednost kapaciteta C ( sl.6.40.).
6.86. Realni induktivni prijemnik ( RL), induktivnosti L = 50 mH i impedanse Z = 20 prikljuen je
napojnim vodom na naizmenini napon U. Datom prijemniku paralelno dodati kondenzator kapaciteta C. Pri
kojoj e kapacitivnosti kondenzatora struja u napojnom vodu I i prikljueni napon U biti u fazi ? Koliki je faktor
snage ove paralelne veze ?
6.87. Induktivni kalem induktivnosti L = 1 H prikljuen je na izvor prostoperiodinog napona efektivne
vrednosti U = 220 V, uestanosti f = 50 Hz. Izraunati maksimalnu energiju koja u jednom trenutku moe biti
sadrana u magnetnom polju kalema.
78
2
ig
L1
L2
Sl.6.96.
6.97.
+
E
Sl.6.97.
79
6.98.
R
L
ig
e
+
Sl.6.98.
6.99.
Z1
Z2
U1
U
Sl.6.99.
6.100.
1
L1
R1
Ig
L2
UC
R2
2
Sl.6.100.
6.101.
Z1
I12
Z2
Y3
1
I +
o
Sl.6.101.
6.102.
Z1
Ig
Y2
Y3
Sl.6.102.
80
6.103.
R2;L2;C2
R3;L3
I2
R1;L1;C1
I1
E;f
+
Sl.6.103..
6.104.
R1;L1
o
+
I1
U
I3
I2
R2
L2
R3
C3
Sl.6.104.
6.105. Preteno induktivan prijemnik, srednjesnage P = 48 KW i faktora snage cos = 0,6 prikljuen
je na prostoperiodini napon efektivne vrednosti U = 1 KV, uestanosti f = 50 Hz. Kolika treba da bude
kapacitivnost kondenzatora prikljuenog paralelno ovom prijemniku da bi se faktor snage popravio na
cos = 0,8 ? Koliko ima reenja , koje je od reenja praktinije i zato ?
6.106. Generator ems e = 20 cos 106 t V, unutranje impedanse Zg = ( 5 j 20 ) , prikljuen je na
prijemnik. Kolika treba da bude impedansa prijemnika ZP da bi srednja snaga prijemnika bila maksimalna i
kolika je ta snaga ?
6.107.
Sl.6.107.
6.108.
R1
R2
R3
Sl.6.108.
81
6.109. Redno LC kolo ima rezonantnu frekvenciju 10 kHz. Ako je C = 250 F a maksimalna struja u kolu
Im = 5 mA, koliko iznosi ukupna energija ovog kola?
6.110. Dva idealna kalema, istih induktivnosti, vezana su paralelno i prikljuena na naizmenini napon
efektivne vrednosti U a zatim redno i prikljuena na naizmenini napon efektivne vrednosti U/2. Koliko iznosi
odnos reaktivnih snaga paralelne ( Qp ) i redne ( Qr ) veze ivih kalema ?
6.111. U jednom trenutku u LC kolu tri etvrtine ukupne energije kola nalazi se u magnetnom polju kalema.
Ako je u sluaju rezonanse struja kalema I, koliko iznosi struja I 1 u posmatranom trenutku.
82
o L
1
o C
Iz navedenog uslova rezonanse slede relacije koje odreuju vrednosti krune frekvencije o i frekvencije fo,
pri kojima dolazi do rezonanse:
1
LC
fo
1
2 LC
f.o.
UC
Sl.41.
83
UL
I
f.o.
UC
Sl.42.
Dakle, ako je kod redne veze LC induktivni otpor jednak kapacitivnom ( L = 1/ C ), prema slici 43, tada e
ukupni otpor biti jednak nuli ,odnosno, struja je maksimalna ( kratka veza ), i ona iznosi: I = U L/XL = UC/XC.
Fazorski dijagram za ovo kolo je dat na slici 42.
Napon izvora ( ems e ) je doveo do punjenja kondenzatora, koji se nakon toga naizmenino prazni i puni, posle
toga izvor nema nikakvog uticaja, jer je dolo do pojave rezonanse ( f = f o ). Zbog toga umesto izvora u daljem
objanjenju moemo uzeti kratku vezu ( to to praktino i jeste ako se radi o idealnom naponskom generatoru ).
Grafiki dijagram struje u rezonantnom ( oscilatornom ) LC kolu je dat na slici 44.
C
L
eL
eC
eL,eC,i
eC
eL
Sl.43.
T
Sl.44.
Napunjeni kondenzator ( eC = ECm ), koji raspolae energijom kondenzatora W C = UCmQ/2 = UCm2C/2,
preuzima ulogu izvora, te se on prazni preko prigunice L ( prva etvrtina periode ). Energija kondenzatora se
pretvara u magnetnu energiju kalema, koja iznosi WL = LIm2/2. Kada se kondenzator prazni eC opada sa
maksimalne vrednosti na nulu, dok e struja da raste od nule ka maksimalnoj vrednosti , i imaju isti smer (e C ima
ulogu ems ). Istovremeno indukovana ems samoindukcije e L se suprostavlja pranjenju kondenzatora ( prenosu
energije kondenzatora na kalem ), pa je ova ems suprotnog smera u odnosu na struju. Kalem je u ovom sluaju
potroa. Kada se sva energija kondenzatora prenese na magnetnu energiju kalema ( kondenzator ispranjen ),
tada indukovana ems samoindukcije preuzima ulogu izvora, te su e L i struja i istog smera.Usled toga, u drugoj
etvrtini periode indukovana ems samoindukcije eL raste od nule do maksimalne vrednosti, dok struja opada sa
maksimalne vrednosti na nulu. U ovom sluaju kondenzator se puni, tj. e C raste od nule do maksimalne
vrednosti, ali sa suprotnim polovima na ploama ( eC se suprostavlja prolasku struje, jer je kondenzator potroa.
Kada je kondenzator, ponovo, napunjen ( magnetna energija preneta na energiju kondenzatora ) on ponovo
preuzima ulogu izvora, ali sa suprotnim smerom pranjenja ( struja menja svoj smer ). Dakle, u treoj etvrtini
periode kondenzator se ponovo prazni i proces pranjenja je isti kao u prvoj etvrtini, ali suprotnih smerova.
Nakon toga, kada se kondenzator isprazni, kalem preuzima ulogu izvora, pa u etvrtoj etvrtini periode e L i
struja i imaju isti smer, gde ems samoindukcije raste ka maksimalnoj vrednosti, dok struja opada ka nuli.
Oito je da e ovaj proces pretvaranja energije kondenzatora u magnetnu energiju kalema, i obrnuto, kod
savrenih LC elemenata trajati beskonano, to je i logino zbog zakona o odranju energije ( energija je
neunitiva ). Ovo pretvaranje energije nastaje u istim vremenskim intervalima, a samim tim i struja e da
oscilira pri vlastitoj, tj. rezonantnoj frekvenciji LC kola ( fo ). Ovakve oscilacije se nazivaju slobodne oscilacije
a frekvencija oscilovanja odreuje se navedenim Tomsonovim obrascem.
Kod realnih oscilatornih kola ( kola koja sadre i otpornik R ) javlja se i toplotna energija ( I 2Rt ) usled ega
energije kalema i kondenzatora se postepeno ( prigueno ) pretvore u toplotnu energiju. Zbog toga se ovakve
oscilacije nazivaju priguene oscilacije.
Iz svega navedenog se moe zakljuiti da pri rezonansi izvor daje nepovratno energiju samo termogenim
otpornicima, dok kod reaktivnih otpornika nema nikakve razmene energija izmeu izvora i ovih otpornika.
84
Z=f(f)
R=f(f)
XC = f ( f )
fo
f Hz
Sl.45.
Iz karakteristike, prema slici, se vidi da e impedansa kola da se smanjuje od beskonane vrednosti ka Z o
( Zo = R ) sa porastom frekvencije od nule do rezonantne frekvencije fo. Usled toga struja raste od nule do
maksimalne vrednosti Io ( rezonantna struja ). Daljim poveanjem frekvencije od fo do beskonanosti raste i
impedansa od Zo ka beskonanoj vrednosti ( raste reaktansa ka beskonanosti ). Struja e u ovom sluaju da
opada sa Io ka nuli.
Ako je rezonansa nastupila kod RLC kola, tada e u kolu doi do tzv. priguenih oscilacija ( napon izvora
iskljuen ). Ako je napon izvora ukljuen tada e doi do razmene energije izmeu izvora i otpornika R ( dakle
toplotne energije ). Ovu toplotnu energiju stalno nadoknauje izvor svojom elektrinom energijom. Ako se izvor
odstrani, zbog kalema ( magnetne energije ) i kondenzatora ( elektrostatike energije ) doi e do uzajamnog
pretvaranja energija. Ovo pretvaranje e trajati izvesno vreme u kojem e se obe ove energije da pretvore u
toplotnu, nakon ega je u kolu struja pala na nulu (prigueno oscilovanje ).
Ako je oscilovanje energija nastalo kod savrenih LC elemenata ( R = 0 ), tada e oscilacije trajati beskonano,
jer se energija ne gubi ( smenjuje se magnetna sa elektrostatikom ). U ovom sluaju kalem i kondenzator
naizmenino preuzimaju uloge kako izvora tako i potroaa. Prema Tomsonovom obrascu, do rezonanse dolazi
1
1
kada je: o L
o
o C
LC
Ukupna impedansa kola ( potroaa ) je ustvari jednaka otporu kalema ( kada je on potroa ) odnosno otporu
kondenzatora ( kada je on potroa ), te je:
Z o o L
LC
Zo
L
C
Ovaj izraz predstavlja impedansu oscilatornog kola, koja se jo naziva karakteristinom impedansom kola.
85
7.1.2. FAKTOR DOBROTE REZONANTNOG KOLA I FAKTOR PRIGUENJA
Kod rezonantnih kola impedansa kola je vrlo mala. to je ta impedansa manja, odnosno to je termogeni
otpornik kola manji ( Z = R ) kolo je bolje, a ujedno su reaktivni naponi U L i UC vei ( UL = UC = IL= I/C ).
Obino se kod ovih kola i ne stavlja termogena otpornost, jer se ona nalazi u kalemu i kondenzatoru. Kako se na
otporniku R javlja toplota koja u stvari pretstavlja gubitak energije ( toplota je nepovratna ) logino je da e i ovi
gubici biti manji to je otpornost R, samim tim I rezonantno kolo biti bolje.
Faktor dobrote rezonantnog kola, koji se obeleava sa Q, predstavlja odnos izmeu jednog od reaktivnih
napona ( UL ili UC ) i prikljuenog napona.
Dakle,
UL UC
U
U
Umesto navedene relacije, iz koje se daje definicija faktora dobrote, on se moe odrediti i iz sledeih
jednaina:
I
I o L
oC
L
1
Q
Q o
IR
IR
R
R o C
Poto su gubici kod kondenzatora mnogo manji od gubitaka kod kalema ( oko 100 puta ) uglavnom se govori o
faktoru dobrote kalema umesto celog rezonantnog kola.
Kod obinih rezonantnih kola ( obini kalem ) faktor dobrote iznosi oko nekoliko desetina ili stotina, dok kod
specijalnih kola ( specijalno izvedeni kalemi velika induktivnost ) faktor dobrote dostie vrednost i do nekoliko
hiljada. Faktor dobrote nema jedinicu, jer je to realan broj koji govori o odnosu dveju veliina istih jedinica.
Rezonantno kolo, osim ranije spomenutih primena, moe se koristiti i kao naponski pojaava, to je prikazano
na slici 46.
o
UC
L
U
Sl.46.
Faktor priguenja d je reciprona vrednost faktoru dobrote, pa je:
1
Q
rezonansa ( najvea vrednost struje ). Kako u propusnom opsegu struja moe maksimalno da opadne za 2 puta,
sledi da snaga u propusnom opsegu moe da padne maksimalno na polovinu u odnosu na maksimalnu vrednost
( P = I2R ). Ovaj odnos snaga ( 1:2 ) je i uzeta kao parametar prema kojem se odabira propusni opseg.
Prema tome, propusni opseg je jednak:
2 = 2 1
86
I/Io
1
0,707
2 1
o
Q
2
Sl.47.
7.1.4.
TANGENS GUBITAK
Kod visokih frekvencija u dielektrikumu kondenzatora gubici postaju znatno vei, samim tim oni utiu na
ekvivalentnu otpornost rezonantnog kola, kao I na faktor dobrote kola. Usled naizmeninog napona polarizacija
dielektrika vri se zavisno sa frekvencijom naizmeninog napona, tj. sa naizmeninom promenom smera. Da bi
se obavila polaruzacija dielektrika treba da se utroi odreeni iznos energije. Ovaj iznos energije predstavlja
gubitak ( gubitak energije u dielektrikumu ). Sa porastom frekvencije te promene smera polarizacije su bre, pa
je gubitak energije vei. Ako je dielektrikum od vakuuma, nema polarizacije ( nema materije ) te nema ni
gubitaka.
U odnosu na prikljueni napon, kroz idealni kondenzator ( R = 0 ) protie struja koja mu prednjai za /2. .
Kod realnog kondenzatora pored ove struje protie i struja koja pokriva gubitke u dielektrikumu. Kako su to
gubici koji se javljaju u vidu toplote ( Dulovi gubici ), tada je ova struja gubitaka u fazi sa naponom
kondenzatora. Zbog togao se kondenzator moe ematski predstaviti kao paralelno vezan idealni kondenzator sa
otpornikom velike otpornosti ( zbog male struje gubitaka aktivna komponenta ), kao to je prikazano na slici
48 b.
o
I
o
IC
IC
IR
IC
u
o
o
a)
IR
b)
U
c)
C
U
IC
R
XC
tg
1
RC
87
IC
IL
IC
f.o.
U
IL
Sl.49.
Sl.50.
IL
IL
I = IR
U
I
IC
o U
Sl.51.
IC
Sl.52.
Vidimo da je kod paralelne veze idealnih RLC elemenata ukupna struja jednaka struji I R, koja je u fazi sa
naponom. Ovo se dogaa kada je ispunjen isti uslov kao i kod redne ( naponske )rezonanse, tj. kada je:
1
B L B C odnosno
C ,
L
te se zbog toga za ovaj sluaj kae da je dolo do strujne ( paralelne ) rezonanse ( tj. antirezonanse ).
Dakle, strujna rezonansa je isto to i antirezonansa, jer je u pitanju razliit naziv za istu pojavu. Osnovno je, za
razliku od naponske rezonanse ( koja se esto zove samo rezonansom ) to e kod antirezonanse struja u kolu biti
najmanja ( poveava se impedansa ).
88
R1
I2
I2 sin 2
I1
I2
I
R2
U
I1 sin 1
U
I1
Sl.53.
Sl.54.
Za realno antirezonansno kolo prema slici 53 odgovara fazorski dijagram na slici 54. Kako je kod
antirezonanse , kod realnog kola, struja u fazi sa naponom ( vidi dijagram 52 ) sledi da e se to dogoditi u onom
sluaju kada se reaktivne komponente struja izjednae. U tom sluaju ostaju samo aktivne komponente koje su u
fazi sa naponom. To se moe jednostavno dokazati kompleksnim predstavljanjem struje, gde je:
I1 = I1cos1 j I1 sin 1, odnosno I2 = I2 cos 2 + j I2 sin 2.
Kako je I = I1 + I2 = I1 cos 1 + I2 cos 2 + j ( I2 sin 2 I1 sin 1 ).
Ako je I1 sin 1 = I2 sin 2, otpada imaginarni deo ukupne struje, te ostaje samo realni deo koji je ujedno u fazi
sa naponom, to znai dolo je do strujne rezonanse ( antirezonanse ).
Uslov antirezonanse kod realnog kola, prema slici 53 je:
1
U L
U C
L
1
I1 sin 1 = I2 sin 2
2
2
Z1 Z1
Z2 Z2
Z1
CZ 2
Reenjem ove jednaine, dobije se kruna uestanost pri kojoj nastaje antirezonansa, koja je jednaka:
LC
L
C
L
R1
2
R2
1
LC
R1 Zo
R 2 Zo
L
karakteristina impedansa kod idealnog oscilatornog kola.
C
Jednainu za krunu frekvenciju pri kojoj dolazi do antirezonanse moemo izvesti preko admitanse. To se
izvodi tako to se imaginarni deo admitanse ( jB ) izjednai sa nulom, jer su samo u tome sluaju napon i struja u
fazi, tj. dolo je do antirezonanse.
Pojedinane admitanse po granama za sliku 53 su:
1
R1
R2
L
Y 1 G 1 jB L 2 j 2 i Y 2 G 2 jB C 2 j C2
Z1
Z1
Z2
Z2
Ukupna admitansa kola iznosi:
1
R1
R2
L
Y Y 1 Y 2 2 2 j C2 2
Z2
Z1
Z2
Z1
Antirezonansa nastaje kada je = 0 a to e nastati kada je susceptansa jednaka nuli, tj. kada je:
2
R1 L
1
1
L
C
2
2
2
L
CZ2
Z1
LC
R2
C
gde je Zo =
Pojavom antirezonanse struja iz izvora je minimalna i u fazi je sa naponom izvora ( impedansa je vrlo velika).
89
Iz izraza za krunu frekvenciju pri kojoj nastaje antirezonansa mogu se javiti sledea reenja:
1
1. Ako je R1 = R2 o
, tj. strujna rezonansa nastaje pri istoj frekvenciji kao i naponska.;
LC
R1 = R2 = 0 , isti je sluaj kao i pod 1 s tom razlikom da je struja izvora jednaka nuli.
2.
R1 L
2
3.
R2
0 ( realan )
a) R1 L/C i R22 L/C ; b) R12 L/C i R22 L/C ..... u ovim sluajevima dolazi do antirezonanse.
2
R1 L
2
4.
R2
C 0 ( imaginarno reenje )
C
a) R1 L/C i R22 L/C; b) R12 L/C i R22 L/C .... nema reenja za o a samim tim ni antirezonanse.
2
U praksi je vrlo esto termogeni otpor kalema ( R1 ) mnogo vei od termogenog otpora kondenzatora ( R2 ),
pa se u tom sluaju otpornik R2 moe zanemariti. U tom sluaju sledi ( R1 = R ):
1
R
L
R
L
Y Y1 Y 2 2 j 2 j C2 2
j C 2
2 2
2 2
R L
R L
Z1
Z1
Z2
Zo
L
L
Yo RC
R 2 L2
C
Ukupna struja kola ( antirezonantna struja ) iznosi:
I o U Yo
U
Zo
Sl.55.
90
ZADACI:
7.1.1. Redno RLC kolo prikljueno je na napon U = 100 V uestanosti f = 50 Hz. Ako su poznati parametri
kola R = 4 i L = 0,5 H, a kapacitet kondenzatora C se moe menjati. Odrediti:
a) kapacitet kondenzatora u sluaju kada doe do rezonanse ( redna rezonansa ) i
b) napon na kalemu i kondenzatoru pri uslovu pod takom a).
7.1.2. U rednom kolu su na izvor efektivnog napona U = 100 V vezani savreni kalem induktivnosti
L = 5 mH, termogeni otpornik otpornosti R = 10 i dva kondenzatora. Kapacitet jednog od kondenzatora je
C1 = 100 F. Odrediti kapacitet drugog kondenzatora ako je u kolu struja dostigla svoju maksimalnu vrednost pri
frekvenciji od fo = 300 Hz. Kolika je efektivna vrednost te struje?
7.1.3. Redno RLC kolo prikljueno je na napon efektivne vrednosti U = 200 V. Na frekvenciji f o = 50 Hz
javlja se rezonansa i u tom sluaju efektivna vrednost struje u kolu iznosi I o = 0,314 A, a efektivna vrednost
napona na krajevima kondenzatora UCo = 300 V. Odrediti vrednosti parametara RL i C.
7.1.4. Kalem induktivnosti L i termogene otpornosti RL= 50 vezan je redno sa kondenzatorom kapaciteta
C. Pri merenju impedanse ove veze utvreno je da je ona najmanja na frekvenciji f o = 1 kHz. Nai induktivnost
kalema i kapacitet kondenzatora ako je pri frekvenciji f = 4 kHz impedansa kola bila jednaka Z = 130.
7.1.5. U kolu naizmenine satruje frekvencije f = 100 Hz redno su vezani termogeni otpornik R = 10 ,
savreni kalem induktivnosti L = 0,5 H i kondenzator ija se kapacitivnost moe menjati promenom rastojanja
izmeu ploa kondenzatora. Ako je rastojanje meu ploama 1 mm, kapacitet kondenzatora iznosi C = 20 F.
Za koliko treba promeniti rastojanje meu ploama da bi struja u kolu bila maksimalna ? Koliki je odnos izmeu
tih struja ( pre i posle promene rastojanja ) ?
7.1.6. U rednom LC kolu ( RL = 0 ) induktivnost je L = 10 mH, a kapacitivnost C = 1 F. Kolika e biti
impedansa kola pri frekvenciji naizmenine struje koja je dva puta vea od frekvencije pri kojoj bi dolo do
rezonanse?
7.1.7. Na rednu vezu RLC prikljuen je napon u = 2 sin t V. Odrediti trenutnu vrednost napona na
kondenzatoru pri rezonantnoj frekvencijia, koja iznosi fo = 100 kHz, ako je termogeni otpornik R = 3 , a
induktivnost savrenog kalema L = 1 mH.
7.1.8. U kolu su redno vezani kalem termogene otpornosti RL = 20 i induktivnosti L = 169103 H i
kondenzator kapaciteta C = 0,15 F.
a) Na kojoj frekvenciji e doi do rezonanse?
b) Koliki sme pri rezonansi da bude napon izvora ako kondenzator moe da izdri maksimalni napon od
Uc = 2000 V?
c) Kolika je jaina struje koja protie kroz kolo pri naponu izvora izraunat pod b) i rezonantnoj frekvenciji?
d) Koliki je napon na krajevima kalema pri rezonansi ( kalem sadri i termogenu otpornost R L )?
7.1.9. Redno RLC kolo sa podacima R = 10 , L = 20 mH i C = 507,2 F spoeno je na napon U = 220 V.
Pri kojoj frekvenciji e doi do rezonanse? Kolika je struja, a koliki naponi na kalemu i kondenzatoru pri
rezonantnoj frekvenciji ?
7.1.10. Odrediti najveu struju u rednom RLC kolu ako je U = 10 V, R = 20 , L = 300 mH, i C = 100 F.
Pri kojoj uestanosti se to javlja ?
7.1.11. Kod redne veze RLC odrediti R, L i I tako da napon na kalemu pri rezonantnoj frekvenciji bude dva
puta vei od prikljuenog napona.
Brojni podaci: C = 20 F; U = 200 V i fo = 50 Hz.
91
7.1.12.
o
R
R
R
L
o
Sl.7.1.12.
7.1.13. U kolu redne veze RLC dolo je do rezonanse. Odrediti vrednost otpora R ako je L = 10 mH,
C = 20 F, U = 200 V i UL = 5 000 V.
7.1.14. Za rednu vezu RLC odrediti kapacitet kondenzatora C tako da u kolu nastane rezonansa. Kolika e biti
u tom sluaju struja u kolu ?
Brojni podaci: U = 200 V; L = 400 mH; R = 20 i XL = 40 .
7.1.15. Za rednu RLC vezu nai odnos struje pri rezonantnoj frekvenciji i frekvenciji koja je etiri puta vea
od rezonantne, ako je R = 10 , L = 10 mH i C = 100 F.
7.1.16. Koliki je odnos frekvencija pri rezonansi i frekvencije kada je struja
struje ako je R = 10 , L = 2 mH i C = 20 F.
7.1.17. Odrediti uestalost sopstvenih oscilacija i karakteristinu impedansu oscilatornog kola iji su
parametri: C = 5 F i L = 5 mH.
7.1.18.
C1
C2
.
Sl.7.1.18.
7.1.19. Rezonantna uestalost rednog oscilatornog kola je fo = 1 000 kHz, a faktor dobrote kola Q = 16.
Odrediti vrednosti elemenata ovog oscilatornog kola ako je vrednost karakteristine impedanse Z o = 3 k.
7.1.20. Oscilatorno kolo je sastavljeno od kalema induktivnosti L = 0,2 H , kondenzatora C = 5 F i otpora
otpornosti R = 10 . Odrediti uestalost pri kojoj dolazi do rezonanse i faktor dobrote oscilatornog kola.
7.1.21. Izraunati kapacitet kondenzatora oscilatornog kola ako kalem tog oscilatornog kola ima induktivnost
L = 100 mH, a granine uestalosti propusnog opsega su:
donja f1 = 1 000 kHz a gornja f2 = 2 000 kHz.
7.1.22. Oscilatorno kolo kojeg ine kalem induktivnosti L = 100 mH i kondenzator kapaciteta C = 50 pF ima
irina propusnog opsega 2 = 115 kHz. Kolike je rezonantna i granina uestalost ovog oscilatornog kola ?
7.1.23. Parametri jednog oscilatornog kola su: C = 300 pF, L = 300 H i R = 10 . Kolika je irina
propusnog opsega ovog oscilatornog kola ?
7.1.24. Odrediti vrednost termogenog otpornika R i induktivnost L u rednoj vezi RLC u kojoj je vrednost
kapaciteta C = 20 F, ako je pri rezonantnoj frekvenciji fo = 50 Hz napon na reaktivnom otporniku dva puta
vei od ukupnog napona.
92
7.1.25.
1
R
o
U13
o
2
o
C
o
3
Sl.7.1.25.
7.1.26. U nekom rednom spoju RLC, ija je uestanost fo = 1 MHz, pad napona na otporu R = 0,1 UR
odnosi se prema padovima napona UL i UC na induktivitetu odnosno kapacitetu u sluaju rezonanse kao 1:100
( faktor dobrote Q = 100 ). Koliki su L i C toga kola ?
7.1.27. Koliki sme biti termogeni otpornik rezonantnog kola da bi faktor dobrote kola bio Q = 100 ako je
L = 10 H i C = 160 pF ? Kolika je frekvencija rezonanse fo i koliki je napon U na stezaljkama toga kola ako
kod rezonanse kolom tee struja Io = 1 mA?
7.1.28.
R
XL
XC
o U o
Sl.7.1.28.
7.1.29.
XC
XL
R1
R2
Sl.7.1.29.
7.1.30. Dato je idealno rezonantno kolo koje sadri kalem induktivnosti L = 0,1 H i kondenzator
kapacitivnosti C = 0,4 F.
a) Za koliko e se promeniti rezonantna uestanost ako se kondenzatoru paralelno prikljui termogeni
otpornik otpornosti R = 1 k ?
b) Za koje vrednosti otpornosti prikljuenog termogenog otpornika kolo ne moe da se dovede u rezonansu ?
93
7.1.31.
R
U;
Sl.7.1.31.
7.1.32. Oscilatorno RLC kolo, kao na slici 7.1.31 ( predhodni zadatak ), ima sledee podatke:
L = 0,2 mH, C = 300 pF i propusni opseg 2fo = 14 kHz. Odrediti:
a) faktor dobrote kola,
b) mimimalnu impedansu kola,
c) impedansu kola na uestanosti koja je za 30 kHz vea od rezonantne uestanosti,
d) koliko je puta rezonantna struja vea od struje na uestanosti koja je za 30 kHz vea od rezonantne
uestanosti ?
7.1.33.
C
R1
L
R2
U;
Sl.7.1.33.
7.1.34.
L
R1
R2
U;
Brojni podaci:
R1 = 5 ; R2 = 6 ; L = 300 H; C = 250 F i U = 50 V.
Sl.7.1.34.
7.1.35. Redno RLC kolo je prikljueno na napon U = 1 V. Ako je pri rezonansi ( fazna rezonansa ) napon na
kondenzatoru UC = 50 V, odrediti:
a) faktor dobrote kalema Q i struju kola Io ako je karakteristina impedansa LC elije ZC = 2,5 k,
b) promenu faznog pomaka izmeu napona napajanja i struje , ako je pri istoj frekvenciji napona izvora
kapacitet kondenzatora povean za 60%.
7.1.36. Redno RLC kolo prikljueno je na naizmenini napon efektivne vrednosti U, promenljive uestanosti.
Kada se uestanost izvora podesi na frekvenciju f1 ili f2 efektivna vrednost struje u kolu iznosi I, a kada se
podesi na rezonantnu uestanost, efektivna vrednost struje je I.
Odrediti vrednosti paramatara kola ( R, L i C ).
Brojni podaci: U = 200 V; f1 = 50 Hz; f2 = 100 Hz; I = 4 A; i I = 5 A.
7.1.37. Otpornik otpornosti R, kondenzator kapacitivnosti C i kalem nepoznate induktivnosti L vezani su
redno i prikljueni na naizmenini napon u = 10 2 sin ( t + 90 ) V. Odrediti:
a) nepoznatu induktivnost kalema L pri kojoj e efektivna vrednost struje u kolu biti maksimalna,
b) uestanost pri kojoj e efektivna vrednost struje u kolu opasti za 50% u odnosu na maksimalnu vrednost i
c) izraze za trenutne vrednosti struja u kolu za oba sluaja.
Brojni podaci: R = 10 ; C = 5 F; = 10 000 rad/s.
94
L
R2
U;
Sl.7.1.39.
7.1.40.
o
C
U
o
Sl.7.1.40.
7.1.41.
1
o
2
o
C
WC
Sl.7.1.41.
95
7.2.1. Radi ostvarenja antirezonanse ( strujne rezonanse ) treba kalemu iji je termogeni otpor jednak
RL = 1 500 a induktivnost L = 0,85 H paralelno prikljuiti kondenzator. Odrediti kapacitet toga kondenzatora
ako je napon izvora na koji je ovo kolo prikljueno 500 Hz.
7.2.2. Za paralelno oscilatorno kolo treba odrediti sve struje, otpornost kola pri antirezonansi ako je kolo
prikljueno na generator napona U.
Brojni podaci: U = 110 V; C = 400 pF; L = 400 mH i R L = 10 ( otpor kalema ).
7.2.3.
N
C1
R1
L1
R2
L2
M
C2
P
o U o
Sl.7.2.3.
7.2.4.
o
U
o
Sl.7.2.4.
7.2.5. U kolu kao u predhodnom zadatku efektivna vrednost napona na izvoru je U = 10 V. Odrediti efektivne
vrednosti jaina struja IR, IL i kapacitet kondenzatora ako je efektivna vrednost ukupne struje I = 10 A.
Otpornik ima otpornost R = 10 , idealni kalem ima induktivnost L = 50 mH. Frekvencija izvora je f = 50 Hz.
7.2.6.
C
Sl.7.2.6.
7.2.7.
R
L
C
Sl.7.2.7..
7.2.8. Na napon U = 10 V prikljuena je paralelna kombinacija termogenog otpornika R = 100 ,
induktivnost L = 20 mH i kapacitivnost C = 20 nF. Treba odrediti ukupnu struju kola I o u sluaju
antirezonanse, frekvenciju fo pri kojoj se javlja struja Io i struje po granama IR, IL i IC.
96
7.2.9.
R
o
I1
L
o
I2
U
Sl.7.2.9.
7.2.10. Koliki je pad napona Uo , prema slici 7.2.9. ( predhodni zadatak ), na paralelnom antirezonantnom
kolu u kojem je L = 100 H, C = 500 pF i R = 1 , ako kolo uzima iz mree struju Io = 0,2 mA ?
7.2.11. Kolo prema slici 7.2.9. ( zadatak 7.2.9. ) prikljueno je na izvor prostoperiodinog napona. Parametri
kola su: R = 200 , L = 250 H i C = 1 nF. Odrediti:
a) frekvenciju pri kojoj u kolu dolazi do strujne rezonanse ( antirezonanse ) f o i admitansu kola u tom
sluaju,
b) Za koju frekvenciju impedansa kola ima kapacitivni karakter ( XC XL )?
c) Za koju frekvenciju impedansa kola ima induktivni karakter?
7.2.12. Otpornik R = 100 k induktivnost L =100 H i kapacitivnost C = 200 pF vezani su paralelno.
Odrediti:
a) kompleksnu admitansu kola pri krunoj uestanosti = 1,5106 rad/s
b) rezonantnu frekvenciju kola,
c) faktor dobrote Q.
7.2.13. Paralelna veza otpornika otpornosti R = 10 , kalema induktivnosti L = 100 H i kondenzatora
kapacitivnosti C = 100 F prikljuena je na izvor napona U = 10ej0 V , promenljive frekvencije.
Odrediti struje pojedinanih grana kao i ukupnu struju za: a) = 0,8o; b) = o; c) = 1,25o.
7.2.14.
o
R2
R1
o
Sl.7.2.14.
7.2.15. Ako u predhodnom zadatku, slika 7.2.14, umesto promenljivog kapaciteta imamo promenljivu
induktivnost, odrediti pri kojoj e induktivnosti doi do strujne rezonanse ( antirezonanse).
Brojni podaci: R1 = 2 ; R2 = 5 ; C = 20 F i o = 5 000 rad/s.
7.2.16.
L1
L2
C1
C3
Sl.7.2.16.
97
7.2.17.
i
R1
+
u
i2
R2
i1
u = 24 2 sin ( 2 000 t 45 ) V, R1 = R2 = 2 i XC = 2 .
Ako je kolo u antirezonansi ( strujnoj rezonansi ) odrediti
induktivnost kalema L, sve struje u kolu u analitikom izrazu
( i, i1 i i2 ) i aktivnu snagu kola P.
XC
Sl.7.2.17.
I1
C
I2 R2
I
o
Sl.7.2.20.
7.2.21.
Redna veza kalema induktivnosti L = 100 mH i kondenzatora
kapacitivnosti C = 10 F prikljuena je na naizmenini napon
u = 200 cos 103 t V, prema slici 7.2.21.
Dielektrik kondenzatora je lo, tako da mu je tg = 0,5.
Odrediti sve napone, struje i snage na svim elementima kola i
nacrtati potpuni fazorski dijagram napona i struja.
tg
u
Sl.7.2.21.
7.2.22.
o
L1
R1
R2
L2
C2
C1
Brojni podaci:
R1 = XL1 = XC1 = 50 ;
Sl.7.2.22.
98
7.2.23.
R1
C1
L1
R2
C2
L2
o
A
o
B
Sl.7.2.23.
7.2.24.
C
o
Sl.7.2.24.
7.2.25.
2C
L
C
2L
Sl.7.2.25.
7.2.26.
o
C
U;
o
Sl.7.2.26.
7.2.27.
R2
R1
Rg
Sl.7.2.27.
99
7.2.28.
L
o
U;
o
Sl.7.2.28.
7.2.29.
R1
XL
R2
XC
o
Sl.7.2.29.
7.2.30.
R1
R2
Brojni podaci:
R1 = 2 ; R2 = 5 ; XC = 10 ; = 5 000 rad/s.
o
Sl.7.2.30.
7.2.31. Koja kriva, prikazana na slici 7.2.31, predstavlja zavisnost impedanse paralelnog oscilatornog kola u
funkciji krune uestanosti ( Z = f () ), ako je aktivna otpornost jednaka nuli ( R = 0 ). Taan odgovor
zaokruiti i prokomentarisati.
a)
d)
c)
b)
100
d
Dale, L , odnosno L
I
di
Iz navedenih izraza fluks u kalemu je jednak: LI ( konstantan ) ili d Ldi ( promenljivi fluks ).
11
12
I1
a za drugu: 2 L 2 I 2 L 12I 1 ,
gde je:
- L1I1... fluks kojeg stvara prva kontura svojom strujom I1,
- L2I2... fluks kojeg stvara druga kontura svojom strujom I 2,
- L12I1... deo fluksa prve konture koji prolazi kroz drugu
konturu, a stvara ga struja prve konture,
- L21I2... deo fluksa druge konture koji prolazi kroz prvu
konturu, a stvara ga struja druge konture.
I2
22
21
Sl.56.
d
d
L12 L 21 L m 12 21 , odnosno L12 L 21 L m 12 21 ( dinamika induktivnost ).
I1
I2
di 1
di 2
Uzajamna induktivnost Lm zavisi od pojedinanih induktivnosti L1 i L2 i od koeficijenta sprege k ( poloaja
kontura ). Ona iznosi:
Lm
Lm k L1L 2
k
L1L 2
8.2. ANALIZA INDUKTIVNO SPREGNUTIH KOLA
Kod induktivno spregnutih kola ( kalemova ), zbog meusobne induktivnosti izmeu kalemova ekvivalentna
induktivnost svakog od tih kalemova se menja ( poveava ili smanjuje ). To znai da se usled toga menja i
induktivni otpor tih kalemova. Induktivnost e se poveati ako se fluksevi kalemova podravaju ( istog smera ), a
smanjuje ako se fluksevi suprostavljaju ( fluksevi suprotnih smerova).
Da bi se znalo da li se fluksevi sabiraju ili oduzimaju pored svakog kalema zvezdicom je obeleen smer
fluksa. Pored smera fluksa bitan je i smer struje. Ako obe struje napajanja ( I 1 i I2 ) istovremene ulaze ili izlaze
u prikljuke kalemova oznaene zvezdicom, fluksevi se sabiraju ( sl 57.a i c ), pa je meusobna induktivnost
pozitivna ( Zm = jLm ). Ako samo jedna struja ulazi u obeleeni prikljuak kalema ( druga u neobeleeni kraj
kalema ) fluksevi se oduzimaju, meusobna induktivnost negativnaje, pa je Zm = jLm ( sl.57 b i d ).
Ovi smerovi struja i flukseva, prikazani na sl. 57,omoguuje nam odreivanje ekvivalentne induktivnosti kola.
I1
Lm
Zm = jLm
a)
I2
I1
I2
I1
Lm
I2
Lm
Zm = jLm
Zm = jLm
b)
c)
I1
I2
Lm
Zm = jLm
d)
Sl.57.
101
I1
R1
R2
L1
I2
+
R3
Lm
II
L2
I3
Sl.58.
Na osnovu zvezdica vidimo da su fluksevi istog smera ( potpomau se ) pa e ekvivalentna induktivnost po
kalemovima da se povea, a samim tim poveava se i ekvivalentni induktivni otpor po kalemovima.
Primenjujui Kirhofova pravila, za kolo prema sl. 215, slede jednaine, iji broj odgovara broju grana ( struja ):
I1 = I2 + I3 .. ( 1 )
U R1 I1 jXL1 I1 jXm I3 R3 I3 jXL2 I3 jXm I1 = 0 . ( 2 ) prva kontura
R2 I2 ( jXC ) I2 + jXL2 I3 + jXm I1 + R3 I3 = 0 . ( 3 ) druga kontura.
Reenjem ovih jednaina dobiju se reenja nepoznatih struja I 1, I2 i I3.
Na isti nain se reavaju i ostala kola, kao i sloena kola, pri emu se mogu primeniti razne metode (konturne
struje, metoda Tevenena ).
Ako napon U podelimo sa strujom I1 ( ukupna struja ) dobije se ekvivalentna impedansa kola, koja iznosi:
U
Ze
R e jX e . Iz ekvivalentne impedanse izrauna se i ekvivalentna induktivnost kola Le ( Xe = Le ).
I1
Induktivno spregnuto kolo sa jednim izvorom ( bez galvnaske veze )
I1
R1
R2
Lm
+
L1
L2
C1
I2
C2
o
Sl.59.
Kako je struja I2 nastala usled indukcije ( izmeu kalemova postoji samo magnetna veza nema galvanske
veze ), ova struja, po Lencovom pravilu, e svojim fluksom da se suprostavi fluksu prvog kalema. Dakle,
fluksevi se meusobno oduzimaju, to znai da je rezultantni fluks umanjen, a samim tim je manja i ekvivalentna
induktivnost.
U kompleksnom obliku, za navedeno kolo, induktivni otpor usled uzajamne induktivnosti ( Xm ) se ponaa
suprotno u odnosu na induktivni otpor usled samoindukcije ( X L ).
Induktivno spregnuta kola sa dva ( i vie ) izvora
R1
R2
Lm
L1
+
E1
I1
+
E2
L2
C1
Sl.60.
C2
I2
102
ZADACI:
8.1.
R1
R2
+
U;f
C1
L1
L2
C2
Sl.8.1.
8.2.
R1
L1
U:
R2
L2
Sl.8.2.
8.3.
+
E
k
ZP
Sl.8.3.
8.4.
L1
L2
+
E
IS
Sl.8.4.
8.5.
o
Le
o
Sl.8.5.
103
8.6.
L1
L2
U2
Sl.8.6.
8.7.
o
k =1
o
Sl.8.7.
8.8.
Odrediti ekvivalentnu induktivnost izmeu taaka 1 i 2
za induktivno spregnuto kolo ( mreu ) prikazano na sl. 8.8.
1o
o2
Sl.8.8.
8.9.
IS
IS = 0,2 A; L = 20 i k = 1.
Sl.8.9.
8.10.
o
I1
Le
L
I2
k =1
L
o
Sl.8.10.
104
8.11.
L
k =1
L
L
o
Sl.8.11.
8.12.
k
L1
L2
o
A
o
B
o
C
o
D
Sl.8.12.
8.13.
o
+ I
L1
I1
Lm
L2
I2
C1
Brojni podaci:
L1 = L2 = 5 ; 1/C1 = 10 ; 1/C2 = 3 i k = 0,2.
C2
o
Sl.8.13.
8.14.
+
U
L1
I
I2
I1
L2
U kolu prema slici 8.14. treba odrediti struje I, I 1 i I2, kao i pad
napona UZ na impedansi Z:
Z
Brojni podaci:
L1 = 3 ; L2 = 9 ; Lm = 1 ; Z = j16 i U = 100 V.
Sl.8.14.
8.15.
L1 A
I
+
L2
U
I2
I1
R1
B
Brojni podaci:
U = 700 V; Z = ( 40 j85 ) ; L1 = 15 ; L2 = 45;
Lm = 5 i R1 = 50.
Sl.8.15.
105
8.16.
1/C
I2
L2
+
U
I1
R3
Brojni podaci:
U = 204 V; R1 = 2 ; R2 = 2 ; R3 = 31,5 ; L1 = 8 ;
L2 = 16 ; Lm = 4 i 1/C = 34,5 .
R2
R1
Sl.8.16.
8.17.
R1
I1
R2
Lm
L2
L1
U
C1
I2
C2
Sl.8.17.
8.18.
Za spregnuto kolo prikazano na slici 8.18. odrediti
struje i ulaznu impedansu i nacrtati kompletan fazorski
dijagram struja i napona.
o
R1
U L1
k
R2
L2
Brojni podaci:
R1 = R2 = 1 ; XL1 = XL2 = 2 ; k = 0,5 i U = 10 V.
o
Sl.8.18.
8.19.
R1
R2
o
k
L1
U
o
L2
I1
C
I2
Sl.8.19.
8.20.
C
+
E1
L1
L2
Sl.8.20.
+
E2
106
8.21.
o
L1
L2
Brojni podaci:
XL1 = XL2 = 2 ; XC1 = 2 ; R = 1 ; k = 0,5; E = 10 V.
E
C
o
Sl.8.21.
8.22.
R1
+
U
R2
C2
Brojni podaci:
R1 = 6 ; XL1 = 10 , XC1 = 20 ; R2 = 4 ;
XL2 = 15 ; XC2 = 20 ; k = 0,3; U = 100 V.
L1
L2
C1
Sl.8.22.
8.23.
2C2
Za dato kolo ( dvopol ), prikazano na slici 8.23, odrediti
vrednost kapacitivne reaktanse XC2 tako da ulazna
impedansa bude jednaka Zul = j 7 .
L1
Zul
L2
Brojni podaci:
L1 = L2 = 5 ; k = 0,2
o
2C2
Sl.8.23.
8.24.
R
L1
Lm
L2
C2
C1
Brojni podaci:
L1 = L2 = 2 ; 1/C1 = 1/C2 = 1 ; R = 1 ; E = 1 V.
Sl.8.24.
107
8.25.
Induktivno spregnuto kolo prema slici 8.25. prikljueno je na
napon efektivne vrednosti U = 100 V, uestanosti f = 50 Hz.
Kada su kalemovi povezani u istom smeru ( fluksevi se sabiraju )
izmerena je struja efektivne vrednosti I1 = 2 A, pri emu je
aktivna snaga kola jednaka P1 = 100 W. Kada se jedan kalem
( drugi ) kontra spoji merena struja je jednaka I2 = 2,5 A.
Odrediti R2 , L2 , Lm ( M ) i k.
R1
o
()
L1
U;f
L2
R2
8.26.
Xm
XL1
I1
XC1
XL2
I3
I2
XC2
Brojni podaci:
U = j10 V; I2 = 4 A; Xm = 1 ; XL1 = XL2 = 2 ;
XC1 = 1 .
o
Sl.8.26.
8.27.
A
I1
I2
R1
k
I;
R2
L1
L2
B
Sl.8.27.
8.28.
o
I2
R1
I1
U;
Lm
L1
R2
L2
o
Sl.8.28.
108
8.29.
R1
U;
L1
L
m
L
2
R2
Sl.8.29.
8.30.
1
o
Lm
I2
R
I1
o
Sl.8.30.
8.31.
IS
L1
L2
+
E
Sl.8.31.
8.32.
R1
IS
L1
Lm
Odrediti:
a) meusobnu induktivnost ovih kola u oba sluaja i
b) napon strujnog generatora US i prividnu snagu koju
daje strujni generator S
R2
L2
C2
Sl.8.32.
8.33.
+
I1
L1
Lm
U
I2
L2
o
Sl.8.33.
109
8.34.
o
I1
L1
Brojni podaci:
L1 = L2 = 2 ; Lm = 1 ; Z3 = j3 .
I3
L2
I2
Z3
o
Sl.8.34.
8.35.
o
L1
I1
k
L2
Brojni podaci:
L1 = 9 mH; L2 = 4 mH; k = 4; C = 5 F; = 104 rad/s.
o
Sl. 8.35.
8.36.
R1
o
R2
Lm
I1
I2
L2
L1
U;f
I
o
Sl. 8.36.
8.37.
o
+
U;f
C L1
L2
o
Sl. 8.37.
110
8.38.
L2
Lm
L1
o
U;
Sl. 8.38.
8.39.
+
E
I1
L1
Lm
Z1
I2
L2
Z2
Sl. 8.39.
111
Z2
B
N
Z3
D
U
Sl.61.
Z4
Z2 Z4
Ako pretpostavimo da impedanse sadre aktivnu i reaktivnu
otpornost, tada je njihov kompleksni izraz jednak:
Z1 = R1 + jX1; Z2 = R2 + jX2; Z3 = R3 + jX3 i Z4 = R4 + jX4.
112
ZADACI:
9.1.
Z1
Z2
I1
I2
I5
Z5
Z3
Z4
I3
I4
Sl.9.1.
9.2.
R1
R3
R2
L3
R4
L2
U; f
Sl.9.2.
9.3.
R1
R3
R2
Brojni podaci:
R1 = 160 ; R2 = R3 = R4 = 80 ; C3 = C4 = 4 F;
U = 240 V.
R4
C3
C4
U; f
Sl.9.3.
9.4.
R2
R1
C2
R5
A
R3;L3
D
U; f
Sl.9.4.
R4
113
9.5.
R1
R2
R3
R4
C4
L4
E; f
Sl.9.5.
9.6.
Z1
R2
R3
R4
o U; f o
Sl.9.6.
9.7.
R1
R2
L2
C5
A
R4
L3
C4
B
D
I
Sl.9.7.
9.8.
A
R3
R4
Rx
Lx
L
R1
R2
Sl.9.8.
114
9.9.
R
C
R3
R4
Brojni podaci:
R = 10 k; C = 100 nF; R3 = 500 ; R4 = 250 .
Sl.9.9.
9.10.
R1
R2
Lx
C4
R3
R4
Sl.9.10.
9.11.
C1
R2
R1
0
R3
Lx
Rx
E;
Sl.9.11.
9.12. Odrediti izraze za nepoznatu induktivnost Lx i otpornost Rx , za predhodni zadatak ( sl.9.11 ) uz
pretpostavku da su R1 i C1 umesto paralelne veze, redno vezani.
9.13. Za naizmenini most prema slici 9.10, ( zadatak 9.10. ) odrediti izraze po kojima se odreuje
induktivnost L i otpornost R1 realnog kalema. Objasniti kako se postie ravnotea mosta? Koji od poznatih
elemenata traba da je promenljiv i koliko ih je da bi se most najlake doveo u ravnoteu ?
115
9.14.
Cx
Rx
R2
R4
C3
C4
U
Sl.9.14.
9.15.
LX
RX
R3
R2
R4
C4
U;
Sl.9.15.
116
117
ZADACI :
10.1.1.
A
Z2
Z1
Z3
E1
E2
B
Sl.10.1.1.
10.1.2.
Z1
Z2
Z3
E1
E2
Sl.10.1.2.
10.1.3.
+
Z2
E1
E2
Z3
Z1
I1
Z4
I3
Brojni podaci:
Z1 = ( 2 +j2 ) ; Z2 = j2 ; Z3 = ( 4 + j3 ) ; Z4 = j3 ;
e1 = 14,1 sin ( t /4 ) V; E1 = E2 i e2 prednjai e1 za /2.
I2
Sl.10.1.3..
10.1.4.
Z1
IS
Z2
Sl.10.1.4.
118
10.1.5.
A
Z1
E1
Z2
Z3
I3
B
Sl.10.1.5.
.
10.1.6.
I1
L2
R
Brojni podaci:
R = 10 ; L2 = L3 = 31,83 mH; C2 = 159,16 F; f = 50 Hz;
E1 = 10 V; E2 = ( 20 j10 ) V; IS = ( 0,6 j0,2 ) A.
R
C2
L3
I2
+
E1
E2
IS
Sl.10.1.6.
10.1.7.
L1
L2
e2
R1
R3
R2
Brojni podaci:
e1
e1 = 10 2 sin ( t /4 ) V; e2 = 50 2 sin t V;
L1 = 200 mH; L2 = 300 mH; R1 = 8 ; R2 = 20 ;
R3 = 50 ; C = 100 F i = 314 rad/s.
Sl.10.1.7.
10.1.8.
R
R
2
+
e2
C
R
e1
Sl.10.1.8.
119
10.1.9.
R2
R1
iS
L
Brojni podaci:
R1 = 100 ; R2 = 80 ; L = 95,54 mH; C = 31,847 H;
e
Sl.10.1.9.
10.1.10.
+
Z1
Z2
A
2
Z3
Brojni podaci:
E = ( 13 + j9 ) V; IS = j0,5 A; Z1 = ( 100 + j100 ) ;
Z2 = ( 70 +j10 ) ; Z3 = ( 30 j10 ) ; Z4 = j20 ;
Z5 = 40 .
IS
Z4
Z5
Sl.10.1.10.
10.1.11.
Za kolo prikazano na slici 10.1.11, odrediti:
a) kompleksne izraze za struje u svim granama i
b) kompleksne izraze za napone UBC i UCD.
Z1
Z2
Z3
E1
+
A
Z4
E2
Z5
Brojni podaci:
E1 = ( 20 + j20 ) V; E2 = ( 10 + j10 ) V;
Z1 = ( 1 j3 ) k; Z2 = ( 1 + j2 ) k; Z3 = ( 4 j2 ) k;
Z4 = ( 5 + j5 ) k; i Z5 = ( 15 + j5 ) k.
Sl.10.1.11.
10.1.12.
1
Z1
Brojni podaci:
E1 = j2 V; E4 = j1 V; IS = ( 0,1 + j0,1 ) A; Z1 = j5 ;
Z2 = 10 ; Z4 = ( 4 j7 ) ; Z5 = ( 3 + j4 ) .
Z5
Z2
IS
E1
E4
Z4
Sl.10.1.12.
120
10.1.13.
Z1
+
E1
Z5
Z2
+
Z4
Z3
E2
Brojni podaci:
E1 = 50 V; E2 = j50 V; Z1 = 5 ; Z2 = 2 ; Z3 = j2 ;
Z4 = j2 ; Z5 = 4 .
Zadatak reiti metodom Kirhofovih pravila.
Sl.10.1.13.
10.1.14.
A
+
C3
E1
R2
L1
R4
IS5
Brojni podaci:
L1 = 0,1 H; R2 = 30 ; C3 = 100 F; R4 = 10 ;
f = 50 Hz; E1 = 50 ej 0 V; IS5 = ( 0,2 j0,1 ) A.
Sl.10.1.14.
10.1..15.
A
Z2
Z1
I3
Z3
IS
Sl.10.1.15.
10.1.16.
Z1
+
E1
Z3
I3
I1
Z2
I2
E2
Brojni podaci:
E1 = 5 V; I2 = 2 A; Z1 = 10 ; Z2 = ( 2 + j2 ) i
Z3 = ( 3 + j6 ) .
Sl.10.1.16.
121
10.1.17.
2
Z2
Z6
Z3
E6
+
4
Z1
Z3
Z4
3
IS
Brojni podaci:
E6 = j20 V; IS = ( 250 + j100 ) mA; Z1 = ( 200 + j150 ) ;
Z2 = ( 25 + j100 ) ; Z3 = j150 ; Z4 = 100 ;
Z5 = j50 i Z6 = j50 .
Sl.10.1.17.
10.1.18.
Za prostoperiodino kolo, prikazano na slici 10.1.18,
metodom Kirhofovih pravila,odrediti aktivnu i reaktivnu
snagu prijemnika.
+
E
IS
ZP
Z
Brojni podaci:
IS = ( 0,9 j1,8 ) A; E = ( 14 j2 ) V; Z = ( 10 + j20 ) ;
ZP = ( 90 j20 ) .
Sl.10.1.18.
122
10.2.1. Reiti zadatak 10.1.1 metodom konturnih struja.
10.2.2 Reiti zadatak 10.1.2 metodom konturnih struja.
10.2.3 Reiti zadatak 10.1.3. metodom konturnih struja.
10.2.4. Zadatak 10.1.13 reiti metodom konturnih struja.
10.2.5.
L2
R1
C2
L3
E1
E2
R3
E3
Sl.10.2.5.
10.2.6.
Z2
Z1
E1
Z2
E2
Brojni podaci:
E1 = 10ej /2 V; E2 = 10 V; Z1 = j5 ; Z2 = 5 ;
Z3 = j2 .
Sl.10.2.6.
10.2.7.
C1
E1
R1
a
I
E3
E2
R3
C2
b
Brojni podaci:
E1 = ( 10 + j10 ) V; E2 = 5 V; E3 = j10 V;
R1 = R2 = 10 ; R3 = 3 ; XC1 = 10 ;
XC2 = 4 ; XL = 5 .
R2
Sl.10.2.7.
123
10.2.8.
Z1
Z2
Z3
E1
E2
Brojni podaci:
E1 = ( 10 j10 ) V; E2 = j50 V; Z1 = ( 200 j400 ) ;
Z2 = ( 200 + j600 ) ; Z3 = j400 .
Sl.10.2.8.
10.2.9.
Z1
E1
E3
Z2
Brojni podaci:
E1 = ( 20 + j20 ) V; E3 = 80 V; E5 = j40 V;
Z1 = ( 400 j200 ) ; Z2 = j200 ; Z4 = j100 ;
Z5 = ( 300 j100 ); Z6 = ( 100 + j100 ) .
Z4
E5
+
Z6
Z5
Sl.10.2.9.
10.2.10.
+
Z3
E1
Z6
Z5
Z2
Z1
IS
Z4
E5
+
Brojni podaci:
E1 = ( 50 j50 ) V; E5 = 100 V; E6 = j200 V;
IS = ( 160 j480 ) mA; Z1 = ( 50 j50 );
Z2 = j100 ; Z3 = ( 150 j200 ) ;
Z4 = ( 150 j100 ) ; Z5 = j50 ; Z6 = 100.
Sl.10.2.10.
10.2.11. Reiti zadatak 10.1.17. metodom konturnih struja
10.2.12. Zadatak 10.1.7. reiti metodom konturnih struja.
10.2.13. Zadatak 10.1.14. reiti metodom konturnih struja.
10.2.14.
5
A
Izraunati kompleksne vrednosti struja u
svim granama sloenog kola prema sl.10.2.14
i napisati izraze za trenutne vrednosti tih struja.
Ugaona uestanost je 314 rad/s.
+
5
10e V
10
j0
10e V
(1j1) A
Zadatak reiti metodom konturnih struja.
B
Sl.10.2.14.
124
Z1
+
E1
Brojni podaci:
E1 = 25 V; E2 = 15 V;
Z1 = 5 ; Z2 = j5 ; Z3 = ( 3 j1 ) .
Z3
E2
B
Sl.10.3.3.
+
E1
Z3
Z4
Z1
Brojni podaci:
E1 = j12 V; E3 = j34 V; IS = ( 40 + j120 ) mA;
Z1 = ( 200 + j200 ) ; Z3 = 100 i Z4 = ( 30 j40 ) .
IS
E3
+
B
Sl.10.3.7.
10.3.8.
A
E3
Z3
Z4
E1
Z7
Z5
+
E2
Z2
Z1
Z6
B
Sl.10.3.8.
125
10.3.9.
A
I1
+
Z2
Z1
I2
+
Z3
I3
E1
E2
Brojni podaci:
E1 = 100 V; E2 = j50 V; Z1 = Z2 = ( 1 + j4 ) ;
Z3 = j3 .
B
Sl.10.3.9.
10.3.10.
A
Z4
Z1
Z3
+
E1
Z2
B
Sl.10.3.10.
E2
Brojni podaci:
e1 = 14,1 sin ( t /4 ) V; e2 = 14,1 sin ( t + /4 ) V;
Z1 = ( 2 + j2 ) ; Z2 = j2 ; Z3 = ( 4 + j3 ) ;
Z4 = j3 .
+
E1
Z3
I3
I1
Z2
I2
E2
B
Sl.10.3.12.
10.3.13. Zadatak 10.1.14. reiti metodom zajednikog napona.
10.3.14. Zadatak 10.2.14. reiti metodom zajednikog napona.
10.3.15. Zadatak 10.1.18. reiti metodom zajednikog napona.
126
10.4.1. Zadatak 10.1.13 reiti metodom superpozicije.
10.4.2. Zadatak 10.2.6. reiti metodom superpozicije.
10.4.3. Metodom superpozicije reiti zadatak 10.2.8.
10.4.4. Metodom superpozicije reiti zadatak 10.3.3.
10.4.5. Metodom superpozicije reiti zadatak 10.3.9.
10.4.6. Reiti zadatak 10.3.10 metodom superpozicije.
10.4.7. Reiti zadatak 10.2.9. metodom superpozicije.
10.4.8. Reiti zadatak 10.2.5. metodom superpozicije.
10.4.9. Zadatak 10.1.11. reiti metodom superpozicije.
10.4.10. Zadatak 10.1.8. reiti metodom superpozicije.
127
10.5.1. Odrediti struju I5 koja protie kroz impedansu Z5 u zadatku 10.1.13. metodom Tevenena.
10.5.2. Zadatak 10.2.7. reiti koristei metodu Tevenena.
10.5.3. Izraunati kompleksnu prividnu snagu koju razvije naponski generator u zadatku 10.1.17 koristei
metodu Tevenena.
10.5.4. Zadatak 10.3.4 reiti Tevenenovom metodom.
10.5.5. Zadatak 10.3.8. reiti Tevenenovom metodom
10.5.6.
XC
R1
+
E1
E2
A
+
R2
XL
B
Sl.10.5.6.
10.5.7.
A
XC2
R3
B
+
E3
R1
R2
XC1
E1
E2
XL
+
D
Brojni podaci:
E1 = ( 10 + j10 ) V; E2 = 5 V; E3 = j10 V;
R1 = R2 = 10 ; R3 = 3 ; XC1 = 10 ;
XC2 = 4 ; XL = 5 .
Sl.10.5.7.
10.5.8.
Z1
I5
E1
Z2
Z5
Z3
Z4
E2
Brojni podaci:
E1 = 50 V; E2 = j50 V; Z1 = 5 ; Z2 = 2 ;
Z3 = j2 ; Z4 = j2 i Z5 = 4 .
Sl.10.5.8.
128
10.5.9.
B
Z1
Z4
Z3
Z2
C
+
Brojni podaci:
E = 20 V; Z1 = 50 ; Z2 = 21 ; Z3 = ( 30 + j40 ) ;
Z4 = ( 30 + j60 ) ; Z5 = ( 12 + j24 ) .
Z5
E
Sl.10.5.9.
10.5.10.
XC
R1
IS
R;X
XL
R2
Sl.10.5.10.
10.5.11.
Z1
A
+
Z4
Zp
Z2
Z3
Sl.10.5.11.
10.5.12.
+
Z1
E1
B
A
Z2
+ C
Z3
E3
Z5
IS
Z4
E5
Sl.10.5.12.
129
10.5.13.
XL1
XC1
R
XC2
Brojni podaci:
U = 100 V; XL1 = 60 ; XC1 = 40 ;
XC2 = 50 ; XL2 = 50 i R = 100 .
XL2
o
Sl.10.5.13.
10.5.14.
oA
+
E2
Z1
IS
Z3
Brojni podaci:
E1 = 10 V; E2 = 15 V; Z1 = 5 ; Z2 = 4 ;
Z3 = 1 ; IS = 0,5 A.
+
Z2
E1
oB
Sl.10.5.14.
10.5.15.
R1
R3
E1
E2
R5
R4
Brojni podaci:
E1 = 12 V; E2 = 4 V; R1 = 160 ; R3 = 320 .
Sl.10.5.15.
10.5.16.
R
e
+
C
B
IS
R
2L
D
Sl.10.5.16.
130
10.5.17.
ZL
ZP
E
R
Z1
IS
ZC
Sl.10.5.17.
10.5.18.
Za kola, predstavljeno na slici 10.5.18, primenom
Tevenenove teoreme odrediti kompleksnu struju
kroz kalem L.
+
e1
R
L
Brojni podaci:
e1 = 10 sim t V; e2 = 10 cos t V; R = 2 ;
XL = 1 ; XC = 2 .
+
e2
Sl.10.5.18.
10.5.19.
A
Z1
Z2
Z5
Z3
Brojni podaci:
E = 10 V; Z1 = ( 15 + j20 ) ; Z2 = j25 ;
Z3 = j10 ; Z4 = 40 ; Z5 = ( 100 j 100 ) .
Z4
D
E
Sl.10.5.19.
10.5.20.
oA
Z1
Z3
Z2
oB
Sl.10.5.20.
131
10.5.21.
oA
Z2
Z1
IS
Z3
Brojni podaci:
IS = ( 4,3 + j2,5 ) A; Z1 = ( 5 + j5 ) ; Z2 = 10 ;
Z3 = ( 5 + j5 ) .
oB
Sl.10.5.21.
10.5.22. Primenom Tevenenove teoreme odrediti nepoznatu impedansu Z5, za kolo prikazano na slici 10.5.22;
ako se zna da je kompleksni izraz za struju I5 = ( 50 + j50 ) mA.
Brojni podaci:
Z1 = 10 ; Z2 = ( 5 + j5 ) ; Z3 = ( 0,4 + j2 ) ; Z4 = 2 ; Z6 = 3 ; Z7 = 5 ; E1 = 5 V; E2 = ( 2 + j2 )
V; E3 = 0,4 V; E4 = ( 1,5 j0,5 ) V; IS = ( 2 + j2 ) A.
A I5
+
E2
Z1
Z5
E4
Z6
Z2
E1
+
IS
Z4
Z3
+
E3
Z7
Sl.10.5.22.
10.5.23.
ZP
I
Z4
Z1
Brojni podaci:
Z1 = Z2 = 10 ; Z3 = Z4 = j5 ; E = ( 30 j10 ) V.
E
A
Sl.10.5.23.
132
10.6.1. Odrediti parametre Nortonovog ( strujnog ) generatora za zadatak 10.5.14. u odnosu na take A i B.
10.6.2.
Z2
Z1
Z3
+
E1
Brojni podaci:
E1 = 25 V; E2 = 15 V; Z1 = 5 ; Z2 = j5 ;
Z3 = ( 3 j1 )
E2
B
Sl.10.6.2
10.6.3. Kolika treba da bude impedansa Z3 u predhodnom zadatku ( zad. 10.6.2. ) da bi na njoj aktivna snaga
bila maksimalna. Koliko e u tom sluaju iznositi aktivna snaga P 3 ?
10.6.4. Odrediti ekvivalentni strujni ( Nortonov ) generator u odnosu na take A i B za zadatak 10.5.21.
10.6.5.
Z1
Z2
+
Z3
Z4
I4
Brojni podaci:
E = 100 V; Z1 = ( 20 j100 ) ; Z2 = ( 30 + j2 ) ;
Z3 = 200 ; Z4 = ( 10 + j10 ) .
B
Sl.10.6.5.
10.6.6.
XC1
R2
oA
+
E2
R1
+
XL
E1
R3
ZP
XC2
oB
Brojni podaci:
E1 = ( 100 j150 ) V; E2 = ( 50 + j100 ) V;
R1 = 10 ; R2 = R3 = 20 ; XC1 = XC2 = 10 ;
XL = 10 .
Sl.10.6.6.
10.6.7. Reiti zadatak 10.5.6 Nortonovom teoremom.
10.6.8. Reiti zadatak 10.5.9, Nortonovom teoremom.
10.6.9. Zadatak 10.5.10. reiti metodom nortona.
10.6.10. Zadatak 10.5.13. reiti Nortonovom teoremom.
10.6.11. Zadatak 10.5.15. reiti ortonovom teoremom.
10.6.12. Nortonovom teoremom reiti zadatak 10.5.18.
10.6.13. Nortonovom teoremom reiti zadatak 10.5.19.
133
11. TRANSFORMATORI
11.1. ZADATAK I PODELA TRANSFORMATORA
Transformatori pretvaraju ( transformiu ) naizmenine veliine ( smanjuju ili poveavaju ) sa jedne vrednosti
na drugu.
Transformatori se dele na vie vrsta. Tako nastaje podela na: energetske transformatore, autotransformatore,
merne transformatore, specijalni transformatori ( transformatori za zavarivanje, ispitni transformatori, itd. ).
Prema prenosnom sistemu transformatori se dele na: jednofazne i trofazne, a prema vrsti hlaenja na:
vazdune i uljne.
Osnovni delovi svih transformatora su: namotaj ( bakarna ica ) i jezgro ( gvoe ).
Namotaj transformatora se sastoji iz dva ( ponekad i tri ) elektrino odvojena kalema. Jedan namotaj ( kalem )
ini primar transformatora, a drugi sekundar. Primaru se dovodi energija, dok se sa sekundara odvodi energija.
Princip rada transformatora se zasniva na zakonu meusobne induktivnosti. Moe se rei da su transformatori
poseban sluaj induktivno spregnutih kola sa maksimalnim koeficijentom sprege ( transformatori sa gvozdenim
jezgriom).
Na osnovu transformatora elektrina energija se moe preneti na vrlo velike udaljenosti. To se postie tako to se
energija prenosi pri vrlo velikim naponima, tj. malim strujama, pa su Dulovi gubici na prenosnim provodnicima
veoma mali ( I2R ). Korienje elektrine energije se obavlja pri niskim naponima ( 110 500 V) , bezbednim i
za aparate, kao i za iva bia. To znai da su za prenos elektrine energije potrebna bar dva transformatora, i to:
prvi koji e poveati napon ( smanjiti struju ) i drugi koji e smanjiti napon na eljenu vrednost ( napon na koji
se prikljuuju potroai ).
Io
U1
N2
N1
Sl.62.
Kako se transformator sastoji od zatvorenog feromagnetnog ( gvozdenog ) jezgra rasipni fluks se moe
zanemariti. Zbog velike magnetne permeabilnosti gvoa i maksimalne induktivne povezanosti, oba kalema
poseduju znaajnu induktivnost ( L = N2 = N2S/l ). Poto transformatori rade sa promenljivim magnetnim
fluksom, da bi se smanjili gubici usled vrtlonih struja, gvozdeno jezgro se gradi od tankih limova meusobno
izolovanih ( kod niskih uestanosti ) ili od gvozdenog praha ( kod visokih uestanosti ). Za smanjenje gubitaka
usled histerezisa, za jezgro se uzima materijal sa to uom histereznom petljom ( transformatorski lim ). Na ovaj
nain su spreena magnetna rasipanja, a istovremeno su izbegnuta znaajnija zagrevanja. Kod idealnih
transformatora ovih rasipanja nema, to je u praksi nemogue ostvariti.
Imajui u vidu da je induktivnost primarnog i sekundarnog namotaja vrlo velika, a struja Io vrlo mala pri
otvorenom sekundarnom namotaju zanemarljivi su svi gore navedeni gubici. Na taj nain se moe konstatovati
da se ovi namotaji transformatora ponaaju kao savrena induktivna optereenja. To znai da e struja Io kasniti
u odnosu na svoj napon U1 za /2. Pod dejstvom ove struje, koja se jo naziva i strujom magneenja, javlja se
magnetni fluks , koji je u fazi sa njom. Usled ovog promenljivog fluksa nastaju indukovane ems E1 i E2 koje
kasne za svojim fluksom za /2. Prema drugom Kirhofovom zakonu ( u1 + e1 = 0 ), indukovana ems E1 odrava
ravnoteu dovodnom naponu U1 ( E1 = U1 ), te su E1 i U1 u opoziciji, to je prikazano na slici 63. Indikovana
ems sekundara E2 u stvari predstavlja napon U2, jer pri otvorenom sekundaru nema pada napona na njemu, pa je:
E 2 = U2
134
e2 N2
Kod prostoperiodinih veliina ovaj odnos se moe preneti
i na njihove efektivne vrednosti, pa je:
E1 N1
.
E2 N2
Kako je kod idealnih transformatora U1 = E1 i U2 = E2,
predhodni izraz moe da se odnosi i na napone, pa je:
U1
Io
U2=E2
E1
Sl.63.
U1 N1
m
U2 N2
Odnos izmeu primarnog i sekundarnog broja navojaka, naziva se odnosom transformacije ili odnos
preobraaja i obelweava se sa m.
Ako pretpostavimo da je analitiki izraz za fluks = mcos t, analitiki izrazi za indukovane ems su:
d m cos t
d
e1 N 1
N1
N 1 m sin t E m1 sin tV ,
dt
dt
d m cos t
d
e 2 N 2
N 2
N 2 m sin t E m 2 sin tV .
dt
dt
Maksimalne vrednosti indukovanih elektromotornih sila iznose:
E1m = N1m i E2 = N2m.
Efektivne vrednosti indukovanih ems su:
N m N 1 2f m
2
E 1 2 N 1 m E 1 1
f N 1 m 4,44 f N 1 m ,
2
2
2
N m
E 2 2 N 2 m E 1 1
4,44 f N 2 m
2
E1 = 4,44fN1m
1
I1=I1+Io
o
U1
E2 = 4,44fN2m
I2
U2
Sl.64.
Kako su fluksevi, prema Kap Hopkinsonovom zakonu, srazmerni magnetopobudnim silama
( magnetnim naponima ), koje iznose M = NI, magnetopobudna sila sekundara mora biti jednaka dodatnoj
magnetopobudnoj primara.
135
Dakle,
N1I1 = N2I2.
Ove dve magnetomotorne ( magnetopobudne ) sile su suprotnih smerova, pa one i stvaraju svoje flukseve
1 i 2, koji se ponitavaju.
Iz izraza za magnetomotorne sile primara ( dodatna sila ) i sekundara, sledi:
I1 N 2
I
N
1
k 2 1 m.
I 2 N1
m
I1 N 2
Odnos izmeu struje primara ( struje koju dodatno prouzrokuje sekundarna struja ) i struje sekundara je jednak
recipronoj vrednosti odnosa transformacije.
Ukupna struja primara, pri optereenom sekundaru, iznosi I1 = I1 + Io, gde je struja I1 naknadno povuena
struja iz mree kada se optereti sekundar.
Ako pretpostavimo da je impedansa Z2 RL karaktera, tada e struja I2 da kasni za svojim naponom za ugao .
Proizvod struje I2 i broja navojaka N2 je jednak proizvodu struje I1 i broja navojaka N1. Ova dva vektora N2I2 i
N1I1 su meusobno jednaki i pomereni za 180 ( u opoziciji su ). Na osnovu svega navedenog nastaje fazorski
dijagram optereenog idealnog transfoermatora, koji je prikazan na slici 65.
Struja praznog hoda je vrlo mala u odnosu na struju koju transformator povlai iz mree kada se on normalno
optereti na sekundaru ( I1 Io ), pa se u praksi moe uzeti da je I1 I1.
U1
N1I1
I1
I1
Io
I2
U2=E2
N2I2
E1
U 1 I1 U 2 I 2 S1 S 2 .
U 2 I1
Ako celu jednainu pomnoimo sa faktorom snage
cos, umesto prividnih snaga dobiju se aktivne snage,
pa je:
P1 U1I1cos = U2I2cos P1 = P2.
Kod idealnih transformatora, snaga primara je
jednaka snazi sekundara. Zbog toga su transformatori
elektrine maine koje elektrinu energiju jednog
napona pretvaraju u elektrinu energiju drugog
napona. Kod realnog transformatora snaga sekundara
e biti manja od snage primara za sve gubitke koji
nastaju idui od primara ka sekundaru.
Transformatori su maine koje rade sa vrlo velikim
stepenom korisnog dejstva, ak do 99 %.
Sl.65.
136
11. 3. REDUKOVANJE VELIINA KOD TRANSFORMATORA
Kako su kod transformatora razlike izmeu primarnih i sekundarnih veliina vrlo velike ( vie stotina, pa i
hiljada puta ), da bi se mogle istovremeno nacrtati i primarne i sekundarne veliine, one se predhodno moraju
svesti ( redukovati ) na vrednosti pogodne za crtanje. To se postie na dva naina. Jedan nain je svoenje
primarnih veliina na sekundarne, a drugi nain je obrnut. Redovito se sekundarne veliine redukuju na primarne
veliine.
E1 N1
E 1 mE 2 E 2 '
E2 N2
U1 N1
U 1 mU 2 U 2 '
U2 N2
Dakle, E2 i U1 su redukovane ( uveane ili smanjene ) sekundarne veliine, koje su na ovaj nain svedene na
vrednost primarnih veliina. Kada sekundarne napone ili ems svodimo na primar, tada ih samo pomnoimo sa
odnosom transformacije m. Pri svoenju primara na sekundar, tada bi primarne veliine delile sa odnosom
transformacije m.
I1 N 2
N
I
I1 2 I 2 2 kI 2 I 2 ' .
I 2 N1
N1
m
gde je I2 sekundarna struja redukovana na primarnu.
Kod redukovanja sekundarne struje na primarnu vrednost, njenu vrednost ( sekundarnu struju ) podelimo sa
odnosom transformacije m.
137
3) L1 i L2
( tj. i primar i sekundar imaju vrlo velik broj zavojaka, pa fluks u jezgri tei ka nuli ).
Jasno je da se navedeni uslovi ne mogu ostvariti, to znai da u praksi imamo realne transformatore. Realni
transformatori su oni kod kojih nisu ispunjeni uslovi za idealni transformator. Cilj je kod svih transformatora da
su im navedena tri uslova priblino zadovoljena ( R1 i R2 to manje a k , L1 i L2 to vee ).
Elektrina ema realnog transformatora, sa gvozdenom jezgrom, data je na slici 66.
I 1
I2
r1 r2
U1
o
U2
Zp
Sl.66.
jI1X1
I1R1
E1
I2
Io
I1
IFe
I
2
U2
I2
I o I I Fe
2
I2R2
jI2X2
E2
Sl.67.
138
EKVIVALENTNA EMA REALNOG TRANSFORMATORA
Na slici 68 je data elektrina ema realnog transformatora sa redukovanim sekundarnim veliinama.
Pomou ove eme mogu se objasniti sva fizika deavanja u transformatoru, nezavisno od njegovog stepena
optereenja.
E1 = E2
I1
o
+
U1
I2
+
Z2
Z1
Zo
Zo
U2
Io
Z1
U1
IFe
Z2
RFe Xo
U 2
a)
E1 = E2
b)
I2 2
o
+
U2
1o
+
U1
1o
o
2
1o
I2
M
R1
U1
Zp
R2
L2
L1
o
+
U2
Zp
o
1o
b)
a)
Sl.69. a) transformator i b) elektrina ema
Poto su primar i sekundar induktivno povezani dolazi do meusobne induktivnosti, koja je takvog smera da
im se fluksevi meusobno suprostavljaju. Zbog toga su zvezdice postavljene tako da je meusobna induktivnost
Lm negativna, tj. Lm 0 ( umesto Lm esto se uzima oznaka M ).
139
Na osnovu elektrine eme transformatora i induktivno spregnutih kola, koristei drugi Kirhofov zakon,
dolazimo do osnovnih jednaina transformatora:
U1 I1Z11 + I2Z12 = 0 U1 = I1Z11 I2Z12
U2 + I2Z22 I1Z21 = 0 U2 = I1Z21 I2Z22 , gde je U2 = I2Zp
U ovim jednainama transformatora je:
Z11 = R1 + jL1; Z22 = R2 + jL2 i Z12 = Z21 = Zm = jLm ( Zm = jM ),
Zp je impedansa potroaa koja se vee na sekundar transformatora.
Navedene relacije se mogu koristiti kod svih vrsta transformatora sa linearnim reimom rada ( transformatori
bez magnetne jezgre, autotransformator , specijalni realni transformatori koji se svode na idealni transfo itd.).
AUTOTRANSFORMATORI
R1
1o
1o
I1
I1
N1
U1
Lm
I2
N
I1 I2
1 o
+
N2
U1
o2
I2
o2
L2
U2
U2
I1I2
o 2
a)
L1
R2
1o
o 2
b)
P1 P2 Pg P2 PCu PFe
gde je Pg ukupna snaga gubitaka koji se sastoje od toplotnih gubitaka P Cu u namotajima usled aktivne otpornosti
( Dulovi gubici ) i gubitaka u jezgri P Fe ( vrtlona struja i histerezis ).
Stepen korisnosti kod transformatora je vrlo velik. On iznosi od 95 do 99 %.
140
ZADACI:
11.1. Primar nekog transformatora ima 1 000 navojaka tanke ice, a sekundar 25 navojaka.
a) Koliki je napon na krajevima sekundara ako se primar prikljui na gradsku mreu napona 220 V,
ako su gubici u transformatoru zanemarljivi ( idealan transformator )
b) Ako je jaina struje u primaru 1 A, kolika je struja sekundara.
11.2. Na koliki napon treba prikljuiti primar transformatora elektrinog zvona ako na sekundaru ima 20 puta
manje navojaka nego na primaru? Za rad zvona potreban je napon od 6 V. Transformator je idealan.
11.3. Odrediti snagu sekundara transformatora koji ima 1 500 navojaka na primaru, a 50 navojaka na
sekundaru. Primar je prikljuen na naizmenini napon od 120 V, pri emu kroz sekundar protie struja od 20 A.
Stepen korisnog dejstva ovog transformatora iznosi 0,8 ( cos 1 = cos2 = 1 ).
11.4. Odrediti stepen korisnog dejstva transformatora ako je primar prikljuen na napon od 220 V, pri emu
kroz njega protie struja od 2 A. Kroz sekundar protie struja od 18 A, a napon na njegovim krajevima je 18 V.
Faktor snage primara jednak faktoru snage sekundara ( cos 1 = cos 2 = cos ).
11.5. Kada se primar transformatora prikljui na naizmenini izvor, na krajevima sekundara pojavi se napon
od 13,2 V, a kada se na isti izvor prikljui sekundar na krajevima primara se pojavi napon od 120 V. Odrediti
odnos broja namotaja primara i sekundara. Gubici su zanemarljivi.
11.6. Transformator je upotrebljen za prenoenje elektrine snage ( energije ) na daljinu. Primar je vezan u
elektrino kolo centrale, a za sekundar su vezani provodnici dalekovoda. Koliko puta e se smanjiti gubici
elektrine snage zbog zagrevanja ica dalekovoda ako se napon na sekundaru povee hiljadu puta? U oba sluaje
se prenosi ista vrednost snage ( cos 1 = cos 2 = 1 ).
11.7. Pomou transformatora se sniava naizmenini napon od U1 = 220 V na U2 = 4 V
(cos 1 = cos 2 = 1 ).
a) Odrediti odnos transformacije m
b) Kada se na sekundar prikljui sijalica, u kom odnosu stoje jaine struja primara i sekundara ako
je stepen korisnog dejstva transformatora: 1) 100 % ( 1 ) i 2) 75 % ( 0,75 )?
11.8. Kolika je efektivna vrednost jaine struje I1 u primaru idealnog transformatora i I2 u sekundaru ako je on
prikljuen na napon od 3 000 V? Odnos broja navojaka primara i sekundara se odnosi: N 1:N2 = 150:11, a
transformator troi prividnu snagu od 10 kVA.
11.9. Da bi se odredio broj navojaka u primaru i sekundaru nekog idealnog transformatora koji napon od
220 V smanjuje na 20 V, namota se na sekundaru dodatnih 10 navojaka i pri tome izmeri na krajevima
sekundara napon od 22 V. Odrediti broj navojaka u primaru i sekundaru.
11.10. Primar idealnog transformatora sadri 100 navojaka i prikljuen je na napon 200 V ija je frekvencija
50 Hz. Sekundar transformatora ima 800 navojaka. Krajevi sekundara spojeni su sa kolom koje ine redno
vezani kondenzator od 2 F i kalem. Ukupni termogeni otpor sekundara je 100 , a ukupna induktivnost 3 H.
Kolika je jaina efektivne struje u sekundaru?
11.11. Elektrina snaga se prenosi na daljinu tako to se u elektrani pomou transformatora povea napon
nekoliko hiljada puta i tako se struja visokog napona prenosi dalekovodima do potroaa, gde postoji drugi
transformator koji sniava napon na potrebnu vrednost.
Ako je snaga koju razvija elektrana 6 kW, a napon na sekundaru prvog transformatora 20 kV, i ako se elektrina
snaga prenosi bakarnim provodnicima na rastojanje 50 km, koliko navojaka treba da ima sekundar drugog
transformatora? Broj navojaka primara drugog transformatora je 4 000 , a napon na njegovom sekundaru treba
da je 200 V. Popreni presek provodnika od bakra je 0,5 cm 2, a specifina el. otpornost Cu = 0,0178 mm2/m.
Gubici u transformatoru su zanemarljivi ( idealni transformatori ) i oni rade u praznom hodu.
11.12. Gubici snage u transformatoru su 8 %. Ako je primarni kalem prikljuen na napon od 150 V, kroz
njega protie struja jaine od 2 A.
Koliki je napon na sekundaru ako kroz potroa protie struja od 0,1 A ( cos 1 = cos 2 )?
141
11.13. Idealni transformator od 200 kVA, napona 6 600 / 400 V i uestanosti 50 Hz, ima 80 navojaka na
sekundaru. Odrediti:
a) primarnu i sekundarnu struja;
b) broj primarnih navojaka;
c) maksimalni fluks transformatora.
11.14. Idealni transformator ima izlaznu snagu 100 kVa, sekundarni napon 400 V, broj navojaka na primaru
200, broj navojaka na sekundaru 40. Odrediti:
a) napon primara;
b) primarnu i sekundarnu struju pri nominalnom optereenju;
c) sekundarnu struju pri optereenju od 50 kW sa faktorom snage cos 2 = 0,8.
11.15.
A
o
I1
U1
I2
N1 B
N2 U
2
Sl.11.15.
11.16. Sekundarni napon kod idealnog autotransformatora je U 2 = 1,25 U1. Prenosni odnos je m = 0,8.
Kolika je snaga ovoga transformatora u odnosu na snagu transformatora sa odvojenim navojima primara i
sekundara ?
11.17. Transformator sadri na primarnoj strani 400 navojaka, a na sekundarnoj 1 000 navojaka. Popreni
presek gvoa jezgra sa izolacijom limova iznosi S = 63 cm2. Ako su primarni navojci prikljueni na napon
u = 705 sin 314 t V, odrediti:
a) najveu vrednost magnetne indukcije u gvou jezgra, ako na izolaciju i magnetno rasipanje otpada
5 %;
b) sekundarni napon.
11.18. Primarna strana iealnog transformatora ima N1 = 620 navojaka, graena je za napon U1 = 220 V.
Odrediti:
a) broj navojaka sekundara za napone na sekundaru U2 = 3; 5 i 8 V,
b) struju primara ako je struja sekundara I2 = 1; 0,8 i 0,4 A,
c) prividnau snagu S ako je korisnost = 1, a frekvencija f = 50 Hz ,
d) presek jezgra ako je Bm = 1 T.
11.19. Odrediti broj navojaka primara i sekundara za iealni transformator sa sledeim podacima:
a) U1 = 220 V; U2 = 42 V; SFe = 80 cm2; Bm = 0,9 T; I2 = 20 A; f = 50 Hz;
b) U1 = 300 V; U2 = 60 V; SFe = 105 cm2; Bm = 0,82 T; I2 = 50 A; f = 50 Hz;
c) U1 = 500 V; U2 = 110 V; SFe = 130 cm2; Bm = 0,8 T; I2 = 90 A; f = 50 Hz;
d) U1 = 750 V; U2 = 220 V; SFe = 150 cm2; Bm = 0,75 T; I2 = 130 A; f = 50 Hz.
11.20. Odrediti struje i prividnu snagu primara transformatora za predhodni zadatak.
11.21. Idealni transformator sa vazdunom jezgrom ima induktivnost primara L1 = 6 mH, odnos
transformacije m = 3 i koeficijent induktivne povezanosti k = 0,1. Kolika je induktivnost drugog kalema L2 i
uzajamna induktivnost obaju kalemova Lm ?
142
11.22. Neki transformator ima na primaru N1 = 200 navojaka, a na sekundaru N2 = 50 navojaka. Primar
transformatora je prikljuen na napon U1 = 100 V, a sekundar je optereen termogenim otpornikom R = 1 .
Otpor transformatorskih namotaja i gubici u gvou su zanemarljivi. Odrediti U 2, I1, I2 i magnetni fluks m ako
je frekvencija mree f = 50 Hz.
11.23. Idealni transformator ima zadatak da podesi otpor potroaa od R = 5 na unutranji otpor izvora
koji iznosi Ri = 5 000 . Treba odrediti koliki prenosni odnos transformacije m treba da ima ovaj transformator
i koliki je broj navojaka na sekundaru N2 ako je broj navojaka na primaru N1 = 2 000.
11.24. Za podizanje napona neke mree od U1 = 4 700 V na U2 = 5 000 V potreban je autotransformator
( transformator u tednoj vezi ).
Odrediti za koju snagu S treba biti dimenzioniran ovaj transformator ako je S 2 = 2 000 kVA?
11.25. Autotransformator ima na primaru N1 = 500 navojaka, a na sekundaru N2 = 550 navojaka. Koliki e
se dobiti napon na sekundaru U2 ako bi se na primar prikljuio napon U = 200 V ? Za koliku snagu P treba
dimenzionirati transformator da bi se dobila snaga na sekundaru P2 = 10 kW ?
11.26. Transformator sa vazdunom jezgrom prikljuen je na napon U 1 = 5 V krune uestanosti = 8106
rad/s. Navoji transformatora imaju podatke: L1 = 4 mH, L2 = 8 mH, Lm = 1 mH, R1 = 50 , R2 = 80 .
Na sekundaru je prikljuen potroa ija je otpornost jednaka R = 200 k.
Izraunati napon na sekundaru U2, struju primara i sekundara I1 i I2 .
11.27. Transformator sa vazdunom jezgrom ima primarni namotaj sa induktivitetom L 1 = 3 mH, sekundarni
sa L2 = 4 mH, a faktor induktivne povezanosti je k = 0,06. Otpori namotaja su R 1 = 60 i R2 = 100 .
Sekundarni namotaj se optereti prijemnikom ija je impedansa Z = ( 2 000 + j500 ) , a kruna uestanost
mree je = 5 000 rad/s.
Odrediti meusobnu induktivnost Lm ( M ) i odnos izmeu struja I1/I2 i napona U1/U2.
11.28. Napisati izraz za trenutnu vrednost indukovane ems e1, primara realnog transformatora , ako je poznat
broj navojaka N = 500 i izraz za promenu magnetnog fluksa = 4 sin ( 314t + 23 ) mWb.
11.29. Primar idealnog transformatora sa N1 = 500 navojaka prikljuen je na napon u1 = 222 2 sin 314t V.
Odrediti trenutnu vrednost izraza za magnetni fluks zanemarujui termogenu otpornost kalema i magnetno
rasipanje.
11.30. Sa ciljem priblinog odreivanja odnosa transformacije izvrena su dva merenja primarnog i
sekundarnog napona pri RL optereenju. Pri prvom merenju je impedansa potroaa tri puta manja od
impedanse pri drugom merenju.
Kako se odnose odnosi transformacije, ako je m = U1/U2 a m = U1/U2?
11.31. Zaokruiti za koju vrednost, od ponuenih vrednosti, impedanse potroaa Z najtanije odgovara
I
N
sledea relacija: 1 2 , gde je Zn nominalna vrednost impedanse potroaa.
I 2 N1
a) Z = Zn
b) Z = 2Zn
c) Z = Zn/2
d) Z = 0
e) Z =
Odgovor obrazloiti.
11.32. Zaokruiti za koju vrednost, od ponuenih vrednosti, impedanse potroaa Z najtanije odgovara
U1
N
sledea relacija:
1 , gde je Zn nominalna vrednost impedanse potroaa. Odgovor obrazloiti.
U2 N2
a) Z = Zn
b) Z = 2Zn
c) Z = Zn/2
d) Z = 0
e) Z =
143
11.33. Nactrati ekvivalentnu elektrinu emu realnog transformatora sa gvozdenom jezgrom i objasniti sve
elemente na toj emi.
11.34. Koji se od parametara na nadomesnoj elektrinoj emi, prema slici 11.33, menja sa promenom
frekvencije f na primaru transformatora, uz nepromenjeni primarni napon?
R1
+
R2
L1
Io
I1
U1
L2
RFe
IFe
o+
I2
U2
Lo
I
o
o
Sl.11.34.
11.35. Nacrtati fazorski dijagram za realni transformator sa gvozdenom jezgrom, ija je nadomesna ema data
na slici 11.34.
11.36. Kako se manja fazni pomak izmeu struje i napona na primaru transformatora, ako se jezgro
transformatora, koja je napravljena od transformatorskih limova, zameni punim jezgrom od istog materijala?
11.37. Gubici transformatora u praznom hodu su jednaki:
a) gubicima u namotajima transformatora
b) gubicima zbog histereze i vrtlonih struja u jezgri transformatora ( gvou )
c) gubicima zbog magnetnog rasipanja i vrtlonih struja u jezgri
d) gubicima zbog histereze i zagrevanja primarnog kalema
e) gubicima zbog rasipanja i aktivnog otpora oba namotaja.
Tano reenje zaokruiti.
11.38. Gubici transformatora u reimu kratkog spoja jednaki su:
a) gubicima u namotajima transformatora ( oba )
b) gubicima zbog histereze i vrtlonih struja u jezgri transformatora
c) gubicima zbog histereze i zagrevanja primarnog namotaja transformatora
d) gubicima zbog magnetnog rasipanja i vrtlonih struja u jezgri
e) gubicima zbog rasipanja i aktivnom otporu u namotajima ( oba namotaja )
Tano reenje zaokruiti.
11.39. Transformator je radio u nominalnom reimu rada. Ako se nakon toga otpor potroaa povea tri puta,
kako e se promeniti gubici u gvou PFe i gubici i bakru ( namotaju transformatora ) P Cu?
11.40. Snagu koju uzima transformator u reimu kratkog spoja troi se uglavnom na:
a) zagrevanje namotaja
b) zagrevanje jezgre zbog vrtlonih struja i histereze
c) zagrevanje sekundarnog namotaja i na gubitke zbog vrtlonih struja
d) zagrevanje primarnog namotaja i na gubitke zbog vrtlonih struja
e) gubitke u rasipnim induktivnostima
Tano reenje zaokruiti.
144
12. P O L I F A Z N I V I E F A Z N I S I S T E M
12.1. O S N O V N I POJMOVI O POLIFAZNOM SISTEMU
Sva kola do sada reavana imala su generatore u kojima se indukovala samo jedna elektromotorna sila. Takvi
generatori se mogu nazvati jednofaznim ( monofaznim ) generatorima. Ovi generatori sadre jedan navoj u
kojem se rotira magnetno polje. Usled promene magnetnog polja po navojku, u njemu se indukuje ems, kao to
je objanjeno prema slici 1 ( vidi: Dobijanje naizmenine struje ). Ako se u istom promenljivom magnetnom
polju nae vie elektrino odvojenih navoja, sa odreenim prostornim pomakom, kao na slici 2, u svakom od tih
navojaka se indukuje po jedna ems. Na taj nain nastaje vie elektromotornih sila istih uestanosti, ali sa
odreenim faznim pomakom. Ovakav sistem, u kojem nastaje vie ems istih uestanosti razliitih faznih uglova
( sa faznim pomakom ), naziva se viefazni ili polifazni sistem. Kako na krajeve takvih generatora moemo
prikljuiti elektrina kola, tada je broj tih kola jednak broju ems, tj. broju faza viefaznog sistema.
Polifazni sistem, u odnosu na monofazni sistem je u sledeoj prednosti:
1. Sa polifaznim sistemom se moe obrazovati obrtno magnetno polje,
2. Konstantna snaga
3. Manji broj prenosnih provodnika.
Rotor elektromotora obre obrntno magnetno polje statora, to znai da motori rade zahvaljujui polifaznom
sistemu ( Teslinom obrtnom magnetnom polju ). Zahvaljujui faznom pomaku izmeu ems ( napona ), snaga kod
polifaznog sistema je konstantna, to nije sluaj kod jednofaznog sistema, gde se snaga vremenski menjala
( oscilatorno ). Obe ove navedene prednosti su vrlo znaajne sa stanovita rada motora. Manji broj provodnika sa
viefaznim sistemom je omoguen time to se kao nulti provodnik uzima samo jedan ( zajedniki ) provodnik, a
ponekad se on moe u potpunosti izbei ( kod simetrinih sistema ). Na ovaj nain se, pored utede materijala,
smanjuju Dulovi gubici na prenosnim provodnicima.
Usled navedenih prednosti viefaznog sistema u odnosu na jednofazni, viefazni sistem je skoro u potpunosti
potisnuo jednofazni sistem iz upotrebe.
U praksi se od viefaznih sistema uglavnom koriste dvofazni i trofazni sistem. Dvofazni sistem ima primenu
kod servomotora u automatici i tehnici regulacije, dok trofazni sistem se iskljuivo koristi u energetici ( prenos
energije na velike udaljenosti, rad trofaznih elektromotora ).
POLIFAZNI GENERATOR
C M
UAC
+
UMC
Sl.71.
Polifazni generator je ematski prikazan na slici 71. Prikljuci generatora, obeleeni sa A, B, ....., M, nazivaju
se faze ( fazni provodnici ), a uzemljeni prikljuak, koji je obeleen sa N, naziva se nula ( nulti provodnik ).
Uestanost napona izmeu svih faza i neutralnog provodnika je ista. Naponi obeleeni sa U A, UB, ....., UM,
nazivaju se fazni naponi, a naponi obeleeni sa UAB, UAC, UMC, itd. nazivaju se meufazni naponi.
Praktino, u elektrotehnici, sem dvofaznog sistema) se koriste polifazni generatori kod kojih je fazna razlika
izmeu faznih napona ista, i iznosi 2/m ( m je broj faza ), a amplitude svih tih faza su jednake.
145
12.2. D V O F A Z N I S I S T E M
Ako se dva namotaja prostorno pomerena za /2, kao to je prikazano na slici 72, obru ugaonom brzinom
u magnetnom polju, u namotajima e se indukovati ems koje su fazno pomerene za /2. Isto e se dogoditi ako
se obre magnetno polje a nomotaji su u stanju mirovanja.
Namotaji 1 i 2 mogu biti elektrino povezani ( redna veza ), a i
ne moraju, to ne utie na iznos pojedinanih indukovanih ems u
njima. Oba namotaja su mehaniki povezana, pa se rotiranjem
jednog namotaja rotira i drugi istom ugaonom brzinom. Ako si i
brojevi navojaka isti, tada e i amplitude indukovanih ems bite iste.
Iznos indukovanih ems, po navojima iznosi:
e1 = Emsin t i
e2 = Emsin (t + /2 ) = Emcos t
A
1
N
2
B
Sl.72.
Na slici 73 a dat je vremenski indukovanih ems u zavisnosti od ugaone brzine. Svaki od ovih namotaja
moemo posmatrati posebno, kao jednofazni generator. U jednom generatoru se indukuje ems e1 a u drugom e2.
Vremenski pomak izmeu ovih ems je uvek isti, i on u ovom sluaju iznosi T/4, gde ems e 2 prednjai ems e1.
Fazni pomak, prikazan na slici 73 b, iznosi /2.
E2m
e2
E1m
E2
e1
E1
f.o.
T
a) vremenski ( grafiki ) dijagram ems
Prikljuenjem potroaa na krajeve ovih namotaja, usled ems e 1 i e2 kroz potroae e proticati struje i1 i i2
iji se smer poklapa sa smerom ems.
e2
e1
i2
io = i1 + i2
i1
A +
Sl.74.
146
Kod vektorskog predstavljanja ems E1 i E2 vrlo je bitno da se predhodno znaju poetci i krajevi namotaja.
Poetke obeleavamo tampanim slovima ( A, B,C, ..., N ), a krajeve sa malim slovima ( x,y,z, ...,n ). Smerovi
ems, kod crtanja fazorskog dijagrama, u praksi se uvek uzimaju da su ka poetku navoja ( ka A, B, C ..). Tako
nastaje fazorski dijagram, prema slici 75, koji je ve dat na slici 73 b.
Primenom drugog Kirhofovog zakona, prema slici 74, sledi:
EAB E1 + E2 = 0 E = EAB = E1 E2..
Za jednake efektivne vrednosti ems E1 i E2, tada je efektivna
vrednost napona izmeu taaka A i B ( navoja na poetku ) jednaka:
E2
E1
2
2
E E1 E 2 2 E1 .
Ems ( napon ), izmeu dveju faza naziva se meufazna ems ( napon ).
Vidimo da je meufazni napon vei od faznog napona ( napon na
f.o.
E
E2
Sl.75.
Dakle, dvofaznim sistemom, imamo mogunost korienja faznog i meufaznog napona gde je meufazni
napon vei od faznog za 2 puta. Dvofazni sistem jo omoguuje i stvaranje obrtnog magnetnog polja na
osnovu kojeg rade naizmenini motori ( Zahvaljujui naem nauniku Nikoli Tesli ).
12.3. T R O F A Z N I S I S T E M
Trofazni sistem stvara trofazni generator, koji se sastoji od tri namotaja smetena po obimu statora, sa
prostornim pomakom od 2/3. Rotor, koji je u stvari magnet ( stalni ili elektromagnet ) se obre u prostorno
pomerenim namotajima i u njima indukuje ems koje su fazno pomerene za 2/3.
Uproena slika trofaznog sinhronog generatora je data na slici 76 a. Slika 76 b predstavlja samo namotaje iji
su poetci obeleeni slovima A, B i C, a krajevi sa x, y i z.
C
o
yo
xo
EC
oB
zo
oA
oC
x
y
o A
EA
EB
o
B
a)
b)
Sl.76.
Obrtanjem rotora (magnetnog polja ) u namotajima A-x, B-y i C-z se indukuju ems eA, eB i eC, koje su
prikazane grafiki ( vremenski ) na slici 77 a. Na osnovu vremenskog dijagrama, kao i na osnovu poloaja
namotaja u obrtnom magnetnom polju prikazan je i fazorski dijagram na slici 77 b. Oito je da su vektori ems
fazno pomereni za 2/3, kao i prostorni pomak namotaja. Na osnovu ove konstatacije moe se fazorski dijagram
elektromotornih sila predstaviti isto kao i namotaji, tj. pravac vektora ems je isti kao i pravac namotaja. Smer tih
vektora se poklapa sa smerom poetka namotaja ( ka prikljucima A, B i C ).
147
eA
eB
eC
EAm
ECm
ECm
EBm
EAm
f.o.
EBm
T
a)
b)
Sl.77.
148
Ao
UA
UAB
o1
f.o.
+
EA
EA
Co
o N (0)
+
UB
EB +
+ EC
o
B
UCA
+
UC
2/3 2/3
o2
2/3
EC
UBC
EB
+
o3
b)
a)
Sl.78.
Osim faznih napona, tj. napona izmeu faznih provodnika i neutralnog provodnika, postoje i meufazni
( linijski ) naponi. Meufazni naponi su naponi izmeu dve faze, a to su U AB, UBC i UCA. Koristei drugi
Kirhofov zakon, prema slici 78 a, linijski naponi iznose:
UAB = UA UB; UBC = UB UC i UCA = UC UA
UB
f.o.
UAB
/6
UA
UBC
UC
UC
UB
UA
UCA
Sl.79.
U=
3 Uf
Dakle, kod veze trofaznih generatora u zvezdu, meufazni napon je vei od faznog za 3 puta. Ako na
generator prikljuimo potroa, kroz fazne provodnike e tei struje, koja e biti jednaka struji odgovarajueg
namotaja. To znai da su, kod veze namotaja u zvezdu, linijske i fazne struje meusobno jednake.
U = 3 Uf
I = If
149
EB
IB
+
+
UCA
EC
UBC
+
EA
IA
I1
A +
UAB
I2
I1 = IA IC ; I2 = IB IA i I3 = IC IB.
Sl.80.
Na osnovu veze generatora, prema slici 80, sledi fazorski dijagram struja, koji je prikazan na slici 81.
IC
I1
IA
/6
I3
IB
IB
IC
I2
IA
Sl.81.
Fazne struje se obeleavaju sa If, a linijske sa I ( IA = IB = IC = If ; I1 = I2 = I3 = I), pa je prema fazorskom
dijagramu na slici 81:
I=
3 If
Dakle, kod veze navoja generatora u trougao, uz pretpostavku da su faze podjednako optereene ( simetrian
sistem ) linijske struje su vee od faznih za
I=
3 If
U = Uf
150
EA
EB
EC
Zp1
Z1
Zgb
Zp2
Z2 I2
Zgc
Zp3
Z3
Zo
I1
Zga
I3
Io
Sl.82.
Ako je sistem nesimetrian, to je redovito sluaj, tada se ovakva kola reavaju sloenim metodama
( konturne struje ili zajednikim naponom ). Kod nesimetrinog sistema ( razliita optereenja faza ) izmeu
zvezdita 0 i 0, deluje napon Uo koji iznosi:
U o U o 'o
EA YA EB YB EC YC
YA YB YC Yo
gde su YA, YB i YC ukupne admitanse faznih provodnika,a Yo admitansa nultog provodnika.
Ove admitanse iznose:
1
YA
;
Z ga Z p1 Z1
YB
1
;
Z gb Z p 2 Z 2
YC
1
;
Z gc Z p 2 Z 3
Yo
1
Zo
151
I1
I2
I3
Io
EA Uo
Z ga Z p1 Z1
E A U o Y A ;
EB Uo
E B U o Y A ;
Z gb Z p 2 Z 2
EC Uo
Z gc Z p 3 Z 3
E C U o Y C ;
Uo
Uo Yo
Zo
Struju u nultom provodniku moemo odrediti primenom prvog Kirhofovog zakona, gde je:
Io = I1 + I2 + I3
Napon na prijemniku iznosi: UA = I1Z1; UB = I2Z2 i UC = I3Z3
Na isti nain se odrede i svi ostali padovi napona ( kako na faznim provodnicima tako i na otporu generatora ).
Ako je sistem simetria, nema napona Uo, nema ni struje Io, pa su struje po fazama jednake:
EA
I1
;
Zg Zp Z
I2
I3
EB
Zg Zp Z
EC
Zg Zp Z
Kako je EA = EB = EC = E , sledi:
I1 I 2 I 3 I
E
,
Zu
gde je Zu = Zg + Zp + Z
Fazorski dijagram napona i struja za vezu prijemnika u zvezdu dat je na slici 83. Slika 83 a predstavlja
dijagram kod nesimetrinog sistema, a slika 83 b kod simetrinog sistema. ( Karakter prijemnika je RL.)
EA
EA
I1
I1
Io
I3
1
I3
EC
EB
EC
I2
a)
EB
I2
b)
Sl83.
Da bi struja u nultom provodniku bila jednaka nuli, sistem bio simetrian, fazne struje I1, I2 i I3 moraju biti
jednake i fazno pomerene za 120 ( Io = I1 + I2 + I3 ). To e se dogoditi kada su ispunjena sledea dva uslova:
1.
2.
Z1 = Z2 = Z3.
152
+
EA
+
EB
Zp2
IY
Zgc
I1
IAB
IX
Zgb
Zp1
I2
Z1
B
IBC
Zp3
EC
I3
IZ
Z2
Z3
ICA
Sl.84.
Ovakva kola, ako je sistem nesimetrian, reavaju se metodom konturnih struja. Za datu vezu odgovaraju
sledee tri jednaine ( tri konture ):
EA EB = IX( Zga + Zp1 + Z1 + Zp2 + Zgb ) IY( Zgb + Zp2 ) IZZ1 ............... ( 1 )
EB EC = IY( Zgb + Zp2 + Z2 + Zp3 + Zgc ) IX( Zg2 + Zp2 ) IZZ2 ................ ( 2 )
0 = IZ( Z1 + Z2 + Z3 ) IXZ1 IYZ2 ............................................................... ( 3 )
Reenjem ovih jednaina dobiju se reenja konturnih struja, koje reavaju sve struje u sistemu, gde je:
I1 = IX; I2 = IY IX; I3 = IY; IAB = IX IZ, IBC = IY IZ; ICA = IZ
U praksi se umesto ems EA, EB i EC esto daju meufazni naponi ( napon mree ). Kako su to naponi izmeu
taaka A, B i C ( idealni naponski generatori Rga = Rgb = Rgc = 0 ), predhodne jednaine glase:
UAB = IX( Zp1 + Z1 + Zp2 ) IYZp2 IZZ1 ......................... ( 1 )
UBC = IY( Zp2 + Z2 + Zp3 ) IXZp2 IZZ2 ......................... ( 2 )
0 = IZ( Z1 + Z2 + Z3 ) IXZ1 IYZ2 .................................. ( 3 )
Ako je sistem simetrian, a pad napona na linijskim provodnicima i generatoru zanemarljiv, tada je napon na
trofaznim prijemnicima jednak meufaznom naponu generatora ( mree ), tj.
UAB = UAB = EA 3 ; UBC = UBC = EB 3 ; UCA = UCA = EB 3 , pa je struja prijemnika jednaka:
U ' U ' U ' U'
I AB ' I BC ' I CA ' I' AB BC CA
Z1
Z2
Z3
Z
ICA
Na slici 85 dat je fazorski dijagram struja za
I1
trofazni simetrini potroa vezan u truogao. Struje
potroaa su IAB, IBC i ICA. Koristei prvi
IAB
kirhofov zakon, za kolo prema slici 84, sledi:
I1 + ICA = IAB I1 = IAB ICA;
I2 + IAB = IBC I2 = IBC IAB
I3
I3 + IBC = ICA I3 = ICA IBC
IBC
IBC
ICA
Ako je sistem simetrian, IAB = IBC = ICA = I,
tada je I1 = I2 = I3 = I, odnosno linijsk struja I je vea
od struje potroaa I za
Dakle,
3 puta.
I=
3 I
I2
Sl.85.
IAB
153
S 3U f I 3UIVA
gde je: - UA, UB; UC... fazni naponi na prijemniku ( impedansama Z1, Z2 i Z3 ),
- U .... meufazni napon
- 1, 2, 3.... fazni pomak izmeu struja i napona na prijemniku ( U A i I1 ... )
154
S 3U f I 3UIVA
gde je: - UA, UB; UC... fazni naponi na prijemniku ( impedansama Z1, Z2 i Z3 ),
- U .... meufazni napon
- 1, 2, 3.... fazni pomak izmeu struja i napona na prijemniku ( U A i I1 ... )
155
ZADACI:
12.1. Fazni naponi dvofaznog sistema iznose u1 = 100 2 sin t V i u2 = 200 2 sin (t /2 ) V. Ako
faze opteretimo sa R1 = R2 = 10 , odrediti fazne struje sistema i nacrtati fazorski dijagram napona i struja.
12.2. Naponi dvofaznog sistema su u1 = 200 2 sin t V i u2 = 200 2 sin (t /2 ) V, a optereenja
faza Z1 = Z2 = ( 10 + j10 ) . Nacrtati fazorski dijagram napona i struja.
12.3. Na linijski ( meufazni ) napon dvofaznog sistema iji fazni naponi iznose u1 = 300 2 sin t V i
u2 = 300 2 sin (t /2 ) V prikljuen je potroa Z = ( 20 + j10 ) . Odrediti linijske i fazne struje i
nacrtati fazorski dijagram napona i struja.
12.4. Naponi dvofaznog sistema su u1 = 100 2 sin t V i u2 = 100 2 sin (t /2 ) V, a struje su
i1 = 10 2 sin ( t /3 ) A i i2 = 10 2 sin (t 5/6 ) .
Odrediti aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu i nacrtati vektorski dijagram snaga.
12.5. Kod dvofaznog sistema fazni naponi su U1 = 200 V, i U2 = j200 V, a optereenja Z1 = j10 i
Z2 = 10 . Odrediti sve snage sistema ( P;Q i S ).
12.6. Optereenje Z = ( 20 j20 3 ) prikljueno je na linijski napon u12 = 282 sin ( t /4 ). Odrediti
snage sistema P, Q i S.
12.7. Nacrtati grafiki ( vremenski ) dijagram snaga p1, p2 i p ako su fazni naponi i fazne struje date izrazima
u1 = 100 sin t V , u2 = 100 sin (t /2 ) V, i1 = 5 sin ( t /6 ) A i i2 = 5 sin (t /2 ) .
12.8. Optereenja faza kod dvofaznog sistema su Z1 = 50 i Z2 = ( 30 + j40 ) , a odgovarajue struje su
I1 = 4 i I2 = ( 3,2 j2,4 ) A. Odrediti fazne napone U1 i U2, i aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu
sistema.
12.9. Aktivna snaga dvofaznog sistema je P = 2 kW pri cos = 0,8.
Ako kroz kolo protie struja od I = 20 A odrediti fazni napon generatora.
12.10. Kod dvofaznog sistema je Z1 = j2 i Z2 = j2 . Ako je Io = I1 + I2 = ( 5 + j5 ) i fazni
napon u1 = 100 2 sin t V, odrediti napon u2, struje I1 i I2 i nacrtati fazorski dijagram napona i struja.
12.11. Impedansa Z = R + jX prikljuena je na linijski napon dvofaznog sistema. Reaktivna snaga u kolu je
Q = 2 000 VAr pri faznom naponu Uf = 125 2 V uestanosti f = 50 Hz i faktora snage cos = 0,6.
Koliki kondenzator treba vezati paralelno sa impedansom Z da bi se reaktivna snaga smanjila na 1 500 VAr ?
12.12. Izraunati odnos efektivnih vrednosti linijskih ( meufaznih ) i faznih napona kod dvofaznog, trofaznog,
estofaznog , dvanaestofaznog i osamnaestofaznog trofaznog simetrinog sistema.
12.13. Otpori R1 = R2 = R3 = 50 vezani su u zvezdu. Ako je linijska struja sistema I = 3 odrediti fazne
i linijske napone.
12.14. Tri jednaka prijemnika Z1 = Z2 = Z3 = ( 5 + j15 ) vezana su u zvezdu na linijski napon U = 390
V. Koliki je fazni napon i fazna struja sistema ?
12.15. Trofazni motor vezan je u trougao i prikljuen na mreu linijskog napona U = 380 V i uzima faznu
struju If = 50 A. Odrediti sve snage motora ako je njegov faktor snage cos = 0,8.
12.16. Trofazni motor spojen je u zvezdu i prikljuen je na linijski napon U = 400 V. Reaktivna snaga
motora je Q = 8 000 VAr, a fazna struja motora je If = 15 A. Kolike su prividna i aktivna snaga motora ?
156
12.17. Tri impedanse Z1 = Z2 = Z3 = R + jX , vezane su u truogao i prikljuene na meufazni ( linijski ) napon
U = 200 3 V. Odrediti aktivnu snagu ovog prijemnika ako je linijska struja I = 15 A, a fazni pomak izmeu
faznog napona i fazne struje = /4.
12.18. Kada trofazni motor prikljuuimo na mreu 380/220 V, linijskim vodovima protie struja I = 85 A
uz faktor snage cos = 0,83. Koliko je vremenski ukljuem motor u pogon ako on razvije rad ( energiju ) od
W = 450 kWh ?
12.19. Na linijskim vodovima A i B prikljuen je kondenzator od C = 200 F, pri emu je struja za 15 A
vea nego kod prikljuka na vodove B i N ( 0 ). Koliki je napon mree ako je frekvencija f = 50 Hz ?
12.20. Trofazna mrea optereena je motorom od P = 100 kW koji radi sa stepenom korisnosti = 91 % i
ima faktor snage cos = 0,8. Linijski napon mree je U = 5 kV. Treba odrediti faznu struju generatora If koji
je vezan u zvezdu.
12.21.
Sl.12.21.
12.22. Trofazni generator ima ems po fazi E = 5 200 V, a vezan je u zvezdu. Impedansa namotaja
generatora iznosi Zg = ( 0,4 + j0,5) . Na generator je prikljuen trofazni elektromotor sa vezom u zvezdu
impedanse po fazi Zm = ( 15,6 + j11,5) . Odrediti struju po fazama I, napon na krajevima generatora U,
faktor snage mree cos , snagu motora Pm i gubitak snage u generatoru Pg.
12.23. Trofazni motor ima pod optereenjem snagu P = 25 kW uz cos m = 0,75. Linijski napon na
prikljunicama motora vezanog u zvezdu iznosi U m = 1 200 V. Motor je vezan na generator preko vodova
impedanse Zv = ( 2 + j4 ) . Treba odrediti struju mree I, struju motora Im, linijski ( meufazni ) napon
generatora Ug i stepen korisnosti mree.
12.24. Odrediti prividnu snagu trofazne mree S i faktor snage cos na koju su prikljuena dva motora sa
snagama P1 = 10 kW sa cos 1 = 0,6 induktivno i P2 = 9 kW sa cos 2 = 0,8 kapacitivno. Kolika je struja
mree I, struje motora I1 i I2 ako je napon mree U = 1 kV ( meufazni ) ?
12.25.
A
+
EC
+
EA
C
EB
+ B
Sl.12.25.
157
12.26.
Ao
A1
Z
Bo
Z
A2
Co
Sl.12.26.
12.27.
A
Z
Sl.12.27.
12.28.
ta e pokazati voltmetar ako ampermetar
pokazuje 17,3 A, prema slici 12.28 ?
Ampermetar i voltmetar su idealni.
Sl.12.28.
12.29.
Ao
UAB
Bo
UCA
UBC
Co
Sl.12.29.
158
12.30. Kako e se promeniti linijska struja, ako se simetrini trofazni prijemnik, vezan u zvezdu, bez nultog
voda, prespoji u trougao ? Linijski naponi mree se ne nemenjaju i ine simetrian sistem.
12.31. Kako e se promeniti aktivna snaga, ako se simetrian potroa, vezan u zvezdu bez nule, prespoji u
trougao, uz iste linijske napone ( simetrian sistem ) ?
12.32. Data su dva simetrina potroaa, od kojih je jedan vezan u trougao a drugi u zvezdu. Potroai se
sastoje od jednakih termogenih otpora i prikljueni su na trofazni generator. Koji je odnos ozmeu linijskih
struja kod veze u trougao i linijskih struja kod veze u zvezdu ( I t / Iz ) ?
12.33. Dva simetrina potroaa od kojih je jedan vezan u trougao a drugi u zvezdu prikljuena su na trofazni
generator. Linijske struje potroaa su meusobno jednake. Ako potroa koji je vezan u trougao ima impedansu
Zt = 15 , odrediti impedansu potroaa vezanog u zvezdu Zz.
12.34. Impedanse dvaju simetrinih trofaznih potroaa su jednake i iznose Z. Prvi potroa je vezan u
trougao, a drugi u zvezdu, pri emu su oba prikljuena na isti izvor napona U.
Kolika je linijska struja I, koristei parametre U i I. ?
12.35.
XL
A
XL
XC
XC
XC
XL
Sl.12.35.
12.36.
j10
A
j90
j10
j90
j90
j10
Sl.12.36.
12.37.
UV = 127 V, IA = 4 3 A i PW = 508 W.
Kojeg je karaktera impedansa Z ?
V
*
*
W
Sl.12.37.
1. aktivnog;
2. aktivno reaktivnog ( XL XC )
3. aktivno reaktivnog ( XL XC )
4. induktivno reaktivnog
5. kapacitivno reaktivnog
159
12.38.
Z
* W
*
Ao
Bo
Co
1. aktivnog;
2. aktivno reaktivnog ( XL XC )
3. aktivno reaktivnog ( XL XC )
4. induktivno reaktivnog
5. kapacitivno reaktivnog
NAPOMENA! Zvezdica na vatmetru govori o
poetku strujnog odnosno naponskog namotaja.
Sl.12.38.
12.39.
Ao
*
* W
Bo
V
Z
Co
Sl.12.39.
12.40.
Z
Ao
Z
Bo
Z
Co
1.
380 V,
2.
380 / 3 V,
3.
4.
5.
380 3 V,
nulu
beskonanu vrednost
Sl.12.40.
12.41. Trofazni generator ima snagu P = 20 kW, linijski napon generatora U = 200 V i gubitak snage na
linijskim provodnicima od 5 %. Kiliki su fazni naponi simetrinog trofaznog prijemnika ako je on vezan u
zvezdu ?
12.42. Trofazni asinhroni motor prikljuen je na trofaznu mreu, zanemarljivih impedansi na linijskim
provodnicima, simetrinih linijskih napona, efektivnih vrednosti U = 220 V i uestanosti f = 50 Hz. Ako su
aktivna snaga i faktor snage P = 3 kW i cos = 0,8 , odrediti kapacitivnost kondenzatora koju terba ukljuiti
na elektromotor tako da se faktor snage simetrine mree ( voda ) povea na cos = 0,9.
160
12.43. Trofazni asinhroni motor, iji su namotaji vezani u trougao prikljuen je na simetrinu trofaznu mreu.
Poznat je linijski napon U, uestanost f, aktivna snaga P i faktor snage motora cos . Odrediti kapacitete
kondenzatora koje treba vezati paralelno sa motorom da bi se faktor snage maksimalno poveao, ako su:
a) kondenzatori vezani u trougao i
b) kondenzatori vezani u zvezdu.
Brojni podaci: U = 380 V; f = 50 Hz; P = 36 kW; cos = 0,8; cos 1 = 1.
12.44.
Ao
Bo
Co
Sl.12.44.
12.45. Napon na krajevima prijemnika vezanog u trougau, prema slici 12.45, iznosi 120 V. Aktivne otpornosti
svakog od linijskog provodnika iznosi RV = 1 , a reaktivna ( induktivna ) XV = 2 .
Ako je aktivna otpornost prijemnika je R = 6 a reaktivna X = 9 , odrediti koliki su naponi na poetku
linija ( linijski naponi ) ?
Ao
RV
XV
R
RV
Bo
XV
A
B
R
RV
XV
Co
Sl.12.45.
12.46. Simetrian trofazni prijemnik vezan u zvezdu impedansi Z = ( 10 + j2 ) prikljuen je preko trofaznog
voda impedansi provodnika ZV = ( 0,5 + j0,8 ) na trofazni generator vezan u zvezdu, efektivne vrednosti ems
E = 220 V i unutranje impedanse namotaja ZG = ( 0,1 + j2 ) . Izraunati fazne struje sistema, meufazne
napone prijemnika, aktivnu i reaktivnu snagu prijemnika i aktivnu i reaktivnu snagu generatora.
12.47. Reiti predhodni zadatak ako je prijemnik vezan u trougao.
12.48. Dva prijemnika koji se sastoji od trougla i zvezde, prikljueni su za iste take trofazne mree i linijskim
provodnicima impedansi ZV = ( 1 + j2 ) su prikljueni na simetrian trofazni generator efektivne vrednosti
ems namotaja E = 350 V.
Ako su mpedanse prijemnika : kod trougla Zt = ( 10 + j2 ) i kod zvezde Zz = ( 15 j3 ) , zraunati
meufazni napon prijemnika, aktivnu i reaktivnu snagu prijemnika i pad napona od generatora do prijemnika.
Impedanse namotaja generatora zanemariti.
12.49. Kako e se promeniti aktivna snaga trofaznom simetrinom prijemniku, koji je vezan u zvezdu, ako ga
prespojimo u trougao i prikljuimo na isti napon mree ?
161
12.50. Dva trofazna simetrina prijemnika prikljuena su na istu trofaznu mreu. Prvi prijemnik je povezan u
trougao i njgova impedansa po fazi iznosi Zt = 12 . Kolika bi bila impedansa drugog prijemnika Zz, ako su
linijske struje za oba prijemnika jednake ?
12.51. Dva simetrina trofazna prijemnika, spojena u zvezdu, prikljuena su na trofaznu mreu faznih napona
Uf1 = 220ej0 V, Uf2 = 220ej120 V i Uf3 = 220ej240 V, vidi sliku 12.29 ( zad. 12.29 ).
Odrediti sve fazne i linijske struje i nacrtati fazorski dijagram napona i struja su mpedanse po fazi prvog
prijemnika Z = 30ej0 , a drugog Z = 30ej30 .
12.52.
*
* W
Ao
TROF.
POTR
OA
Bo
1.
2.
3.
Co
4.
5.
SL.12.52.
12.53.
*
Ao W
*
TROF.
POTR
OA
Bo
Co
R
Sl.12.53.
12.54.
Ao
*
W1
*
*
W2
*
Bo
Co
TROF.
POTR
OA
Sl.12.54.
162
12.55.
Ao
TROF.
POTR
OA
B o
Co
*
W
Odgovor obrazloiti.
Sl.12.55.
12.56. Kroz faze trofaznog generatora spojenog u zvezdu sa nultim vodom protiu struje I1 = 20 A, I2 = 15 A
i I3 = 10 A koje su fazno pomerene za 2/3. Izraunati struju nultog voda.
12.57. Trofaznom generatoru meufaznih napona U12 = U23 = U31 = 380 V prva faza je optereena sa
Z1 = 10 , druga sa Z2 = ( 10 + j10 ) , a trea je neoptereena ( Z3 = ). Odrediti struju nultog voda.
12.58. Aktivni otpornik, kalem i kondenzator vezani su u zvezdu. Odrediti fazne struje sistema ako je efektivna
vrednost struje nultog voda Io = ( 4 4 3 ) i ako je Z1 = Z2 = Z3 i Zo = 0 .
12.59. Trofazni simetrini sistem linijskog napona U = 200 V napoja prijemnik vezan u traugao ije su
impedanse Z1 = 8 , Z2 = ( 10 + j10 3 ) i Z3 = ( 10 j10 3 ) . Odrediti fazne i linijske struje.
12.60.
IA
Ao
IB
IC
Bo
Co
V
Sl.12.60.
Fazne struje simetrinog trofaznog potroaa
vezanog u trougao, prema slici 12.61, iznose
If = 12 A.
Kolike e biti fazne i linijske struje, kada
pregori osigura na vodu A ?
12.61.
Ao
IAB
Bo
Z
ICA
IBC
Co
Sl.12.61.
163
12.62.
V
Ao
Bo
UAB
UCA
UBC
Co
Sl.12.62.
12.63.
Z
Ao
Z
Bo
Z
Co
0o
Sl.12.63.
12.64.
Poznat je linijski napon simetrine trofazne mree
U, koji napaja simetrino trofazno optereenje vezano
u zvezdu, prema slici 12.64.
Koliki e biti napon na fazi B ako se faza C kratko
spoji ( ukljui prekida ).
Zaokruiti ponueno tano reenje uz objanjenje.
Ao
UA
Bo
UB
1. UB = U;
Co
2. UB = 2U; 3. UB = U/ 3 ;
4. UB = U/2;
UC
5. UB =
3 U.
Sl.12.64.
12.65.
Z
Ao
V
Bo
Co
Sl.12.65.
1.
nulu;
2.
3.
U/ 3
U
4.
5.
3 U/2
U/2
164
12.66. Trofazna mrea radila je u simetrinom reimu. Potroa je vezan u zvezdu bez nultog voda. Nakon
prekida faze A naponi UB i UC e se:
1.
2.
3.
4.
poveati za 3 puta,
biti jednaki polovini linijskih napona,
biti jednaki linijskim naponima,
ostato nepromenjeni
5. smanjiti se za 3 .
Zakkruiti tano reenje uz potrebno objanjenje.
12.67. Na trofaznu mreu linijskog napona U = 3 380 V prikljuen je simetrini trofazni potroa
impedanse Z = 5ej36,87 , koji se prvo vee u zvezdu a zatim u trougao, prema slici 12.67 ( a i b ). Odrediti
linijske struje IA, IB i IC, kao i snagu sistema, ako doe do prekida faze B ( pregori osigura ).
Z
Ao
Ao
Z
Z
Bo
Bo
Z
Co
Co
b)
a)
Sl.12.67.
12.68. Impedanse Z1 = Z2 = Z3 = ( 10 + j10 ) vezane su u zvezdu ( vidi sliku 12.67. a ). Ako je istovremeno
dolo do kratkog spoja impedanse Z1 i prekida drugog faznog provodnika ( napojnog voda B ) odrediti, nakon
navedenog kvara, struje u sistemu ?
12.69. Tri otpornika, po 30 spojena su u zvezdu ( slika 12.67.a ) i prikljuena na fazni napon Uf = 240 V.
Odrediti struju u otporima, kao i promenu struja kada doe do prekida treeg napojnog voda ( provodnik C ).
12.70. Na meufazni napon od 420 V prikljuena su tri otpora od po 30 vezana u zvezdu. Odrediti:
a) fazne i linijske struje sistema
b) fazne i linijske struje sistema nakon prekida treeg voda ( vod C )
12.71. Analizirati posledice koje nastaju kada kod trofaznog prijemnika vezanog u trougao ( slika 12.67.b )
doe do pregorevanja jedne faze ( prve ).
Kolike su struje pre i posle pregorevanja faze, ako je meufazni napon U = 400 V a R1 = R2 = R3 = 40 ?
12.72. Analizirati posledice koje nastaju kada kod trofaznog prijemnika vezanog u trougao doe do prekida
jedne faze ( prve ). Kolike su struje pre i posle prekida faze, ako je meufazni ( linijski ) napon U = 400 V a
Z1 = Z2 = Z3 = ( 10 + j10 3 ) ?
12.73. Tri otpora od po 20 vezana su u zvezdu i prikljuena na linijski napon U = 380 V. ta e se
dogoditi sa strujama u sistemu ako umesto otpornika R1 nastane kratka veza, a nulti provodnik ne postoji?
12.74. Tri impedanse Z1, Z2 = ( 10 + j10 ) i Z3 = ( 10 j10 ) vezane su u zvezdu i prikljuene na linijski
napon U = 380 V. Kolike su struje u sistemu ako je impedansa Z1 u kratkoj vezi ( Z1 = 0 )?
12.75. Otpornici R1 = R2 = 10 i R3 = 5 vezani su u zvezdu i prikljueni na linijski napon
U = 380 V. Odrediti:
a) napon Uo izmeu zvezdita generatora i prijemnika ako je sistem bez nultog voda i
b) napone i struje trofaznog prijemnika i nacrtati fazorski dijagram napona i struja prijemnika.
12.76. Odrediti napon Uo izmeu zvezdita trofaznog generatora i prijemnika ako su optereenja po fazama
R1 = 20 , R2 = 30 , R3 = 40 a linijski napon iznosi U = 220 3 V. Sistem nema nulti provodnik.
165
12.77. Prijemnik vezan u zvezdu, bez nultog voda, ija su optereenja po fazama Z1 = 10 , Z2 = j10 i
Z3 = j10 prikljuen je na linijski napon U = 300 3 V. Nai fazne napone i struje prijemniku.
12.78. Otpornici R1 = 10 , R2 = 40 i R3 = 20 vezani su u zvezdu bez nultog voda i prikljueni na
napon mree 380/220 V. Odrediti aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu po fazama i ukupne snage sistema.
12.79. Izraunati sve snage trofaznog sistema kada su optereenja vezana u zvezdu i prikljuena na linijski
napon, bez nultog voda, U = 100 3 V, ako je Z1 = 10 , Z2 = ( 10 + j10 ) i Z3 = ( 10 j10 ) .
12.80. Odrediti struju nultog voda, zanemarljive impedanse, I o ako je fazni napon na prijemniku, koji je vezan
u zvezdu, Uf = 100 V a aktivne snage pojedinanih faza prijemnika su P 1 = 1,3 kW, P2 = 1,2 kW i
P3 = 1,8 kW pri faktorima snaga cos 1 = 1, cos 2 = 0,8 i cos 3 = 0,7.
12.81. Tri impedanse Z1 = 10 , Z2 = j10 i Z3 = j10 vezane su u trougao. Pretvoriti ovu vezu u
ekvivalentnu vezu u zvezdu. Kolike su impedanse ekvivalentne veze u zvezdi ?
12.82. Otpornici R1 = 10 , R2 = 20 i R3 = 40 vezani su u zvezdu. Ovu vezu pretvoriti u
ekvivalentnu vezu u trougao. Kolike su otpornosti ekvivalentne veze u trouglu ?
12.83. Trofazni potroa impedansi Z1 = ( 2 + j4 ) , Z2 = j5 i Z3 = j5 vezan je u zvezdu sa
nultim provodnikom i prikljuen na mreu linijskog napona U = 220 V. Ako je otpor nultog provodnika i
faznih provodnika ( linija ) jednak i iznosi Ro = R = 1 , odrediti sve struje sistema ( I1, I2, I3 i Io ), fazne
napone potroaa ( Uf1, Uf2 i Uf3 ), snagu potroaa i snagu gubitaka na linijskim provodnicima ( P, P1, P2,
P3, Po ) i ukupnu aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu izvora ( mree ) Pg , Qg i Sg .
12.84.
Ao
Ro
R1
Ro
R1
Bo
Ro
Co
Brjni podaci:
Ro = 5 i R1 = 20 .
R1
Sl.12.84.
12.85.
1o
2o
3o
I1
I2
I3
Sl.12.85.
12.86. Da li se odreivanje redosleda faza kod simetrinog trofaznog sistema moe izvesti ako je umesto
kalema na slici 12.85 vezan kondenzator kapacitivnosti C ? Odgovor obrazloiti.
166
12.87.
R
1o
C
2o
R
3o
Brojni podaci: R = XC
Sl.12.87.
12.88.
Za odreivanja redosleda faza simetrinog trofaznog sistema
nainjena je veza dve jednake sijalice i kalem, vezani kao na
slici 12.88.
Odrediti odnos struja kroz sijalice prikljuene na linijske
provodnike 1 i 2.
1o
2o
Brojni podaci:
R = 1 ; XL = 1 U12 = U23 = U31 = U = 10 V.
3o
Sl.12.88.
12.89.
Ao
UAB
UCA
Bo
X1
X3
X2
UBC
Co
Sl.12.89.
12.90.
Ao
UAB
Bo
IA
UCA
IB
IAB
R
IBC
XL
UBC
Co
IC
XC
ICA
Sl.12.90.
167
12.91. Na trofazni sistem sa tri voda, linijskog napona U = 380 V, prikljueni su simetrini trofazni potroai,
prema slici 12.91. Odrediti linijske struje na glavnim vodovima, ako je:
ZA = ( 2,31 + j2,31 ) ; ZB = ( 20 + j25 ) ; ZC = ( 1 + j1 ) i ZD = ( 57 + j42 ) .
1o
ZA
ZC
ZD
ZD
2o
ZC
ZA
ZD
3o
ZA
ZC
ZB
ZB
ZB
Sl.12.91.
12.92.
1o
2o
3o
0o
I1
I2
I3
XL
Io
XC
Sl.12.92.
12.93. Aktivni otpor R = 20 , induktivni otpor XL = 20 i kapacitivni otpor XC = 20 vezani su u
zvezdu bez nultog voda, prema slici 12.92 ( nula u prekidu ) i prikljueni na linijski napon U = 240 3 V.
Odrediti fazne napone potroaa i linijske struje, a zatim nacrtati fazorski dijagram napona.
12.94.
Z1
I1
1o
U12
2o
U23
3o
0o
I2
Z2
I3
Z3
U31
Io
Sl.12.94.
168
12.95. Tri impedanse Z1 = 10ej0 , Z2 = 20ej60 i Z3 = 20ej60 vezane su u zvezdu, prema slici 12.95, i
prikljuene na trofazni sistem sa etiri voda linijskih napona U = 380 V. Impedansa nultog provodnika iznosi
Zo = 60ej0 .
1o
I1
Z1
I2
Z2
U12
2o
U23
U31
I3
3o
Uf3
Zo
0o
Z3
Io
Sl.12.95.
169
REENJA:
1.1. ----- i = Im sin 12 = Im sin 30 12 = 0,5 Im Im = 12 / 0,5 = 24 A;
1.2. ----- 49,9 V;
1.3. ----I
1
1
0,3625
I 2 sin 314t sin 314t
314t arcsin
0,3625rad t
0,00115s 1,15ms
2
314
2 2
2 2
1.4. -----
Im
2
3,14
1
1.6. ----- 15 A;
t T;
T
4
4
8
1.8. ----- 50 Hz;
1.10. ----- n
1.9. ----- p = 3;
60 f
60 50
500 ob
500 min1.
min
p
6
1.17. ----- Em = Nm = 2
np
30001
m 6,28
2 10 2 6,28V e = 6,28 sin ( 314 t /2 ) V;
60
60
np
3000
1,59 0,1 4
0,159 200 0,159 99,9V .
60
60
2I m
1
5,405A , T 0,02s ,
f
T
5,405 0,01 0,005405C ;
2
170
1.28. ----- a ) IS = 2 A, b) I = 4 A, c) k = I / I S = 2 ;
1.29. ----- a) i1 = sin t; i2 =
sin 3/2 =
2 sin ( 3/2 +2 ) 1 =
2 sin ( 25015103 + 2 )
1.30. ----- a) Magnetni fluks kalema, u odnosu na pozitivni smer, prema slici smer kazaljke na satu iznosi:
= m cos ( t + ) = BS cos ( t + ) = Bab cos ( t + ) = 0,20,10,05 cos ( t + ) = 103 cos ( t + ) .
2 n
Kruna uestanost kalema je 2f
104,6 rad/s. Kako je Em = Nm = 100104,6103 = 10,46 V
60
pa izraz za ndukovanu ems glasi : e = Em sin ( t + ) = 10,46 sin ( 104,6 t + 30 ) V.
NAPOMENA! Imati u vidu da je pozitivni smer smer kazaljke na satu i da fluks prednjai ems e za /2.
b ) Em = 10,46 V, E = 7,39 V, f = 16,6 Hz, = 30,
c ) Kada se kalem pomeri za ugao 1 u odnosu od poetnog poloaja, njegov poetni ugao je sada 1 + /6, pa
izraz za indukovanu ems e1 glasi: e1 = 10,46 sin ( t + 1 + /6 ) = 10,46 sin ( 1 + /6 ) = 9,06 V.
1.31. ----- E1m = 60 V, E2m = 40 V, E1 = 42,3 V, E2 = 28,2 V, 1 = /3, 2 = /9, = 4/9, = 628 rad/s,
4
4
9
T 10 2,2 ms ( vremenski pomak ),
f = 100 Hz, T = 10 ms, t12 : T = : 2 t12 =
2
18
e1 ; e 2
E1m
e1
E2m
t
e2
e3 = 141 sin ( t 50 ) V.
1.33. ----- I1s = ( 3+ 0+0+0 )/4 = 0,75 A, I2s = ( 1+1+1+0 )/4 = 0,75 A i I3S = 0 A
I12 = ( 9+0+0+0 )/4 =2,25 I1 = 1,5 A, I22 = (1+1+1+0)/4 = 0,75 I2 = 3/2 A i I3 = 5 A.
1.34. ----- US = 50 V ( za T/2 ), US = 0 ( za T ); U2 (02 + 102 + 202 + .. + 1002 ) / 11 U 59,16 V
171
1.35. ----- tK : T = 60 ( 120 ) : 360 tK = T/2 = 1/2f = 2/2 = /100 = 0,01 s.
1.36. ---- 40 = 80 sin ( 24001,25103 + ) 0,5 = sin ( + ) ( + ) = arc sin ( 5 )
Slede dva reenja. Prvo: + 1 = /6 1 = 7/6 = 5/6 i drugo: + 2 = + /6 2 = /6 .
Analitiki izraz za struju pri prvom reenju glasi:
i = 80 sin ( 800t + 5/6 ) mA,
a za drugo reenje:
i = 80 sin ( 800t + /6 ) mA.
Na grafiku se vidi ( taka A ) da je kod drugog reenja struja u negativnom porastu ( raste od 40 mA ka
negativnom maksimumu, tj. ka 80 mA), matematiki broj opada, pa se za reenje zadatka uzimo ovo drugo
reenje.
NAPOMENA! Ako se pretpostavi da je znak minus samo znak suprotnog smera struje, tada bi se moglo uzeti
za reenje zadatka prvo reenje, jer ta struja raste u suprotnom smeru od trenutka t 1.
Dakle, gledano matematiki, reenje je:
i = 80 sin ( 800t + /6 ) = /6
a u realnosti reenje je:
i = 80 sin ( 800t + 5/6 ) = 5/6.
i mA
80
i
Im
Im
t1
40
Um
Um =
3
3
sin sin 90
3 sin ( 90 + ) = 3 sin
U
3
3
3,46V U m
sin 30 o 0,5
2
3
0,5
2
3
0,5 2
sin
sin
3
=
tg = 30.
3
sin 90 cos
3 2
6 V ;
0,5 2
1.41. ----- u = 2201,41 sin ( 314t + /2 ) = 2201,41 sin ( 314/300 + 1,57 ) = 155,45 V.
172
2.1. ---- i2 = 5 sin ( t + /4 3/4 ) = 5 sin ( t /2 ) = 5 cos t ;
2.2. ----- I = 5 2 e
A = 5 + j 5
A;
Vremenski ( grafiki ) dijagram
Fazorski dijagram
i A
10
5 2
Im
Im
/4
2
t
f.o.
cos
Kako je: sin sin = 2 sin
2
2
t t 3
t t 3
4
4 cos
4
4 10 sin 2t cos
2 10 sin t cos
i 5 2 sin
2
4
2
2
2
2
i=
2
10 sin t 5 2 sin t 5 2 cos t ;
2
2
2
Grafiko sabiranje:
Fazorsko sabiranje:
i1; i2; i A
5 2
Im
I1m
I1m
I2m
Im
i2
i1
I2m
2
f.o.
173
Kompleksno sabiranje:
Im1 = 5 e
Im2 = 5 e
5 2
5 2
A I1 5 j 5 A ;
j
5 cos j sin =
2
2
4
4 2
2
j3
3
3 5 2
5 2
A I 2 5 j 5 A ;
5 cos
j sin
j
4
4 2
2
2
rad.
2
Na ovom zadatku se lako uoava da je fazorsko i kompleksno sabiranje najjednostavnije, pa se ova dva naina
najee i koriste. Nedostatak analitikog prorauna je uslov dobrog poznavanje trigonometrije, a grafikog
sloenost crtanja grafika.
I I 1 I 2 j5A I 5A I m 5 2 A
2.5. ----- I3 = Iej4/3 = Iej2/3 ; I = I + Icos ( 2/3) + j sin ( 2/3 ) + Icos 2/3 + j sin 2/3 = 0 ;
3
5 2
j5 2
1 ;
2
2.6. ----- I =
17,25
f.o.
35
U
U2
U2
2.8. ----- io = 2 17 sin ( t + 14 );
2.9. ----Io
Io
10
10
3 10
3
1
10 1
j
j
cos j sin
cos j sin
3
3
2
2
3 2
2
2 3 2
2 2
2 2
5
5 3
5 3
2
2
2
o
2,59
o arctg
arctg0,268 15 o i o 10 2 sin t 15 o A I o 10 e j15 A
9,66
itaocu se ostavlja da nacrta fazorski i grafiki dijagram, na osnovu dobijenih podataka.
U2
U2
174
2.12. ----- UBA = 100 V, UCD = 173 V, BA = 60, CD = 30;
2.14. ----- U = 429,6 V;
175
3.1.2. ----- I = 3 A;
R2
+ I1
U1 R3
I2
I3
U2
u
Im
t
I
U
f.o.
3.1.9. ----- R = 35 2 ;
3.1.10. ----- i = 3,38 sin ( 314 t + 30 ) A;
3.1.12.. ----- a) i1 = i2 = 10 sin 314 t ( samo pozitivne poluperiode); i3 = 10 sin 314 t ( negativna
poluperioda je Grecovim spojem dioda pretvorena u pozitivnu poluperiodu.
b) I3 = 10/2 = 7.07 A ( isto kao i bez dioda )
I12 = I22 = ( Im2/2 ) /2 = ( 100/2 )/2 = 25 I1 = I2 5 A ( druga polovina poluperiode je jednaka nuli, pa je I m2/2
deljeno sa 2, jer je povrina koju stvara i1 ( odnosno i2 ) dva puta manja od povrine koju ini struja i3 u
vremenskom intervalu T.
176
3.2.1. ----- eL = 31,4 sin t;
X L2
2 L
120
769,23Hz .
78
2
2 500
U
/2
f.o.
I
T/4
T
b) I1 = U/ XL1 = 80/48 = 0,531 ; I2 = U/XL2 = 80/24 = 1,062 ; I = I1 + I2 = 1,593 A;
Na slici je dato reenje fazorskog dijagrama, uzimajui napon u faznoj osi ( poetni ugao nula ). itaocu nije
problem da na osnovu fazorskog dijagrama nacrta vremenski ( grafiki ). itaocu se preporuuje da nacrta novi
fazorski dijagram u kojem e u faznu osu postavi struje I 1, I2 i I, pa na osnovu takvog fazorskog dijagrama da
nacrta vremenski.
U
f.o.
I1
I2
I
3.2.12. ----- ZL = j XL = j 16 ;
3.2.13. ----- ZL = j XL = j 32 ;
177
3.3.1. ---- C = 312,5 F;
3.3.3. ---- I = 0,8 A;
Z r 382,47
7,2
Zp
53,08
3.3.9. ----- L = 1/C = 100 ( f = 50 Hz ): L = 0,318 H, C = 31,8 F. ( U nema uticaja na R, XL i XC );
itaocu nije problem da nae reenja za preostale take.
3.3.10. ----- ZR = 100 = 100 e j 0 , ZL = j 100 = 100 e j 90 , ZC = j 100 = 100 e j 90 ; Kako ovi
otpori predstavljaju fizike veliine koje ne zavise od napona i struje, sledi da e ove vrednosti biti uvek ovakve.
Napon i struja su u finkciji sa R, XL i XC a samim tim i njihov kompleksni izraz e zavisiti od ZR, ZL i ZC.
3.3.11. -----
U
1
I1
X1 X 2
2f 2 f 1
10 ;
1
I2 U
X1
f2
2f 1
X2
3.3.12. -----
1
S
I1
C
d1 d
X
C 1
2 d1 = 1 mm;
1
I X1
C2 S
d1
C1
d1
3.3.13. -----
C1
C2
D1
D2
D1
C1
U
+
U
C2
a)
D2
b)
Kada je naizmenini izvor sa + polom prema gore, kao na slici a), tada je dioda D1 propusna a D2 nepropusna.
U ovom sluaju se kolo zatvara preko kondenzatora C2 ( C1 ini prekid kola, jer je otpor diode D1 jednak nuli ).
Kada se na izvoru promene polovi; kao na slici b), tada je dioda D2 propusna ( kratka veza ), dok je D1
nepropusna. Kolo se u ovom sluaju zatvara preko kondenzatora C 1( nepropusna dioda ima beskonaan otpor).
Iz svega navedenog sledi da je u ovom kolu ukupni kapacitet jednak pojedinanom, jer je: C = C 1 = C2.
a) Ce = C, b) Ze = 1 / C.
178
4.1.1. ----- i = 112 sin ( t 1713 );
4.1.2. ----- Z = 10 j 10 , UR = 150 + j 80 V, UL = 80 + j 150 V, UC = 160 j 300 V, U = 230 j 70 V;
4.1.3. ----- tg = X/R X = XL XC = Rtg /4 = 10 XL = 10 + XC = 16 .
U 120 j40
I
8 j4A .
Z 10 j10
Kompleksni dijagram
Fazorski dijagram
j
U
UX
U
120
8
f.o.
UR
I
j40
j4
Realna
osa
10 50 j
4.1.6. ----- Z R 1 R 2 j
1875 20 187510 60 j26,67 53,33
C1 C 2
Z = 60 j 80 Z = 100 , I = U/I = 2 A, UR1 = IR1 = 20 V, UR2 = 100 V, UC1 = 106,6 V, UC2 = 53,3 V.
UR1
UR
f.o.
UR2
UC2
UC1
U
UC
UC
179
4.1.11. ----- Z = ( R1 + R2 ) + j ( XL1 + XL2 ) = 24 + j32 Z = 40 ; I = U/Z = 5 A;
= arc tg X/R = arc tg 32/24 = 53 i = 52 sin ( t 53 );
UL2
UL1
f.o
UL2
UL
UR
UL1
I
4.1.12. ----- u = 1002 sin ( 100t + 3652 ), L = 0,3 H;
4.1.13. ----- Z = 112,5 , I = 1,96 A, Z = 48,1 , struja se povea na I = 4,57 A;
4.1.14. ----- X X L X C Z 2 R 2 77,4 2 50 2 59,1 f = 115 Hz;
1
1
1
59,1 / C 2 L 59,1 2 L 59,1 0 22 59,1 106 0
C
C
C
59,1 59,12 4 2 10 6
59,1
2
22
4
4 10 6
59,1 2829
722 rad
Kako je frekvencija f 0 1
s
4
= 2f f = /2 = 115 Hz.
1
0,192
2 U R1 U X
2 56 148
U
UL
UX
L 78,9 o
UR1
URL
cos
U RE
0,503 59,83o
180
4.1.21. -----
2UU R
2UIR
2 100 60
2
UX
UL
cos
L
URL
UR
UL ( XL)
15,625
Z
U
250
cos 0,64
X L Z 2 R 2 15,6252 10 2 12,006.
UR (R)
X
4.1.25. ----- tg1 C!
R
1
tg 2
C 2e
1
R
R C 2 e
tg 2 C1 C 2
C1
1
;
R
R C1
C C2
1
1
C1 C 2
RC 1 C 2
R
C1 C 2
tg 2
C C2
tg 2
1
1
1,33
1
tg1 C1 C 2 C 2
C1 C 2
1 2
1 1,57F
C 2 RC 1
C2
tg1
0,75
tg1
84,93 .
4
10000
C 1 tg1
1
,
1775
10
6
2
1,57 10 0,75
2
4.1.26. ----UXL
0,4 113,58 o
2UU C
2 200 320
UC
UL
U
UX
UR
UC
= 180 = 66,42;
+ = 90 = 90 = 23,58.
UR = Ucos = 200cos 23,58 = 183,3 V;
UX = U sin = 200 sin 23,58 = 80 V;
UX = UXL + UC UXL = UX + UC = 400 V.
italac lako moe proveriti reenje fazorskim dijagramom, koristei odgovarajuu razmeru (npr. 1 cm = 50 V).
181
XC
Z
Z1
XL
XL = Z sin = 400,8 = 32 .
XC = XL X = 14 .
10 2
cos
2
2
X Z R 10
Za = /4 X = XL XC1 = 10 XC1 = XL 10 = 10 ;
a za = /4 X = XL XC2 = 10 XC2 = XL + 10 = 30 .
2
30
10
30 / 10 2 30 10 5 0
10 10 6
30 30 2 4 10 10 5
30 2000
2
2 10
20
Kako je frekvencija f 0 = 2030/20 = 101,5 rad/s f = /2 = 16,16 Hz.
30 30 2 4 10 10 5
10 5
30 2000
30 10 2 30 10 5 0 1
2 10
20
1970
98,5 rad f
15,68Hz .
s
20
2
10
= u i = 17 ( 28 ) = 45.
100
U
2
Z
4.;
25
I
2
R X C X Z cos 45o 4
2
1
1
2 2 C
1129,3F.
2
X C 314 2 2
X L X C 2 2 X L 2 2 X C 4 2 L
4.1.36. ----- U = 30 2 V;
4.1.37. ----- UL = 60 V;
XL 4 2
17,96mH.
314
4.1.38. ----- Z1 = 4 10 ;
182
6 Z 2
5,5 2
I1
20
I2
20 2
X
4,95
X L Z 2 R 2 4,95 L L
15,76mH.
314
R
UL
UR
f.o.
U
UC
ULC
c) u = 10 2 sin ( t 53,13 ) V ;
4.1.41. ----- = u i = 55 10 = 45 tg = X/R = 1
4.1.44. ----- Z2 = 2 Z1
1
1
R 2 2 L2 4 R 2 2 2
2
C
C
1
R 2 3142 0,01 4R 2
985,96 40,57 3R 2 R 17,75.
2
6 2
314 500 10
R 2 2 L2 2 R 2
UC
U C C 851,1 500 50 10 6 21,28A ;
1
C
2
E
100
1
1
1002
R 2 L
R 2 4,7 2 3 2 3,62
L
I 21,28
C
C
21,282
500L1= 43,62 L1 = 0,08724 H , to je nemogue jer je Lmax = 0,08 H. Zbog toga se za reaktansu uzima
negativno reenje ( XC XL ), pa sledi:
500L2 40 = 3,62 500 L2 = 36,38 L2 = 0,07276 H = 72,76 mH.
b) Z
4.1.48. ----- Z = L 1/C; Zo = oL 1/oC; = 2o. Da bi napon bio u fazi sa strujom ( o = 0 ) mora
1
1
1
4 10 4 rad .
doi do pojave rezonanse, tj: oL = 1/oC = 0 o
s
3
6
10
LC
10 10 10
183
500
Um = ImZ = 0,5 5002
263,52 ;
3
u = 263,52 sin ( 333,330,6123+ 0,319 ) = 263,52(0,214) = 56,34 V.
4.1.53. ----- Z1 = Z3 = U/I = 10 ; Z2 = U/I2 = 100/20 = 5
2
1
1
1
1
10 1 L
R 2 3 L
R 1 L
3 L
1 C
3 C
1 C
3 C
Ovaj obrazac vai samo u apsolutnom iznosu ( jedna reaktansa je pozitivna a druga negativna ).
Kako je porastom frekvencije dolo do porasta induktivnog otpora a smenjenja kapacitivnog, sledi da je kod
impedanse Z1 pravladavao kapacitivni otpor, a kod impedanse Z3 je prevladavao induktivni otpor ( 3 1 ).
To u kompleksnom obliku iznosi: Z1 = R jX1, odnosno Z3 = R + jX3. Iz navedenog razloga predhodni izraz je
jednak:
2
1
1
1 1
1
1 3 1
1
L 3 1
3 L
1 L
L1 3 L
1 C
3 C
C 1 3
C 1 3
1 3 C
1
1
L C 5,07 10 6 .
2 50 2 3,14 100C 197192C
Kako je struja maksimalna pri rezonansi, na frekvenciji f2 sledi: R = Z2 = 5 .
!
1
1
1000
2
444,44 f 2 2 70,77Hz .
3
6
2,25
2
2,25 10
LC
5,07 10
L
X Z1 R 2 102 5 2 8,66.
2
1
1
1
8,66 314L
8,66 L
0,0276;
2 50 C
314C
3142 C
1
1
0,0064
0,00159
1
2 100 L
8,66 200
0,0276
8,66
17,333
8,66
2
2 100 C
C
C
314 C
200 C
2 50 L
1
0,0276 0,0552 0,0276 0,0276H 27,6mH.
314 183,9 10 6
2
4.1.54. ----2
1
1
2
Z R2
200
C
2 60 10 10 6
332,32 ; I
U
0,301A ;
Z
1
2
Z' R 2
2002 279,36 2 343,57 ;
200
6
2
f
'
C
2
57
10
10
U'
90
I'
0,262A ;
Z' 343,57
I' 0,262
184
48,25;
C 2 330 10 10 6
X
X
24,13
X L C 24,13 L L
0,01164H 11,64mH;
2
2 330
U 120
2
2
Z1
30 R Z1 X L 30 2 24,132 17,83.
I
4
4.1.56. ----- a)
b)
U1
f.o.
U5
U2
U3 = U1 + U2 ; U2 = U5 + U4;
Iz kosinusne teoreme:
U32 = U12 + U22 2U1U2 cos ( 180 )
U32 = U12 + U22 + 2U1U2 coa
U 2 U 12 U 22
cos 3
0,575 54,9 o .
2U 1 U 2
U4
U3
4,5 2 9 2 10V
U1
R 1 jX C
Z2
U2
I
72 j54mA I 90mA
40 j30 R 2 40 U AB 90 10 3 40 2 80 2 8V
U21
21
2 =1
U23
I
U12
Z e Z13
Z e Z13
Z Z 2Z 100 j100 3
100 100 3 10000 30000 200.
1
185
4.1.59. ----- Da bi zadatak lake reili prvo nacrtamo fazorski dijagram ( pod c ).
Iz dijagrama se ree traeni podaci pod takama a i b
UR = UABcos AB = 80cos 30 = 40 3 V;
UL = UABsin AB = 80sin 30 = 40 V.
Kako je UL = UC, dolazi do rezonanse, tj ova dva pada napona
se ponitavaju, pa je ukupni napon U jednak naponu UR, i on je
u fazi sa strujom I.
Na osnovu fazorskog dijagrama, analitiki izrazi za traene
napone iznose:
UAB
AB
UR = U
UL
I
u = uR = 40 6 sin t V; uL = 40 2 sin t 90 o V;
UC
u C 40 2 sin t 90
V.
1
40000
25266187,27C 2
1
R2
62500
6316546,82C 2
Reenjem sistema dveju jednaina sa dve nepoznate dobiju se reenja: C = 2,297 F i R = 180 .
R2
4.1.62. ----a)
URL
UL
ZRL
XL
60
UR
UC
I = UC/XC = 10/1000 =102 = 10 mA; ZRL = URL/I = 20/0,01 = 2 k;
Iz trougla otpora sledi: R = ZRLcos 60 = 1 k; XL = ZRLsin 60
L = XL/2f = 1,73/866,64 =2 mH; C = 1/XC = 1,15 nF.
3 k ;
186
4.1.63. ----a)
= /4
X = R = 100 ; X = XL XC ; XL = L = 1000
XC1 = 1/C1 = 1/1050,1106 = 100
XC = XL X = 900 ;
XC = XC1 + XC2 XC2 = XC XC1 = 900 100 = 800 .
XC2 = 1/C2 C2 = 1/XC2 = 12,5109 F = 12,5 nF.
U
U
2
Z1 3306,25
4.67. ----- Z 2 2116
I
I1
2
2
2
2
2 2
Z = R + (L) = R + 314 L = 2116 ...................................( 2 ) ;
Z12 = ( R + R1 ) 2 + (L)2 ( 20 + R )2 + 3142 L2 = 3306,25 .... ( 1 )
R2
3142L2 = 2116 ....................( 1 )
2
R +40 R + 400 + 3142 L2 = 3306,25 .............. ( 2 )
2
R 2 XC
2
U1
550 X C 550 2 250 2 489,9;
I
1
1
6,5 10 6 F 6,5F.
2f X C 314 489,9
4.1.69. -----
a)
Primenom kosinusne teoreme ukupni napon iznosi:
2
2
U 2 U 1 U 2 2U 1 U 2 cos 100o
U1
100
1
2
I
U
U2
U 213,36V .
Ukupni napon se moe reiti i razlaganjem pojedinanih napona
na komponente ( kompleksnom metodom )
b)
= 1 2 = 20.
187
4.1.70. ----- Z2 = ( 5 + j 9,3 ) ;
1
U 100
Z R 2 X C2 X C I
0A .
C
Z
2
U ovom sluaju struja je najmanja ( jednaka nuli ) jer je impedansa u kolu najvea ( beskonana ). Kako je
impedansa kapacitivna struja prednjai naponu za /2 ( teoretsko objanjenje ).
Sa poveenjem kapaciteta C, kapacitivni otpor se smanjuje, pa se smanjuje i impedansa kola, to dovodi do
porasta struje I. Struja je maksimalna kada je impedansa najmanja, a to se dogaa kada je C = XC = 0.
U ovom sluaju impedansa je : Z = R = 10 , a struja Im = U/Z = 10 A, i ona je u fazi sa naponom ( = 0 ).
Na osnovu ovih podataka, kao i mnogih drugih proizvoljno uzetih moe se konstruisati fazorski ( kruni )
dijagram. Spajanjem svih tih vrednosti ( vrhova fazora struje I ) nastaje jedan polukrug. Take koje se nalaze
na polukrugu istovremeno odreuju vrednost struje, kao i ugla koji odgovaraju za tu poziciju. Umesto
spajanja beskonanih taaka za razliite vrednosti kapaciteta dovoljno je odrediti maksimalnu vrednost struje
i karakter optereenja.
4.1.71. ---- Za C = 0 X C
Im
4.1.72. ---U
Im
4.1.73. ---- Porastom otpora od nule do beskonanosti struja pada sa Im na nulu. Kada je struja jednaka nuli
ona je u fazi sa naponom ( savreno R kolo ). Kada je struja najvea, tj iznosi I m , ( R = 0 ), tada ona
prednjai naponu za /2 ( Z = XC ). Na osnovu navedenog nastaje sledei kruni dijagram:
Im
I
4.1.74. ---
Im
188
4.1.78. ----Q
0,2 j0,610 3 100 j300V;
U C
C
2 10 6
U
100 j300
1
1
XC
5000 I C
0,06 j0,02A 60 j20mA
6
C 100 2 10
ZC
j5000
U Z I 10000 j5000 0,06 j0,02 500 j500V.
4.1.79. ----- U = UR1 + UL + UR2 + UC U = U24 + UR1 + UC = U24 + UR1C
U24
2
4 2 V ;
2
UL = U24 sin 45 = 4 2 V .
UR2 = U24cos 45 = 8
24
UR2
UR1
I
U=
UR1C
UC UR1C
UR2
2
UC
U2
U 1 U 2 U 2 25 36 100
0,65 130,54 o .
2U 1 U 2
256
2
cos
U 260
Re = R1 + R2 = 12 R2 = 7 .
XLe = XL1 + XL2 = 5 XL1 = 3 ;
XL1 = L1 = XL1/L1 = 3/3103 = 1000 rad/s .
189
4.1.84. ---- Kako je u kolu jednosmerne struje induktivni otpor jednak nuli ( X L = 2f = 20 = 0 ) Z = R
I = U/R = 10 A, UR = 100 V, UL = 0 V;
4.1.85. ----- Ubacivanjem feromagnetnog jezgra poveava se magnetna permeabilnost ( magnetna
propustljivost ) , to dovodi do poveanja induktivnosti kalema a samim tim poveeva se i induktivni otpor
S
kalema. Navedene konstatacije su oite iz sledeih relacija: L N 2 N 2 H ; XL = L.
l
Poveenjem induktivnog otpora poveava se i ekvivalentna impedansa kola prema relaciji Z R 2 X L 2
Da je kolo savreno induktivno impedansa bi se srazmerno menjala promenom X L. Kako impedansa pored XL
ima i otpornost R tada e porast ekvivalentne impedanse biti neto manji od porasta induktivnog otpora. To se
lako moe dokazati brojanim primerom.Poveena impedansa ( neto manjeg inteziteta od poveanja
induktivnog otpora ) dovodi do smanjenja struje u kolu. Struja se smanjuje obrnuto srazmerno sa impedansom
kola ( I = U/Z ). Napon na kalemu iznosi U L = IXL. Usled veeg poveanja induktivnog otpora od smanjenja
struje, napon na kalemu UL raste.
Otpornik R je konstantan ( ne zavisi od feromagnetne jezgre ), pa e napon na njemu U R da opada, jer je
ubacivanjem jezgra struja u kolu opala ( UR = IR ).
4.1.86. ---- UR se smanji;
4.1.87. ----- X1 = X2, X1 = XL1 XC1 = 8 , X2 = XL2 XC2 = 8 , struje su iste, pa je UAB1 = UAB2;
4.1.88. ----- Iskljuenjem jedne sijalice ukupna impedansa kola se poveava ( dve paralelne sijalice imaju
veu otpornost od tri ). To dovodi do smanjuja struje, pa UL opada ( UL = IXL, jer je XL = lonst. ).
Iz relacije U U R U L U R U 2 U L , se vidi da e sa padom UL, odnosno iskljuenjem sijalice,
porasti napon UR, jer je napon U konstantan.
2
4.1.90. ----- R = X;
Z1 R 2 X L1 X C1 10 2 34 2 35,44.
2
2
2
Im =
10 2
10 2 I = 10 mA.
U
100
10 103 = 10 K.
I 10 10 3
190
Kako prevladava kapacitivno optereenje ova impedansa se moe predstaviti kompleksno:
2
2
j
j45
Z Ze
10 e
10 cos 45 j sin 45 10
j
5 2 j 2 K.
2
2
191
4.2.1. ----- a) Z1 = 2 , Z2 = j 2 , Z3 = j 1 ,
b) Y1 = 1 / Z1 = 0,5 S, Y2 = 1 / Z2 = j 0,5 S, Y3 = 1 / Z3 = j 1 S;
Z 11 12 2 ; Y = 0,5 + j 0,5 S;
d) I1 = U Y1 = 10 2 A, I2 = U Y2 = j 10 2 A, I3 = U Y3= j 20 2 A,
I =I1 + I2 + I3 = 10 2 + j 10 2 I 200 200 20A ;
I3
I
I3
I1
e) tg
1
1 = arctg (1) = 45 ( kapacitivno )
1
4.2.3. ----- Z = ( 2 + j 3 ) ;
4.2.2. ----- Y = ( 1 + j 1) S;
G1
Y1
f.o
I2
I2
4.2.4. ----- R 1
0,09
10 ;
0,09 0,032
2
R2
G2
2
2
0,06
15;
0,06 0,02 2
2
B
1
0,03 10
1
1
C21
C1
3 10 4 300 10 6 F 300F;
10
C1 Y1
0,009 3
X C1 1000
3
B
1
0,02
1
1
C22
5 C 2
X C1
X C2
192
4.2.8. ----Z Z
R jX 1 R 2 jX 2 R 1 R 2 jR 1 X 2 jR 2 X 1 X 1 X 2
Z 1 2 1
Z1 Z 2
R 1 jX 1 R 2 jX 2
R 1 R 2 jX 1 X 2
Z
Z
Z
R 1 R 2 X 1 X 2 jR 1 X 2 R 2 X 1 R R 1 R 1 R jR R R 1 R 1
R 1 R 2 jX 1 X 2
R R 1 jR 1 R
j R 2 R 2 2R 1
j 2R 2 2R 1
j 2R 2 2R 1 j 2R 2 2R 1 1 j
2R 1 j2R 1 2R 1 1 j
2R 1 1 j 1 j
2R 1 j j2R
2R 1 1 1
2R
j 2R 2 2R 1 2R 2 2R 1
2
Z R e jX e R e X e R e X e
2R 1
2R 2 2R 1
j
4R 2
4R 2
2
2R 2 2R 1
4R 2
Z R e X e 2R e R e 2 R e
2
Z
2
1,3 2
1,3
2R 2 2R 1
1,3 2R 2 2R 1 1,3 4R 2 2R 2 3,2R 1,6 0
4R 2
3,2 3,2 2 4 2 1,6
3,2 4,8
22
4
Kako je otpornik R uvek vei od nule, sledi samo jedno reenje, koje iznosi R = 2
R1 = X2 = 2 ; R2 = X1 = 3 ; Z1 = ( 2 j 3 ) ; Z2 = ( 3 j 2 ) ;
R1
2
4.2.9. ----- R = 20 , C = 50 F;
4.2.10. ----- I = 5 A;
C e C C1 C 2
Cn
C
XCe = ( n + 1 ) XC,
b) Kod paralelne veze kondenzatora ekvivalentni kapacitet raste Ce = C + C1 + C2 + . + Cn
X
Ce = ( n + 1 )C te e ekvivalentna kapacitivna otpornost da opada, prema relaciji: X Ce C XCe .
n 1
4.2.20. ----- IR = 3 A, IL = 4 A, I = 5 A, L = 79,6 mH;
4.2.21. ----- I = 25 A, IR = 15 A, IC = 20 A, G = 0,25 S, BC = 0,333 S, Y = 0,417 S, = 53,13;
4.2.22. ----- Z = 8,7e j 2750 , Y = 0,115e j 2750 S;
4.2.23. ----- G = 0,03 S, BL = 0,04 S, IR = 6,6e j 0 A, IL = 8,8e j 90 A, I = 11e j 538 A;
4.2.24. ----- IL = j 318 mA, IC = j 251 mA, I = j 67 mA, Z = j 2 985 ;
193
4.2.33. ----- I1 = 2 I;
b) = arctg
Be
0,6
arctg
37 o .
Ge
0,8
1 1
0,0303S ,
Z 33
R
10
konduktansa: G 2 2 0,009S,
Z
33
X L 31,4
a susceptansa: B L 2 2 0,029S.
Z
33
Admitansa kola je: Y
4.2.38. ----- a) Kod paralelne veze ukupna admitansa iznosi: Y = G jBL = ( 0,05 j0,08 ) S
G = 0,05 S; BL = 0,08 S. Iz konduktanse G i susceptanse BL se izrauna rezistansa R ( aktivna otpornost ) i
1
1
1
1
induktivna reaktansa XL. Rezistansa je: R
12,5.
20 , a reaktansa: X L
B
0
,
08
G 0,05
L
IR
UL
U
f.o.
U
f.o.
UL
I
IL
UR
I
Sl.4.2.38. a)
Sl.4.2.38. b)
1
1
5,62 j8,99.
Y 0,05 j0,08
Sledi da je kod redne veze: R = 5,62 , XL = 8,99 ;
Na slici 4.2.38. a) je nacrtan fazorski dijagram kod paralelne veze, dok je na slici 4.2.38. b) fazorski dijagram
kod redne veze.
b ) Kod redne veze je: Z
194
4.2.40. ---- Z1 = ( 2 + j 2 ) = 2 e j 45 ;
4.2.41. ----- a) Za = ( 38,4 + j 28,8 ) , Za = 48, b ) Zb = j 240 , Zb = 240 ;
4.2.42. ----- a) Z = j 1 234 , b) Z = j 28 ;
4.2.43. ----- Prekida P otvoren:
U UR UC Z R 2 XC I
2
U
; UR = IR; UC = IXC.
Z
Prekida P zatvoren:
Re
R2
U
2
X C Z' Z I' I' I U C ' I' X C U C ' U C
4
Z'
R
2
2
Z' R e X C
2
2
R jX L X C
R 2 X L X C
Z
Z
RX L X C jR 2 X C jX L X C X L X C RX C X L X C
R 2 X L X C
RX L X C RX C X L X C
R 2 X L X C
R 2 X C X L X C X L X C
R 2 X L X C
C 2
103,3 10 6 F 103,3F,
XL
C L
Z
22 2
cos 1.
Zadatak se mogao reiti pomou karakteristine impedanse ( oscilatorna kola ), koja je jednaka Z C
L
C
UL
U
10
L
j2A I 2 2A.
jX L jX L
j5
Iz uslova zadatka, UL fazno prednjai naponu za /4, sledi da e fazni pomak izmeu napona U i struje I
iznositi = /4 ( UL fazno prednjai struji I za /2 ). Na osnovu navedenog sledi da je UL = UR2 = 10 V,
odnosno U =
4.2.45. ----- a) I 2
U R 2 U L 10 2 V ;
2
o
U 10 2 e j45
U 10 2
I1
2 A I 1
I I 1 I 2 1 j3A I 12 3 2 10 A .
b)
UL
f.o.
I1
I2
UR2
UR2
195
4.2.46. ----- R1 = 2 ;
4.2.47. ----Z Z
R jX 1 10 j20 2X 1 jX 1 10 j20 j50X 1 2X 1 10 jX 1 20
Z 1 2 1
Z1 Z 2
R 1 jX 1 10 j20
2X 1 jX 1 10 j20
2X 1 102 X 1 202
50X 1 1000X 1
100X 1 500X 1
2X 1 102 X 1 202
2X 1 102 X 1 202
IC
IR
IL
4.2.51. ----- Z3 = ( 4 + j 3 ) ;
4.2.52. -----
R jX C R jX L
jRX C R jX C jRX L R jX L
2
2
R jX C
R jX L
R 2 XC
R 2 XL
2
RX C 2
R 2XL
R 2 X C
RX L
2
2
R2 X 2 R2 X 2 R2 X 2 R2 X 2
R 2 XC
R 2 XL
C
L
L
C
Za f = 0 HZ ( = 0 ) Z = R, a za f = Z = R
Ukupna impedansa je, uz navedeni uslov, na svim frekvencijama jednaka termogenom otporniku R . Ako je
frekvencija f = 0, kalem je u kratkoj vezi ( XL = 0 ) , a kondenzator ima beskonaan otpor ( prekid grane ).
Na beskonanoj frekvenciji kondenzator je u kratkoj vezi ( X C = 0 ) a kalem ima beskonaan otpor ). Ista
otpornost mora biti i na drugim frekvencijama. Usled navedene injenice, sledi da je imaginarni deo impedanse
jednak nuli, te je:
R 2XC
R 2XL
2
2
2
2
RX C jR 2 X C
2
RX L jR 2 X L
2
R 2 X C X L X L X C X C X L R 2 X L X C L
R L
1
L
C C
59,161.
RX C
R XC
2
RX L
R XL
2
L
50.
C
itaocu se preporuuje da proveri tanost zadatka na proizvoljno uzetim frekvencijama ( npr. = 100 rad/s ).
196
4.2.53. ----- a) f = 312 Hz, b) IL = ( 0,01 j 0,049 ) A, IC = j 0,049 A, I = 0,01 A;
4.2.54. ----- a) Z = ( 2,64 j 0,3 ) , Y = ( 0,4 + j 0,05 ) S, b) Z = ( 2 j 2 ) , Y = ( 0,25 + j 0,25 ) S,
c) Z = ( 0,154 j 1,23 ) , Y = ( 0,1 + j 0,8 ) S;
4.2.55. ----- UAB + I1R1 I2R2 = 0 UAB = I2R2 I1R1
U
10
I1
2,5 j2,5A,
R 1 jX L 2 j2
I2
U
10
2,5 j2,5A
R 2 jX C 2 j2
UAB
UC
f.o.
UL
I1
UR1
B
ZC
a) Y L
1
j
1
C
jC jB C B C CS;
1
1
1
1
S
j
jB L B L
ZL
jL
L
L
1
1
Y Y C Y L j C
BC BL B
jB C B L Y C
Sl.4.2.57.a)
197
j 2
j
jX X
ZX
.
2
2
2
2
Y
1
LC 1
LC 1
1 LC
1 LC
LC
j C
j
L
L
Grafiki dijagram zavisnosti reaktivne otpornosti i mpedanse u funkciji sa krunom uestanou dat je na slici
4.2.57.b.
Sl.4.2.57.b)
c) I = IL + IC I = IL IC
Za L 1/C IL IC, pa je ukupna struja istog smera kao IL ( vea struja ) . U ovom sluaju struja kasni za
naponom za ugao /2. Za L 1/C IL IC, pa je struja I istog smera kao i IC, to znai da e struja I sada
da prednjai naponu za /2.
Sumirajui navedene konstatacije, sledi:
1
0
2
LC
=
2
LC
Grafiki dijagram je dat na slici 4.2.57.c.
= f()
LC
Sl.4.2.57.c.
4.2.58. ----- Impedansa prve grane je: Z R 1 X1 400 3002 500.
2
Efektivna vrednost ukupnog napona ( napon na krajevima prve grane ) je: U = Z 1I1 = 50010103 = 5 V.
U
5
250.
Impedansa druge grane je: Z 2
I 2 20 10 3
X
300
36,87 o .
Iz impedanse Z1 sledi: 1 arctg 1 arctg
R1
400
Sledi, da e struja I1 da prednjai naponu U za 36,87o. Ako pretpostavimo da je napon U u faznoj osi tada su
njihovi kompleksni izrazi jednaki: U = 5ej0 V, odnosno
I1 = 10ej36,87 = 10( cos 36,87 + j36,87 ) = ( 8 + j6 ) mA.
198
Kako struja I2 fazno zaostaje za strujom I1 za 60, njen poetni ugao iznosi:
I2 = I1 60 = 36,87 60 = 23,13.
Kompleksni izraz za struju I2 je: I2 = 20ej23,13 = 20cos(23,13) + jsin(23,13) = ( 18,39 j7,86 ) mA.
Oito je da struja u udnosu na napon ( faznu osu ) kasni za 23,13, pa je impednasa Z2 kompleksno jednaka:
Z2 = Z2ej2 = 250ej23,13 = 250( cos 23,13 + jsin 23,13 ) = ( 230 +j98,2 ) R2 = 230 .
Prema drugom Kirhofovom zakonu, sledi jednaina:
UAB I1(jX1 )+ I2R2 = 0 UAB = I2R2 I1jX1
UAB = ( 18,39 j7,86 )103230 ( 8 + j6 )103 j300 = 4,23 + j1,81 j2,4 + 1,8 = ( 2,43 j0,59 ) V.
Efektivna vrednost napona izmeu taaka A i B je: U AB
4.2.59. -----
2,432 0,592
2,5V.
I
IX
I IR IX IR 2 IR IX
2
IR
2
0,22A.
2
XL = L = 1042010-3 = 200 .
UL = IXXL = 0,22200 = 44 V.
1000.
I R 0,22
4.2.60. ----- R3 = 0, X3 = 11 , X3= 24,3 ;
4.2.61. ----- Za dati deo kola sledi: I = I1 + I2; U = UR1 = UR2 + UL.
Ako pretpostavimo da je ukupni napon u faznoj osi ( U = Uej0 ), tada se dobije sledei fazorski dijagram napona
i struja:
I1
U=UR1
UL
2
UR2
f.o.
I2
I2
I1
10V.
sin 1 sin 26 o 20'
Efektivne vrednosti struja u paralelnim granama su:
I1 = U/R1 = 10/10 = 1 ; I2 = U/Z2 = UL/XL = 4,5/2 = 2,25 .
Primenom kosinusne teoreme, izraunamo ukupnu struju I
I2 = I12 + I22 2I1I2 cos I2 = I12 + I22 + 2I1I2 cos 2
I2 = 12 + 2,252 + 212,25cos2620 = 1 + 5,0625 + 4,50,896 = 10,096 I = 3,177 A.
199
4.2.62. ----IC
IC
IL
IC
IX
IR
IR
IL
f.o.
I
IX IL
a)
b)
Iz fazorskog dijagrama struja se vidi da imamo dva reenja ( slika a i slika b ). Za oba reenja je ukupna
reaktivna vrednost struje IX jednaka:
I X I 2 I R 10 2 6 2 8mA .
2
UC
UMN
f.o.
UL
I
UR1
I2
N
I1
R1
arccos 0,6 53,13o .
Z1
Primenom kosinusne teoreme ( I22 = I12 + I2 2I1I cos ( 1 ) moe se izraunati fazni pomak izmeu struja
I1 i ukupne struje I. On je jednak:
pa je fazni pomak izmeu napona U i struje I1 jednak: 1 arccos
I1 I 2 I 2
20 2 10 5 10 2
800
2
2 5
1 26,57 o .
2I 1 I
5
2 20 10 5
400 5
5
= 1 26,57 = 53,13 26,57 = 26,56.
Identino tome ( I12 = I2 + I22 2II2 cos ( 2 + ), odredimo ugao 2 + , gde je:
2
2
I 2 I 2 I1
500 100 400
200
1
5
cos 2
2 63,43o .
2II 2
5
2 10 5 10
200 5
5
cos1
200
b) R2 = UR2/I2 = (0/10 = 8 ; XC = UC/I2 = 60/10 = 6 ; XL = UL/I1 = 80/20 = 4 .
c) Z = U/I = 100/10 5 =2 5 .
Iz trougla otpora odredimo aktivnu i reaktivnu otpornost celog kola, koja iznosi:
R = Z cos = 2 5 cos 26,56 = 4 ; X = Zsin = 2 5 sin 26,56 = 2 .
4.2.64. -----
I
Z
U
IC
IZ
I
I
IC
f.o.
IR = I cos =
IR
6
2
cos 60 o
3 2
A,
2
6
sin 60 o
6
2
3 3 6
A.
2
2
120
U
120 2
2
40,
IR
3 2 3 2 2
2
120
U
120 2
80
80
40 40 3
2
.
a kapacitivna otpornost: X C
IC 3 6 3 6 2
3
12 2 3
3
2
X C
1
4000
40
3
0,108310 4 10,83 10 6 F 10,83F.
16 10 4
3
4.2.66. ----IC
I
IX
IA
U
IL
f.o.
201
4.2.67. ----- Z = 10010 ;
4.2.69. ----- Kako prvi ampermetar pokazuje struju jednaku nuli, sledi: I1 = I2, odnosno Uad = Ubc = I1Z2.
U bc
I Z
Struja koju pokazuje drugi ampermetar iznosi: I 3
1 2 ,
jL 3 jL 3
gde je:
1
1
50 j
Z 2 R 2 j
50 j31,4 ,
C
2 50 101,5 10 6
2
Z1 R 1 jL 1 50 j2 50 0,1 50 j31,4
Struje I1 i I3 su jednake:
U
100
I1
1A,
Z1 Z 2 50 j31,4 50 j31,4
I3
50 j31,41
j2 50 0,2
0,5 j0,8A.
0,52 0,82
0,943A.
R
R 2 j
j 2
R2
C
C R jL j
Z R 1 jL
R 1 jL
1
1
R 2 C j1
R 2 C j1
R2 j
C
C
2
R R C j1
R C
R2
Z R 1 jL j 2 2 2 2 2
R 1 jL j 2 2 2 2
2 2 2
R 2 C 1
R 2 C 1 R 2 C 1
2
R2
j L R 2 C .
Z R1
2
2
R 2 2 C 2 1
R 2 2 C 2 1
Kako je u uslovu zadatka napon u fazi sa strujom, sledi da je impedansa kola jednaka samo realnom delu
( imaginarni deo impedanse jednak je nuli ). To e se ostvariti kada je:
R 2 C
2
R 2 2 C 2 1
2
R2 C
R 2 2 C 2 1
R2 C
R CL
2
R 2 2 C 2 2
L
L
2
R 2 2 C 2 1
2
R2 CL
9000 30010 6 666,67 5,385
1
6 2 250 10 6 300 10 6
666
,
67
R 2C
L
6 250 10 6
300 10 6
300 10 6
3590
3590 rad f
571,68Hz .
s
2 6,28
b) Ukupna impedansa, pri navedenom uslovu, jednaka je:
R2
6
6
6
Z R1
5 2
5
5
5,2.
2 2 2
2
2
12
28,999 1
29,999
6 3590 250 10 1
R 2 C 1
202
4.2.71. ----- a) Iz uslova zadatka se vidi da je ukupna struja u faznoj osi ( kasni za naponom za /4 ).
Kako se struje u kalemu i kondenzatoru meusobno oduzimaju ( vektorski sabiraju ), gde je I L = 3IC, ova njihova
rezultanta mora biti po intezitetu jednaka sa strujom otpornika R1 IR1 kako bi ukupna struja nainila jednakokraki
pravougli trougao ( IR1 je normalno na IX, a I = IR1 + IX, gde je IX = IL IC ).
Poetni uglovi za struje u kolu su:
- za IR1: /4 8 u fazi sa U ); - za IL: /4 ( kasni za U za /2 ); - za IC: 3/4 ( prednjai U za /2 );
- za I: 0 ( kasni za U za /4 )
Efektivne vrednosti navedenih struja su:
IR1 = U/R1 = 100/20 = 5 A,
IX IR1 i IX = IR1 = 5 A ( kako bi struja I bila u faznoj osi ),
I=IR1 2 5 2 A ,
IL IC = IX = 5 A 3IC IC = 5 IC = 2,5 A, IL = 7,5 A.
Ukupna struja I u kompleksnom obliku jednaka je: I = IR1 + IL + IC = 5 A.
U
IR1
/4
IC
f.o.
IX
IC
IL
b)
X L L
U
U
100
L
0,013333H 13,333mH;
IL
I L 1000 7,5
I
I
1
U
2,5
C C C C
25 10 6 F 25F.
C I C
U
U 1000100
c) Zatvaranjem prekidaa P smanjuje se termogena otpornost R ( poveava aktivna provodnost G ). Dakle,
sada otpori R1 i R2 ine rezultantni otpor R ( R = R1R2/(R1+R2 ) kroz koji e protei vea struja IR. Ova nova
struja IR, koja je u fazi sa naponom U, pomera rezultantnu struju iznad fazne ose ( videti fazorski dijagram ).
To znai da fazni pomak izmeu struje I i napona U nije vie /4, nego je on sada manji od ove vrednosti.
Zakljuak je, ukljuenjem prekidaa P doi e do smanjenja faznog ugla .
XC
IC
f.o.
U
IC
1
C
IC
U
3
1
j ) +jIC = 12 3 j12 +jIC
2
2
IC = 12 A, jer I ima samo realnu vrednost ( = 0 ).
I = 24(
I
XC
4.2.75. ----- X4 = 20 ;
12
2 50 380
100,57 10 6 F 100,57F.
203
4.2.77. ----- Prema drugom Kirhofovom zakonu je: U + U5 UC = 0 U = UC U5 ( gde je plus pol za
UC u taki A ) . U praksi je plus pol i za napon U5 sa leve strane, jer se napon kalema suprostavlja naponu izvora,
pa e mo u zadatku umesto napona U5 raunati sa naponom U5.
Da bi zadatak lake reili predhodno se nacrta fazorski dijagram. Iz datih podataka se vidi da ukupna struja
fazno kasni za naponom U5 za /2 ( to su podaci vezani za savreni kalem induktivne otpornosti X L1 ). Ako ovu
ukupnu struju I postavimo u faznu osu tada e napon U5 imati poetni ugao /2 ( napon U5 /2 ). Poetni
ugao za napon U4 je /6 ( napon U4 prednjai naponu U5 za 2/3 ). Struja I1 koja prolazi kroz kalem induktivne
otpornosti XL2 kasni za naponom U4 za /2, te ona ima poetni ugao od /3. Grana RXL2 ima dva pada napona
( UR i U4 ) iji je vektorski ( kompleksni ) zbir jednak naponu na paralelnoj vezi U AB. Obaj napon na paralelnoj
vezi je ujedno I napon na kondenzatoru, pa sledi:
UC = UAB = UR + U4 ( taka A na veem potencijalu od take B)
Kako je UR u fazi sa I1 a U4 fazno prednjai za /2, napon UAB ima poetni ugao AB koji ujedno predstavlja
fazni pomak izmeu struje I i napona U AB. Ugao AB moe da bude i pozitivan i negativan, jer se u paralelnom
delu kola nalaze svi pasivni elementi ( R;L i C ). Pretpostavimo da je ugao AB negativan ( I prednjai naponu
UAB), pa e u tom sluaju napon UAB imati poetni ugao koji iznosi: /3 AB 0.
Struja I2 ( struja kondenzatora ) e fazno prednjaiti u odnosu na napon U C za /2, pa e i poetni ugao za
struju I2 biti jednak: AB + /2.
Koristei navedene injenice nastaje fazorski dijagram napona i struja, prikazan na slici:
c) Sledei vektori su meusobno normalni: U5 I; U4 I1; UAB I2.
I2
U5
U4
/6
AB
U
I
U5
f.o.
/3
U5
UAB
I1
U4
UR
a) Impedansa i napon izmeu taaka A i B za dato kolo je:
Z AB
3 ja j2a
3 3 ja j2a
2a 2 j6 3a
3 3 ja
U AB Z1 I1 3 3 ja I1
Kompleksni izraz za struju I1 je:
I1 = I1ej/3.
204
I1
I1
Z AB
4a 4 36 3a 2
2a 2 j6 3a
2a 2 j6 3a
3 3 ja
I
54a 2 j162 3a 2a 4 j6 3a 3
4a a 27
2
2a 2 a 2 27
a 2 27
I1 2 2
j6 3a 2 2
4a a 27
4a a 27
I 1
1
1
3 3
3 3 1
3
3
3 3 9
1
I j
I 1 cos j sin j
j
I1 j
j
I1
2
2a 3
2a 2
2
4
4a 4a
3 2
4
3 3
3
1 9
I I 1 j
4 4a
4a
Kako je poetni ugao za struju I jednak nuli, sledi da ona ima samo realnu vrednost. Dakle, imaginarna
vrednost struje I je jednaka nuli, a to e se dogoditi kada je ispunjen sledei uslov:
3 3
3
0 / 4a 3 3 3a a 3.
4a
4
Konstanta a ima vrednost od 3 ( a = 3 ).
b) Ako umesto konstante a uvrstimo 3 , dobije se ukupna impedansa celog kola, koja iznosi:
Z j3
Z j3
2 3 2 j6 3 3
3 3 j3
j3
18 j18 3
3 3 j3
j3
18 j18 3 3
j3 54
3 j3
32 3 32
3 j54 j54 3 54 3
36
Kako ukupna impedansa ima samo realnu vrednost ( Z = 3 3 ), sledi da je ukupni napon U u fazi sa
strujom. Fazni ugao = 0 .
4.2.78. ----- I = 1,23 e j 7421 A, I1 = 1,71 e j 454 A, I2 = 1,72 e j14246 A,
UAB = U1 = U2 = ( 30 + j 45,6 ) V = 54,77 e j 5622 V, U3 = ( 189,6 j 45,6 ) V;
4.2.79. ----- R2 = 0,93 , = 25,84 ( kap. );
4.2.80. ----- a) I = ( 0,6 j 1,2 ) A, IR = j 1,2 A, IC = 0,6 A, UBC = j 120 V, b) = 63,43 ( ind. );
4.2.81. ----- a) UBC = ( 6 + j 8 ) V, UAB = ( 10 j 2 ) V, U = ( 16 + j 6 ) V, UDE = ( 6 j 8 ) V,
b) I2 = j 2 A, I = ( 2 + j 2 ) A,
4.2.82. ----- a) Impedansa treeg prijemnika je: Z 3 R 3 X 3 2 k,
2
B1
X1
R 1 X1
2
R 1 X1
2
X1
B1
205
R 1 X1
B
X1 1 R 1
G 1 B1
G1
R1
2
B1
G1
R1
2
B2
R1
R 1 1 1 2
G
G1
1
2
2
1
G B
G1
1
0,2
1 2 1 R1
R1
4k
2
2
2
G1
G
0,2 0,12 10 3
G1
G 1 B1
1
B1
B
R 1 2 1 2 2k.
G1
G 1 B1
Aktivna I reaktivna otpornost celog kola je:
R = R1 + R23 + R4 = 11,5 k i X = X1 + X23 + X4 = 1,5 k.
Impedansa kola je:
X2
Z R 2 X 2 11,6k.
Efektivna vrednost ukupnog napona ( napon izmeu taaka 1 i 4 ) je: U = IZ = 52 V.
U 23 20 2
50 2 mA.
X1
400
I 25 2 j25 2 mA I 50mA
U12
10
200.
I
50 10 3
1
1
10 4 rad .
s
X C C 200 0,5 10 6
Induktivni otpor kalema je: XL = L = 300 .
Kompleksni izrazi za napone na L i C iznose:
Kruna uestanost je:
25
2 10
2 V.
U 34 U L I jX L
2 j25
j300 7,5 2 j7,5
Ukupni napon kola ( napon izmeu taaka 1 i 4 ) jednak je zbiru svih padova napona, pa je:
17,5 2 2,5 2
2
25V.
206
4.2.85. ----- Reenje zadatka lei u analizi fazorskog dijagrama, koji je prikazan na slici:
3
U13 3
U13
U32
U34
1
UL = U14
U34
U32
U
UL = U14
f.o.
Poto su oba kalema u rednoj vezi kroz njih protie ista jaina struje, pa e na njima da bude isti napon U L koji
iznosi: UL = U/2, jer je U = UL + UL = 2UL U = 2UL.
Kroz kranu 12 ( RC ) protie struja I12 koja na otporniku R i kondenzatoru C stvara padove napona U R i UC.
Ukupni napon je jednak: U = U13 + U32.
Napon U13 je u fazi sa strujom I12, dok napon U32 kasni u odnosu na struju I12 za 90. Promenom kondenzatora C
menja se impedansa grane 12 to menja i struju I12. To dovodi i do promene napona U13, odnosno U32. Ukupni
napon je stalan i on je uvek jednak: U = U13 + U32. Za C = C taka 3 e doi u poziciju 3, a za C = C taka 3
dolazi u poziciju 3. Ova taka 3 e u svim varijantama biti na krugu, jer je samo u tom sluaju U 13 U32.
Napon U34 je jednak polupreniku kruga, jer on spaja take 3 i 4. Kako je ovaj poluprenik isti za sve vrednosti
kondenzatora ( i za taku 3 i za taku 3, kao i za sve ostale ), oito je da je ovaj napon jednak:
U34 = U/2 = UL.
Dakle, efektivna vrednost napona U34 ne zavisi od kapacitivnosti kondenzatora, pa prirataj efektivne vrednosti
napona U34 iznosi:
U34 = U34 U34 = 0 U34 = U34 U34 = 0.
4.2.86. ----- Kako je I = I1 + I2 kolo sadri dve paralelno vezane impedanse Z1 i Z2. Kroz impedansu Z1
protie struja I1 koja stvara dva pada napona U1 I U2. Napon U1 je u fazi sa I1, to znai da se radi o otporniku R1,
dok U2 kasni za I1 za 90, pa on vlada na savrenom kondenzatoru. Impedansa Z1 kompleksno jednaka je:
Z1 = R1 jXC1 ( redna veza R1 i C1 ).
Struja I2 prolazei kroz impedansu Z2 stvara tri pada napona, i to:
U3 koji je u fazi sa I2 ( otpor R2 ), U4 koji prednjai struji I2 za 90 ( kalem L ) i U5 koji kasni u odnosu na
struju I2 za 90 ( kondenzator C2 ). Sledi, impedansa Z2 sadri rednu vezu R2 L i C2 . Njen kompleksni izraz je:
Z2= R2 + j( XL XC2 ).
Elektrina ema za dato kolo prikazana je na slici:
U5
I2
C2
I
o
I1
U4
U3
R2
U2
U1
R1
C1
U
207
4.2.87. ----- I1 = 5ej3652 = 5 cos (3652) + jsin (3652) = ( 4 j3 ) A.
Z2 = R2 + jXL = ( 6 + j8 ) ; Z3 = R3 jXC = ( 4 j18 ) .
6 j8 4 j18 4 j3 24 j108 j32 144 62,6 j18,2V.
UBC = IZ23 = 4 j3
6 j8 4 j18
10 j10
I2
U AB
I3
U AB
Z2
Z3
o
62,6 j18,2
6,1
2,3 j6,1A I 2 6,52A, 2 arctg
69,34 o I 2 6,52 e j69,34 A,
6 j8
2,3
o
62,6 j18,2
3,1
1,7 j3,1A I 3 3,54A, 2 arctg
61,26 o I 3 3,54 e j61, 26 A,
4 j18
1,7
I3
f.o.
I
I2
4.2.88. ----- Celo kolo se moe predstaviti ekvivalentnim kolom prema slici:
R
C
Z1
Co
Z2
gde je Z2 = ZCD
2R
Do
gde je:
Z1 R j
1
C
R
R j
C
R
C jR
Z2
1
RC j1 RC j1 1 jRC
Rj
C
C
(Otpornik 2R i redna veza R + R su paralelno vezani pa daju ukupni aktivni otpor izmeu taaka CD R CD = R.)
Napon izmeu taaka A i B je:
U
U
U AB I AB R CD R CD ,
2R
2
Napon izmeu taaka C i D je:
E
E
ER
R
U CD 2U AB I Z 2
Z2
1
R
1
Z1 Z 2
1 jRC
Rj
R jR 2 C j
1 R R
C 1 jRC
C
6 1 j1 R
2 3R j R 2 C
6R
C
1
1
3R j R 2 C
3
R
R
C
C
C
1
1
1
1
2
j2 R 2 C
2 2 2 2f
0 R C
C
C
RC
R C
1
1
f
159,23 10 3 Hz 159,23kHz.
2RC 2 10 3 10 9
2U AB
ER
2 1 j1
208
4.2.89. ----
1
R
R 1 j
j 1
C1
jR 1
R1
C1
Z1
;
1
R 1 C1 j1 R 1 C1 j1 1 jR 1 C1
R1 j
C1
C1
R2
1 jR 2 C 2
Kako su naponi: U = ( Z1 + Z2 )I; U2 = Z2 I, sledi:
Z Z 2 I
U
1
5 Z 1 Z 2 5Z 2 Z 1 4 Z 2
U2
Z2 I
Z2
R1
R2
4
R 1 jR 1 R 2 C 2 4R 2 j4R 1 R 2 C1
1 jR 1 C1
1 jR 2 C 2
Izjednaavajui realne delove kompleksne jednaine sa leve I desne strane jednaine sledi: R 1 = 4R2
Iz uslova zadatka R1 + R2 = 1 M 4R2 + R2 = 1 M R2 = 200 k; R1 = 800 k.
Na isti nain se izjednae imaginarni delovi jednaine, pa je: R1R2 C2 = 4R1R2 C1 C2 = 4C1
C
C 1 2 2,5pF.
4
4.2.90. ----U V
0,79
1000
U I
2 j4
5
2000
3000 s1
Za = 0 XC = Z = 2R
E = U + U U = E/2 = 1 V.
Za = XC = 0 ( kratka veza ) pa je i napon U = 0 V.
Za = 1000 s1 XC = 106/10001 = 103 = 1 K
2 ( j1)
j 22 j1
2 j4
Z 2
2
2
2,4 j 0,8
2
2
2 j1
5
2 1
2
2
Z 2,4 0,8 2,53K I E = 0,79 mA
Z
3
3
3
3
10 I 0,4 j 0,8 10 U 0,79 10
0,4 2 0,8 2 10 0,79 V.
4.2.91. ----- Kako su napon kalema UL i struja strujnog generatora Ig u fazi, sledi da e struja kalema I L fazno
Ig
R jX 2
R jX 2
R j X 2 X1
jX1
IL
2 10 3 . Da bi struja IL kompleksno bila avreno ( samo ) imaginarna, tada otpori X 1 i
R j X 2 X1
X2 moraju biti meusobno jednaki ( suprotnih predznaka ). To znai da je X 1 = X2 = 100 . U ovom sluaju
struja IL iznosi:
j100
j0,2
IL
2 103
j0,001 j103 , to potvruje tanost reenja.
200 j100 100
200
Reenje zadatka je X1 = 100 . ( Kompleksno j 100 ).
209
4.2.92. ----20 6 10
100 3 6 V.
2
IR i UR ( odnosno UL, jer je UR = UL ) su u fazi, dok e IL da kasni za navedenim naponima za /2.
Kako je IL = UL / L = 6 / 300 = 0,02 A = 20 mA, sledi izraz za trenutnu vrednost struje I L, koji glasi:
UR = UL = IRR =
I L 20 e
j 60
10 j10 3 .
20 cos 60 j sin 60 20 0,5 j
Ig
IL
IR
120
60
f.o.
150
4.2.93. ----a)
B;4
A
U42
C
U14
E = U12
U13
U32
U34
3
b) Taka 4, koja se nalazi na povrini opisanog kruga, nalazi se u taki B, jer e samo u tom sluaju
rastojanje izmeu taaka 3 i 4 biti najvee, i ono e biti jednako preniku kruga. Usled toga sledi da je:
U24 = U14 = IRCR = IRCXC XC = R = 200 .
c) Kako je U34 prenik kruga, sledi da je: U34 = E = 100 V.
d) Fazna razlika izmeu U34 i U12 iznosi /2, to se vidi sa fazorskog dijagrama.
210
4.2.94. ---UL
IL
IL
IS
f.o.
IS
R 2 jX 2
R 2 jX 2
R 2 jX 1 jX 2
Da bi struja IL imala samo imaginarnu vrednost mora biti ispunjen uslov: X1 + X2 = 0 X1 = X2 = 100 .
j100
IL
2 j1mA IL = 1 mA.
200 j100 j100
211
5.1. ----- Kolo se sastoji od paralelne veze G i BL gde je: G = 0,2 S, BL = 0,1 S. itaocu nije problem da tu
vezu i nacrta. Admitanse paralelne veze kompleksno moemo napisati: Y1 = G = 0,2 S i Y2 = jBL = j1 S.
Kako su impedanse paralelne veze: Z1 = R = 1/Y1 = 1/G i Z2 = jXL = 1/Y2 = 1/BL
R = 1/0,2 = 5 I XL = 1/0,1 = 10 .
Ovu paralelnu vezu moemo pretvoriti u rednu. Ukupna impedansa kola je ujedno i impedansa transformisane
redne veze koja iznosi:
Z Z
0,2 j0,1
1
1
Ze 1 2
4 j2 R ' 4 X L ' 2.
Z1 Z 2 Y 0,2 j0,1 0,2 2 0,12
Pretvaranjem paralelne veze RL ( R = 5 i XL = 10 ) u rednu RL vezu dobije se: R = 4 i XL = 2 .
5.2. ----- R1 = 5 , C1 = 31,8 nF;
5.3. ----- Z = R + jXL = ( 6 + j8 ) Y = 1/Z = ( 0,06 j 0,08 ) S G = 0,06 S, BL = 0,08 S,
R = 1/G = 1/0,06 = 16,7 , XL = 1/BL = 1/0,08 = 12,5 ;
5.4. ----- a) R = Z cos = 6 , XL = Z sin = 29,39 Y = 1/Z
R
6
G 2
0,00667S R ' 1 / G 150
900
Z
X
29,39
B L 2L
0,0327S X L ' 1 / B L 30,62.
900
Z
b) Ako impedanse Z1 = R = 6 i Z2 = jXL = j29,39 veemo paralelno dobiju se admitanse koje iznose:
Y1 = 1/Z1 = 1/6 = 0,167 S i Y2 = 1/Z2 = j0,034 S.
Ukupna admitansa je: Yp = Y1 + Y2 = ( 0,167 j0,034 ) S Gp = 0,167 S, BLp = 0,034 S.
Za cos = 0,8 tg = 0,75 ( = 36,87 )
Kako je tg () = B/G B = G tg ( )
Bp = Gptg () =0,167 ( 0,75 ) = 0,125 S Bp = Bx + BLp
Kako jeBp BLp a oba su negativna, tj induktivna, pa sledi da se induktivna provodnost treba poveati. To
e se postii samo dodavanjem jednog kalema paralelno celoj vezi ija je admitansa jednaka:
BxL = 0,125 0,034 =0,091 S. Induktivni otpor dodate admitanse je: XL = 1/BxL = 10,99 .
Navedeni uslov ( cos = 0,8 ) se moe ostvariti i dodavanjem kondenzatora. U ovom sluaju kondenzator se
vee redno sa postojeim kalemom. Ukupni reaktivni otpor treba da je isti, a on iznosi:
X = 1/Bp = 1/0,125 = 8 . Kako je XL = 29,39 XL XC = 8 XC = XL 8 = 21,39 .
itaocu se preporuuje da proveri tanost ovog reenja.
5.5. ----- Rp = 0,357 M, Cp = 197 pF;
5.6. ----- a)
12,3 10 3
I
Y
U
2
123
e j60
e j0
1
3
mS
0,1 10 3 e j60 0,1 10 3 cos 60 o j sin 60 o 0,1 j
2
2
2
G
0,1
0,1
mS; B C 0,1 3 10 3 S 0,1 3 S.
10 3 S
2
2
2
2
G (R)
BC (XC)
17,32 10 9 F 17,32nF.
X C 500011,547 103
212
b)
123 j0
e
U
2
Z
10 4 e j60 10 4 cos 60 j sin 60 5 j5 3 k 5 5 3 10 3
I 12,3
3
j60
10 e
2
1
1
R 5k; X C 5 3 k C
23,09 10 9 F 23,09nF.
3
3
X C 5 10 5 3 10
itaocu nije problem da nacrta rednu vezu RC.
c) Da bi struja pod takom b bila u fazi sa naponom rednoj vezi RC treba dodati na red kalem ija je otpornost
jednaka otpornosti kondenzatora ( XL = XC Z = R ).
Dakle, XL = 5 3 k L = XL/ = 5 3 103/5103 =
3 H.
d) Da bi struja bila u fazi sa naponom kod paralelne veze RC ( pod takom a ), tada se na tu vezu mora dodati
paralelno jedan kalem kroz koji e proticati ista struja kao i kroz kondenzator. U tom sluaju je ukupna struja
jednaka struji kroz aktivni otpor ( I = IR + IC + IL = IR ).
X
11,547 103
IC = IL XC = XL = 11,547103 L L
2,3094H.
5 103
itaocu nije problem da nacrta ovu vezu, kao i da proveri tanost reenja zadatka.
5.7. ----- a) IR = 3 A, IL = 4 A, I = 5 A, b) Z = ( 7,2 + j 9,6 ) , R = 7,2 , XL = 9,6 ;
5.8. ----- impedanse u trouglu su jednake: Z12 = j 100 , Z23 = j 83,3 , Z31 = j 83,3 ,
Pretvaranjem trougla impedansi u zvezdu, sledi:
Z12 Z 31
j100 j83,3
8330
125,1 125,1
Z1
j125,1 jL 1 L 1
0,025H 25mH,
Z12 Z 23 Z 31 j100 j83,3 j83,3 j66,6
5000
Z2
Z12 Z 23
Z12 Z 23 Z 31
j100 j83,3
125,1
j125,1 jL 2 L 2
25mH,
j66,6
Z 23 Z 31
j83,3 j83,3 j104,2 j 1 C 1 1,919 10 6 F 1,919F.
Z12 Z 23 Z 31
j66,6
C
104,2
Crtanje veze za impedanse Z1, Z2 i Z3 je preputeno itaocu.
Z3
5.9. ----- Zy = ( 5 j 5 ) ;
5.10. -----
Z12
Z24
Z2
Z2
1
Z1
0
Z3
Z31
Z23
Z1
Z24
Z3
Z43
Z43
Pretvarajui impedanse Z12, Z23 i Z31, koje su vezane u trougao u mpedanse Z1, Z2 i Z3 sa vezom u zvezdu,
sledi:
Z12 Z 31
5 j3 3 j2 5 j3 3 j2 1,503 j0,856;
Z1
Z12 Z 23 Z 31 5 j3 2 j2 3 j2
10 j7
Z2
Z3
Z12 Z 23
Z12 Z 23 Z 31
Z 23 Z 31
Z12 Z 23 Z 31
5 j3 2 j2 1,02 j0,885;
2 j2 3 j2 0,606 j0,58.
10 j7
10 j7
213
o
3,611
32,65o Z 6,694 e j32,65 .
5,636
5.13. ----- Vitstonov most e biti u ravnotei kada su take C i D na istom potencijalu ( U CD = 0 I5 = 0 ).
Kako je prema drugom Kirhofovom zakonu: UCD + I1Z1 I2Z2 = 0 0 + I1Z1 I2Z2 = 0 I1Z1 = I2Z2.
Na isti nain se dobije da je: I3Z3 = I4Z4.
Prema tome, most e biti u ravnotei kada je: I1Z1 = I2Z2 i I3Z3 = I4Z4.
Istovremeno su i struje: I1 = I3, odnosno I2 = I4, jer je struja I5 = 0.
Deobom navedenih jednaina dobije se opti uslov ravnotee Vitstonovog mosta:
I 1 Z1 I 2 Z 2
Z
Z
1 2 Z1 Z 4 Z 2 Z 3
I 3 Z3 I 4 Z 4
Z3 Z 4
Z1 Z 2
Z1 Z 4 Z 2 Z 3
Z3 Z 4
50,35510 3 Hz 50,355kHz.
LC
2 LC 2 0,025 400 10 12 2 10 10 6
5.16. ----- a)
Z1 = R1 = 2R2 ; Z2 = R2 ; R3 = R4 = R; C3 = C4 = C; Z 3 R 3 j
1
R 4 j
C 4
Z4
1
R4 j
C 4
1
1
R j
;
C 3
C
R
R
C jR
.
RC j1 RC j1 1 jRC
C
j
R
1
1
R 2 R j
2R R j
1 jRC
1 jRC
C
C
1
1
1
1
2R R j
jR 2 C R j
jR 2 C 2 2 2
2f
C
C
RC
R C
1
1
f
497,6Hz .
2RC 6,28 80 4 10 6
Z 1 Z 4 Z 2 Z 3 2R 2
214
b)
U
240
1A.
R 1 R 2 160 80
Zbog ravnotee mosta, mora biti zadovoljen uslov:
Z1I1 = Z3I3 , pa je:
Z
160
160
160
I 3 I 4 1 I1
1
1 j1A.
1
1
Z3
80 j80
80 j
80 j
C
6,28 497,6 4 10 6
Ukupna struja kola je:
I = I1 + I3 = 1 + 1 + j1 = ( 2 + j1 ) .
I1 I 2
RC
most se dovodi u ravnoteu promenom otpora R ili promenom kondenzatora C. Poto je R3 = R4 = R, treba
istovremeno menjati oba otpora kako bi njihovi otpori u svakom trenutku bili jednaki. Isti je sluaj ako se most
dovodi u ravnoteu promenom kondenzatora C ( C3 i C4 se istovremeno menjaju ). Kako je to ostvareno kod
otpornika vidi se iz same slike. Na slian nain se to radi i sa promenom kapaciteta kondenzatora.
R3
R4
5.17. ----- Z1 = ( 1,7 j 2,7 ) , R1 = 1,7 , C1 = 1,175 mF, I = ( 27 j 8 ) A, I = 28,3 A;
5.18. ----- a) Iz uslova ravnotee mosta sledi:
Z Z
40 40
Z4 2 3
2,462 j19,692.
Z1
10 j80
Kako je pri ravnotei mosta struja u impedansi Z5 jednaka nuli, tada se impedansa Z5 moe iskljuiti iz kola
( beskonaan otpor ) ili umesto nje uspostavimo kratku vezu ( otpor jednak nuli ). Uzima se ona varijanta koja
jednostavnije reava zadatak. Ako Z5 iskljuimo iz kola, ukupna impedansa kola je:
Ze
Z1 Z 2 Z 3 Z 4
Z1 Z 2 Z 3 Z 4
Z e 90 j60.
a) Struje u kolu iznose:
E
154
I
1,185 j0,79A;
Z e 90 j60
92,462 j60,308
I1 I 2
U
E I Z 154 1,185 j0,79 50 j60 47,385 j31, ,59
0,018 j0,603A;
Z1 Z 2 Z1 Z 2
10 j80 40
50 j80
I3 I4
U
47,385 j31,59
1,202 j0,186A;
Z 3 Z 4 40 2,462 j19,692
I 5 0A.
c) Fazorski dijagram napona i struja se ostavlja itaocu da sam nacrta, ime e proveriti tanost reenja
zadatka ( Preporuuje se razmera: 1 cm = 5 A = 10 V ).
215
2,5 3
40 3 6,25 3 40 3 250 3 W;
I = U/Z = 200/80 3 = 2,5 3 /3 A; P = I R =
3
9
3
S = UI = 2002,5 3 /3 =
500 3
VA;
3
2
500 3 250 3
Q S P
3 3
Q L I 2 L
I 2
250
2,5 3
1000
3
250000 3 62500 3
562500
250VAr .
9
250
250 3
0,12H 120mH.
6,25 3 6250
1000
9
PK UI cos
UI cos 220 10 0,9
PU
2475W.
PU
PU
0,8
6.13. ----- I = 2 A;
6.14. ----- P = 2 000 W, Q = 1 500 VAR, S = 2 500 VA, R = 4 , XC = 5 ;
W
WL 84500
86000
301,786KVAr ; P J
307,143KW ;
t
280
t
280
Q'
cos ' 0,9 ' 25,84 tg' 0,484 tg'
Q' Ptg' 307,143 0,484 148,756KVAr .
P
Q
Da bi se kompenzirala reaktivna snaga od 301,786 KVAr ( kalem ), ovom kolu se dodaje kondenzator na
kojem e se javiti ukupna reaktivna snaga od: QC = Q Q = 301,786 148,756 = 153,03 KVAr.
Kompenzirana reaktivna energija ( oduzeta kondenzatorom ) iznosi:
WC = QCt = 153,03280 = 42848,4 KVArh.
216
6.17. ----- Aktivna snaga drugog motora je: P2 = P P1 = 1,8 0,98 = 0,82 kW.
Ukupna reaktivna snaga se dobije iz izraza: tg = Q/P Q = Ptg .
= arc cos 0,8 = 36,87 Q = 1,8tg 36,87 = 1,35 kVAr.
Kako je faktor snage prvog motora cos1 = 0,74 1 = 42,27 tg 1 = 0,909 , pa je reaktivna snaga prvog
motora: Q1 = P1tg1 = 0,980,909 = 0,891 kVAr.
Reaktivna snaga drugog motora je: Q2 = Q Q1 = 1,35 0,891 = 0,459 kVAr.
tg 2 = Q2/P2 = 0,459/0,82 = 0,56 2 = 29,24 cos 2 = 0,873.
6.18. ----- S = UI = 9 VA, Q = S/2 = 4,5VAr, P S 2 Q 2 81 20,25 7,79W .
P = RI2
Aktivni otpornik je :R = P/I2 = 7,79/0,052 = 3 117,7 ,
Kapacitivni otpor kondenzatora iznosi: XC =1/C = UC/I = 2400 , pa je
kapacitet kondenzatora : C = 1/XC = 1/23,145002400 = 133109 F = 133 nF.
Ukupni reaktivni otpor ( reaktansa ) je: X = XL XC = Q/I2 = 4,5/0,052 = 1800 .
Induktivni otpor kalema je: XL = L = X + XC = 1800 + 2400 = 4200 , a
induktivnost kalema: L = XL/ = 1,34 H.
6.19. ----- Struja sijalice je IS = PS/US = 25/24 = 1,042 A.
Ako sijalicu prikljuimo preko kondenzatora na napon U = 250 V, kroz sijalicu e proticati srednja vrednost
naizmenine struje ( koja se dobije iz koliine naelektrisanja ). Kako se kondenzator naizmenino puni, odnosno
prazni preko sijalice, na njemu je prisutan napon od 250 V ( kada je kondenzator potpuno pun IC = 0, pa na
njemu vlada napon od 250 V). Kako e kroz sijalicu proticati srednja vrednost naizmenine struje koja iznosi
IS = 1,042 A , njena maksimalna i efektivna vrednost je:
I
2I
I
IS m I m S
1,635A I m 1,16A. U kolu je sada prisutan samo kapacitivni otpor
2
2
kondenzatora, jer termogeni otpor sijalice ini samo kratku vezu ( otpor sijalice je zanemarljiv u odnosu na otpor
kondenzatora napon UC = U ), pa je kapacitet kondenzatora jednak:
U
1
I
1,16
XC
C C
14,77510 6 F 14,775F.
C
I
U C 250 314
6.20. ----- Y = ( 0,035 j 0,047 ) S;
6.21. ----- a) Z R 2 X 2 6 2 8 2 10 cos
R 6
b)
6 j8 jX C 8X C j6X C 6 j8 X C 48X C j36X C j64X C 64X C j8X C 2 6X C 2
Z1
2
6 j8 jX C
6 j8 X C 6 j8 X C
6 2 8 X C
6X C 16X C
2
Z1
8X C 100X C
2
cos 1
R1
Z1 R 1
Z1
36 8 X C
36 8 X C
Kako kompleksna impedansa ima samo realnu komponentu, sledi:
8XC2 100XC = 0 8XC2 = 100XC XC = 12,5 .
Kapacitet kondenzatora je:
1
1
1
XC
C
254,78 10 6 F 254,78F.
C
X C 314 12,5
itaocu se preporuuje da proveri tanost reenja.
2
217
UV PW
9680
p
400
Pm
4840
200
PS
Um
ts
200
400
T
P2 S 2 Q 2 15 2 9 2 12W .
2
218
6.29. ----- a) cos = P/S S1 = P1/cos 1 = 4,6 kVA S1 = P1 = 4,6 kVA,
S2 = S2( cos 1 + jsin 2 ) = 11,5( 0,62 +j0,784 ) = ( 7,13 + j 9,02 ) kVA,
S3 = S3( cos 3 jsin 3 ) = 6,9( 0,8 j0,6 ) = ( 5,52 j 4.14 ) kVA,
b) S = S1 + S2 + S3 = ( 17,25 + j4,88 ) kVA P = 17,25 kW; Q = 4,88 kVAr,
S P 2 Q 2 17,25 2 4,88 2 17,927kVA .
U
1002 100 2
2,92A .
Z
48,51
Aktivna snaga kola je: P = I2Re = 2,92237,65 = 319,99 W;
I
6.33. ----- Zadatak se najjednostavnije moe reiti koristei fazorski dijagram. Pri crtanju fazorskog dijagrama
pretpostavimo da je struja koja prolazi kroz rednu vezu RL u faznoj osi. U tom sluaju je sa strujom I RL napon
UR u fazi, a napon UL fazno prednjai struji IRL za 90. Struja IS je u fazi sa UL, pa su ovi vektori paralelni
( poetni ogao im iznosi 90 ). Struja kondenzatora IC fazno prednjai svom naponu U (napon na paralelnoj vezi)
za 90.
IRL
IS
IC
RL
UL
UR
IRL
f.o.
sin
I RL
I RL I C sin 2,24 10 3 sin 29,57 o 10 3 A 1mA
IC
219
6.34. -----
U13
UL
U23
23
UR2
U12
U 13 U 12 U R 2 U L U 12 U 23 cos 23 U 23 sin 2 23
2
U 13 U 12 U 23
1452 1002 1002
0,05125 23 87,06 o
2U 12 U 23
2 100 100
2
cos 23
76,56 10 6 F 76,56F.
2
64 1600
Z1
R XL
b) Impedansa pre ukljuenja prekidaa je iznosila: Z1 R 2 X L 40,792 ,
2
208.
R jX L jX C
8 j40 j41,598
Odnos izmeu struja iznosi:
U
I1
Z
Z
208
1 2
5,1
U
I2
Z1 40,792
Z2
220
6.39. ----2
U
R
R
I R
P
R
Q IL2XL U
XL
X L
U2
X
R
Q 4
R2 L
R
X
P 3
U
L
XL
10
2
2
U
U
100
U
2
2
5W .
Vatmetar e izmeriti snagu koja iznosi: P I R R 2 R
R
10
2 10
R
Z
S 10 j20
2 j2A I W 2 2 2 2 2 2 A I W 2 2 e j45 .
R 2 jX C 20 j20
Napon na vatmetru ( primenom II Kirhofovog zakona ) je:
UW = IR1 + IWR2 = 210 + ( 2 + j2 )20 = 20 + 40 + j40 = ( 60 + j40 ) V UW = 72,11;
tg Uw = 40/60 Uw = 33,69 UW = 72,11ej33,69.
Fazni pomak izmeu napona na vatmetru UW i struje vatmetra IW je jednak razlici njihovih poetnih uglova:
W = Uw Iw = 33,69 45 = 11,31.
Vatmetar e pokazivati aktivnu snagu, koja iznosi:
PW = UWIWcosW = 72,112,82cos(11,31) = 199,4 W.
221
6.45. ----
U2
U1
2
2
E
E
R E R E W;
R
P I 2 R
Rg R
4R
2R
Ze
b) = P/P = 0,5 ( 50 % ), jer je ukupna aktivna snaga koju proizvodi generator jednaka: P = P + Pg = 2P.
2
6.49. ----3 j410 2,973 j2,162 R 2,973; X 2,162; Z 2,9732 2,1622 3,676.
Z
e
e
3 j4 10
Ukupna struja ( P = I2Re ) je : I2 = P/Re = 1 100/2,973 = 370 I = 19,235 .
Napon na celoj vezi iznosi: U = IZ = 19,2353,676 = 70,71V.
Struje po granama su: I1 = U/Z1 = 70,71/5 = 14,14 i I2 = U/Z2 = 7,071 .
Pojedinane snage za svaki od otpornika iznose:
P3 = I123 = 600 W; QL = I124 = 800 VAr i P10 = I2210 = 500 W.
6.50. ----- R = 3 , L = 12,7 mH;
6.51. ----- R = 2,6 , XC = 2,6 ( C = 64,1 F );
6.52.----- RV = l/S = 0,05 ; XC = 1/C = 10,616 .
Pre zatvaranja prekidaa:
R 1,75
0,781
Z 2,241
222
a posle zatvaranja:
R jX jX C
1,7 j1,4 j10,616 0,05 14,862 j18,047 2,231 j1,21
Z' R V
0,05
R jX jX C
1,7 j1,4 j10,616
1,7 j9,216
2,231
0,879.
2,538
Ukupna struja u prvom sluaju je: I = U/Z = 102,63 A, a u drugom sluaju: I = U/Z = 90,62 .
Snaga gubitaka u napojnom vodu, kada je prekida iskljuen je:
PV = I2RV = 526,67 W,
A kada je ukljuen je:
PV = I2RV = 90,6220,05 = 410,62.
Promena snage gubitaka u napojnom vodu je:
PV = PV PV = 116,05 W.
6.53.----- Admitanse po granama su:
1
1
Y1
0,16 j0,12S;
Z1 4 j3
2
U
P
U2
15000
R 2
P2 I 2 R 2
U 2 G 2 Y 2 G 2 22
1,042S;
R
R
U
1202
2
2
P3
S
U
60
75000
S 3 UI 3 U
U 2 Y3
75kVA Y3 32
5,208S 3 36,87 o
Z3
cos 3 0,8
U
1202
2
Y 3 5,208 e j36,87 5,208 cos 36,87 o j sin 36,87 o 5,2080,8 j0,6 4,167 j3,125S.
Ukupna admitansa kola ( pre ukljuenja kondenzatora ) je:
Y123 = Y1 + Y2 + Y3 = 0,16 j0,12+1,042 + 4,167 j3,125 = ( 5,369 j3,245 ) S.
Ukupna admitansa nakon ukljuenja kondenzatora iznosi:
Y = Y123 + YC = 5,369 j3,245 + jBC = 5,369 + j ( BC 3,245 ) S.
Kako ukupna admitansa nakon ukljuenja kondenzatora ima samo realnu vrednost ( cos = 1 ), sledi:
3,245 3,245
BC = 1/XC = C = 3,245 C
10,3310 3 F 10,33mF.
314
o
Z R 2 2X C X C R 2 X C X C Z 2 R 2 35,98 C
2
1
88,52 10 6 F 88,52F;
XC
2
10 2 5 60 6000 2 J 6 2 kJ .
b) W = I Rt =
2
2
223
6.57. ----- Maksimalna struja sijalice je: I = P/U = 20/120 = 0,167 , jer ona ima samo termogeni otpor.
Otpor sijalice ( termogeni ) je: R = U/I = 720
Ako sijalicu prikljuimo na napon U = 220 V, njena impedansa, pri maksimalnoj struji, iznosi:
Z = U/I = 1 320 .
Kapacitivni otpor kondenzatora je: X C Z 2 R 2 1106,35.
Kapacitet kondenzatora je: C = 1/XC = 2,879 F.
Ako umesto kondenzatora ubacimo kalem, njgov induktivni otpor mora biti jednak otporu kondenzatora, pa je:
XL = L = XC = 1106,35 L = 3,523 H.
6.58. ----- a)
U L I Z L I R 2 L 4 2 2 31,4 2 125,85V.
Iz fazorskog dijagrama se vidi da jefazni pomak izmeu
napona na kalemu UL i struje I jednak:
L
L arctg
86,36 o
RL
2
UL
UXL
UXL
L
US
URL
Ako napon na kalemu razloimo na njegove komponente, odnosno predstavimo ga kompleksno, sledi:
UL = ULej86,36 = 125,86 ( cos 86,36 + jsin 86,36 ) = ( 7,99 + j125,61 ) V URL = 7,99 V; UXL = 125,61 V.
Naponi URL + US, UXL I U ine pravougli trougao ( vidi dijagram ), pa je:
U
220
R L
P' I' 2 R L
2 97,78W .
Z
31,46
L
c) Sijalice e koristiti maksimalnu snagu kada se usaglase impedanse: ZS = ZL = ( 2 j31,4 ) .
Dakle, sijalice bi trebale da imaju termogenu otpornost od R = 2 i kapacitivnu od XC = 31,4 . To se
postie tako to se sijalicama na red dodaje kondenzator otpornosti 31,4 i ukupnim termogenim otporom
sijalica od 2 .
Ukupna impedansa kola je, u ovom sluaju : ZU = ZS + ZL = 2RL = 4 ( dolo je do rezonanse ).
Ukupna aktivna snaga koju koriste sijalice, a toliki su i Dulovi gubici na prigunici, iznosi:
2
U
220
R S '
P' I' 2 R S '
2 6050W .
Z
4
U
Treba imati u vidu da e i na kalemu da se gubi snaga od 6050 W ( zagrevanje kalema ). Zbog toga presek
kalema mora biti dovoljno velik da on nebi pregoreo ( Treba da izdri jainu struje od I = U/Z U = 55 A).
Preporuuje se itaocu da uporedi optereenje prigunice pod takama b i c i da na osnovu toga izvue
potreban odgovor, da li je ovaj reim rada prihvatljiv.
2
6.61. ----I
I1
IC
I2
IR
3,9mA.
2I 2
25
224
6.62. ----I
I1
IC
I2
IR
Struja kondenzatora IC =
I1 I R 6 2 3,9 2 4,56mA.
2
I 2 I R 2 I C 2
5 3,92 4,562
10mA.
nR s Z
U
U Z
I 2 nR s I 2
Z nR s I 2
nR
Z
Z
Z
s
1
1
Z nR s
Z1
Struja I2 ne zavisi od broja sijalica samo ako je
nR S Z
Z
nR s 0
1 0 Z Z1 .
Z1
Z1
U
,
Z
U
I2
f.o.
225
6.65. ----- Ukupna aktivna snaga kloa je jednaka zbiru svih pojedinanih snaga ( P = P 1 + P2 + P3 ), pa je
aktivna snaga prve impedanse jednaka:
P1 = P P2 P3 = 400 W.
2 = 3 = 36,87 ( ind.) tg 2 = tg 3 = 0,75.
Kako je, iz trougla snaga, tg = Q/P
Q1 = P1 tg 1 = 400140/20 = 2 800 VAr;
Q2 = P2 tg 2 = 6000,75 = 450 VAr i
Q3 = P3 tg 3 = 1 0000,75 = 750 VAr U = 1 000 V;
Ukupna reaktivna snaga kola je ( sve impedanse su induktivnog karaktera ):
Q = Q1 + Q2 + Q3 = 4 000 VAr.
Ukupna prividna snaga kola je:
S P 2 Q 2 20002 40002 4 10 6 16 10 6 20 10 3 2 10 3 5 VA .
Kako je P1 = I12R1, pa je ukupna struja u kolu :
P1
R1
I I1
400
20 2 5 A .
20
S 2 10 3 5
1000V .
I
2 5
E 2 20 2
E
E
6.68. ----IC
I =I La
IL
U
ILx
f.o.
IC
I sin L
5 sin 30 o
L
41,47 10 6 F 41,47F.
U
U
2 40 240
226
6.69. ----- a) S = UI = 4 000 VA cos = P/S = 2 000/4 000 = 0,5.
b)
Iz fazorskog dijagrama odredimo aktivnu i reaktivnu
komponentu struja I ( Ia i Ix ). One iznose:
IC
Ia = I cos = 200,5 = 10 ,
Ix = I sin = 17,32 .
Ia
U
Aktivna komponenta struje Ia je ista i za struju I kao i
za
ukupnu struju I nakon ukljuenja kondenzatora.
I
f.o.
x
2
j 2
10 j20
2
2
2
R jX R jX
R X
R X
R X2
RX 2
10 RX 2 10 R 2 X 2 ...........1
R 2 X2
R 2X
20 R 2 X 20 R 2 X 2 ..........2
R 2 X2
Ako prvu jednainu pomnoimo sa ( 2), sledi:
2RX2 = 20( R2 + X2 ) .. (1)
R2X = 20( R2 + X2 ) .. (2)
2RX2 + R2X = 0 R2X = 2RX2 R = 2X
4X2X = 20( 4X2 + X2 ) 4X3 = 100X2 X = 25 R = 50 .
Prijemnik se sastoji od paralelne veze otpornika R = 50 i kalema induktivnog otpora XL = 25 .
6.72. ----- Analitiki izraz za struju i napon u kolu je:
i = 5 2 sin ( 800 t + /6 ) mA i
U = IR = 10 V u = 10 2 sin ( 800 + /6 ) V.
Analitiki izraz za snagu u kolu je:
pR = ui = Umsin ( t + ) Im sin ( t + ) = Um Im sin2 ( t + ) = UmImsin (2t + ) /2
pR = UI 1 cos 2 ( t + ) = 50 1 cos ( 1 600t + /3 ) mW.
Napomena! Pogledati teoretsko objanjenje Snaga u kolu naizmenine struje u R kolu.
Na grafikom dijagramu je predstavljena struja, napon i snaga.
227
u ; i ; pR
PRm
pR
Um
Im
TP
Tu = Ti
Iz ovog analitikog izraza za snagu u savrenom kalemu mogu se izvui sledei zakljuci:
1) Maksimalna vrednost snage je: PLmax = UI = 20 mW.
2) Kruna uestanost snage kalema je dva puta vea od uestanosti struje i napona kalema, pa je:
pl = 2 = 2104 rad/s.
3) Srednja vrednost snage kalema je jednaka nuli, to se vidi sa grafikog dijagrama. Ova srednja
vrednost snage je ujedno i aktivna snaga, koja je kod savrenog kalema jednaka nuli:
P = PS = 0.
Navedene konstatacije se potvruju i na grafikom ( vremenskom ) dijagramu, prikazanom na slici.
228
iL;uL;pL;wL
WLm
wL
iL
ILm
PLm
pL
uL
Um
Tw = Tp
Tu = Ti
L I m sin t
2
3
LI
Li 2
LI 2
wL
m sin 2 t
1 cos 2 t
2
2
2
3
2
3
w L 10 6 1 cos 2 10 4 t
J .
3
Iz ovog izraza se vidi da magnetna energija kalema ima dva puta veu krunu uestanost od uestanosti struje i
napona, i da se enewrgija menja od Wmin = 0 do Wmax = Li2 = 2106 J.
Iz grafikog dijagrama, kao i analitikog izraza, se moe zakljuiti da energija kalemu dolazi kada struja raste
u svom apsolutnom iznosu ( bez obzira na smer ). Kada struja raste od nule ka maksimalnoj vrednosti ( apsolutni
iznos ), tada e izvor svoju elektrinu energiju pretvoriti u magnetnu energiju kalema. Energija dolazi kalemu
kada je struja u porastu. U ovim intervalima, kada je energija u porastu, snaga koju prima kalem je uvek
pozitivna, jer su napon i struja u ovim intrevalima istog smera. Pri tom e snaga promenuti sve svoje vrednosti
( raste od nule do maksimalne vrednosti i pada do nule ). Energija kalema je maksimalna u trenutcima u kojima
je struja kalema maksimalna ( po apsolutnoj vrednosti ). Kada je energija kalema ( struja ) maksimalna napon
kalema je jednak nuli. Kada struja po apsolutnoj vrednosti opada od maksimalne vrednosti do nule opada i
magnetna energija kalema, to znai da e se predhodno primljena energija kalema troiti, odnosno, ponovo se
vraa izvoru ( magnetna energija kalema se pretvara u elektrinu ). U ovim intervalima napon raste od nule ka
maksimalnoj vrednosti. Snaga koju kalem prima u ovim intervalima je negativna, jer su smerovi napona i struje
suprotni. I u ovom intervalu snaga promeni sve svoje vrednosti ( kao i kod pozitivnog poluperioda ). Kada je
struja kalema jednaka nuli, tada je i energija kalema jednaka nuli, dok je napon na krajevima kalema maksimalan
po svojoj apsolutnoj vrednosti.
Iz navedenog se moe zakljuiti da pri prostoperiodinoj naizmeninoj struji, energija osciluje :
iz izvora ( elektrine ) prelazi u magnetnu energiju, a zatim se sva iz magnetne ( magnetnog polja ) vraa u
elektrinu ( izvoru ostatku kola ). Kako se ovde radi o povratnom procesu, sledi da je ukupna aktivna snaga
kalema jednaka nuli, to se vidi iz grafikog dijagrama. Ova aktivna snaga se moe izraunati i matematiki
( via matematika ), gde je:
PL
1
T
p L dt
1
T
UI sin 2t dt 0
0
229
6.74. ----- a)
Analitiki izrazi za napon i struju su:
u = 1,2 2 sin ( 105 t + /4 ) V;
I = U/XC = CU = 1051001091,2 = 12103 = 12 mA
i = 12 2 sin ( 105 t + /4 + /2 ) = 12 2 cos ( 105 t + /4 ) mA.
Trenutna snaga ( analitiki izraz ) koju prima kondenzator je:
pC = ui = Um sin ( t + )Im cos ( t + ) = UI sin 2 ( t + )
pC = 14,4 sin 2 ( 105 + /4 ) = 14,4 sin ( 2105 + /2 ) mW.
Maksimalna snaga koju prima kondenzator iznosi:
PCm = UI = 14.4 mW.
Kruna uestanost snage je dva puta vea od uestanosti napona, jer je:
pc = 2u = 2105 rad/s.
Aktivna snaga generatora je jednaka nulu, to se vidi iz grafikog dijagrama. Aktivnu snagu moemo dobiti
matemetikim putem ( via matematika ), gde je:
1
P=
T
dt 0
WCm
wC
Um
u
pC
Im
PCm
t
Tp = Tw
Tu = Ti
Kondenzator prima energiju od izvora u onim intervalima u kojima napon po svojim apsolutnim vrednostima
raste od nule do maksimalne vrednosti ( struja opada po apsolutnoj vrednosti sa maksimalne vrednosti na nulu ).
Snaga koju prima kondenzator u ovin intervalima je pozitivna, jer su napon i struja istog predznaka.
230
Energija kondenzatora je maksimalna kada je napon na kondenzatoru postigao svoju maksimalnu vrednost
( po apsolutnom iznosu ). Struja kondenzatora je u tom trenutku jednaka nuli, jer je kondenzator dostigao
maksimalno optereenje ( maksimalno napunjen ).
Kada doe do pada napona po svojoj apsolutnoj vrednosti ( od maksimalne vrednosti ka nuli ) energija
kondenzatora ( elektrostatika energija ) se vraa nazad u elektrinu, tj kondenzator vraa energiju izvoru. Struja
kondenzatora, u ovim intervalima, raste po apsolutnom iznosu od nule do maksimalne vrednosti ( dolazi do
pranjenja kondenzatora rastereenja ). U ovim intervalima je snaga kondenzatora negativna, jer su napon i
struja suprotnih predznaka.
Energija kondenzatora opada sa maksimalne vrednosti na nulu kada i napon opada sa maksimalne vrednosti na
nulu ( u i w su u fazi ).
Navedena analiza dovodi do zakljuka da se, pri prostoperiodinim naizmeninim strujama odvija povratni
proces ( kao i kod L kola ). Energija oscilira: Iz izvora se prenosi ( pretvara ) u energiju kondenzatora, a
zatim se sva iz kondenzatora vraa u energiju izvora ( elektrinu ).
Aktivna snaga kondenzatora je srednja snaga kondenzatora nastala u vremenskom intervalu T ( jednoj
periodi ). Ova snaga je jednaka nuli, to se vidi sa dijagrama.
Iz analitikog izraza za energiju
U2C
1 cos 2t
wC
2
U2C U2C
U2C U2C
wC
cos2t 2 2t 2 w C
U 2 C WCm
2
2
2
2
Iz ovog izraza se vidi da je maksimalna energija kondenzatora jednaka:
WCm = U2C
6.75. ----- Da bi se zadatak lake reio predhodno nacrtati fazorski dijagram, koji je predstavljen na slici.
Koristei kosinusnu teoremu odredimo ugao :
U2 = UL2 + UC2 2ULUC cos
2
2
U U C U 2 1362 50 2 1002
cos L
0,809
2U L U C
2 136 50
UL UC
UL
Ux
URL
UC
36 o L 90 o L 54 o
Napon na realnom kalemu sadri aktivnu ( termogenu ) i
reaktivnu ( induktivnu ) komponentu, koje iznose:
UR = UL cos L = 80 V i UL = UL sin L = 110 V.
Traeni cos se odredi iz fazorskog dijagrama i on iznosi:
U
cos RL 0,8
U
6.76. ----- Q1 = Q2 = 2,5 VAr (oba kap. ) , jer je Q = Q1 + Q2 = 5 Var; Q1 = I2X1, Q2 = I2X2.
Oito je da su reaktivni otpori ( kapacitivni ) za oba prijemnika jednaki. Oni iznose:
B2 = XC/Z22 XC = X1 = X2 = B2Z22 = 2 k.
Aktivni otpor R2 je:
2
2
R 2 Z 2 X 2 1k ;
Struju u kolu izraunamo iz reaktivne snage drugog prijemnika, gde je:
Q2 X2I2 I
Q2
X2
2,5
0,00125 0,0354A 35,4mA;
2 10 3
Z R 1 R 2 X1 X 2 R 1 R 2 Z 2 X1 X 2 5,662 4 2 4k.
pa je aktivni otpornik prvog prijemnika jednak:
R1 = 4 R1 = 3 k.
2
231
6.77. ----- Drugi prijemnik je kapacitivnog karaktera ( Q2 0 ), dok je prvi prijemnik induktivnog karaktera ,
jer je ukupna reaktivna provodnost B2 0 ( pravladava induktivno optereenje ).
( B2 ).
Struju u kolu odredimo na osnovu reaktivne snage drugog prijemnika, gde je: Q 2 = I2X2
Q2
35,4 10 3 A 35,4mA.
X2
Be
6000.
2 1,25 10
2 1,25 10 4
Kako nam kvadratna jednaina daje samo jedno reenje ( XL1 = XL2 = XL ), induktivna otpornost prvog
prijemnika iznosi: XL = X1 = 6 000 = 6 k.
X L1
I1
181,87V
I 1 cos 1 0,5526 0,995
232
I
U
I1
Ukupna struja u kolu je:
I = I1 + I2 = ( 0,8 j0,6 )I1 + ( 0,9 + j0,436 )3I1 = ( 3,5 + j0,708 )I1.
Fazni pomak struje u odnosu na faznu osu ( napon ) je:
0,708I1
tg
0,202 11,44 o (kapac).
3,5I1
Faktor snage kola je: cos = cos(11,44) = 0,98.
6.80. ----I1 U 1 = 90 ( struja prednjai naponu za /2 ).
Kako su sve struje jednake, a ukupna struja je jednaka:
I = I1 + I2 , sledi, da vektori ovih struja ine jedan
jednakostranini trougao. Na osnovu ove injenice oito je
da je ugao = 30 ( 1 = 60 ).
Aktivna snaga kola je:
I1
60
U
I2
Q2
X2
360 10 3
0,03A 30mA.
400
Z 2 R 2 X 2 500.
2
U2
U2
2
R 1
U 2 G 1 Q1 I1 X 1
U 2 B1
R1
X1
R1
2
X1
2
Z1
Z1
aktivna i reaktivna otpornost prvog prijemnika je: R1 = G1Z1 = 800 i X1 = B1Z12 = 600 ( kap ).
233
6.82. ----- Trougao snaga i provodnosti za celo kolo prikazan je prema slici
Ye
Pe
Be
Ge
Qe
Se
0,04 10 3 S 0,04mS,
6
6
6
3 2
3 2
25
10
100
10
125
10
Z1
5 10 10 10
X1
10 10
0,08 10 3 S 0,04mSinduktivno.
6
125
10
Z1
Admitansa prvog prijemnika je:
B1
Admitansa celog kola je: Y G e B e 0,142 0,02 2 10 3 0,02 10 3 2 104 S 0,1 2 mS.
2
U2
U 2G e ,
Re
pa je efektivna vrednoast prikljuenog napona:
Aktivna snaga celog kola je: Pe I 2 R e
Pe
Ge
5,6
200V .
0,14 10 3
234
X1
6
arctg 63o 20' ind.
R1
2
Ako za napon U23 uzmemo da mu je poetni ugao jednak nuli ( nalazi se u faznoj osi ), tada se dobije fazorski
dijagram prikazan na slici:
6.83. ----- Fazni pomak izmeu napona U12 i struje I1 je: 1 arctg
U12
UL1
I1
UR1
2
U23
12640
U 13
R 12
Z12
Z
P12
I R
R
8,46 2
4
1,5 1 2 12
1,5 3 2 12 1,5
Z R3
3
Reaktivna otpornost impedanse Z3 je:
X 3 Z 3 R 3 6k.
2
2,4 j2,4k.
Z1 Z 2 Z 3 '
3 j6 1 j2 6 j6
10 j10
Fazna razlika izmeu struje I ( ukupna struja ) i napona U13 ( ukupni napon napon na paralelnoj vezi ) je:
2,4
' arctg
45o ind..
2,4
a drugo reenje je:
Z Z 2 Z 3 ' ' 4 j4 6 j6
Z' ' 1
4,62 j0,92k.
Z1 Z 2 Z 3 ' '
4 j4 6 j6
Fazni pomak izmeu napona U13 i struje I iznosi:
0,92
' ' arc
arctg0,199 11,26 o ind..
4,62
6.84. -----
U1
1
2
P1 = S1cos1 = 0,5 2 W i
I
P2 = S2 cos 2 = 3,5 2 W
Reaktivne snage prijemnika su:
Q1 = S1 sin 1 = 0,5 2 VAr i
U2
235
3,5
2 VA .
S1 P1 jQ 1 0,5 2 j0,5 2 VA ,
S 2 P2 jQ 2
Ukupna prividna snaga celog kola iznosi:
2 j3,5
S S1 S 2 4 2 j3 2 VA S 4 2 3 2 50 5 2 VA .
Dakle, ukupna aktivna, reaktivna i prividna snaga u celom kolu je:
2
P = 4 2 W,
aktivna:
S = 5 2 VA.
6.85. ----I
2
1
IC2
IRLa
U
RL
I
IRLx
IC1
IRL
7,58A.
U cos RL 220 0,6
Ako struju IRL, prema fazorskom dijagramu, razloimo na njene
komponente IRla i IRLx one iznose:
IRla = IRLcosRL = 7,580,6 = 4,548 .
IRLx = IRLsin RL = 7,580,8 = 6,064 .
Vezivanjem kondenzatora paralelno na prijemnik RL fazni pomak izmeu ukupne struje I i napona U iznosi:
= arc cos 0,9 = 25,84.
Ovaj fazni pomak moe biti i pozitivan 1 ( prevladava ind. optereenje ) i negativan 2 ( kap. optereenje ).
Iz izraza:
I
I
tg1 RLx C 1 I RLx I C 1 I RLa tg1
I RLa
tg 2
I C 2 I RLx
I C 2 I RLx I RLa tg 2
I RLa
izraunamo struje koje prolaze kroz kondenzator kapaciteta C. One iznose:
IC1 = IRlx IRLatg 1 = 6,064 4,548tg 25,84 = 6,064 2,203 = 3,861 i
IC2 = IRLx + IRLatg 2 = 6,064 + 2,203 = 8,267 .
U
C U , kapacitet kondenzatora iznosi:
Kako je struja kondenzatora jednaka I C
1
C
I C1
3,861
C1
55,89 10 6 F 55,89F,
U 314 220
I
8,267
C 2 C2
119,67 10 6 F 119,67F.
U 314 220
Poto se ostvari ista ukupna struja I ( isto optereenje mree ) i sa C 1 i sa C2 logino je da se sa stanovita
praktinosti uzima ona varijanta koja je ekonominija. To je varijanta sa C1 = 55,89 F, jer je ovaj kondenzator
zbog manje kapacitivnosti i manjih dimenzija u odnosu na C2.
236
IC
.
I RL
I RL
Z Z
Z2
Kako je I C
IRL
U
U C , dobije s
1
C
LI
L I 2
Li 2
wL
WL max m
2
2
2
2
6.88. -----
U2
220 2
U
LI 2 L
0,491J .
2f 2 L 3142 1
2fL
C Um
2
C U 2
Cu 2
WC max
CU 2 10 6 10 103 100J.
2
2
2
Da bi se ostvario kondenzator od 1 F, povrina njegovih ploa mora da bude najmanja ( C = S/d ):
10 103
U
10 6
C
Cd
3 10 6 10 103 376,5 m 2 .
E
S
3 8,854
8,854 10 12
Oito je da je kondenzator sa ovolikom povrinom praktino vrlo teko ostvariti.
Napomena! Dielektrina vrstoa vazduha iznosi E m = 3 kV/mm = 3106 V/m.
2
wC
XL
100
100
10 6 H
H .
3
3
237
2
X L 10 2 ; Im = Em/Z = 5 2 A.
wL = WLm = Li2/2; tg = XL/R = 1 = 45.
30
j 60
30
i = 6 sin ( t + 30 ) I
S U I
j 30
6
2
cos 60 j sin 60 15 j 15
2
cos 30 j sin 30 3
3
2
3
2
15
15 3 3 3
3
45 3 j 45
j
j
2
2
2
2
Kako je S = P + j Q a) P = 45 3 W; b) Q = 45 VAR.
Iz P = I2R R = P/I2 = 2,5 3 ; odnosno Q = I2X X = Q/I2 = 2,5 . Iz izraza za snagu vidi se da
prevladava induktivno optereenje ( Q 0 ), pa sledi da je XL = X = 2,5 .
Iz impedanse Z = R + j XL = 2,5 3 + j 2,5 Z2 = 6,253 + 6,25 = 25.
c) Konduktansa iznosi: G = R/Z2 = 0,1 3 S, odnosno
d) susceptansa BL = XL/Z2 = 0,1 S.
e) Prevladava induktivno optereenje.
L L
1
1
20
2
20 .
6.96. ----- L12 1 2 H ; XL12 = L12 =
; XC =
7
L1 L 2 3
C 10 5 10 9
3
jX L12 jX C
Ze R
10 j10 ; I = Ig = 2 A.
jX L12 jX C
2
2
a) P = I2R = 20 W; b) Q = I2X = 20 VAR; c) S = P + jQ = ( 20 + j 20 ) VA d) S 20 20 20 2 VA.
e) Kako je R = X = 10 = 45 ( ind. ); U13 = IZ13 =
Struja strujnog generatora ima sledei analitiki izraz: i =
2 10 2 20 V.
2 2 sin t 45
2 sin t 45 , a napon
238
= 2 A. S =
60
E = S/I = 50 V; Z = E/I = 25 ;
XC
6.98. -----
Z 2 R 2 20 C
X C
1
20 10
5 10 6 F = 5 F.
ig = 2 cos t = 2 sin ( t + /2 ) A ; Ig = j 2 A;
+
UIg
IE
R
Ig
IL
e = 4 sin t V E = 2 2 V.
E
+
IL =
E
j L
2 2
j2
j 2 A;
IE
Ig IL 0
SE = EI = 0 .
6.99. ----- cos 1 = 0,8 1 = 36,87 sin 1 = 0,6 ( kap. ) ; sin = Q/S S1 = Q/sin 1 = 50 VA.
P1 = S1cos 1 = 40 W; Pe = P1 + P2 P2 = Pe P1 = 20 W.
Kako je S1 = P1 j Q1 = ( 40 j 30 ) VA; S1 = U1I1 I1 = S1 / U1 = 1 A ( I1 = I2 = 1 A ).
Ako pretpostavimo da je struja u faznoj osi ( poetni ugao jednak nuli ), tada je njen kompleksni izraz jednak:
I = 1ej0 = 1 A. Napon U1, zbog prevladavanja kapacitivnosti e da kasni za strujom, pa je njegov kompleksni
U
izraz jednak: U1 = 50e j 36,87 U1 = ( 40 j 30 ) V Z1 = 1 = ( 40 j 30 ) .
I
P2 = R2I2 R2 = P2 / I2 = 20 ; Se = UI = 100 VA Qe = S 2 P 2 = 80 VAR ( kap. )
Kako je Qe = Q1 + Q2 Q2 = Qe Q1 = 50 VAR ( znak govori samo o tome da se radi o kap. opt. ).
Iz Q2 = I2X2 X2 = Q2 / I2 = 50 ( kap. ).
Kompleksne impedanse obaju prijemnika su: Z1 = ( 40 j 30 ) , odnosno Z2 = ( ( 20 j 50 ) .
6.100. ----- Admitansa paralelne veze je Y12 = YC + YR2L2 = j BC + GR2 j BL2
BC = 1/XC ; GR2 = R2 / ( R22 + XL22 ) = 0,0144 S ; BL = XL / ( R22 + XL22 ) = 0,0227 S
1
Y 12 0,0144 j
0,0227 S.
XC
Da bi ukupna struja ( struja strujnog generatora Ig ) bila u fazi sa naponom UC, tada paralelna veza ( C i R2, L2 )
mora biti savreno termogena ( UC = U12 ). To znai da je imaginarni deo admitanse ( susceptansa ) jednak nule,
te je: 1 / XC = 0,0227 XC = 44,053 .
C = 1 / C = 72,29 F.
Kako je Y12 = 0,0144 Z12 = 1 / Y12 = 69,44 Ze = Z1 + Z12 = ( 71,44 + j 15,7 ) ;
SIg = ZeIg2 = ( 643 + j 141,3 ) VA.
239
1
1
= ( 16 + j 12 ) .
Y 12 40 j30 10 3
Iz impedanse, Z12 = Z1 + Z2 Z1 = Z12 Z2
Z1 = ( 10 + j 20 ) .
Z12 =
1
) S.
85
1
B 2 = 0,0082 B2 = 0,02 S. Oito je da
85
B2 mora biti negativnog predznaka kako bi konano reenje ( susceptansa B 23 ) bilo negativno tj kako bi
prevladavalo induktivno optereenje . Dakle, B 2 = 0,02 S
Admitanse paralelnih grana iznose kompleksno:
Y2 = ( G2 jB2 ) = ( 0,01 j 0,02 ) S, odnosno Y3 = ( G3 + jB3 ) = ( 0,0029 + j 0,01176 ) S.
1
1
Kompleksna impedansa druge grane iznosi: Z 2
20 j40 .
Y 2 0,01 j0,02
Kako je G23 = G2 + G3 G3 = G23 G2 = 0,0029 S ;
U 23
Z 23
U 23 Y 23 0,2 A.
240
P2
Q
E
= 1 A; Q3 = I22X3 X3 = 32 = 40 ; Z23 =
= 20 2 .
R2
I
I2
2
Z23 = R23 + jX23 X 23 Z 232 R 232 20 ( X23 0, jer prevladava ind. opt. ) Z23 = 20 + j 20
Z23 = Z2 + Z3 = 5 + j ( XL2 XC2 ) + 15 + j 40 = 20 + j ( 40 + L
L2 2 + 20 1/C = 0 21032 + 20 1 / 2,5106 = 0
2 400 4 2 10 3 10
1
2,5
2 2 10 3
1
1
) 40 + L
= 20
C
C
20 60
. Kako je frekvencija uvek pozitivna ( f 0 ), ostaje samo
4 10 3
20 60
10 3 = 104 rad/s
4
Iz reaktivne otpornosti X3 = L3 L3 = X3/ = 4 mH.
a) Impedansa prvog prijemnika iznosi:
Z1 = 60 + j ( L1 1/C1 ) = ( 60 + j 80 ) .. prevladava ind. optereenje. Z1 = 100 .
I1 = E / Z1 = 0,2 2 .
b) Aktivna snaga na impedansi Z1 je P1 = I12R1 = 4,8 W, a reaktivna Q1 = I1X1 = 6,4 VAR.
Kako je Z23 = ( 20 + j 20 ) P23 = I22R23 = 20 W, odnosno Q23 = I22X23 = 20 VAR.
Ukupna aktivna snaga svih potroaa je P = P1 + P23 = 24,8 W a reaktivna Q = Q1 + Q23 = 26,4 VAR.
Ukupna prividna snaga iznosi S = 24,8 2 26,4 2 = 36,22 VA.
c) Za f = f/2 = /2 = 5103 rad/s.
Impedanse sa ovom frekvencijom iznose:
1
1
= ( 60 + j 10 ) ; Z 2 ' R 2 j ' L 2
Z1 ' R 1 j ' L 1
'
C
'
C2
1
= ( 5 j 70 ) ;
Z1 'Z 23 '
P2
I2
0,7
10 10 10
3
700 ; Q2 = I22X2 X2 =
Q2
I2
0,1
10 10 10
Z 2 Z3
100 .
241
X
1
1
500
C3
250 Z3 = ( R3 j XC3 ) = ( 500 j 250 ) .
' C 2C
2
2
Z 'Z '
700 j200 500 j250 460 j701,47 .
Z' Z1 ' 2 3 125 j750
Z 2 ' Z 3 '
700 j200 500 j250
U
I 1 ' Z' Z
500 j250
XC3 =
6.105. ----- cos = 0,6 = 53,13 sin = 0,8; cos = 0,8 = 36,87 sin = 0,6.
P
48
S 80 103
P
80 KVA ; I
80 A.
cos S
cos 0,6
U
S
1103
Paralelnim vezivanjem kondenzatora na RL prijemnik, kroz kondenzator tee struja I C, koja fazno prednjai
naponu za /2, pa se ukupna struja kola poveava za struju kondenzatora, i ona iznosi : I = I + IC.
I1 ( I2 )
IC2
IC1 ( IC2 )
R
L
IC1
I2
IC2
IX2 U
IX1
I1
I
IC1
IX
Struju I koja protie kroz RL prijemnik, kako pre vezivanja kondenzatora, tako i nakon njegovog ukljuenja,
moemo razloiti na aktivnu i reaktivnu komponentu:
Aktivna komponenta ( koja je u fazi sa naponom ) iznosi : I a = I cos = 150,72 A,
dok je reaktivna komponenta ( kasni za naponom za /2 ) jednaka : IX = I sin = 200,96 A.
Ia
150,72
Iz vektorskog dijagrama sledi: Ia = I1 cos ( ili Ia = I2 cos ) I1 = I2 =
188,4 A.
cos '
0,8
I '
Kako je sin ' X1 IX1 = I1 sin = 188,4 0,6 = 113,04 A.
I1 '
Sa vektorskog dijagrama se vidi da postoje dva reenja ( I C1 i IC2 ).
Prvo reenje: IC1 = IX IX1 = 87,92 A I drugo reenje: IC2 = IX + IX2 = 314 A.
U
U
C C U .
Iz relacije: I C
1
XC
C
Slede dva reenja za kapacitet kondenzatora, sa kojim se ostvaruje faktor snage od cos = 0,8, i to:
I
I
87,92
314
C1 C1
280106 F = 280 F, I C 2 C2
10 3 F = 1 000 F.
3
U 31410
U 314103
U svakom sluaju koristi se samo prva varijanta, jer se sa njom ostvaruje isti faktor snage kao i sa drugom, dok
je ekonomski efekat mnogo povoljniji . to je kapacitet kondenzatora manji, manje su mu dimenzije ( manja
zapremina ), pa je takav kondenzator i praktinije ( prostorno ) i jeftiniji.
Dakle, konano reenje je: C = C1 = 280 .
242
6.106. ----- E = j 10 2 V ; Zg = ( 5 j 20 ) .
Srednja snaga ( aktivna ) je maksimalna kada je struja u kolu najvea ( impedansa najmanja ), a to e se dogotiti
kada se reaktanse meusobno ponite ( ukupni reaktivni otpor jednak nuli ). To praktino znai da se impedansa
generatora i konjugovano kompleksna impedansa prijemnika, u ovom sluaju, meusobno izjednae.
Dakle, ZP = Zg = ( 5 + j 20 ) .
Sada je ekvivalentna impedansa kola: Ze = Zg + Zp = 5 j 20 +5 + j 20 = 10 .
E
E
j10 2
6.107. ----- Kada je dioda propusna ( pozitivna poluperioda ), otpori grana su isti pa je efektivna vrednost
struje za obe grane jednak , i one iznose:
U
220
I1 I 2
0,11 A.
R 2 103
U drugoj polovini periode ( negativna poluperioda ) grana u kojoj se nalazi dioda je nepropusna ( prekid ), pa
je ukupni otpor kola Re = R. Struja koja prolazi kroz otpor bez diode ima istu efektivnu vrednost kao i kod
pozitivnog talasa, pa je I1 = U / R = 0,11 A, to je ujedno i ukupna struja kola ( Ie = I1 = 0,11 A ). Efektivna
vrednost struje u drugoj grani ( sa diodom ) jednak je nuli.
Dakle, efektivna vrednost struje u otporniku bez diode za celu periodu je I 1 = 0,11 A ( isto kao i za polovinu ),
I 0 0,11
2
dok za otpornik sa diodom je: I d 2
I d 0,0778 A.
2
2
NAPOMENA! Efektivna vrednost struje na kvadrat je srednja vrednost naizmenine struje na kvadratna ( jer
kvadrat struje stvara Dulovu toplotu ).
Koliina toplote koju stvara efektivna vrednost struje I1 u otporniku bez diode je:
P1 = I12R t = 0,11221031060 = 14 520 J,
a u otporniku sa diodom:
P2 = Id2Rt = 0,0778221031060 = 7 260 W.
Ukupna toplota u kolu je:
P = P1 + P2 = 21 780 W.
6.108. ----- Kada je dioda propusna ( pozitivna polovina vala ), otpor kola iznosi:
R R
R e R 1 2 3 18,57 .
R2 R3
Efektivne vrednosti struja u otpornicima su ( za prvu polovinu periode ):
U
I R 23 0,539 8,57
U
U
= 0,539 A, I R 2 23
= 0,231 A i IR3 = 23 0,308 A.
I R1 I
Re
R2
R2
20
R3
U drugoj polovini periode ( negativan val ) dioda je nepropusna te je otpor R3 = , a ekvivalentni otpor kola sada
iznosi:
Re = R1 + R2.
U
10 1
Efektivne vrednosti struja u ovom periodu su: IR1 = IR2 =
A, a I3 = 0 A.
R e ' 30 3
Kako se efektivna vrednost rauna za celu periodu, ekvivalentne efektivne vretnosti iznose:
2
I I R1 ' 2 0,29052 0,11111
2
I R1E R1
0,082235 I R 2E 0,2868A i
2
2
2
I
0 0,3082
2
I R 3E R 3
0,0474 I R 3E 0,2178A .
2
2
Snaga na otporniku R2 iznosi: P2 = IR2E2R2 = 0,286820 = 1,645 W,
a na otporniku R3: PR3 = IR3E2R3 = 0,047415 = 0,711 W.
243
6.109. -----
5 10 3
1
1 XL 2 1 XC
1
1
2
2
2
LIm
Im
Im 2 Im
2
2
2 o
2 o
2 o C
2 2 10 10 3 250 10 6
125
125
W 2 10 12 J 2 pJ.
W Wmax
6.110. ----- Xp = X/2; Xr = 2X; Qp = U2/Xp; Qr = (U/2)2/Xr = U2/4Xr ; Qp/Qr = 4Xr/Xp = 42X/(X/2 ) = 16.
6.111. ----- Wmax = LIm2/2 = LI2/2; W1 = W3/4 W1 = LI12/2
3 LI 2 1
3
3
2
2
LI1 I1 I 2 I1
I.
4 2
2
4
2
244
7.1.1. ----- a) Iz o2 = 1/LC C = 1 / o2L = 1 / 31420,5 = 20,28 F;
b) I = U/R = 25 A; UL = UC = IoL = 253140,5 = 3 925 V.
7.1.2. ----- XL = XCe = oL = 23005103 = 9,42 ; Ce = 1/oXce = 1/23009,42 = 56,35106 F
Ce = C1C2/(C1+C2) 56,35(100+C2) = 100C2 C2 = 129,1 F; I = U/R = 10 A.
7.1.3. ----- Zo = R = U/Io = 637 ; XC = 1/oC = UC/Io = 300/0,314 = 955,4 C = 1/oXC = 3,33 F;
L = XL/o = 955,4/314 = 3,04 H.
7.1.4. ----- Zo = 50 ; XL = XC C = 1/o2L; Z2 = R2 + ( L 1/C )2 ( L 1/C )2 = 1302 502
L 1/C = 120 24103L o2L /24103 = 120 L( 25,12103 42106/24103 ) = 120
L( 25 120 1 570 ) = 120 L = 5,09103 H = 5,09 mH; C = 1/421065,09103 = 4,98106 F = 4,98 F.
7.1.5. ----- C = 1/o2L = 1/62820,5 = 5,07 F; C = S/d; C = S/d; C/C = d/d d = Cd/C = 201/5,07
d = 3,94 mm; d = d d = 3,94 1 = 2,94 mm. Dakle treba poveati rastojanje za 2,94 mm.
Io/I = Z/R = 23,46.
1
7.1.6. ----- o
= 104 rad/s; XLo = XCo = oL = 100 ; Zo = XLo XCo = 0;
LC
= 2o = 2104 rad/s; XL = L = 200 ; XC = 1/C = 50 ; Z = XL XC = 150 ( prevladava ind. opt. )
7.1.7. ----- XLo = XCo = 2foL = 628 ; C = 1/2foXCo = 2,535 nF; Io = U/R = 2/3 = 0,47 A;
UCo = IoXCo = 296,04 V uCo = 296,042 sin ( t /2 ), jer UC kasni za strujom Io za T/4 ( /2 ).
7.1.8. ----- a) fo = 1 000 Hz;
b) XL = XC = oL = 1 061,32 ; UC / U = XC / R U = UCR / XC = 37,69 V;
c) Io = U/R = 1,88 A;
d) U L I o R L o L UC 2 000 V ( RL XL pa se RL moe zanemariti ).
2
UC = 10 V; L = 10 mH;
R 2 L
=38,3 ;
C
U
Io
Zo
Z 38,8
3,88 .
U
I
Zo
10
Z
U
U
5 Z = 5 R Z2 = R2 + ( XL XC )2 XL XC = 2R = 20 ;
R
Z
L 1/C = 20 2L 20 1/C = 0 2103 2 20 1/20106 = 0 2103 2 20 50 000 = 0
7.1.16. ----- Io =
1
2
5I
20 400 4 2 10 3 5 10 4
20 400 400 20 28,28
0 ).
o
1
LC
1
3
2 10 20 10
1
4 10
1
5000 Hz.
2 10 4
245
o
5000
0,414
12070
7.1.17. ----- fo = 100 kHz; Zo = 10 10 ;
7.1.18. ----- Ce = C1+C2 = 60 pF; o2 = 1/LCe o = 1,291106 rad/s ; fo = o/2 = 205,6 kHz; To = 1/fo =
4,86106 s.
7.1.19. ----- Zo = 3 k; R = Zo/Q = 187,5 ; Lo = Zo/o = 477 H; Co = 1/oZo = 477 pF;
7.1.20. ----- fo 159,2 Hz; Q = oL /R = 159,26,280,2/10 = 20.
7.1.21. ----- irina propusnog opsega je: 2fo = f2o f1o = 1 MHz fo = 0,5 MHz; fo = f1o + fo = 1,5 MHz.
Iz fo = 1/2 LC C = 1 / ( 2fo )2L = 145 pF.
7.1.22. ----- fo = 2,25 MHz; f1 = fo fo = 2 250 115/2 = 2 249,943 KHz; f2 = fo + fo = 2 250,05 KHz.
7.1.23. -----
2 1
R
10
2 o o
33333,333 2f o o 5307,86Hz .
o L L 300 10 6
o
Q
Q
2
R
7.1.24. ----- XC = 1/oC = 159,2 ; UL = UC = IoXL = IoXC = 2U = 2UR = 440 V; Io = UC/XC = 2,76 A;
R = U/Io = 220/2,76 = 79,7 ; L = XL/o = 159,2/314 = 507 mH.
7.1.25. ----- fo = 123 kHz; U23/U13 IXC IZ Xc Z XC2 R2 + ( XL XC )2
R2 + XL2 2XLXC + XC2 2XLXC XL2 R 2L/C 2L2 R 2L/C R 2L2
( 2L/C R ) / L2 2 ( 4106 1 )/4106 1999,99994103 f = /2 318,47 kHz.
XC2
2
R jX C
160 j80
R jX C
Ukupna impedansa je jednaka: Zo = Z RC +jXL = 160 j80 + jXL = 160 + j ( XL 60 ) XL = 80 .
7.1.28. ----- Paralelnu vezu R i XC pretvoriti u rednu vezu R i XC. Z RC
R 1 jX L
500 j1000
400 j200 .
R 1 jX L 500 j100
j
2
2
2
2
R 2 jX C
R 2 j500
R 2 5002
R 2 250000
R 2 25 10 4
R 2 25 10 4
.
Ukupna impedansa je jednaka:
2
25 10 4
200 500R 2
j
2
2
4
4
R 2 25 10
R 2 25 10
246
7.1.30. ----- o = 5 000 rad/s
a) Da bi kolo bilo u rezonansi njegova ekvivalentna reaktansa mora biti jednaka nuli. Impedansa kola iznosi:
1
R ( j
)
2
o ' C
R
o ' L o ' RC
L( 1 + o2R2C2 ) = RC2
Z o ' j o ' L
j
2
2
'
RC
1
'
RC
o
o
Rj
o ' C
1 R 2C L
4330rad / s .
RC
L
Rezonantna kruna uestanost se smanjila za iz:nos: = o o = 670 rad/s f = fo fo = 106,7 Hz.
b) Rezonantna kruna uestanost postoji sve dok je vrednost pod korenom u predhodnom izrazu pozitivna
( diskriminanta = 0 ). Ako je ta vrednost negativna reenja su imaginarna ( diskriminanta 0 ), to znai da
takva kruna uestanost ne postoji ( nema realnog reenja ).
o '
L
500 .
C
LC
1 2 1
2
Li LI m sin 2 o t
2
2
WC = QUC/2 = UC2C/2; UC = IXC = I/oC ; uC = UCmsin ( ot /2 ) = UCmcos ot
2
I
1
1
1
1
2
2
2
w C Cu C C U cm sin 2 o t CU cm cos 2 o t C m2 2 cos 2 o t .
2
2
2 2
2
o C
wC
Im
cos 2 o t . Kako je o L
1
1
1
2
L 2 w C LI m cos 2 o t
2
o C
o C
2 o C
Ukupna energija je jednaka:
1
1
1
1
1
2
2
2
2
2
w w L w C LI m sin 2 o t LI m cos 2 o t LI m sin 2 o t cos 2 o t LI m CU m .
2
2
2
2
2
Dakle, ukupna energija elektrinog i magnetnog polja jednaka je pojedinanim energijama, koje su meusobno
jednaka. Ovo potvruje dokaz o odranju energija. Ove dve energije ( magnetna i elektrinog polja ) se
meusobno pretvaraju jedna u drugu, to se vidi i na grafikom dijagramu.
2
wL; wC
wL
wC
t
/2
3/2
2 o 1
2f o 1
f
650
Q o
46,43kHz .
Q
f
Q
2
f
14
2 LC
o
o
o
b) Zo = R; Q = oL/R Zo = oL/Q = 65010320,2103/46,43 = 17,58 .
7.1.32. ----- a) f o
650kHz ;
1
1
2
3
3
Z R 2 2fL
17,58 2650 30 10 0,2 10
3
12
2
fC
2650 30 10 300 10
Z = 76,4 .
Z
Z
U
U I
d) I o
; I ; o I o I 4,34I .
I
R
R
R
Z
2
c)
247
R 2 j
R2
C
L R 2 C
R1
7.1.33. ----- a) Z = R1 + j L +
2
1
1 R 2 C
1 R 2 C
R2 j
C
2
R2 C
R2
1
1
2
L
0 o
odnosno,
Zo R1
2
2 2
2
2 2
LC R 2 2 C 2
1 o R 2 C
1 o R 2 C
o2 = 49,75106 o = 7 053,37 rad/s; fo = o/2 = 1 123,15 Hz.
b) Z o 100
200
200
U
100
101,01 I o
0,99A .
4
2
12
198
Zo
1 49,25 10 4 10 10 10
6
7.1.34. ----- a) Z R 1 j
Uslov rezonanse je:
2
o LR 2
R 2 o L
2
R jL
1
2
C R 2 jL
1
0
o C
o L2 R 2
2
b) Z o R 1
R 2 o L
2
5,2
Z R1
LR 2 2
1
2
2 2
2 2
C
L
R2 L
2 L2 R 2
R2
rad
3713,91 .
s
R 2 LC L
R2
IC = I o
U
50
9,615A.
Z o 5,2
Z
UC
L Z C
U
R C 50 I o 0,02A 20mA.
50 Q
R
R
R
Q
U
X
ZC
1
1
2500
b) C = 1,6C
XC ' C
1,6
1562,5
X C '
X C
1,6 1,6 C
1,6
X' X L X C ' 2500 1562,5
= 0; tg'
7.1.38. ----- Realni kalem sadri otpornost RL i induktivnost L, a samim tim i napon na krajevima kalema
iznosi U L e U R U L 402 1502 155,25V , jer je UL = UC = 150 V, a UR = U = 40 V.
2
248
o L
0
j o C
2
2
2
R L o L
ZL
ZL
L
0,85
0,85
0,85
9 10 8 F 90nF .
2 2
2
2
2
2250000
9859600
0
,
7225
9373561
1500
3140
0
,
85
o L
C
RL
7.2.2. ----- f o
1
2 LC
RL
o L
2
j o C
RC
, pa je impedansa jednaka:
L
L
100k ; Ukupna struja u napojnoj grani iznosi : Io = U/Zo = 110/100103 = 1,1103 A = 1,1 mA.
CR
L2C2
L2 = 270 H; Usled oscilovanja ( nastala je antirezonansa ) L1 i L2, kao i C1 i C2 se u oscilatornom kolu nalaze u
rednoj vezi, pa je L = L1 + L2; odnosno C = C1C2/(C1+C2); Kako je o2 = 1/LC
C1 C 2
1
1
1
2
2
; 1o
L1
o
2
C1 C 2
L 1 C1
L1 L 2 C1C 2
1o C1
L1 L 2
C1 C 2
C1 C 2
2
L 2 C1 C 2
2 C
1
1o
2
1
753610 3
270 10 6 C1 220 10 12 C1 220 10 12 C1 = 48,61012 F = 48,6 pF;
3
1099010 C1
1
C = 40 pF; L1
17510 6 F 175F L = L1 + L2 = 445 F.
2
1o C1
7.2.3. ----- o = 2fo = 7 536103 rad/s; 1o = 10 990103 rad/s; 2o = 4 082103 rad/s; 2o
2
7.2.4. ----- a) Y G j C
; b) o
L
1
LC
; fo
1
2 LC
2
2
U
U
U
2
2
U 1 2fC 1 = UY.
c) I I R I C I L
L
2fL
R 1
R
c) Ako doe do antirezonanse, gde je IL = IC, sledi da e ukupna struja kola biti jednaka struji kroz termogeni
otpornik, jer se IL i IC meusobno ponitavaju ( isti inteziteti pravac a suprotni smerovi ).
Dakle, I = IR = U/R.
2
L
1
0
C
R2
249
Zo
R jX L R jX C
R jX L R jX C
Kada je R1 = R2 = R o
LC
L
200
R 2 X2 C
L
200 14,1
C
Vidimo iz kompleksnog reenja impedanse da ona sadri samo realnu vrednost, pri navedenim uslovima ,to
potvruje predhodne tvrdnje da je kolo u antirezonansi ( = 0 ) a samim tim na impedansu kola frekvencija
nema nikakvog uticaja ( antirezonansa je prisutna na svim frekvencijama ).
Impedansu kola smo mogli krae odrediti pomoi izraza Z o
7.2.7. ----- Y o
R L
2
R L
2
j C
R L
2
2
2
R L
R L
400 2 3,14 10 6 200 10 6
12
C = 125,1610 F = 125,16 pF.
7.2.8. ----- f o
2 LC
Io = IR = U / R = 100 mA.
L
j C 2
L 2
R
200 10 6
200 10 6
2
1577936
400 1256
7.2.9. ----- Yo = RC/L ( samo realni lan kompleksne admitanse konduktansa ) Zo = L/RC = 20 k;
7.2.10. ----- Zo = L/RC = 200 k; U = IoZo = 0,2103200103 = 40 V.
7.2.11. ----- a) Y
R L
2
R L
2
j C
R L
2
L
j C 2
L 2
R
Uslov strujne rezonanse je da je admitansa kola minimalna ( impedansa maksimalna ), tj da je njena reaktivna
provodnost ( susceptansa ) jednaka nuli. Dakle,
Yo
; C
1 R2
R 2 L
R 2 o L
b) Da bi prevladavala kapacitivna otpornost ( XC XL BC BL ) susceptansa ( reaktivna provodnost ) mora
biti pozitivna, tj. vea od nule Y = G + j ( BC BL ) . Sledi,
1 R2
R 2 L
c) Da bi impedansa kola imala induktivni karakter, susceptansa kola je negativna ( reaktansa pozitivna ). Kako
je to suprotno od stavke pod b, sledi:
f 292 kHz.
2
1
1
j / 2
mS ,
j C
0,01 j6,47mS 6,47 10
R
L
1
R
b) f o
c) Q
1125kHz ;
R o C 141,4.
2 LC
oL
7.2.12. ----- a) Y
250
7.2.13. ----- o
10 4 rad
s
LC
a) = 0,8o = 8 000 rad/s; XL = L = 0,8 ; XC = 1/C = 1,25 ;
U
U
U
I R 1A ; I L
j12,5A ; I C
j8A ; I I R I L I C 1 j4,5A.
R
jX L
jX C
b) = o = 104 rad/s; XL = XC = oL = 1 ; IR = U/R = I = 1 A; IL = IC = U/XL = 10 A.
c) = 12 500 rad/s; XL = 1,25 ; XC = 0,8 ; IR = 1 A; IL = j8 A; IC = j12,5 A; I = ( 1 + j4,5 ) A.
XC
XC
8
8,34
6
6
0
2
2
2
2
69,5 X
100 69,5 X C
100
100
69,5 X C
C
7.2.14. ----- XL = 6 ; Y
10 X L 0
125 4 X L 2
4 XL
7.2.15. ----- XC = 10 ; Y
10
XL
5
j
125 125 4 X L 2
C1
2 L 1 C1 1
1
j
7.2.16. ----- Z1 j L1
Y1 j 2
;
C
L 1 C1 1
1
1
1
Z1 j L 2
C 2
2 L 2 C 2 1
C 2
j
Y2 j 2
.
C 2
L 2 C 2 1
C1
C 2
2
Ukupna impedansa kola iznosi: Y Y 1 Y 2 j 2
L 1 C1 1 L 2 C 2 1
C1 2 L 2 C 2 1 C 2 2 L1 C1 1
.
Y j
2 L 1 C1 1 2 L 2 C 2 1
Kod rezonanse admitansa kola je maksimalna ( Y = ), odnosno impedansa je najmanja ( Z = 0 ). Kako kolo
sadri savrene LC elemente impedansa, kao i admitansa ima samo imaginarni deo ( reaktansu, odnosno
susceptansu ).
Dakle, kod rezonanse admitansa je beskonana ( Z = 0 struja maksimalna ), a to e se dogoditi ako je u
imeniocu nula, pa sledi:
( 2L1C1 1 )( 2L2C2 1 ) = 0 o12L1C1 1 = 0; i
o22L2C2 1 = 0
o1 = 1 000 rad/s i o2 = 500 rad/s.
Antirezonansa e nastati kada je admitansa jednaka nuli ( impedansa beskonana ukupna struja kola e biti
jednaka nuli ). To e se dogoditi kada je brojilac kod admitanse jednak nuli. Dakle,
C1( 2L2C2 1 ) + C2( 2L1C1 1 ) = 0
3o = 0 rad/s;
C1(4o2L2C2 1 ) + C2( 4o2L1C1 1 ) = 0 4o2 C1C2L2 C1 + 4o2C1C2L1 C2 = 0
C1 C 2
2
4o
4o 707,11 rad/s.
C1 C 2 L1 L 2
7.2.17. ----2
R jX C jX L
R X X R 2 X L X L X C
R 2 X L X L X C X L X C
Z R1 2
R 1 2 L C2
j
2
2
2
R 2 jX L X C
R 2 X L X C
R 2 X L X C
Strujna rezonansa e nastati kada je susceptansa jednaka nuli, odnosno, kada je:
2
R
R22XL XLXC XL XC ) = 0 X L 2 X C = 4 L = XL/ = 2 mH.
XC
Zo R1
R 2 X L X C R 2 X L X L X C
R 2 X L X C
2
251
j45
U 24 e
4 2 e j0 i1 = 8 sin 2 000 t .
Z R 2C 2 2 e j45
I
16 e j45
4 e j135 i2 = 42 sin ( 2 000 t 135 ) .
ZL
4 e j90
S = UI = 122 j 122 )( 22 + j 22 ) = 48 + j 48 j 48 + 48 = 96 = P + j Q P = 96 W.
I2
UL
200 .
I x U C R C
Ctg 0,5 0.01
Rednu vezu LC sada moemo zamenuti ekvivalentnom meovitom vezom RLC, kao na slici:
C
A
D
R
Snage su jednake:
SL = jXLI2/2 = j 1000 VA; SBD = UBDI/2 = ( 400 j 800 ) VA;
a na pojedinanim delovima kola:
QL = SL = 1000 VAR; QC = 800 VAR ( kap. ); PR = 400 W.
U
IC
f.o.
IR
UL
UBD
7.2.22. ----- Zbog XL2 = XC2 u paralelnoj grani je dolo do antirezonanse, pa je ovaj deo kola beskonane
impedanse, tj. Z2 = . U kolu ostaju elementi R1, R2, XL1 i XL2, koji su redno povezani. Kako je XL1 = XL2 u
ovom rednom kolu dolazi do rezonanse ( nap. rezonanse), pa je impedansa kola jednaka: Z = R1 + R2 = 150 .
a) ukupna struja u kolu je: I = U/Z = 1 A;
Napon na paralelnoj vezi R2L2C2 iznosi: U2 = IR2 = 100 V.
Struja kroz L2 je: IL2 = U2/jXL2 = 100/j100 = j 1 A.
Struja kroz kondenzator C2 iznosi: IC2 = U2/j XC2 = 100/ j100 = = j 1 A.
Naponi na preostalim ( rednim ) elementima su:
UL1 = IjXL1 = j 50 V; UC1 = I(jXC1 ) = j50 V; UR1 = IR1 = 50 V.
252
UL1
IC2
UR1
UC1
f.o.
IL2
UC1
o1
1
L 1 C1
s f
5 105 rad
o1
= 79,58 kHz; o 2
s f
3,33 10 5 rad
L2C2
o2
= 53,07 kHz.
.
L
2
LC R
LC
2
C
Pojavom antirezonanse elementi R1,L1,C1,R2,L2 i C2 ine oscilatorno kolo. Da nema R1 i R2 oscilacije bi bile
idealne, tj. ovo oscilatorno kolo bi radilo tako da ono nema nikakvog uticaja na struju izvora ( ukupna struja kola
bi bila jednaka nuli ). To znai da struja izvora, koja je u fazi sa ukupnim naponom, pokriva samo Dulove
gubitke na otporima R1 i R2 i ona ima najmanju vrednost.
Kako su elementi u oscilatornom kolu u rednoj vezi, sledi da je ekvivalentna induktivnost jednaka:
L = L1 + L2 = 50 mH,
a kapacitivnost:
C C
C 1 2 120pF .
C1 C 2
Antirezonantna kruna uestanost iznoai:
1
ao
4,08 10 5 rad
s
3
12
50 10 120 10
L
1
L
1
jL j
j
C C
C 2 C 2
C 2 C 2
Z
j
jX
1
1
2
2
jL j
j
L
j L
C
C
C
C
Impedansa je jednaka nuli, kada je brojilac jednak nuli, tj. kada je:
i kada je imenilac jednak beskonano, tj. L
L
1
1
C 2 C 2
1
LC
2
2 .
C
0 .
253
2
L
1
1
1
C .
j j
Kompleksna admitansa je jadnaka: Y
L
1
Z jX
X
C 2 C 2
2
L
1
Dakle, admitansa je jednaka nuli kada je: L
0 i kada
2 2
C
C C
2
, odnosno 4 .
LC
1 i 2 predstavljaju rezonantne krune uestanosti, dok 3 i 4 antirezonantne krune uestanosti.
Sledi: 3
7.2.25. ----- Na antirezonantnoj frekvenciji ukupna struja kola je jednaka nuli ( najmanja ), jer je oscilatorno
kolo idealno ( nema aktivnog otpornika R ). Admitansa oscilatornog kola, tj. antirezonantnog kola ( C, C i L/2 )
iznosi:
C 2 LC 2 2C
1
1
2C
Yo Y2 Y3 0
0 jC j 2
0 j
1
LC 2
2 LC 2
L 1
j
j
C 2 C
Yo j
C 2 LC 4
jB 0
2 LC 2
Kako je admitansa jednaka nuli, jer je ona jednaka susceptansi ( nema R ), sledi, na osnovu izraza za admitansu
kola:
1) C 2 LC 4 0 2) 2 LC 2 .
Reenjem ovih jednaina dobiju se sledea tri reenja:
2
1 = 0; 2
i 3 . Ovo su ujedno antirezonantne krune uestanosti.
LC
itaocu se preporuuje da odredi rezonantne krune uestanosti.
1
1
( kruna uestanost pri kojoj dolazi do antirezonanse ).
0 o
L
LC
b) Efektivne vrednosti struja po granama iznosi:
7.2.26. ----- a) Y o jC j
7.2.27. ----- a) Y o
R1
1
C
R2
j
= G + JB = G .
1
1
2
R
2
2 C 2
2 C 2
Kako je kod antirezonanse susceptansa ( imaginarni deo admitanse ) jednak nuli, sledi:
1
L
C
L
2
2
C
2
2
CR 1 C 2 L2 R 2 2 C 2 L L
2 2 2
2 2 2
2 2
2 2
R 2 C 1 R1 L
R 2 C 1 R1 L
R 1 2 L2
2
L
.
C
R 1 2 L2
2
R2
2
2 C 2
2
2
R 2 2 LC 2 R 1 2 L2 C L 0 1(2500103)2 3106 C2 ( 4 + 425002106321012 ) C + 3106 = 0.
29,58106 C2 92,74 C + 3106 = 0
C1
2 29,58 10
C1 = 3,086 F; C2 = 0,03262 F = 32,57 nF.
2
92,74 90,8
59,48 10 6
b)
Za C1 = 3,086 F XL = L = 31401033106 = 9,42 ; XC =1/C1 = 1/31401033,086106 = 0,1032 ;
254
Z Rg
R 1 jX L R 2 jX C
R 1 jX L R 2 jX C
50
Z = Zo 51 .
E 100
7.2.28. ----L
2C C 2
C
2C C 3
jL jL j
C e
L 3 2 LC e 2
Z jL
j
1
2 2 LC e 1
jL jL j
C e
Ce
Ce
a) Z = jX Zo = j 0 ( X = 0 )
L( 32LCe 2 ) = 0 o1 = 0; o22 = 2/3LCe o 2
2
2
o2
2
3L C
3
1
LC
( 22LCe 1 ) o3 .
Admitansa za dato kolo iznosi: Y
e)
2 2 LC e 1
1
j
jB
Z
L 3 2 LC e 2
2LC e
1
2
2L C
3
1
2
3
LC
L( 32LCe 2 ) o5 .
8
XC
8,34
6
j
7.2.29. ----- Y
.
100 69,5 X 2 69,5 X 2 100
C
C
XC1
2
X C1 X C 2 X C 8,33 C = 1/XC = 24 F.
26
12
XL
2
5 10
7.2.30. ----- Y
4 X 2 125 125 4 X 2
L
L
10 X L 10X L 2 40 125X L
125 4 X L 2
2
2
XL1 = 12,17 L1 = XL1/ = 2,43 mH; XL2 = 0,3285 L2 = 0,3285/5000 = 65,7 H.
XL2 12,5 XL + 4 = 0 X L 1
2
7.2.31. ----- Taan odgovor je pod c, jer pri pojavi antirezonanse ( savreno LC kolo ) impedansa kola postaje
beskonana ( ukupna struja u kolu je jednaka nuli ). Struja je prisutna samu u oscilatornom kolu, tj. na LC
elementima, koja naizmenino oscilira ne optereujui izvor.
255
8.1. ----- a) U = I1 Z1 + I2 Zm . ( 1 )
0 = I2 Z2 + I1 Zm . ( 2 )
gde je Z1 = R1 + jL1 j 1/C1; Z2 = R2 + jL2 j 1/C2 ; Zm = jLm ( predznak minus je zbog toga to
se fluksevi meusobno suprostavljaju ); L m k L 1 L 2 .
Zm
I1
Z2
Uvrtavanjem struje I2 u prvu jednainu, slede reenja:
UZ 2
Z m U
, odnosno I 2
I1
2
2
Z1 Z 2 Zm
Z1 Z 2 Zm
c) Ulazna impedansa je jednaka koliniku ulaznog ( ukupnog ) napona i ulazne ( ukupne )struje.
Z2
U
Dakle, Z ul
.
I1 Z1 Z 2 Zm 2
b) Iz druge jednaine sledi: I 2
8.2. ----- Z ul = ( 40 + j 40 ) ;
8.3. ----- E = I1 Z1 + I2 Zm
0 = I2 Z2 + I1 Zm
Lm = k L 1 L 2 = 1.
Reenjem sistema jednaina ( dve jednaine sa dve nepoznate ) slede reenja struja :
I1 = ( 5 j5 ) i I2 = ( 5 j5 ) I2 = 52 P = I22R = ( 52 )21 = 50 W.
8.4. ----- E jL2 I2 jLm I1 = 0 j10 j50 I2 j100,2 = 0 I2 = 0,16 .
US jL1 I1 jLm I2 = 0 US = jL1 I1 + jLm I2 = j200,2 + j10 I2 = j4 + j1,6 = j5,6
US = 5,6 V.
8.5. ----- U = I1 jL I2 jLm ........ ( 1 ); 0 = I2 ( jL + jL ) I1 jLm ...... ( 2 ); gde je
Lm = k L L = L;
U = jL ( I1 I2 ), a iz druge jednaine sledi I1 jL = 2 I2 jL I2 = I1/2
U = jL ( I1 I1/2 ) U = I1 jL/2 U / I1 = jL/2 = jLe
1
L e L 0,5mH.
2
8.6. ----- U jL1 I + jLm I jL2 I + jLm I = 0, gde je L m k L 1 L 2 80.
U = j I ( L1 + L2 2Lm ) 10 = j4 I I = 10/j4 = j2,5 .
U2 = I ( jL2 jLm ) = j40 V U2 = 40 V.
8.7. ----- Kako su iste induktivnosti i uzajamne induktivnosti, iste su i otpornosti paralelnih grana, pa su i
struje u tim granama jednake. Dakle, I1 = I2 , dok je ukupna struja jednaka: I = I1 + I2.
Lm k LL L.
256
Le = L1 + L2 + 2Lm = 9 mH.
Le = L1 + L2 2Lm = 1 mH.
I1 = ( 1,106 j0,28 )I
204 = ( 2 + j4 )I + ( 1,106 j0,28 )I(2 + j12 ) = ( 7,572 + j16,712 )I I = ( 4,589 j10,128 ) .
Konana reenja iznose:
I = ( 4,589 j10,128 ) ; I1 = ( 2,24 j12,486 ) i I2 = ( 2,349 + j2,358 ) .
257
1
8.17. ----- a) U R 1 j L 1
C1
1
0 R 2 j L 2
C 2
U R 1 j L 1 jX C1 I 1
I 1 jL m I 2
jL m I 1
I 2 jL m I 1 I 2
R 2 j L 2
C 2
j L m 2
2 L m
I 1 I 1 R 1 jX L1 jX C1
R 2 jX L 2 jX C 2
R 2 j L 2
C 2
Xm
U
R 1 jX L1 jX C1
11 j11 jX C1 .
I1
R 2 jX L 2 jX C 2
Kako je prividna snaga jednaka aktivnoj, sledi da je napon u fazi sa strujom, odnosno ekvivalentna impedansa
ima samo aktivnu komponentu ( = 0 ).
Dakle, Z ul = 11 XC1 = 11 .
Z ul
UL1
UL2
UR2
U12 = jLm I2
f.o.
UR1
I2
I1
258
8.19. ----- Zm = jLm = j3 ;
U = I1 Z1 + I2 Zm U = ( 2 + j5 )I1 j3 I2 .. ( 1 )
0 = I2 Z2 + I1 Zm ( 3 +j3 ) I2 = j3 I1 .. ( 2 )
( 3 + j3 )2 = j3 I1 I1 = ( ( 2 j2 ) .
U = ( 2 + j5 )( 2 j2 ) j6 = 14 + j6 j6 = 14 V,
UR1 = R1 I1 = ( 4 +j4 ) V; UL1 = jL1 I1 = ( 10 + j10 ) V; Um1 = jL1 I2 = j6 V;
UR2 = R2 I2 = 6 V; UL2 = jL2 I2 = j 10 V; Um2 = jLm I1 = ( 6 j6 ) V; UC = ( j/1C )I2 = j4 V.
UL2
UC
UL1
Um2
Um1
U
f.o.
UR1
I1
8.20. ----- E1 = I1 Z1 + I2 Zm ( 1 )
E2 = I2 Z2 + I1 Zm ( 2 )
Gde je :
2
3
3
Z1 Z 2 Z m
Z1 Z 2 Z m
a) Kompleksne snage na generatorima iznose:
10 j20
100 200
S1 = E1I1 = 10
VA i S2 E 2 I j10 10 j10 100 j 200 VA .
j
3
3
3
3
3
3
P1 = 100/3 W; Q1 = 100/3 VAr; P2 = 100/3 W ; Q2 = 200/3 VAr.
Kako je aktivna snaga prvog generatora negativna, on se ponaa kao potroa ( troi energiju ). Aktivna snaga
koju daje drugi generator jednaka je aktivnoj snayi koju troi prvi generator. To je logino, jer je kolo sastavljeno
od savrenih reaktivnih elemenata.
b) UL1 = I1 jXL1 = ( 40 + j 20 )/3 V; UC = I1(jXC ) = (20 j 10 ) V ; Um1 = I2 Zm = (10 + j 10 )/3 V;
UL2 = I2 jXL2 = (20 + j20 )/3 V; Um2 = I1 Zm = ( 20 + j10 )/3 V.
Na osnovu ovih podataka nije teko nacrtati fazorski dijagram, to se ostavlja da to uradi italac.
8.21. ----- E = I1 Z1 + I2 Zm ......... ( 1 )
E = I2 Z2 + I1 Zm ......... ( 2 )
gde je: Z1 = j ( XL1 XC ) = 0 ; Z2 = R + jXL2 = ( 1 + j2 ) ; Zm = jk X L1 X L 2 = j1 .
Uvrtavanjem ovih vrednosti u navedene jednaine slede reenja struja u induktivno spregnutom kolu, koja
iznose:
I1 = ( 10 + j10 ) A; I2 = j10 A; I = I1 + I2 = 10 A.
8.22. ----- a) U = I1 Z1 + I2 Zm ..... ( 1 )
0 = I2 Z2 + I1 Zm ....... ( 2 ) I 2
Zm
I1
Z2
Z Z Zm2
; gde je:
I1 I1 1 2
Z2
Z
2
Zm
259
U Z1 Z 2 Z m
6 j10 4 j5 j3,672 7,32 j8,35.
I1
Z2
4 j5
2
Z ul
U
100
5,94 j6,77A.
Z ul 7,32 j8,35
S = UI = 100( 5,94 j6,77 ) = ( 594 j677 ) VA.
b) I1
8.23. ----- Umesto dva redno vezana kondenzatora kapaciteta 2C2 moemo uzeti ekvivalentni kondenzator
2C 2 2C 2
kapaciteta C e
C 2 ; Z1 = jL1 = j5 ; Z2 = j( L2 1/Ce ); Zm = j7 .
2C 2 2C 2
U = I1 Z1 + I2 Zm ...... ( 1 ) ; U = I2 Z2 + I1 Zm ........ ( 2 ) i I = I1 + I2 ......... ( 3 ).
Iz prve jednaine sledi:
U I 2 Zm
U I1 Z m
;
a iz druge:
.
I1
I2
Z1
Z2
2
U I1 Z m
U Z 2 U Z m I1 Z m
U
Zm
2
Z2
Z2
U Z 2 U Z m I1 Z m
Z2 Zm
I1
I1
U.
2
Z1
Z1
Z1 Z 2
Z1 Z 2 Z m
U
I2
Z2 Zm
Z1 Z 2 Z m
UZ m
Z2
I I1 I 2
Z Z Zm 2
U1 2 m
2
Z1 Z 2 Z m
Z2
Z 2 Z m Z1 Z m
Z1 Z 2 Z m
Z Z Zm
U
Z ul 1 2
I Z1 Z 2 2Z m
2
Z1 Z 2 2 Z m
Z1 Z 2 Z m
j5 Z 2 j1
Z1 Z 2 Z m Z 2 Z m Z m
2
Z2
Z1 Z m
Z Z
1
Zm
j5 Z 2 2 j1
Z1 Z 2 Z m
j7
j5 Z 2 1
Z 2 j7
j7 1 j5 Z 2 j7 Z 2 49
Z2 = j4 Z2 = XL2 XC = 4 XC = XL2 + 4 = 9 .
Dakle, ukupni kapacitivni otpor druge grane iznosi 9 . Kako su u toj grani vezana dva kondenzatora na red
njihove pojedinane otpornosti iznose po 4,5 .
8.24. ----- U = I1 Z1 + I2 Zm 1 = 0Z1 + j2Zm Zm = j0,5 Zm = 0,5 .
Z m L m k L 1 L 2 0,5
L m
L 1 L 2
0,25.
8.25. ----- Ukupna aktivna snaga kola iznosi: P = I2( R1 + R2 ) , te je R1 + R2 = P/I2 = 100/4 = 25
R2 = 25 R1 = 15 .
Kada su kalemovi vezani u istom smeru ( fluksevi se sabiraju ) ukupna impedansa kola iznosi.
Z1 = R1 + R2 + jL1 + jLm + jL2 + jLm = R1 + R2 + j( L1 + L2 + 2Lm )
U
2
2
Z1 R 1 R 2 L1 L 2 2L m 50
I1
2
2
L1 L 2 2L m Z1 R 1 R 2 2500 225 43,2 .
a kada su kalemovi povezani suprotno ( fluksevi se oduzimaju), tada je ukupna impedansa kola:
U 100
2
2
Z2 = ( R1 + R2 ) + j ( L1 + L2 2Lm ) Z 2 R 1 R 2 L1 L 2 2L m
=
40 .
I 2 2,5
L1 L 2 2L m Z 2 R 1 R 2 31,3 .
2
260
31,4 + 628 L2 = 73,5 L2 =0,067 H = 67 mH.
628 Lm = 43,2 15,7 3140,067 = 27,5 21,04 = 6,46 Lm = 0.01 H = 10 mH.
Lm
0,01
0,01
k
0,17.
L1 L 2
0,05 0,067 0,058
8.26. ----- I1 = I2 + I3 I3 = I1 I2 ..................................... ( 1 )
U = jXL1 I1 + jXm I2 jXC1 I3 .................................. ( 2 )
0 = jXm I1 + jXL2 I2 jXC2 I2 + jXC1 I3 .................... ( 3 ).
Zamenom prve jednaine u druge dve nastaju jednaine:
U = jXL1 I1 + j Xm I2 jXC1 ( I1 I2 )
j10 = j1 I1 + j2 I2 ................... ... ( 1 )
0 = jXm I1 + j ( XL2 XC2 ) I2 + jXC1 ( I1 I2 ) 0 = j2 I1 + j( 1 XC2 ) I2 ........... ( 2 ).
Iz jednaine 1 sledi reenje struje I1, koja iznosi: I1 = 2 A.
Zamenom struje I1 u jednainu 2 sledi: 0 = j4 + j4 ( 1 XC2 ), te je reenje reaktanse XC2 = 2 .
8.27. ----- a) I = I1 + I2 I2 = I I1 . ( 1 )
jL1 I1 + jLm I2 + R2 I2 R2 I2 jL2 I2 jLm I1 = 0 . ( 2 )
Uvrtavanjem prve jednaine u drugu, te daljim sreivanjem nastale jednaine, slede izrazi za jaine struja po
granama:
Z1 Zm
R 2 jL 2 jL m
I1
I I1
I
R 1 jL1 R 2 jL 2 2 jL m
Z 1 Z 2 2Z m
Z1 Z m
R 1 jL1 jL m
I2
I I2
I.
R 1 jL1 R 2 jL 2 2 jL m
Z 1 Z 2 2Z m
Gde je: Z1 = R1 + j L1, Z2 = R2 + jL2, Zm = jLm
( L m k L 1 L 2 ).
US
c) Z ul
US
I
Z1 Z 2 Zm
Z 1 Z 2 2Z m
2
8.28. ----- a) Koristei jednaine iz predhodnog zadatka ( veza ema je ista ) slede reenja za struje:
I1 = (100 j150) = 180,3ej56,3 mA; I2 = (25 j125 ) = 127,5ej101,3 mA; I = (75 j275 ) = 285ej74,7 mA..
b)
jLmI2
R2I2
R1I1
jL1I1
jL2I2
I2
I1
U
jLmI1
f.o.
I
I2
261
8.29. ----- a) U R1 I jL1 I + jLm I jL2 I +jLm I R2 I = 0 .
Kako nije data nijedna poetna faza, pa se za napon U moe usvojiti U = 16 V.
Reenjem navedene jednaine kompleksni izraz za struju iznosi: I = 0,2 j0,2 .
b) U12 = I R1 = 2 j2 V; U23 = jL1I jLm I = 2 + j2 V; U34 = jL2 I jLm I = 6 + j6 V i
U45 = I R2 = 6 j6 V.
c)
U34
U45
U
U23
U12
f.o.
I
8.30. ----- a) Primenom Kirhofovih pravila, za dato kolo odgovaraju sledee jednaine:
I = I1 + I2 .......................................................... ( 1 )
U jL I jLm I1 jL I1 jLm I = 0 ........ ( 2 ) i
R I2 jL I1 jLm I = 0 ...................................( 3 );
gde je Lm = kL Xm = Lm = k L = 0,540 = 20 .
Reenjem navedenog sistema jednaina, slede reenja struja, koja iznose:
I1 = ( 0,3 + j0,1 ) = 0,316ej59 ; I2 = ( 0,6 j0,6 ) = 0,845ej45 ; I = ( 0,3 j0,5 ) = 0,583ej59 .
b) U12 = I jL + I1 jLm = 18 + j6 V; U23 = I2 R = 6 j 6 V.
c)
jLI
jLmI1
U12
I1
U23
f.o.
U23
jLI1
jLmI1
I
I1
I2
k 2 L1 L 2
U
j L 1 k 2 L 1 j 0,5 0,5 2 0,5 j0,5 0,125 j0,375 .
Z ul jL e j L 1
I1
L
2
262
1
a iz druge : I 3
=
.
3
3
9
3
Uvrtavanjem struja I2 i I3 u treu jednainu sledi:
jU 3I1 j2U 3I1 j3U 9I1 j2U 3I1 jU 6I1
1
2
5
1
I1
j U I1
I1 j U
3
9
9
9
9
3
3
9
1
I1 j U .
15
U
U
j15 .
Ulazna impedansa je jednaka : Z ul
1
I1
j U
15
8.35. ----- U ( j90 + j29 )I1 ( j40 + j30 )I2 = 0 .......... ( 1 )
( j30 + j20 )I1 ( j20 j40 )I2 = 0 ------------- ( 2 )
U = j55 I1
U
Z ul j55 .
I1
8.36. ----- Z ul jk L1 L 2 j3 jX c j
I2 = 2,5 I1 .
1
1
1
C
333,33F.
C
X C 3 103
8.37. ----+
I I
1
I2
L1
I3
L2
L2
I
1
C
.
Y ul
j
2
2
U
L 1 1 k
j L 1
L 2
L 2 L m
L
2
m
U jL 2 I 2 jL m I 1 jL 2 I 2 jL m
I 2 jI 2 L 2
Lm
1
1
L 1
L 1
L m
C
C
263
I2
L
2
m
j L 2
Lm
1
L 1
L m
L
2
m
L 2
Lm
1
L 1
L m
L m
L 2 L m L 1
L 2 L m
C
I I1 I 2
I2 I2 I2
1
1
L 1
L m
L 2
L m
C
C
1
L 2 L 1
2L m
U
C
I j
L 2
L m
L
C
2
m
L 2
Lm
1
L 2
L m
I
j
U
L1 L 2
1
2L m
C
= jB
L2
2 L 2 L m 2 L 2 2 L m
C
Kako je kod antirezonanse susceptansa jednaka nuli ( B = 0 ), sledi:
L1 + L2 1/C + 2Lm = 0 / 2( L1 + L2 + 2Lm ) 1/C = 0
1
.
o
C L 1 L 2 2k L 1 L 2
2 L1 L 2
I2
Z m E
Z1u Z 2 u Z m
j3
0,0168 j0,0176A 16,8 j17,6mA.
89 j85
264
9.1. ----- a) Z1
Z3
Z4
Z2
b) I1 I 2
2
5 j0,25
j40
E
100
E
100
1,66 j0,265A.
R 1 R 2 R 3 jL 3 R 4 jL 4
I3 I4
Z2 = R2; Z 3 R 3 j
1
;
C 3
1
R
R 4 j
j 4
C
C 4
jR 4
R4
4
Z4
1
R 4 C 4 j1 R 4 C 4 j1 1 jR 4 C 4
R4 j
C 4
C 4
a) Uslov ravnotee mosta je:
R4
1
Z1 Z 4 Z 2 Z 3 R 1 R 2 R 3 j
1 jR C .
C
3
4 4
Uvrtavanjem vrednosti elemenata u navedenu jednainu slede reenja: = 1/RC = 3 140 rad/s f = 500 Hz.
U
1A . Da bi most bio u ravnotei ( take C i D moraju biti na istom potencijalu ), tj.
R1 R 2
Z
mora biti zadovoljen uslov: I1 Z1 = I3 Z3 I 3 1 I 3 1 j1A .
Z3
c) P3 = I32R3 = ( 12 + 12 )160 = 160 W.
b) I1 = I2 =
R2
( Maksvel Vinov most ):
1 jR 2 C 2
R1R4 + jR1R4R2 C2 = R2R3 + jR2L3 R1R4 = R2R3 ...... ( 1 ) i L3 = R1R4C4 ....... ( 2 ).
a) R3 = R1R4/R2 = 1020 / 100 = 2 ; L3 = 1020 1106 = 0,2103 H = 0,2 mH.
b) Zamenom tree i etvrte grane, most nije vie u ravnotei, pa e zbog otpora instrumenta u kolu biti
prisutno pet impedansi, koje su vezane u trougao, odnosno zvezdu. Zadatak se dalje moe reiti metodom
transformacije jednog trougla u zvezdu, ili pak metodom Tevenena. U ovakvim sluajevima je metoda Tevenena
najpogodnija metoda, pa se ona najee i koristi.
Dakle, izbacimo dijagonalu CD i odredimo napon na tim takama ( napon Tevenena ).
9.4. ----- Iz uslova ravnotre Z1 Z4 = Z2 Z3 R1R4 = R 3 jL 3
Z1
I 1
I 2
Z3
Z2
Z4
2 j0,057A ;
Z1 Z 2 10 100 j3,14
I2 '
U
220
10 j0,285A
Z 3 Z 4 20 2 j0,0628
10,92 j0,021
Z1 Z 2 Z 3 Z 4 10 100 j3,14 20 2 j0,0628
265
5,82 j0,16A
Z T Z 5 10,92 j0,021 20
C
ZT
I5
Z5
UT
50Hz .
Iz prve jednaine sledi: R 4 2 3 5 , a iz druge: f
R1
2 L 4 C 4 6,28 0,025 400 10 12
9.6. ----- Z1 Z4 = Z2 Z3 Z1 = Z2 Z3 / Z4 = 63 / ( 2 + j3,14 ) = ( 1,7 j 2,7 ) .
Elementi prve impedanse su otpornik otpornosti R1 = 1,7 i kondenzator kapacitivne otpornosti Xc = 2,7 ,
odnosno kapacitivnosti: C1 = 1 / XC1 = 1 / 3142,7 = 1,175103 F = 1 175 F.
Ukupna struja iznosi:
U
U
100
100
I I1 I 2
27 j8A I = 28,3 A.
Z1 Z 2 Z 3 Z 4 1,7 j2,7 6 2 2 j3,14
9.7. ----ZC
ZA
ZD
I
Z2
Z4
j3
1
5
R 1 jL 3 j
C 3
5 j3
j3 j3
ZC
j3 ; Z D
1,8.
5
5
4,88 j8,73A.
Z e 2,616 j4,68
9.8. ----- ( Rx + R3 ) / ( R + R4 ) = R1 / R2 . ( 1 ); Lx / L = R1 / R2 .. ( 2 ).
Zbog dve jednaine ( uslov ravnotee mosta ) da bi se most doveo u ravnoteu naizmenino se moraju
pomerati oba klizaa.
Iz druge jednaine, sledi: R1 / R2 = 30 / 20 = 1,5 R1 = 1,5 R2
R1 + R2 = 100 1,5 R2 + R2 = 100 R2 = 40 ; R1 = 60 .
R3 + R4 = 30 R3 = 30 R4.
( 10 + 30 R4 ) / ( 10 + R4 ) = 1,5 40 R4 = 15 + 1,5 R4 25 = 2,5 R4 R4 = 10 ; R3 = 20 .
Dakle, reenja su sledea: R1 = 60 ; R2 = 40 ; R3 = 20 i R4 = 10 .
9.9. ----- Z1 = R j 1/C; Z2 = R / ( 1 + jRC ), vidi zadatak 9.2; Z3 = R3; Z4 = R4;
Z1 Z4 = Z2 Z3 ( R j1 / C )R4 = R3R / ( 1 + jRC ) ( RR4 jR4 / C )( 1 + jRC ) = RR3
RR4 + j R2R4 C jR4 / C +R4RC / C = RR3
2RR4 = RR3 ( 1 ); R2C = 1/ C. ( 2 ).
1
1
105
Iz prve jednaine sledi. R3 = 2R4, a iz druge
4
1000 rad .
s
RC 10 100 10 9 10 2
266
;
.
LX
X
2
2
2
1 R 12 2 C1
1 R 1 2 C1
9.13. ----- Z1 Z4 = Z2 Z3 RX = R2 R3 / R4 ( 1 );
LX = R2R3C4 .. ( 2 ).
Da bi se most doveo u ravnoteu moraju se menjati dva otpora. Jedan otpor ima zadatak da sreuje jednu
jednainu a drugi drugu. Promene su naizmenine i postepene sve dok indikator nule ne pokae nulu ( most
uravnoteen ). Najjednostavnija varijanta je da su promenljivi R4 i C4, gde R4 sreuje na prvu jednainu a C4
drugu.
9.14. ----- Z1 Z4 = Z2 Z3 ( Rx j1/Cx )R4 / ( 1 +jR4C4 ) = R2( j1/C3 )
RxR4 jR4/Cx = jR2/C3 + R2R4 C4/C3 Rx = R2C4/C3 . ( 1 ); R4/Cx = R2/C3 ( 2 ), odnosno:
C
R
R x 4 R 2 .. ( 1 ) ; C x 4 C 3 .. ( 2 )
C3
R2
Da bi zadovoljili obe jednaine ( uslov ravnotee mosta ) naizmenino menjati R4 i C4 ( C4 za prvu jednainu a
R4 za drugu ). Mogua je i varijanta C3 i C4 ali je ona neto nepovoljnija, jer C3 ima istovremeno uticaja na obe
jednaine, a samim tim i tee e se ispuniti uslov ravnotee mosta.
Kako ni u jednoj jednaini ( uslov ravnotee mosta ) nema uestanosti, sledi da jednaine ne zavise od
frekvencije ( odgovaraju na svim frekvencijama ). Dakle, Cx ne zavisi od uestanosti naizmeninog izvora.
9.15. ----
R
L
1
R 2 R 3 R X R 4 j X jR 4 L X X R 2 R 3
Z1 Z 4 Z 2 Z 3 R X jL X R 4 j
C
C4
4
4
L
R
R X R 4 X R 2 R 3 ( 1 ); R 4 L X X .. ( 2 ). ( uslovi ravnotee mosta ).
C4
C 4
2
Iz druge jednaine RX = R4 C4LX uvrstimo u prvu jednainu, pa sledi:
R42 2C4LX + LX /C4 = R2R3 LX( R42 2C4 + LX /C4 ) = R2R3
2
R 2 R 3 R 4 2 C 4
R 2 R 3C4
R
;
odnosno
.
LX
X
2
2
2
2
R 4 2 C 4 1
R 4 2 C 4 1
267
10.1.1. ----A
I1
II
I3
vor A:
I1 = I2 + I3 ........................... ( 1 )
kontura I: E1 Z1 I1 Z3 I3 = 0 .......... ( 2 )
kontura II: Z2 I2 E2 + Z3 I3 = 0 ......... ( 3 )
I2
I1
I3
I1 + I2 = I3 ..... ( 1 )
E1 Z1 I1 Z3 I3 = 0 ..... ( 2 )
Z3 I3 + Z2 I2 E2 = 0 ...... ( 3 )
II
I2
IS
I1
II
I2
b) 23 = 1266
10.1.6. -----
I1
I2
II
IS
Z1 =R = 10 ; Z2 = j ( L 1/C ) = j ( 10 20 ) = j10 ;
Z3 = R + jL = ( 10 + j10 ) .
I1 + I2 = IS I1 = 0,6 j0,2 I2 ...... ( 1 );
E1 Z1 I1 + Z2 I2 E2 = 0......................( 2 ).
10 10( 0,6 j0,2 I2 ) + ( j10 )I2 20 + j10 = 0
16 j12
1,4 j0,2A .
10 j10
I1 = 0,6 j0,2 1,4 j0,2 = ( 0,8 j 0,4 ) A I12 = 0,82 + 0,42 = 0,8; I22 = 1,42 + 0,22 = 2.
10 + j10 6 + j2 + 10 I2 j10 I2 = 0 I 2
268
I2
II
I1
I1 = I2 + I3 ...................................... ( 1 )
E2 + I2 Z2 I3 Z3 = 0................... ( 2 )
I3 Z3 + I1 Z1 E1 = 0 ..................... ( 3 )
Reenjem datog sistema jednaina nastaju i reenja struja po granama, koja iznose:
I1 = ( 0,155 + j0,394 ) A; I2 = ( 0,132 j0,328 ) A; I3 = ( 0,287 + j0,066 ) A.
Kompleksne snage po generatorima iznose:
SE1 = E1I1 = ( 1,689 + j3,886 ) VA; SE2 = E2I2 = ( 6,58 + j16,41 ) VA SE = ( 8,269 + j20,26 ) VA.
Kompleksne snage po impedansama iznose:
SZ1 = I12 Z1 = ( 1,43 + j11,23 ) VA; SZ2 = I22 Z2 = ( 2,49 + j11,74 ) VA; SZ3 = I32 Z3 = ( 4,32 j2,75 ) VA.
SZ = SZ1 + SZ2 + SZ3 = ( 8,265 + j20,26 ) VA, to potvruje zakon o odranju snaga ( SE = SZ ).
10.1.8. -----
I2
I3
Z1 = R/2 = 20 ; Z2 = R + R + j ( L 1/C ) = 80 + j ( 80 20 )
Z2 = ( 80 + j60 ) ; Z3 = j ( L 1/C ) = j60 .
E1 = 10 V; E2 = j20 V.
II
I1
I2 = I1 + I3 ............................................... ( 1 )
E2 I2 Z2 I3 Z3 = 0 ............................... ( 2 )
I3 Z3 I1 Z1 E1 = 0 ............................... ( 3 )
IS
I2
II
I1
( I1 j2 )(j100 ) I1( 100 + j30 ) + 220 = 0 j100 I1 + 200 100 I1 j30 I1 + 220 = 0
420
I1 ( 100 + j70 ) = 420 I1( 100 j70 ) = 420 I1
2,82 j1,97A .
100 j70
I2 = 2,82 + j1,97 j2 = ( 2,82 j0,03 ) .
I12 = 2,822 + 1,972 = 11,83; I22 = 2,822 + 0,032 = 7,95; IS2 = 22 = 4.
269
A: I2 + I4 = I1 ...........................................................( 1 )
B: I2 + I3 + IS = 0 I2 + I3 = j0,5 ...................... ( 2 )
D: I5 + IS = I4 I5 I4 = j0,5 ............................. ( 3 )
I1
I
I : E Z1I1 Z2 I2 + Z3I3 = 0 ................................... ( 4 )
II: E Z1I1 Z4I4 Z5I5 = 0..................................... ( 5 )
I3
I2
I4
II
IS
I5
I3
I6
I2
I4
10.1.12. ----I1
IS
II
I
I2
I5
III
I4
vor 1:
vor 2:
kontura I:
kontura II:
kontura III:
I1 = I2 + IS .( 1 )
IS = I4 + I5 .( 2 )
E1 Z1 I1 Z2 I2 = 0 .... ( 3 )
Z2 I2 + US Z5 I5 = 0 ( 4 )
E4 Z4 I4 + Z5 I5 = 0 ( 5 )
Kako su u kolu nepoznate etiri struje ( I1, I2, I4 i I5 ) za njihovo reenje potrebno je postaviti etiri linearne
jednaine sa etiri nepoznate. Dakle, jedna jednaina je suvina, pa etvrtu jednainu moemo izbaciti.
Iz jednaine ( 1 ): I2 = I1 0,1 j0,1 . Uvrtavanjem ove vrednosti u treu jednainu dobije se reenje struje I1,
koja iznosi : I1 = ( 0,2 + j0,2 ) A I2 = ( 0,1 + j0,1 ) A.
Iz druge jednaine sledi: I4 = 0,1 + j0,1 I5. Uvrtenjem struje I4 u jednainu ( 5 ) sledi reenje struje I5, koja
je jednaka: I5 = ( 0,2 j0,1 ) A. I4 = ( 0,1 + j0,2 ) A.
Dakle, konana reenja struja po granama iznose:
I1 = ( 0,2 + j0,2 ) A; I2 = ( 0,1 + j0,1 ) A; I4 = ( 0,1 + j0,2 ) A; I5 = ( 0,2 j0,1 ) A.
270
10.1.13. ----A
I1
I5
II
I3
III
I4
vor A:
vor B:
kontura I:
kontura II:
kontura III:
I2
I1 + I3 + I4 + I2 = 0
50 5 I1 + j2 I3 = 0
j2 I3 4 ( I1 + I3 ) j2 I4 = 0
j2 I4 + 2 I2 j50 = 0 /: (2 )
I1 +
5 I1
4 I1
I1 + I3 = I5 .................................... ( 1 )
I5 + I4 + I2 = 0 .............................. ( 2 )
E1 Z1 I1 + Z3 I3 = 0 .................... ( 3 )
Z3 I3 Z5 I5 + Z4 I4 = 0 ............. ( 4 )
Z4 I4 + Z2 I2 E2 = 0 ................ ( 5 )
+ I3 + I4 = 0..... ( 1 )
+ j2 I3
= 50 .. ( 2 )
( 4 + j2 ) I3 + 2 I4 = 0...( 3 )
I2
j I4 = j25 ... ( 4 )
I2
( 1 i 4 ): I1 + I3 + ( 1 + j1 ) I4 = j2 . ( 1a ).
Iz 2 I1 = 10 + j0,4 I3
Daljim sreivanjem sistema jednaina dolazi se do reenja struja po granama:
I1 = ( 8,5 j4,72 ) A; I2 = ( 10,38 + j11,32 ) A; I3 = ( 11,8 + j3,78 ) A; I4 = ( 13, 68 j10,38 ) A;
I5 = ( 3,3 j0,94 ) A.
Iz ovog reenja zadatka se moe izvui zakljuak da se Kirhofova pravila u praksi retko koriste kod veeg
broja jednaina ( vie od tri ). Cilj ovog zadatka i jeste da se vidi koliki je problem ako se on reava
neodgovarajuom metodom. italac treba da prerpozna za svaki zadatak najoptimalniju metodu sa kojom se
reava svaki zadatak.
10.1.14. ----A
I1
I2
I3
II
A:
B:
I:
II:
I4
III
IS5
I1 I2 I3 = 0 .................................. ( 1 )
I3 + IS5 = I4 ..................................... ( 2 )
jL1 I1 + E1 R2 I2 = 0 ..................( 3 )
R2 I2 ( j 1/C ) I3 R4 I4 = 0 ..... ( 4 )
I1 I2 I3 = 0 .................................. ( 1 )
I3 I4 = IS5 = 0,2 + j0,1.................( 2 )
j31,4 I1 + 50 30 I2 = 0...................( 3 )
30 I2 + j31,85 I3 10 I4 = 0................( 4 )
271
10.1.17. ----I2
I
1
I5
I6
I3
4
III
II
I4
IS
a)
Iz jedn. 1,2 i 4
Iz jedn. 3 i 5
IS
IP
I
Aktivna snaga prijemnika iznosi: P =IP2RP = ( 0,312 + 0,022 )90 = 0,09690 = 8,64 W,
A reaktivna: Q = IP2X = 0,096(20 ) = 1,92 VAr ( kapacitivnog karaktera ).
272
10.2.1. -----
I1
I3
IA
I2
IB
E1 = ( Z1 + Z3 ) IA Z3 IB ........ ( 1 )
E2 = ( Z2 + Z3 ) IB Z3 IA ...... ( 2 )
100 = ( j2 + 5 ) IA 5 IB IB = ( j0,4 +1 )IA 20
j100 = ( j5 + 5 )IB 5 IA
j100 = ( 5 + j5 )( 1 j0,4 ) IA 20 5 IA
j100 = 5IA j2IA 100 + j5IA + 2IA j100 5IA
I1
E1 = ( Z1 + Z3 ) IA Z3 IB 100 = ( 1 + j1 ) IA + j3 IB.... ( 1 )
E2 =( Z2 + Z3 ) IB Z3 IA j50 = ( 1 + j1 ) IB + j3 IA.....( 2 )
I3 IB
IA
I2
I3 I
B
IA
I1
E 1 (5 2 j5 2 )V ; E 2 5 2 j5 2 V .
E1 = ( Z1 + Z2 + Z3 ) IA Z3 IB ......... ( 1 )
E2 = ( Z3 + Z4 ) IB Z3 IA ...............( 2 )
I2
I1
IA
I5
IB
I3
I4
IC
I2
E1 = ( Z1 + Z3 ) IA Z3 IB .................................... ( 1 )
0 = ( Z3 + Z5 + Z4 ) IB Z3 IA Z4 IC.... ............ ( 2 )
E2 = ( Z4 + Z2 ) IC Z4 IB = 0 ............................. ( 3 )
50 = ( 5 + j2 ) IA j2 IB ........................... ( 1 )
0 = j2 IA + 4 IB + j2 IC .............. ( 2 )
j50 =
j2 IB + ( 2 j2 ) IC........ ( 3 )
273
50 = ( 5 + j2 ) IA j2( IC + jIC 25 ) 50 j50 = ( 5 + j2 ) IA + ( 2 j2 ) IC....... ( 1 )
0 = j2 IA + 4 ( IC + j IC 25 ) + j2 IC
100 = j2 IA + ( 4 + j6 ) ................. ( 2 )
Iz jednaine 2 IA = ( 3 j2 ) IC + j50.
Struju IA uvrstimo u jednainu 1:
50 j50 = ( j50 + 3 IC j2 IC ) ( 5 + j2 ) + ( 2 j2 ) IC IC = ( 10,38 j11,32 ) A;
IA = ( 8,5 j4,72 ) A; IB = ( 3,3 j0,94 ) A.
Struje po granama iznose:
I1 = IA = ( 8,5 j4,72 ) A; I2 = IC = ( 10,38 + j11,32 ) A; I3 = IB IA = ( 11,8 + j3,78 ) A;
I4 = IC IB = ( 13,68 j10,38 ) A; I5 = IB = ( 3,3 + 0,94 ) A.
10.2.5. ----- a)
I1
IA
I2
IB
I3
IA
I3 I
B
I2
j10 = j3 IA + j2 IB .................. ( 1 ) / 2
10 = ( 5 j2 ) IB + j2 IA ...... ( 2 ) / ( 3 )
j20 = j6 IA + j4 IB ................................ ( 1 )
30 = j6 IA + ( 15 + j6 ) IB ............... ( 2 )
274
10.2.9. ----I1
I5
I2
E1 + E3 = ( Z1 + Z2 ) IA Z2 IB ( 1 )
E5 = ( Z2 + Z4 + Z5 )IB Z2 IA Z4 IC . ( 2 )
E3 = ( Z4 + Z6 ) IC Z4 IB. ( 3 )
IA
I3
IB
I4
IC
I6
IA = IS = ( 0,16 j0,48 ) A;
E5 = ( Z2 + Z3 + Z4 + Z5 ) IB Z2 IA Z5 IC .............. ( 1 )
E6 E5 = ( Z5 + Z6 ) IC Z5 IB .....................................( 2 );
I2
IA
IB
IC
IS
IB = ( 0,1 + j0,1 ) A,
I2 = IA IB = 0,16 j0,48 0,1 j0,1 = ( 0,06 j0,58 ) A = ( 60 j580 ) mA.
US Z1 IS + E1 Z2 I2 = 0
US = Z1 IS + Z2 I2 E1 = ( 0,16 j0,48 )( 50 j50 ) + ( 0,06 j0,58 )j100 50 + j50 = ( 8 + j24 ) V.
SS = US IS = ( 8 + j24 )( 50 j50 ) = 12,8 VA.
Sledi da strujni generator radi kao potroa koji troi snagu ( aktivnu ) od 12,8 W.
10.2.11. ----- a)
I2
IA
I5
I6 IB
I3
I4
IS
IA
I2
IB
I3
E2 = ( Z2 + Z3 ) IA Z3 IB ( 1 )
E1 = ( Z1 + Z3 ) IB Z3 IA ... ( 2 )
50 = ( 70 +62,35 ) IA ( 50 j31,85 ) IB
/ ( 50 j31,85 )
7,071 + j7,071 = ( 50 j31,85 ) IA + ( 58 + j30,95 ) IB / ( 70 + j62,35 )
275
2 500 + j1592,5 = ( 70 + j62,35 ) ( 50 j31,85 ) IA ( 1 485,58 j3 185 ) IB .............. ( 1 )
935,85 + j54,09 = ( 70 + j62,35 ) ( 50 j31,85 ) IA + ( 2 130,27 + j5 782,8 ) IB......... ( 2 )
3 435,85 + j1 646,59 = ( 644,69 + j8 967,8 ) IB IB = ( 0,155 + j0,394 ) A; IA = ( 0,132 + j0,328 ) A.
Struje po granama iznose:
I1 = IB = ( 0,155 + j0,394 ) A; I2 = IA = ( 0,132 j0,328 ) A; I3 = IA IB = ( 0,287 j0,066 ) A.
Kompleksne snage generatora su:
SE1 = E1 I1 = ( 1,689 + j3,886 ) VA; SE2 = E2 I2 = ( 6,58 + j16,41 ) VA;
SZ1 = Z1 I12 = ( 1,43 + j11,23 ) Var; SZ2 = Z2 I22 = ( 2,49 + j11,74 ) Var; SZ3 = Z3 I32 = ( 4,32 j2,75 ) Var.
itaocu se ostavlja da proveri zakon o odranju energija.
10.2.13. ----- I1 = ( 1,153 j1,469 ) A; I2 = ( 0,13 j1,207 ) A; I3 = ( ( 1,023 j0,262 ) A;
I4 = ( 1,223 j0,362 ) A.
10.2.14. ----I1 = ( 0,2 j1,4 ) A; I2 = ( 1,6 + j2,8 ) A; I3 = ( 0,8 j0,4 ) A;
I1
I2
I3
276
10.3.1. ----- Videti reenja u zadatku 10.2.6.
10.3.2.
A
I1
I2
U AB
I3
I1
I2
E 1 U AB
Z1
E 2 U AB
I3
Z2
U AB
Z3
10 j10 14 j42
0,1 j0,06A
200 j400
10 j10
j50
14 j42V
1
1
1
1
1
1
Z1 Z 2 Z 3
200 j400 200 j600 j400
E1 E 2
Z1 Z 2
j50 14 j42
0,005 j0,025A
200 j600
14 j42
0,105 j0,035A .
j400
10.3.3. ----- U3 = 10 V U3 = 10 V.
E1
10.3.4. ----- U AB
E2
j5
20
6 j4
U3
8 j6V
1
1 1
1
1
1
Z1 Z 2 Z 3 6 j4 j8
Z1
Z2
E 2 U AB
j5 8 j6 8 j11
I1
IS
I3
I4
I1 + I4 IS I3 = 0 ;
UAB E1 + I1Z1 = 0
UAB + E3 I3Z3 = 0
UAB + I4Z4 = 0
E 1 U AB
E
IS 3
Z1
I1 = ( E1 UAB )/Z1;
I3 = ( E3 + UAB )/Z3;
I4 = UAB/Z4
U AB U AB
0
Z3
Z4
E1
E3
IS
1
E3
Z1 Z 3
E1
1
1
U AB
IS
U AB
4 j8V .
1
1
1
Z1
Z3
Z1 Z 3 Z 4
Z1 Z 3 Z 4
277
j12 4 j8
4 j4
j0,02A j20mA.
200 j200 200 j200
j34 4 j8 4 j26
I3
10.3.8. ----A
Z1
E3
I2
Z3
E1
U AB
I2
Z2
Z7
Z1 Z 2 Z 7
12 j2 8 j10
12
U AB
1
1
1
1
1
1
Z1 Z 2 Z 3 Z 7 12 j2 8 j10 10 j12 12
2,815 j4,249V .
0,037 j0,022 0,041 j0,049 0,083 0,161 j0,027
E 3 U AB
Z7
0,401 j0,187A
12
12
I3
I2
E1
I1
U AB
I1
I2
E 1 U AB
Z1
E 2 U AB
I3
Z2
U AB
Z3
E2
j20
10
20 80 j60
8,333 j6,0202V
1
1
1
1
1
1
Z 1 Z2 Z3
20 80 j60 j60
Z1
Z2
10 8,333 j6,0202
2
0,0835 j0,30101A I1 0,08352 0,301012 0,0975
20
j20 8,333 j6,0202
2
0,0172 j0,1618A I 2 0,0265
80 j60
SZ1 = Z1 I12 = 200,0975 = 1,95 VA; SZ2 = Z2 I22 = ( 80 + j60 )0,0265 = ( 2,12 + j1,59 ) VA;
SZ3 = Z3 I32 = j600,0294 = j1,764 VA.
SE1 = E1I1 = 10( 0,08335 + j0,301) = ( 0,8335 + j3,01 ) VA;
SE2 = E2I2 = j20( 0,0172 j0,1618 ) = ( 3,236 + j0,344 ) VA.
Sg = SE1 + SE2 = ( 4,0695 + j3,354 ) VA; SZ = SZ1 + SZ2 + SZ3 = ( 4,07 + j3,354 ) VA Sg = SZ.
278
I1
I2
I3
IS
U AB
10
10
1 j1
5 j5
j5
1 j1 j2 1 j1
2
4 j8V
1
1
1
0,1 j0,1 j0,2 j0,1 0,1 j0,2
5 j5 j5 j10
10 4 j8 6 j8
0,2 j0,4 A
5 j5
5 j5
10 4 j8 14 j8
I2
1,6 j2,8A
j5
j5
4 j8
I3
0,8 j0,4 A
j10
I1
279
10.4.1. ----I5
Z1
+
E1
I1
Z5
Z2
Z1
Z4
Z3
I1
I3
I4
I2
E2
Z5
E1
Z5
I5
Z3
Z4
Z3
Z4
I4
I3
I 4
Z1 A
B Z2
I2
I3
I5
I1
Z2
+
E2
I2
Za sliku a:
Z Z
2 j2
Z 24 ' 2 4
1 j1 ; Z524 = Z5 + Z24 = ( 5 j1 ) .
Z2 Z4
2 j2
Z 3524'
Z 3 Z 524 '
Z 3 Z 524 '
j2 5 j1
(0,77 j1,85) ; Z = Z1 + Z3524 = ( 5,77 + j1,85 ) .
j2 5 j1
E1
50
I2 '
U BC '
Z2
Za sliku b:
Z Z
5 j2
Z13 " 1 3
0,69 j1,72 ; Z135 = Z13 + Z5 = ( 4,69 + j1,72 ) ;
Z1 Z 3 5 j2
Z "Z
4,69 j1,72 j2 0,85 j1,95 ; Z = Z + Z = ( 2,85 j1,95 ) .
Z1354" 135 4
1354
2
Z135" Z 4
4,69 j1,72 j2
I2"
E2
j50
16,36 j26,1
13,05 j8,18A ; I5 = I2 I4 = ( 4,87 + j3,77 ) .
Z4
j2
U13 = Z13I5 = ( 0,69 + j1,72 )( 4,87 + j3,77 ) = ( 3,124 + j10,978 )
U " 3,124 j10,978
U " 3,124 j10,978
I 1 " 13
(0,625 j2,196)A ; I 3 " 13
5,489 j1,562A .
Z1
5
Z3
j2
Konano, struje po granama iznose:
I1 = I1 I1 = 7,86 j2,52 ( 0,6248 + j2,1955 ) = ( 8,4848 j4,7155 ) ;
I2 = I2 I2 = 8,18 + j11,95 ( 2,195 + j0,635 ) = ( 10,375 + j11,315 ) .
I3 = ( I3+ I3 ) = ( 6,3 j5,35 + 5,49 + j1,56 ) = ( 11,79 j3,79 ) .
I4 = ( I4 I4 ) = ( 0,635 + j2,195 13,05 + j8,18 = ( 13,69 + j10,38 ) ,
I5 = I5 I5 = 1,56 + j2,83 ( 4,87 + j3,77 ) = ( 3,31 + j0,94 ) .
I4"
U BC "
280
10.4.2. ----- a)
I1
I2
+
I1
I3
I2
E1
I3
I2
I1
a)
Za sliku a:
Z2 Z3
Z'
Z 2 Z3
Z1
I2
b)
5 j2
j5 0,67 j3,276
5 j2
j10
2,93 j0,599 A
Z' 0,67 j3,276
U 23 ' I 1 'Z 23 2,93 j0,599 0,67 j1,724 2,996 j4,65 ,
I1 '
E1
I2 '
U 23 '
I3 '
U 23 '
Z2
Z3
2,996 j4,65
0,56 j0,93A ,
5
2,996 j4,65
2,325 j1,498 A.
j2
Za sliku b:
Z"
Z1 Z 3
Z1 Z 3
Z2
j5 j2
10
5 5 j
j5 j2
3
E2
10
30
1,385 j0,923A
Z" 15 j10 15 j10
3
U 13 " I 2 "Z 13 1,385 j0,923 j3,333 3,077 j4,615V ,
I2"
I1 "
U 13 "
I3"
U 13 "
Z1
Z3
3,077 j4,615
0,923 j0,615A ,
j5
3,077 j4,615
2,308 j1,539A.
j2
+
E2
281
10.4.3. -----
a)
b)
I1
I1
I2
I3
I3
I2
I2
I1
I3
E1
Za sliku a:
Z Z
200 j600 j400 200 j400 230,77 j153,85 ;
Z' 2 3 Z1
Z 2 Z3
200 j600 j400
10 j10
0,05 j0,01A.
Z' 230,77 j153,85
U AB ' U 2 ' U 3 ' Z 23 'I 1 ' 30,77 j246,15 0,05 j0,01 4 j12V
I1 '
E1
I2 '
U2 '
I3 '
U3 '
Z2
Z3
4 j12
0,02A ;
200 j600
4 j12
0,03 j0,01A
j400
Za sliku b:
Z Z
200 j400 j400 1000 j1000.
Z" Z 2 1 3 200 j600
Z1 Z 3
200 j400 j400
j50
0,025 j0,025A ,
Z" 1000 j1000
U AB " Z13 I 2 " 800 j400 0,025 j0,025 10 j30V ,
I2"
E2
I1 "
U AB "
Z1
10 j30
0,05 j0,05A ,
200 j400
10 j30
0,075 j0,025A
Z3
j400
Struje po granama iznose ( prva slika ):
I1 = I1 I1 = 0,05 j0,01 + 0,05 j0,05 = ( 0,1 j0,06 ) A;
I2 = I2 I2 = 0,025 + j0,025 0,02 = ( 0,005 + j0,025 ) A;
I3 = ( I3 + I3 ) = ( 0,03 j0,01 + 0,075 j0,025 ) = ( 0,105 + j0,035 ) A.
I3"
U AB "
+
E2
282
10.5.1.
I5
A
Z1
+
E1
Z5
Z2
Z1
+
Z4
Z3
E2
E1
I1
B
Z5
Z3
Z2
Z4
I2
E2
E1
E2
j50
50
8,62 j3,45A ;
I2 '
12,56 j12,56A ;
Z1 Z 3 5 j2
Z 2 Z 4 2 j2
Z Z
Z Z
5 j2 2 j2
Z T Z AB 1 3 2 4
I5
A
Z5
ZT
3,3 j0,95A.
Z T Z 5 1,69 j0,72 4 5,69 j0,72
ET
10.5.2.
I'
I
a
I"
E1
10 j10
j1A
R 1 jX C1 10 j10
E2 E3
R 2 jX L
5 j10
j1A ,
10 j5
ET
b
R 1 jX C1 R 2 jX L 10 j10 10 j5
5 j5 2 j4 7 j1.
R 1 jX C1
R 2 jX L
10 j10 10 j5
a
+
R3
ET
ET
5 j10
5 j10
0,8 j0,6A.
Z T R 3 jX C2 7 j1 3 j4 10 j5
C2
b
10.5.3. ----- SE6 = E6I6 = ( 4 + j2 ) VA.
283
10.5.4. ----- a) Izbacivanjem druge grane iz kola nastaje novo kolo u kojem je struja: I'
I
20
1,2 j1,6A
6 j8
U AB E T I'Z 3 12,8 j9,6V
I'
Z1
Z3
E1
Z1 Z 3
ZT
E1
Z1 Z 3
Z1 Z 3
6 j8
3,84 j2,88
6 j8
Vezivanjem iskljuene grane na Tevenenov ( naponski ) generator, nastaje prosto kolo, prema slici:
A
2,75 j2A
ZT
Z T Z 2 3,84 j2,88 j4 3,84 j1,12
I2
+
Z2
ET
B
b) UAB E2 I2Z2 = 0 UAB = E2 + I2Z2 = j5 + ( 2,75 + j2 )(j4 ) = j5 j11 + 8 = ( 8 j6 ) V.
Poetni ugao za napon UAB iznosi AB = arc tg (6/8 ) = 3652.
a za ems E2 poetni ugao je 2 = 90.
Fazna razlika izmeu napona UAB i ems E2 je: = AB 2 = 3652 90 = 12652.
4.5.5. ----- Zbog kratke veze koju ine impedanse Z5 i Z6 ( Z5 + Z6 = 0 ) dato kolo se moe predstaviti
jednostavnijom emom, kao na slici:
A
Z1
E3
Z3
E1
Z7
Z2
A
Z1 Z 2 Z 3 12 j2 8 j10 10 j12 30 3
U AB E T I'Z 3
ZT
+
E3
2
10 j12 6,667 j8V
3
Z 3 Z1 Z 2
Z1 Z 2 Z 3
ET E3
6,667 j8 2 j2 8,667 j6
0,4 j0,187A
11,5 j4 12
23,5 j4
Z7
U CB I Z 7 4,81 j2,25V
ZT Z7
ET
B
284
10.5.6. ----XC
IA
+
E1
A
R1
E2
IB
R2
XL
Z T Z AB
R 2 jX L
R 1 jX C
R 2 jX L
R 2 jX L
R 1 jX C
R 2 jX L
j1
1 j1
1
j
1
0,5 j0,5 1 j1 (0,6 j0,8) .
0,5 j0,5 1 j1
j1
1 j1
1 j1
A
I
ZT
ZT
1 j2 j2
0,6 j0,8A.
0,6 j0,8
ET E
ET
B
10.5.7. ----A R3
R1
XC1
XC2
R2
E1
E2
+
U CA
E1
E2
10 j10
5
R 1 R 2 R 3 jX C 2
10
13 j4
1
1
1
1
1
1
R 1 jX C1 R 2 R 3 jX C 2
10 j10 13 j4
U CA
1 j1 0,351 j0,108
1,351 j1,108
8,333 j0,538V
0,1 j0,1 0,07 j0,022 0,17 j0,122
E 2 U CA
5 8,333 j0,538 3,333 j0,538
E
0,223 j0,11 0,223 j0,11A .
R 2 R 3 jX C 2
13 j4
13 j4
UBD IR2 + E2 = 0 ET = UBD = E2 + IR2 = 5 ( 0,223 + j0,11 )10 = ( 7,23 j1,1 ) V.
R 1 jX C1
10 j10
R 3 jX C 2 R 2
3 j4 10
jX
10
j
10
5 j5 3 j410 80 j90
C1
1
ZT
R 1 jX C1
10 j10
5 j5 3 j4 10 18 j9
3 j4 10
R 3 jX C 2 R 2
10 j10
R 1 jX C1
I'
Z T Z BD 5,556 j2,222
285
+
E3
ET
IL
+
ZT
IL
ET E3
Z T jX L
1,84 j1,078A.
5,556 j2,222 j5 5,556 j2,778
XL
R 1 jX L R 2 jX C
R 1 jX L R 2 jX C
I1 '
R 1 jX L
I2 '
IS
R 2 jX C
150 j50
IS
j100 50 j25mA.
R 1 R 2 jX L X C
200 j200
R 1 jX L
50 j250
IS
j100 50 j75mA.
R 1 R 2 jX L X C
200 j200
E T 0,05 j0,025 50 0,05 j0,075 j50 2,5 j1,25 j2,5 3,75 1,25 j1,25V
R jX C R 2 jX L 50 j50 150 j250 20000 j5000
ZT 1
62,5 j37,5 .
R 1 jX C R 2 jX L
50 j50 150 j250
200 j200
( NAPOMENA! Kod odreivanja unutranjeg otpora Tevenenovog generatora umesto strujnih generatora pravi
se prekid grane beskonaan otpor te grane. Kako je unutranji otpor strujnog generatora paralelno vezan sa
strujnim generatorom, otpor strujnog generatora iz paralelne veze ostaje prisutan u kolu. Kod naponskog pri
raunanju otpora Tevenenovog generatora umesto ems pravi se kratka veza. )
ET
1,25 j1,25
I I AB
IS
ET
286
j120
jX L1 jX C1
jX L 2 jX C 2
j60 j40
j50 j50
j20
0
I elektromotorna sila Tevenenovog generatora je beskonana: E T = .
Kako su parametri Tevenenovog generatora beskonani, sledi da se ovom metodom ovaj zadatak ne moe
reiti.
itaocu se preporuuje da zadatak rei metodom konturnih struja.
Konano reenje zadatka je: IR = j2 A ( sa smerom odozgo ka dole ).
10.5.14. ----- Metodom zajednikog napona moemo odrediti napon na zajednikim krajevima sve tri grane.
On iznosi:
E1 E 2
10 15
IS
0,5
Z1 Z 2
2 3,75 0,5 6,25
U
5 4
13,889V
1
1
1
1 1
0,2 0,25
0,45
Z1 Z 2 Z 3
5 4
Ekvivalentna impedansa na krajevima ovih grana je ( ems naponskih generatora kratko spojene a strujni
generator u prekidu):
Z Z
5 4 20
.
Z 1 2
Z1 Z 2 5 4 9
oA
oA
Z3
Z
ZT
ET
U
oB
oB
5 4 R 5 4R 4
2
P5
R4
U 45
R5
R4 R5
4R 4
4
R 4 0,8R 4
R4 R5
5R 4
5
2
R 45
Ako iskljuimo otpore R4 i R5 tada e otpor Tevenenovog generatora izmeu tih taaka ( A i B ) iznositi:
Z T R T R 3 320 .
Maksimalna snaga nastaje pri uslovu: ZP = Z RP = RT = 320 .
R45 = 0,8R4 = 320 R4 = 400 ; R5 = 1 600 .
287
+
ZT
XC
I
ET
1 j1.
R jX C
2 j2
IL
ET
7,09 j7,09
7,09 j7,09A
Z T jX L
1 j1 j1
Ao
ZT
I5
+
ET
oC
Ako promenimo smer struje I5 ( taka A na veem potencijalu od take C ), tada je ET = ( 3,6 + j1 )
Z5 = ET / I5 ZT = ( 3,6 + j1 )/( 0,05 + j0,05 ) 6 j4 = 46 j26 6 j4 = ( 40 j30 ) .
10.5.23. ----- ET = UBD = ( 10 + j30 )V; ZT = ZBD = ( 4 + j8 ) ; I = ET / ( ZT + ZP ) = ( 2 + j4 ) A.
288
10.6.1. ----oA
ZN
IN
IN
oB
E T 13,889
10.6.2. ----A
A
Z1
Z2
I
IN
E1
E2
B
I'
E1
Z1
ZN
IN
Z3
E
25
15
5A,....I" 2
j3A
5
Z 2 j5
I N I'I" 5 j3A
Z Z
5 j5
ZN 1 2
2,5 j2,5.
Z1 Z 2
5 j5
U 3 U AB I N
I3
U3
Z3
Z N Z3
Z N Z3
5 j3
2,5 j2,5 3 j1 5 j3
2,5 j2,5 3 j1
5 j10
10V
5,5 j3,5
10
3 j1A
3 j1
10.6.3. ----- Ako Nortonov generator pretvorimo u Tevenenov, sledi: ZT = ZN = ( 2,5 j2,5 ) .
Maksimalna snaga se javlja kada je: Z3 = ZT = ( 2,5 + j2,5 ) .
Kako je ET = INZN = ( 3 + j1 )( 2,5 j2,5 ) = ( 10 j5 ) V.
I3 = ET / ( ZT + Z3 ) = ( 10 j5 ) / 5 = ( 2 j1 ) .
Aktivna snaga na impedansi Z3 je: P3 = I32R3 = ( 22 + 12 )2,5 = 12,5 W.
10.6.4. ----- IN = ( 1,234 + j1,862 ) A; ZN = ( 4 + j3 ) .
10.6.5. ----Z1
+
Z2
I
E
Z3
Z'
A
IN
B
Z2 Z3
Z2 Z3
Z1
E
100
I'
0,390 j0,833A
Z' 46,1 j98,488
6000 j400
U 23 ' I'Z 23 0,390 j0,833
8,916 j22,328V
230 j2
289
IN I2
U 23 '
Z2
Z N Z AB '
8,916 j22,328
0,345 j0,721A
30 j2
Z1 Z 3
Z1 Z 3
Z2
A
I4
IN
ZN
Z4
B
220 j100
U AB I N
ZN Z4
ZN Z4
0,345 j0,721
1458,08 j128,22
0,345 j0,721 11,013 j8,400
89,315 j56,483
2,257 j10,838V
U AB 0,345 j0,721
U AB
I4
U AB
Z4
2,257 j10,838
0,429 j0,655A.
10 j10
10.6.6. ----- IN = (3 j1) A; ZN = (14 j2) ET = INZN = (40 j20) V; ZT = ZN = (14 j2) .
Impedansa prijemnika iznosi: ZP = ZT = ( 14 + j2 ) ;
Struja prijemnika je: IP = ET / ( ZP + ZT ) = ( 40 j20 ) / 28 = ( 1,429 j0,714 ) .
Aktivna snaga prijemnika je: P = IP2RP = ( 1,4292 + 0,7142 )14 = 35,726 W.
10.6.7. ----- Vidi reenje zadatka 10.5.6;
10.6.9. ----- Vidi reenje zadatka 10.5.10;
10.6.11. ----- Vidi reenje zadatka 10.5.15;
290
11.1. ----- a) U1:U2 = N1 : N2 U2 = 5,5 V; b) I2 : I1 = N1:N2 I2 = 40 A.
11.2. ----- U1 = mU2 = 206 = 120 V;
11.3. ---- m= N1/N2 = 30; I2/I1 = m I1 = I2 /m= 20/30 = 2/3 A; P1 = U1I1cos 1 = U1I1 = 1202/3 = 80 W;
P2 = U2I2cos 2 = U2I2; = P2/P1 P2 = P1 = 800,8 = 64 W.
11.4. ---- P1 = U1I1cs ; P2 = U2I2cos ; = P2/P1 = U2I2/U1I1 = 324/440 = 0,7364 ( 73,64 % ).
11.5. ---- U1/U2 = N1/N2 = m U1 = mU2 = 13,2m . Kada se na sekundar prikljui primarni napon , tada je
odnos transformacije: U2/U1 = N2/N1, gde sekundar poprima ulogu primara a primar ulogu sekundara. Dakle,
primarni napon je sada U2 i on je: U2 = mU2 = 13,2m, a sekundarni napon (napon na primaru) je U1 = 120 V.
Sledi, m = N1/N2 = U1/U2 = 120/13,2m m2 = 120/13,2 = 9,09 m = 3.
11.6. ------ U1:U2 = N1:N2 U2 = U1/m = 1000U1 m = 0,001.
Kako je I2:I1 = N1:N2 = U1:U2 I2 = mI1 = 103I1, to znai da e se sekundarna struja smanjiti hiljadu puta.
Dulovi gubici na dalekovodu su rezultat sekundarne struje, koja je ujedno struja dalekovoda, i oni iznose:
Pd = I22Rd = ( 0,001I1 )2Rd = 106I12Rd = 106P. Dakle smanjenjem sekundarne struje za hiljadu puta smanjuju se
Dulovi gubici na dalekovodu za miliom puta ( Rd je otpor dalekovodne ice ).
11.7. ----- a) m = U1/U2 = 55;
b) 1) P1 = U1I1cos 1 = P2 = U2I2cos 2 I2/I1 = U1/U2 = 55 I1/I2 = 1/55 = 0,0182;
2) = P2/P1 U2I2/U1I1 = 0,75 I2/I1 = 0,75U1/U2 I1/I2 = U2/U10,75 = 1/0,75m
I1/I2 = 1/0,7555 = 1/41,25 = 0,024.
11.8. ----- S1 = U1I1 I1 = S1/U1 = 10/3 ; I2/I1 = N1/N2 I2 = I1N1/N2 = 45,45 .
11.9. ----- odnos preobraaja transformatora je m = U1/U2 = 11.
Kada na sekundar dodamo 10 navojaka nastaje novi odnos transformacije koji iznosi m = U1/U2 = 220/22 = 10.
Napon primara je, kod prve varijente m = 11, a kod druge m = 11 N1/N2 = 10 i N1/(N2+10) = 10
N1 = 11N2 = 10(N2 + 10 ) 11N2 = 10N2 + 100 N2 = 100 navojaka i N1 = mN2 = 1 100 navojaka.
11.10. ----- m = N1/N2 = 0,125; U1/U2 = m U2 = U1/m = 1 600 V.
Reaktivni otpori na sekundaru transformatora iynose:
XL = L = 3143 = 942 i XC = 1/C = 106/3145 = 639,94 .
Ukupna impedansa sekundara je:
Z R 2 X L X C 321,03 .
Struja na sekundaru je:
I2 = U2/Z = 1 600/321,03 = 4,98 .
2
11.11. ----- Na primaru drugog transformatora deluje sekundarni napon prvog transformatora umanjen za pad
napona na dalekovodu. Dakle, U1 = U2 U.
Kada transformatori rade u praznom hodu, tj na sekundar drugog transformatora nije prikljuen potroa, tada
se ukupna energija elektrane os 6 kW troi na Dulove gubitke na dalekovodima. Kako su ovi gubici na
dalekovodu jednaki: Pd = Id2Rd
Id
Rd
2l
6 10 3
2 50 10 3
0,0178
0,5 10 2
6 10 3 0,5 10 2
0,017810 5
3
12,98A .
0,0178
Ova struja na dalekovodu je i struja sekundara prvog transformatora i struja primara drugog transformatora.
Dakle, I2 = Id = I1 = 12,98
Napon na primaru drugog transformatora je:
U1 = U2 U = 20 000 IdRd = 20 000 12,982l/s = 20 000 12,980,0178250 000/50 = 19 537,9 V.
Kako je odnos transformacije kod drugog transformatora: N 1/N2 = U1/U2, broj navojaka sekundara na
drugom transformatoru iznosi:
U "
200
N 2 " 2 N1 "
4000 40,95 41navojak.
U1 "
19537,9
291
2760V.
I2
0,1
gde je struja potroaa ujedno i struja na sekundaru transformatora.
11.13. ----- a) m = 66/4 = 16,5; S1 = U1I1 = 200103 I1 = 200103/6 600 = 30,3 A; I2 = mI1 = 500 .
b) N1 = mN2 = 1320 navojaka
c) E1 = U1 = 4,44fN1m m = U1/4,44fN1 = 6 600 / 4,44501 320 = 0,0225 Wb.
11.14. ----- a) m = 5; U1 = mU2 = 2 000 V;
b) S1 = U1I1 I1 = S1/U1 = 100 000 / 2 000 = 50 ; I2 = mI1 = 250 ;
c) P2 = U2I2cos2 I2 = P2 / U2cos 2 = 50 000 / 4000,8 = 156,25 .
11.15. ----- a) m = 1,27; I1 = I2/m = 10 / 1,27 = 7,87 ;
b) N2 = N1/m = 188,98 189 navojaka
c) SAB = I1 / J = 7,87 / 2 = 3,935 mm2 ; SBC = ( I1 I2 ) / J = ( 10 7,87 ) / 2 = 1,065 mm2.
11.16. -----
I2
U2U1
I1
U2
I1I2
N1 U1
292
U1
Z1 L1 L1
I
U I
Kako je
1 1 2 m m m2 m
U2
Z 2 L 2 L 2
U 2 I1
I2
Induktivnost sekundarnog kalema je: L2 = L1/m2 = 6/9 = 0,667 mH.
Meusobna induktivnost je:
L m M k L1 L 2 0,1 6
Z1
Z2
L1
L2
2
0,2mH.
3
U1
Z1 R 1
I
UI
1 1 2 m2
U2
Z2 R 2
U 2 I1
I2
Odnos transformacvije je:
m
R1
31,623
R2
I1
N2
o
U1
o
N1
U2
I
o
293
11.25. ----- Odnos transformacije je: m = N1/N2 = 0,909, pa je elektrina ema ovog autotransformatora ista
kao i u predhodnom zadatku, to znai da je i nain njegovog reenja isti ( N2 N1 ).
Primarni napon je U1 = U = 200 V.
Napon na sekundaru jednak: U2 = U1/m = 220 V.
Struja sekundara je: I2 = P2/U2 = 10 000/220 = 45,45 .
Primarna struja je I1 = I2/m = 50 A.
Kroz primarni namotaj ( zajedniki ) N1 protie struja I, koja iznosi: I = I1 I2 = 4,55 .
Snaga za koju je transformator dimenzionisan je:
P = P1 = U1I = 2004,55 = 910 VA.
11.26. -----
1o
+
U1
I1
I1
I2 2
o
+
U2
o
2
1o
1o
U1
I2
M
R1
L2
L1
R2
o
+
U2
Z
o
1o
b)
a)
a) transformator i b) elektrina ema
Primar i sekundar su induktivno povezani, pa dolazi do meusobne induktivnosti, koja je takvog smera da im
se fluksevi meusobno suprostavljaju. Zbog toga su zvezdice uvek postavljene tako da je meusobna
induktivnost Lm negativna, tj. Lm 0 ( umesto Lm esto se uzima oznaka M ).
Na osnovu elektrine eme transformatora i induktivno spregnutih kola, dolazimo do osnovnih jednaina
transformatora:
U1 I1Z11 + I2Z12 = 0 U1 = I1Z11 I2Z12 ........... ( 1 )
U2 + I2Z22 I1Z21 = 0 U2 = I1Z21 I2Z22 ............. ( 2 ) ; U2 = I2Z
gde je:
Z11 = R1 + jL1; Z22 = R2 + jL2 i Z12 = Z21 = Zm = jLm ( Zm = jM ).
Napon na sekundaru iznosi: U2 = I2Z ,
Kako je impedansa prijemnika Z ( Z = R ) prikljuena na sekundar sledi ( iz druge jednaine ):
I2Z = I1jLm I2( R2 + jL2 ) I20,2106 = I1j81060,001 I2( 80 + j81060,008 )
I2( 200 000 + 80 + j64 000 ) = jI18 000
200080 j64000
I1
I 2 8 j25,01I 2 .
j8000
Zamenom ovih struja u prvu jednainu, sledi: U1 = ( 8 j25,01 )I2( R1 + jL1 ) jI2Lm
Uz pretpostavku da je napon mree u faznoj osi ( poetni ugao jednak nuli ), navedena jednaina iznosi:
5 = I2( 8 + j25,01)( 50 + j81060,004 ) jI281060,001 5 = I2 ( 800 720 + j254 749,5 ) j I2 8 000
5 = I2( 800 720 + j254 749,5 j8 000 ) 5 = I2( 800 720 + j246 749,5 )
I2 = (5,70 j1,76 )106 = ( 5,70 1,76 ) A.
Efektivna vrednost sekundarne struje iznosi: I2 = 5,97 .
Primarna struja je jednaka:
I1 = ( 8 j25,01 )(5,70 j1,76 )106 = ( 1,58 j156,64 )106 = ( 1,58 j156,64 ) ,
pa je njena efektivna vrednost jednaka: I1 = 156,65 .
Napon na sekundaru je: U2 = I2Z = ( 5,70 j1,76 )1060,2106 = ( 1,14 j0,352 ) V,
a njegova efektivna vrednost je jednaka : U2 = 1,193 V.
294
11.27. ----Osnovne jednaine kod realnog transformatora, prema elektrinoj emi prikazanoj u predhodnom zadatku su:
U1 = I1Z11 I2Z12 ...... ( 1 )
U2 = I1Z21 I2Z22 ....... ( 2 ), gde je U2 = I2Z
Meusobna induktivnost iznosi Lm = M = L12 = L21 = k L 1 L 2 0,2076mH , pa je:
15,029 j60,694 .
2000 j500 I 2
U2
Ovaj odnos u apsolutnom ( realnom ) iznosu je jednak:
U1
15,0292 60,6942 62,53 .
U2
itaocu se preporuuje da ovaj odnos odredi na osnovu proizvoljno uzete vrednosti primarnog napona.
Objasniti ovu mogunost, koja je nastala u ovom zadatku, da su primarna struja i primarni napon vei od
sekundarne struje, odnosno napona.
11.28. ----I1jL1
U1
I1R1
E1
I1
E1
E2
295
11.29. ----- E1 = U1 = 222 = 4,44fN1m = 4,4450500m m = 222/222500 = 0,002 Wb = 2 mWb.
Poto se, zbog jednaina na primaru transformatora, za indukovanu ems e1 redovito uzima da prednjai svom
fluksu za 90 ( u stvarnosti je to obrnuto, vidi fazorski dijagram u predhodnom zadatku ), analitiki izraz za
magnetni fluks glasi:
= 2 sin ( 314t 90 ) mWb.
11.30. -----
U1
I Z
I
Z
Z
1 1 m 2 1 m2 1 m
U 2 I2 Z2
I1 Z 2
Z2
m'
U1 '
U2 ,
Z1
Z2
Z1 '
Z2 '
m'
Z1
Z2
Z1 '
Z2 '
Z1
Z2
Z1
3Z 2
Z1 3Z 2
3.
Z1 Z 2
Dakle, odnos transformacije je kod prvog merenja, gde je optereenje sekundara bilo manje, vee od odnosa
transformacije kod drugog merenja za priblino 3 puta ( m = 3 m ).
itaocu se ostavlja mogunost da doe do zakljuka kako i zbog ega se menja odnos transformacije pri
promeni optereenja transformatora.
11.31. ----- Kako je kod idealnog transformatora:
m
I2
N
1
I1 N 2
Z1
, gde je:
Z2
R2
L1
L2
Io
RFe
IFe
o+
I2
U2
Lo
I
o
296
11.34. ----- L1, L2, R1 i R2 ne zavise od frekvencije f ( L = N2 ). Promenom frekvencije f menjaju se gubici
u gvou ( magnetna histereza i vrtloni gubici ), a to znai da se menja parametar R Fe, koji i predstavlja gubitke
u gvou ( grejanje jezgra ). Poveanjem frekvencije poveavaju se i ovi gubici.
11.35. -----
U1
jI1X1
I1R1
E1
I2
Io
I1
IFe
I
2
U2
I2
I o I I Fe
2
I2R2
jI2X2
E2
Sl.6.
11.36. ----- Zamenom transformatorskih limova punim materijalom istog materijala, smanjuje se otpornost
tog materijala pa se poveava vrtlona struja. To dovdi do toga da se poveava struja gubitaka u gvou I Fe.
Poveanjem struje IFe ( vidi fazorski dijagram u reenju predhodnog zadatka ) poveava se i struja Io i ujedno
smanjuje njen fazni pomak u odnosu na struju I1 ( i napon U1 ). Ovo poveanje struje Io i smanjenje faznog
pomaka u odnosu na I1 dovodi do toga da se po poveava i struja primara I1 i istovremeno smanjuje njen fazni
pomak u odnosu na primarni napon U1.
Dakle, zamenom transformatorskih limova sa punim materijalom istog preseka i istog materijala smanjuje
fazni napon izmeu napona i struje na primaru ( mree ).
11.37. ----- Odgovor je pod takom b) Gubici kod praznog hoda transformatora su gubici usled histereze i
vrtlonih struja, koji nastaju u jezgri transformatora ( gvou ).
11.38. ----- Gubici transformatora u reimu kratkog spoja su jednaki gubicima u namotajima primara i
sekundara transformatora. Odgovor je pod a)
11.39. ----- Poveenjem optereenja transformatora poveavaju se samo Dulovi gubici na namotajima
transformatora ( vidi reenje predhodnog zadatka ). Gubici u gvou su isti i u reimu praznog hoda i u reima
kratkog spoja, samim tim i u nominalnom reimu rada. Poveanjem otpora potroaa tri puta, smanjuje se struja
sekundara tri puta. Kako su otpori u bakru ( namotaju primara i sekundara ) ostali nepromenjeni, tada e po
Dulovom zakonu gubici u bakru da se smanje za 3 2.
Poveenjem optereenja na sekundaru za tri puta Dulovi gubici u bakru se smanje za devet puta, pa sledi:
PFe PFe i PCu PCu/9.
gde su PFe i PCu gubici nakon poveanja optereenja, a P Fe i PCu gubici u nominalnom reimu rada.
11.40. ----- Snaga koju uzima transformator u reimu kratkog spoja uglavnom se troi na zagrevanje
primarnog i sekundarnog namotaja.
Reenje odgovora je pod a)
297
12.1. ----I1
U1
f.o.
U1 = 100ej0 V; U2 = 200ej90 V;
U = U1 + U2 = ( 100 j200 ) V
I1 = U1/R1 = 10 I1 = 10ej0 ;
I2 = U2/R2 = 20 I2 = 20ej90 ;
I = I1 + I2 = ( 10 j20 ) A.
I2
U2
12.2. ----U1
I2
f.o.
U1 = 200ej0 V; U2 = 200ej90 V;
U = U1 + U2 = ( 200 j200 ) V
U = 200 2 ej45 V; Z1 = Z2 = Z = 10ej45 ;
I1
I U2
f.o.
U1
U2
Z = 100 5 ej26,7 .
Poto je impedansa Z prikljuena na linijski
napon U12 nju protie struja koja iznosi:
U12
S2
Q2
S
P1
S1
S = S1 + S2 = ( 1 000 + j1 000 3 ) VA
P = 1 000 W; Q = 1 000 3 VAr ; S = 2 000 VA.
Q1
P2
P1
P
f.o.
298
12.7. ----- Analitiki izrazi za napone, struje i snage glase:
u1 = 100 sin t; u2 = 100 sin ( t /2 ) = 100 cos t;
i1 = 5 sin ( t /6 ); i2 = 5 sin ( t /2 ) = 5 cos t i
p1 = u1i1 = 500 sin t sin ( t /6 ); p2 = u2i2 = 500 (cos t )2; p = p1 + p2.
Predstavljajui ove veliine grafiki ( vremenski ) dobije se grafik koji je prikazan na slici
u1;u2;i1;i2
p1;p2;p3
p2
u1
u2
p1
i1
t
i2
Tp
Tu ( Ti )
12.8. ----- U1 = 200 V; U2 = j200 V; I2 = (3,2 j2,4 ); P1 = 800 W; Q1 = 0; S1 = P1 = 800 VA ;
S2 = U2I2 = j200(3,2 + j2,4 ) = ( 480 + j620 ); S = S1 + S2 = ( 1280 + j620 ) VA
P = 1 280 W; Q = 620 VAr; S = 1422,25 VA.
12.9. ----- Uf = 62,5 V.
12.10. ----- U2 = j10 V; u2 = 10 2 cos t V; I1 = j5 A; I2 = 5 A. Na osnovu efektivnih vrednosti
napona i struja i poetnih uglova itaocu nije problem da sam nacrta fazorski dijagram napona i struja.
12.11. ----- Meufazni ( linijski ) napon iznosi U12 = Uf 2 = 250 V. Za cos = 0,6 sin = 0,8.
Kako je sin = Q/S S = Q/sin = 2 000/0,8 = 2 500 VA; P = Scos = 2 5000,6 = 1 500 W.
Struja koja protie impedansom Z iznosi
I = S/U12 = 2 500/250 = 10 ,
a impedansa
Z = U/I = 250/10 = 25 . C = 25,5 F.
Aktivnu i reaktivnu otpornost odredimo iz aktivne i reaktivne snage gde je:
P = I2R R = P/I2 = 1 500/100 = 15 ;
Q = I2X X = Q/I2 = 2 000/100 = 20 .
Paralelnim prikljuenjem kondenzatora na impedansu Z ( RL karaktera ) na kondenzatoru se javlja reaktivna
snaga QC. Poto je ukupna reaktivna snaga sada jednaka:
Q = Q + QC 1 500 = 2 000 + QC QC = 500 VAr QC = 500 VAr.
Iz izraza za reaktivnu snagu na kondenzatoru ( QC = IC2XC )
U2
U2
U 2 2502
QC
Xc
XC
125
2
XC
QC
500
XC
Kapacitet kondenzatora iznosi:
1
1
= 25,48 F.
C=
=
X C 314 125
299
12.12. ----- Za dvofazni sistem fazni pomak izmeu faznih napona je 90 ( fazori pod 90 ), pa je meufazni
napon U = Uf 2 . Dakle odnos izmeu meufaznog i faznog napona je U/Uf = 2 ;
Za trofazni sistem fazni pomak izmeu faznih napona iznosi 120, pa je njihova fazorska razlika jednaka
meufaznom naponu koji je za 3 puta vei od faznog napona. Dakle, za n=3 U/Uf = 3 ,
gde je n broj faza.
Za n = 6 ( estofazni sistem ), fazni pomak izmeu faznih napona je 60, pa je meufazni napon jednak
faznom, jer fazorska razlika faznih napona daje fazor iji je vektor jednak faznim naponima ( jednakostranini
trougao) . Kod estofaznog sistema U/Uf = 1.
Za n = 12 , fazni pomak izmeu faznih napona iznosi 30, kao na slici
Ako fazne napone predstavimo kompleksno, sledi:
Uf1 = Ufej0 = Uf i
Uf2 = Ufej30 .
Meufazni napon je jednak fazorskoj razlici faznih napona, tj.
U = Uf1 Uf2.
Umesto kompleksnog rauna , meufazni napon moemo jednostavnije
izraunati koristei kosinusnu teoremu na jednakokraki trougao, gde je:
U2 = Uf12 + Uf22 2Uf1Uf2 cos 30 = 2Uf121 cos 30
U
30
30
Uf1
Uf2
U2 = 2Uf12 ( 1 3 /2 ) U2/Uf12 = 2( 1 3 /2 )
U/Uf =
2 1
3
2 3
2
2 3 0,27 0,52.
2
2
Dakle, odnos izmeu meufaznog i faznog napona kod dvanaestofaznog sistema iznosi U/U f = 0,52.
Za n = 18 = 360/18 = 20. Na isti nain kao i kod dvanaestofaznog sistema odredimo meufazni napon.
Koristei kosinusnu teoremu, sledi:
U2 = Uf12 + Uf22 2Uf1Uf2 cos = 2Uf2 ( 1 cos 20 ) = 0,121Uf2 U2/Uf2 = 0,121 U/Uf = 0,347.
Na slian nain se odreuje i odnos kod svih ostalih sistema.
12.13. ----- Uf = 150 V; U = 150 3 V.
12.14. ----- U f =
U
3
= 130 3 [V ] ; I f = I =
Uf
=
Z
130 3
5 2 + 15 2
130 3
250
130 3
5 10
130 30
= 2,6 30 [A ].
5 10
2
; S=
2
2
= 4,5 2 [kW].
2
15 U BO
15
XC
XC
XC
XC
XC XC
15 X C 15 15,8
U BO
300
12.20. ----- Korisna snaga motora je P, a ukupna snaga koju motor prima, tj. mrea daje je P m, pa je stepen
korisnosti = P/Pm.
Dalje sledi:
P
P 100
Pm
109,89kW.
Pm
0,91
Pm 3UI cos I
Pm
3U cos
109,89 10 3
3 5 10 3 0,8
15,88A
12.21. Pre ukljuenja kondenzatora prividna i reaktivna snaga mree je iznosila ( cos = P/S ):
S = P/cos = 500 / 0,6 = 833,33 kVA; Q S 2 P 2 666,67kVAr . Struja mree je iznosila ( S =
3UI ):
833,33 10 3
1267,62A.
3U
3 380
Ukljuenjem kondenzatora na njima se javlja reaktivna snaga ( kapacitivna ), koja e sa reaktivnom snagom
pogona predstavljati ukupnu reaktivnu snagu sistema ( mree ). Treba imati u vidu da su ove dve reaktivne snage
suprotnih predznaka, pa se one oduzimaju ( kod pogona je induktivno optereenje, a kod kondenzatora
kapacitivno ). Aktivna snaga sistema ostaje nepromenjena, jer kondenzatori ne utiu na aktivnu snagu ( pri
poveanju faktora snage kod prijemnika se ne menja ni napon ni struja, a samim tim na njemu ostaje ista snaga ).
Kako je aktivna snaga pogona pri ukljuenju kondenzatora P = 500 kW uz faktor snage cos = 0,8 prividna
snaga sistema ( mree ) je:
S1 = P / cos 1 = 500 / 0,8 = 625 kVA.
I
2
2
U
U
3U C
3U C
2
2
CU 2
Q C 3 I C X C 3 C X C
3CU C 3C
1
X
X
C
C
3
C
QC
291,67 10 3
C
301
12.23. ----- Kako je optereenje simetrino, a motor je vezan u zvezdu, linijske i fazne struje su jednake.
Struju odredimo iz aktivne snage sistema ( P = 3U m I cos ), i ona iznosi: I = Im 16,06 .
Dulovi gubici ( aktivna snaga ) na vodovima iznosi:
PV = 3I2RV = 316,0622 = 1 547,54 W.
Generator daje ukupnu aktivnu snagu koja iznosi:
Pg = P + P2 = 25 000 + 1 547,54 = 26 547,54 W.
Snaga, koju daje generator, iznosi:
Pg =
3 U g I cos .
Da bi odredili ukupni faktor snage mree potrebno je poznavati ukupnu impedansu ( motora i vodova ).
Aktivnu otpornost motora odredimo iz aktivne snage ( P = 3I2Rm ), pa je Rm = P/3I2 = 32,31 ,
Iz faktora snage motora odredimo i reaktivnu otpornost ( m = arc cos 0,75 = 41,41), jer je: tg m = Xm/Rm.
Reaktivna otpornost ( induktivna ) motora iznosi: X m = Rmtg m = 28,49 .
Ukupna impedansa sistema je ( po fazi ):
Z = ZV + Zm = 2 + j4 + 32,31 + j28,49 = ( 34,31 + j32,49 ) Zu = 47,25.
Ukupni faktor snage mree je:
coc = Ru / Zu = 34,31 / 47,25 = 0,726.
Linijski napon generatora jednak je:
Pg
26547,54
Ug
1316,12V
3I cos
3 16,06 0,726
Stepen iskorienja je:
P
25000
0,9417 94,17% .
Pg 26547,54
12.24. ----Prividna snaga motora je:
prvog S1 = P1/cos 1 = 16,667 kVA, i drugog S2 = P2/cos 2 = 11,25 kVA.
Reaktivne snage motora su:
prvog Q1 = S1 sin 1 = 16,6670,8 = 13,3336 kVAr, a drugog Q2 = S2 sin 2 = 11,250,6 = 6,75 kVAr ( kap ).
Prividne snage motora u kompleksnom obliku iznose:
S1 = P1 + jQ1 = ( 10 + j13,3336 ) kVA i S2 = P2 jQ2 = ( 9 j6,75 ) kVA.
Ukupna prividna snaga mree je:
S = S1 + S2 = ( 19 + j6,5836 ) kVA S = 20,1 kVA.
Faktor snage mree je: cos = Pm / S = 19 / 20,1 = 0,945.
Struja mree je ( S =
3UI ) :
I = S / 1,73U = 11,62
Struje motora su:
I1 = S1 / 1,73U = 16667 / 1,731000 = 9,63 A; I2 = S2 / 1,73U = 11250 / 1,731000 = 6,5 A.
12.25. ----- U EA EC EB = 0 U = EA + EB + EC = 0 U = 0, jer su vektori EA, EB i EC istog
intezitata a sa faznim pomakom od 2/3 ( vektorski zbir jednak nulu ).
12.26. ----- I2 = I1/ 3 = 20 A;
12.27. ----- If = U/Z = 100/10 = 10 A; I = If 3 = 10 3 A;
12.28. ----- If = I/ 3 = 10 A = U/Z U = Uf = IfZ = 1010 = 100 V;
12.29. ----- 22 A;
12.30. ----- I I f 3
U f
U
U
3
U
3 3 f
3 3 fY 3I Y ( I = 3IY ); povea se 3 puta;
Z
Z
Z
Z
302
12.33. ----- 5 ;
12.34. ----- Ako vezu otpora iz trougla pretvorimo u zvezdu, impedanse nove zvezde iznose:
Z = Z1Z2/ ( Z1 + Z2 + Z3 ) = Z2 / 3Z = Z/3 . Kako su pojedinane faze obeju zvezda prikljuene na isti napon,
one su u paralelnoj vezi. Sledi da je ekvivalentna impedansa cele veze ( nove zvezde ) jednaka:
Ze = Z Z / ( Z + Z ) = ( Z Z/3 ) / ( Z + Z/3 ) = ( Z2/3 ) / ( 4Z/3 ) = 3Z2 / 12Z = Z/4 .
Fazni napon kod novonastale zvezde je Ufe = U/ 3 , a fazna struja, koja je ujedno i linijska struja iznosi:
1
U
3 ;
I = Ufe/Ze = ( U/ 3 ) / Z/4 = 4U/ 3 Z I
3
Z
12.35. ----- Pretvaranjem veze kondenzatora iz trougla u vezu u zvezdu dobiju se kapacitivni otpori
XC = XC/3 = 20 . Kako su ovi otpori redno vezani sa induktivnim otporima, impedansa po fazi iznosi:
Z = jXL jXC = j10 Z = 10 .
Fazni napon generatora ( mree ) je: Uf = U / 3 =220 / 3 = 127,2 V.
Fazna, odnosno linijska struja sistema je: If = I = Uf/Z = 127,2/10 = 12,72 A.
12.36. ----- Trouglasta veza induktivnih otpora pretvorena u zvezdastu vezi ima otpore X L = XL/3 = 30 .
Ukupna impedansa po fazi je: Z = j10 + j30 = j40 Z = 40 .
Ampermetar e meriti: I = If = Uf / Z = 220/40 = 5,5 A;
12.37. ----- Fazni napon je Uf = U = 127 V, a fazna struja If = I / 3 = 4 A.
Prividna snaga po fazi je: S = UfIf = 508 VA.
Kako i vatmetar meri snagu P = 508 W sledi da je potroa savreno termogen ( cos = P/S = 1 = 0 ).
Odgovor je pod 1) savreno termogen ( aktivan ) potroa
12.38. ----UA
IA
w
UBC
UC
UB
UC
12.39. ----UC
UAC
UA
IA
A
w
UC
IB=Iw
UB
303
12.40. ----UA
ZA
Ao
UA
UV
Bo
+
+
UBC
UC
Co
ZC
UC
3
U 0,5 j
2 3
U cos 120 j sin 120
3
2
3
12
3
3
3 3
9
UV U
U U 2 U
U
16
4
2
4 4
16 16
Voltmetar e pokazivati napon, koji iznosi:
UV
12.41. ----- Uf =
190 3
3
3
U.
2
V;
12.42. ----- Ako pretpostavimo da je motor, iji namotaj ima RL optereenje, vezan u zvezdu, tada se i
kondenzatori kojima se poveava faktor snage veu u zvezdu, kao to je prikazano na slici.
Ao
Bo
Co
0
Svaka pojedinana impedansa motora je paralelno vezana sa jednim kondenzatorom pa su im fazni naponi
jednaki. Usled toga, svaka od ivih faza predstavlja jednofazni sistem. Nain na koji se poveava faktor snage kod
trofaznog sistema je potpuno isti kao i kod jednofaznog sistema.
304
9,87A .
3U cos
3 220 0,8
Poto se vezivanjem kondenzatora aktivna snaga ne menja, a menja se ukupna struja I ( smanjuje se ), tada iz
izraza za aktivnu snagu, nakon prikljuenja kondenzatora izraunamo struju I, koja je jednaka:
P
3000
P = 3UI' cos ' I'
8,77A.
3U cos '
3 220 0,9
Iz aktivne snage P =
3UI cos I
3000
Bo
R
Co
Kako je aktivna snaga sistema ( motora ) ista i pre i posle ukljuenja kondenzatora, tj. P =
P
3U cos
36000
3 380 0,84
64,94A.
8,52.
2
3 37,532
3I f
Iz cos = 0,84 = 32,86 sin = 0,543 tg = 0,646, odredimo i reaktivnu otpornost namotaja:
tg = X/R X = Rtg = 5,5 .
Impedansa namotaja motora iznosi:
Z R 2 X 2 10,14.
Da bi faktor snage po fazama bio maksimalan, struja kondenzatora treba da se poniti sa reaktivnom
komponentom fazne struje namotaja motora, tj.
IC = Ifcos UC = Ifsin
305
170,79 10 6 F 170,79F.
U
314 380
b) Ako je motor vezan u zvezdu i kondenzatori se veu u zvezdu. Linijska i fazna struja je jednaka i ona
iznosi:
P
36000
I f ' I'
64,94A.
3U cos
3 380 0,84
Fazni napon je: Uf = U/ 3 = 220 V.
Kapacitet kondenzatora odredimo pomou predhodne relacije:
I' sin 64,94 0,543
C'
510,46 10 6 F 510,46F.
U f '
314 220
itaocu se preporuuje da zadatak rei prostim pretvaranjem veze kondenzatora iz trougla u zvezdu.
( Da li je kapacitet kod veze u zvezdu vei za tri puta od veze u trougao, kod simetrinog sistema : C = 3C).
12.44. ----A o+
+
UAB
Bo
V
UV
Z1
+
Z3
UBC/2
UBC/2
UBC
UBC
Z2
Co
U V 2852 95 3
2852 952 3
3 952 952 3
3 2 5 2 = 5,83 .
306
12.46. ----- Ukupna impedansa po fazi iznosi: ZA = ZB = ZC = Z + ZV + Zg = ( 10,6 + j4,8 )
Z = 11,64 .Kako je Uf = E, efektivna vrednost faznih struja iznosi: If = Uf/Z = 18,9 A;
Fazni napon na prijemniku je Uf = IfZp = 192,74 V, a meufazni U = 3 Uf = 333,44 V.
Aktivna snaga trofaznog prijemnika je P = 3If2R = 318,9210 = 10,716 kW,
Reaktivna snaga prijemnika Q = 3If2X = 318,922 = 2,143 kVAr,
Aktivna snaga trofaznog generatora je Pg = 3If2Re = 318,9210,6 = 11,359 kW
a reaktivna Qg = 3If2Xe = 318,924,8 = 5,144 kVAr.
12.47. ----- Zadatak se najlake reava transformacijom veze iz trougla u vezu u zvezdu. Prilikom te
transformacije napon i struja na linijskim vodovima mora ostati ista ( ostaje i snaga trofaznog sistema
nepromenjena ). Impedanse prijemnika sa vezom u zvezdu iznose:
Z1 Z 2
Z2 Z
Zz
jednaka: If =
= 24,27 .
3
Aktivna snaga prijemnika je:
P = 3If2R = 324,27210 = 17,671 kW
a reaktivna:
Q = 3If2X = 324,2722 = 3,534 kVAr.
Aktivna snaga generatora ( ukupna snaga sistema ) je:
Pg = 3I2Re = 341,9823,93 = 20,778 kW
a reaktivna:
Qg = 3I2Xe = 341,9823,47 = 18,355 kVAr.
12.48. ----- Impedanse iz trougla transformisati u zvezdu. Vrednost tih impedansi u novonastaloj zvezdi su:
.Zz = Zt/3 = ( 10/3 + j2/3 ) . Kako su sada dva prijemnika spojena u zvezdu, sledi da su njihove impedanse po
fazama u paralelnoj vezi. Obe zvezde moemo zamenuti jednom ekvivalentnom zvezdom ija impedansa iznosi:
'
ez z z ' Zez = ( 2,79 + j0,355 ) Zez = 2,81 .
z z
Ukupna impedansa sistema je: Zu = Zez + ZV = ( 3,79 + j2,355 ) Zu = 4,462 .
Kako je napon na namotajima generatora ujedno njegov fazni napon struje po fazama iznose:
I = Uf/Zez = 350/4,462 = 78,44 A.
Fazni napon na prijemniku koji je vezan u ekvivalentnu zvezdu ( obe zvezde ) iznosi:
Ufz = IZez = 78,442,81 = 220,04 V.
Meufazni napon ekvivalentne zvezde, koji je ujedno i fazni napon prijemnika vezanog u trougao, odnosno
linijski napon prijemnika vezanog u zvezdu, iznosi: Up = Ufz 3 = 381,3 V;
Aktivna snaga obaju prijemnika je:
P = 3I2Rez = 378,4422,79 = 51 499,2 W ,
a reaktivna
Q = 3I2Xe = 378,4420,355 = 6 552,8 Var.
Gubitak faznog napona od generatora do prijemnika predstavlja pad napona na linijskim provodnicima, i on
iznosi:
U = IZv = 78,44 12 + 2 2 = 175,4 V.
307
3 UI cos ,
Pz = UfIfcos = 3 UI cos .
Meufazni napon je napon mree pa je on isti i za zvezdu i za trougao, tj U = U. Isto tako i faktor snage je
isti, cos = cos , jer se radi o istim impedansama koje se u jednom sluaju vezane u trougao a u drugom u
zvezdu.
Linijska struja ( struja mree ) kod veze prijemnika u trougao je:
I = 3 If = 3 Uf/Z = 3 U/Z , jer je kod trougla Uf = U.
Linijska struja kod zvezde je ujedno i fazna struja, pa je:
I = If = Uf/Z = U/ 3 Z = U/ 3 Z.
Odnos izmeu liniskih struja kada je prijemnik vezan, prvo u trougao a zatim u zvezdu iznosi:
I/I =( 3 U/Z ) / (U/ 3 Z ) = 3 I = 3 I.
Ovo dokazuje, da se linijska struja kod prijemnika koji je vezan u zvezdu nakon njegovog prespajanja u
trougao povea za tri puta.
Kako se u ovom sluaju menja samo struja, sledi da e i aktivna snaga nakon prespajanja prijemnika da se
povea tri puta, tj.
Pt = 3 Pz,
to se lako dokazuje zamenom linijskih struja.
12.50. ----- Da bi linijske struje bile jednake, impedanse zvezde trebaju da su tri puta manje od impedansi
trougla. Linijska struja kod zvezde je tri puta manja od linijske struje kod trougla za iste impedanse I z = I/3, to
je dokazano u predhodnom zadatku. Reenj zadatka je:
Z2 = 4 .
itaocu se preporuuje da to i dokae ( videti reenje predhodnog zadatka ).
12.51. ----I1
Ao
+
UAB
I2
Bo
+
UBC
Co
I1
UCA
+
I1
I2
I2
I3
I3
Z
I3
Prvi prijemnik je savreni termogen pa su fazne struje u fazi sa svojim naponima. Kompleksni izrazi tih struja
su:
I1 = 7,33; I2 = 7,33ej120 = ( 3,66 j6,35 ) A; I3 = 7,33ej240 = 7,33ej120 = ( 3,66 + j6,35 ) A.
Drugi prijemnik je RL karaktera, to znai da e fazne struje kasniti za faznim naponima za 30.
Njihov kompleksni izraz je:
I1 = 11ej30 = ( 9,53 j5,50 ) A; I2 = 11ej150 = ( 9,53 j5,50 ) A; I3 = 11ej270 = 11ej90 = j11 A.
Ukupnu linijsku struju mree dobijemo kompleksnim sabiranjem pojedinanih struja prijemnika, pa je:
I1 = I1 + I1 = ( 16,86 j5,5 )
I1 = 17,7ej18,1 ;
I2 = I2 + I2 = ( 13,2 j11,85 ) I2 = 17,7ej138,1 ;
I3 = I3 + I3 = ( 3,67 + j17,35 ) I3 = 17,7ej258,1 = 17,7ej101,9 .
Na osnovu ovih podataka dobije se fazorski dijagram, koji je prikazan na slici:
308
I3
I3
U3
I3
I1
U1
f.o.
I1
I1
I2
I2
I2
U2
12.52. ----UA
IA
w
UBC
UC
UB
UC
Kako je, kod simetrinog trofaznog sistema w = 90 ( vidi faz. dijagram ), pokazivanje vatmetra je:
Pw = UI cos ( 90 ) = Uisin
Mnoei snagu koju pokazuje vatmetar sa 3 dobije se ukupna reaktivna snaga trofaznog simetrinog
sistema, jer je:
Q
Q 3Pw 3UIsiVAr
Pw UI sin
3
1
Vatmetar e, prema datoj emi vezivanja, meriti
reaktivne snage trofaznog simetrinog sistema.
3
12.53. ----- Da bi zvezdite trofaznog potroaa bilo na nultom potencijalu ( sistem bio simetrian ) trebaju
biti ispunjena sledea dva uslova:
1) impedanse po fazama jednake ( Z1 = Z2 = Z3 = Z )
2) fazni pomak izmeu faznih napona i faznih struja jednak ( 1 = 2 = 3 = ).
Oba navedena uslova e biti zadovoljena ako je r = 20 .
309
12.54. -----
UC
UA
UAC
A
30
UC
w1
IA
UBC
30
w2
B
UB
UC
IB
3
UI cos
2
3 UI cos
Kako izraz Pw1 + Pw2 = 3 UI cos predstavlja aktivnu snagu trofaznog simetrinog sistema, sledi da e
vatmetri , vezani prema datoj slici, meriti ukupnu aktivnu snagu trofaznog sistema.
Dakle, sabiranjem snaga koju mere pojedinani vatmetri dobije se ukupna aktivna snaga trofaznog sistema.
P = PW1 PW2
( predznak + je za ista skretanja kazaljke, a za suprotna skretanja )
NAPOMENA!
Navedeni vatmetri mogu da mere i ukupnu reaktivnu snagu, koja je jednaka: Q =
Preporuuje se itaocu da to proveri
12.55. ----- reaktivnu snagu simetrinog trofaznog potroaa: Q =
3 PW1 PW 2 .
Bo
0o
I1
Z1 = R
I2
Z2
Io
310
f.o.
Uf1
If1= I1
Io
I2
Uf2
I3
4( 1 3 ) = If
3 If = If( 1 3 ) Io = 4 A.
12.59. ----Ao+
UAB
Bo
+
A
IA
UCA
IB
UBC
Co
If1
Z1
If2
Z3
If3
Z2
Uf2
If3
Uf3
IC
Z2
Z3
100 j100 3
10 j10 3
100 j100 3
10 j10 3
10A
10A .
,
Z Z 2Z
sa tim da je jedna od ovih struja suprotnog smera ( jedna ide ka poetku faze, a druga ka njenom kraju, tj. obe
struje ine jednu jedinstvenu struju ).
Fazna struja IC je jednaka nuli.
12.61. ----- Pregorevanjem osiguraa na fazi A na meufaznom naponu UBC prikljuena je paralelna veza ZBC
i ( ZAB + ZCA ). Kako se meufazni napon nije promenuo za impedansu ZBC, struja IBC je ostala ista, tj.
IBC =12 A.
Poto su preostale dve impedanse sada u rednoj vezi i prikljuene na isti meufazni napon, sledi da je njihova
struja sada duplo manja od struje IBC ( impedansa duplo vea ), pa je:
IAB = ICA = IBC / 2 = 6 A.
12.62. ----- Nakon pregorevanja osiguraa na vodu C meufazni napon UAB iznosi:
UAB = U = UBC + UCA UV = UCA = U / 2.
Voltmetar meri duplo manji napon od linijskog, nakon pregorevanja navedenog osiguraa, tj: U V = U/2.
311
12.63. ----- IA = 0, jer je linija A u prekidu. Poto su druge dve faze ostale na istom faznom naponu ( zbog
nultog provodnika ) te su struje tih faza ostale iste kao i pre prekida linije A. Dakle, I B = IC = I.
12.64. ----- Pre kratke veze na fazi C meufazni napon izmeu faza B i C je iznosio: UBC = UB UC.
Nakon kratke veze, fazni napon UC je jednak nuli ( UC = 0 ), te je fazni napon UB postao jednak meufaznom
napon izmeu taaka B i C ( UBC = UB = U ).
Odgovor glasi: Fazni napon UB, nakon kratke veze faze B, jednak je meufaznom naponu U.
12.65. ----- Prekidom faze B impedanse ZA i ZC su u rednoj vezi i prikljuene su na meufazni napon U.
Kompletna veza iz trofaznog sistema postaje jednofazna, pa se napon U u ovom sluaju razdeljuje na dve
jednake polovine ( ZA = ZC UA = UC; U = UA + UC ), pa je UA = UC = U/2.
12.66. ----- Smanjuje se za polovinu. Vidi reenje predhodnog zadatka
Taan odgovor je pod takom 2)
12.67. ----a) IB = 0. Nakon prekida faze B mrea postaje jednofazna u kojoj su dve impedanse redno vezane i prikljuene
na linijski napon U = 380 V. Zbog toga su struje u preostale dve faze meusobno jednake i iznose:
U
380
IA IB
38A.
Z Z 10
Ukupna aktivna snaga iznosi: P = UI cos = 38038cos 36,87 = 11 551,985 W
b)
Prekidom linijskog provodnika B na impedansama deluje linijski napon U i ceo sistem prelazi u jednofazni, kao
na slici.
IA
I1
Pojedinane impedanse su :
Z1 = Z2 = Z3 = Z = 5( cos 36,87 + jsin 36,87 ) = ( 4 + j3 ) .
Z23 = Z2 + Z3 = ( 8 + j6 ) Z23 = 10 .
Fazne struje u kolu iznose:
U
380
380
I f 1 I1
76A
Z1
5
43 32
Ao
I23
Z
U
Bo
Co
I f 2 I f 3 I 23
IC
U
380
38A.
Z 23
10
113,977A , IB = 0 .
Z e 3,334
Aktivna snaga celog sistema je: P = I2Re = 113,97722,667 = 34 646,472 W.
12.68. ----Z1
Ao
Bo
IA
IA
Z2
IB
Z3
Co
IC
312
12.69. ----- Pre prekida treeg voda ( linija C ), struje su bile jednake:
Uf
240
IA = IB = IC = I =
=
= 8[A]
Z
30
Nakon prekida jedne linije ( voda C, vidu sliku u predhodnom zadatku ), impedanse Z 1 i Z2 su redno vezane i
prikljuene su na meufazni napon UBC. Struje sistema sada iznose:
U
240 3
=
= 4 3[A], a struja treeg voda je IC = 0 .
Z1 + Z 2
60
Nakon nastalog kvara dolo je do promene struja koje po vodovima iznose:
IA ' = IB ' =
IA = IA IA = 8 4 3 = 4 ( 2 3 ) = 1,07 ,
IB = IB IB = 8 4 3 = 1,07 A i
IC = IC IC = 8 0 = 8 .
12.70. ----a) I f 1 = I f 2 = I f 3 = I f =
Uf
420
=
= 14[A]I1 = I 2 = I 3 = I f 3 = 14 3[A].
Z
30
b)
A
IA
Ao+
UAB
UCA
Bo
+
IB
If1
Z1
If3
If2
UBC
Z3
Z2
Co
If 2 ' = If 3 ' =
IC
U
420
=
= 7[A]
Z 2 + Z3
60
Poto su sve impedanse prikljuene na jednofazni napon U AB, smer faznih struja uzimamo od veeg potencijala
ka manjem, tj. Od take B ka taki A. Zbog toga su struje I f2 i If3 suprotnog smera od naznaenog, pa je:
If2 = If3 = 7 .
Linijske struje sistema, nakon prekida voda C, iznose:
IA = If1 If3 = 14 ( 7) = 21
IB = If2 If1 = 7 14 = 21 i
IC = 0, jer je vod C u prekidu.
Napomena! Sve impedanse su savreno termogene, pa su i sve struje u fazi sa naponom UAB. Iz tog razloga ovde
se linijske struje dobiju bez kompleksnog rauna ( kao da je napon U AB jednosmernog karaktera ).
12.71. ---Ao+
UAB
Bo
+
A
IA
UCA
IB
UBC
Co
+
IC
Z3
If1
If2
If3
Z2
IA = IB = IC = I = If 3 = 10 3 .
Nakon prekida prve faze, fazne struje druge i
tree faze su ostale iste ( isto U i Z ), pa je:
If1 = 0 ; If2 = 10 ; If3 = 10 A
Ove struje su u fazi sa svojim naponima , i u
kompleksnom obliku one iznose:
If2 = 10ej120 A i If3 = 10ej240 .
313
IC = If3 If2 = 10 cos (240 ) + j sin (240 ) 10cos (120 ) + jsin (120 )
IC = 10(0,5 + j 3 /2 ) 10(0,5 j5 3 ) = (5 + j5 3 ) + ( 5 + j5 3 ) = j10 3 IC = 10 3 .
Na osnovu dobijenih reenja moe se konstatovati da je dolo do smanjenja linijskih struja na vodovima A i B
za 3 puta, dok su sve ostale struje ( If2, If3 i IC ) ostale iste. To znai da je rad, kako prijemnika tako i
generatora bezbedan.
12.72. ----- Pre prekida faze je: If1 = If2 = If3 = If = 20 A; IA = IB = IC = 20 3 .
Nakon pregorevanja jedne impedanse ( Z1 ), fazne struje iznose: If1 = 0; If2 = If3 = 20 .
Linijske struje, nakon prekida Z1 iznose: IA = IB = 20 ; IC = IC = 20 3 .
Reenje ovog zadatka je potpuno identino predhodnom ( Gde je zakljuak: Linijske struje vodova sa kojih je
iskljuena impedansa se smanji za
12.73. ----- Pre kratke veze struje su bile jednake: If1 = If2 = If3 = IA = IB = IC = Uf/Z = 220/20 = 11 .
Nakon kratke veze nastaje sledea slika
R
Struje na preostalim otporima, na kojima vlada napon od
Ao
+
380 V, iznose:
IA
UAB
I = I = 380/20 = 220 3 /20 = 11 3 .
B
R
Bo
UCA
+
Co
IB
R
V
IC
IC = 11 3 ej240 = 11 3 (0,5 + j 3 /2 )
Sl
Struja u vodu A, nakon kratke veze R1, iznosi ( IA + IB + IC = 0 ):
IA = IB IC = (11 3 ) 11 3 (0,5 + j 3 /2 ) = 11 3 + 5,5 3 j16,5 = ( 16,5 3 j16,5)
Ao
+
UAB
Z2
Bo
IB
UCA
+
Co
IA
Z3
V
IC
IC
Uf3
Z3
190 j330
26 j7 A
10 j10
Sl
IA = IB IC = 19 j19 ( 26 + j7 ) = ( 45 j26 ) .
Efektivne vrednosti struja iznose:
I A = 45 2 + 26 2 = 51,97[A],
I B = 19 2 + 19 2 = 19 2 = 26,87[A]
I C = 26 2 + 7 2 = 725 = 26,93[A]
314
12.75. ----- a)
Ao
+
UAB
R1
Uf = U/ 3 = 220 V
Fazni naponi u kompleksnom obliku iznose:
Uf1 = 220ej0 = 220 V,
R2
IA
Bo
IB
UCA
R2
+
Co
Napon Uo je:
Uo
Uo
IC
Sl
U f 1 Y1 U f 2 Y 2 U f 3 Y 3
Y1 Y 2 Y 3
b)
Fazni naponi na prijemniku iznose:
Uf1p = Uf1 Uo = 220 + 27,5 j47,5 = ( 247,5 j47,5 ) V,
Uf2p = Uf2 Uo = ( 82,5 j237,5 ) V,
Uf3p = Uf3 Uo = ( 82,5 + j142,5 ) V.
U eksponencijalnom obliku, naponi prijemnika su:
Uf1p = 252,21ej10,9 V; Uf2p = 251,42e-j109,2 V i Uf3p = 164,66ej120,1 V.
Struje sistema su:
I1 = Uf1p/Z1 = 25,221ej10,9 , I2 = Uf2p/Z2 = 25,142ej109,2 i I3 = Uf3p/Z3 = 32,932ej120,1 .
Na osnovu ovih podataka prikazan je kompletan fazorski dijagram napona i struja na sledeoj slici.
Uf1
Uf3 Uo
U12
Uf3p
U31
Uf2
I3
Uo
Uf1
Uo
I1
f.o.
Uf1p
I2
Uf2
Uf2p
Uo
U23
Uf3
315
12.76. -----
U f 1 220 e j0 220V ,
1
1
0,05S,
Z1 20
Y2
1
1
0,033S
Z 2 30
Y3
1
1
0,025S
Z 3 40
Uo
U f 1 Y1 U f 2 Y 2 U f 3 Y 3
Y1 Y 2 Y 3
Z
Z2
Z3
10
j10
j10
30 j15 15 3 j15 15 3
Uo 1
1
1
1
1
1
1
0,1 j0,1 j0,1
Z1 Z 2 Z 3
10 j10 j10
30 30 3 30 1 3
300 3 1 219,6V
0,1
0,1
Fazni naponi na prijemniku iznose:
Uo
Uf1p = 300 + 219,6 = 519,6 V; Uf2p = ( 69,6 j150 3 ) V; Uf3p = ( 69,6 + j150 3 ) V.
Uf1p = 519,6 V; Uf2p = Uf3p = 269 V.
Fazne struje prijemnika, koje su jednake strujama dovodnih vodova mree, su:
I1 = Uf1p/Z1 = 51,96 ; I2 = Uf2p/Z2 = 26,9 A; I3 = Uf3p/Z3 = 26,9 .
12.78. ----
U f1
Uo
Uo
Uf 2
Uf3
Z1
Z2
Z3
1
1
1
Z1 Z 2 Z 3
1
1
1
4 1 2
10 40 20
40
316
10
Z1
Z2
Z3
10
10 j10
10 j10
10 j10
10 j10
Uo
1
1
1
1
1
1
0,1 0,05 j0,05 0,05 j0,05
Z1 Z 2 Z 3
10 10 j10 10 j10
Uo
S P 2 Q 2 2254,92VA.
12.80. ----- Ako je nulti vod zanemarljive impedanse ( Zo = 0 Yo = ), tada je napon izmei zvezdita
generatora i prijemnika jednak nuli ( Uo = 0 ). Usled toga fazni naponi generatora i fazni naponi prijemnika su
meusobno jednaki ( Uf1p = Uf1; Uf2p = Uf2 i Uf3p = Uf ).
Poto su pojedinane aktivne snage po fazama:
P1 = Uf1I1 cos 1; P2 = Uf2I2 cos 2 i P3 = Uf3I3 cos 3,
struje sistema iznose:
I1 = P1/Uf1cos 1 = 1 300/1001 = 13 ; I2 = P2/Uf2 cos 2 = 1 200/1000,8 = 15 i
I3 = P3/Uf3 cos 3 = 1 800/1000,7 = 25,71 .
Fazni pomak ( ugao ) izmeu faznih napona i struja iznosi:
1 = arc cos 1 = 0; 2 = arc cos 0,8 = 36,87 i 3 = arc cos 0,7 = 45,57.
Kompleksni izrazi za struje sistema su:
I1 = 13ej0; I2 = 15ej(12036,87) = 15ej156,87 i I3 = 25,71ej(24045,57) = 25,71e-j285,57 = 25,71ej74,43.
Struja povratnog; nultog; voda je:
Io = I1 + I2 + I3 = 13ej0 + 15ej156,87 + 25,71ej74,43
Io = 13( cos 0 + jsin 0 ) + 15cos (156,87 ) + jsin (156,87 ) + 25,71(cos 74,43 + jsin 74,43)
Io = 13 13,79 j5,89 + 6,9 + j24,77 = ( 6,11 + j18,88 ) Io = 19,84 .
12.81. -----
Z12
Z 23
Z 31
Z1 Z 2
Z1 Z 2 Z 3
Z2 Z3
Z1 Z 2 Z 3
Z 3 Z1
Z1 Z 2 Z 3
10 j10
j10;
10 j10 j10
j10 j10
10,
10 j10 j10
j10 10
j10.
10 j10 j10
317
12.82. -----
Z1 Z 2
Z12 Z1 Z 2
Z3
Z 23 Z 2 Z 3
Z 31 Z 3 Z1
Z 2 Z3
Z1
Z 3 Z1
Z2
10 20
10 20
Z12 R 12 35;
40
20 40
40 10
20 40
Z 23 R 23 140,
10
40 10
Z 31 R 31 70.
20
0,12 j0,16S
Z 1 R 1 2 j4 1
Y2
1
1
0,038 j0,192S
Z 2 R 2 j5 1
Y3
1
1
0,038 j0,192S
Z 3 R 3 j5 1
Yo
1
1
1S.
Ro 1
Y1 Y 2 Y 3 Y o
127,17 e j0 0,12 j0,16 127,17 e j120 0,038 j0,192 127,17 e j120 0,038 j0,192
45,540 j10,920V
1,196 j0,16
1,196 j0,16
Struje su jednake:
I 1 U f g1 U o Y 1 127,17 45,54 j10,92 0,12 j0,16 11,543 j11,750A I 1 16,47A
Uo
I2
f g2
U Y
o
S g Pg Q g 5258,594VA .
2
318
+
U
UA
R
Ro
B
+
N
+
B;C
UB
UC
Z B Z C R o 5;
Ro
UA = 220ej0 = 220 V;
UB = 220e j120 = ( 110 j190,53 ) V;
UC = 220e j240 = ( 110 + j190,53 ) V;
R
Z A R o R 1 1 35;
2
1
YA
0,029S;
ZA
YB YC
1
0,2S;
Ro
Kratkim spojem taaka B i C dolazi do novog zvezdita prijemnika a to je taka B, odnosno C. Napon
izmeu taaka N i B ( napon izmeu zvezdita generatora i prijemnika ) je:
U Y U B Y B U C Y C 220 0,029 110 j190,53 0,2 110 j190,53 0,2
U o U NB' A A
YA YB YC
0,029 0,2 0,2
87,69V
0,429
0,429
Struje po granama, nakon kratke veze, iznose:
IA = ( EA Uo )YA = ( 220 + 87,69 ) 0,029 = 8,92 IA = 8,92 ;
IB = ( EB Uo )YA = ( 110 j190,53 + 87,69 )0,2 = ( 4,46 j38,11 ) IB = 38,37 ;
IC = ( EC Uo )YC = ( 110 + j190,53 + 87,69 )0,2 = ( 4,46 + j38,11 ) IC = 38,37 .
Uo
12.85. -----
I1
1o
+
U12
IX
R
I2
2o
+
U23
IY
I3
3o
Napon Uo iznosi:
3
3
U f Y1 0,5 j
U f Y2 0,5 j
U f jY3
2
2
U1 Y1 U 2 Y 2 U 3 Y 3
Uo
Y1 Y 2 Y 3
Y1 Y2 jY3
U f 0,62 j0,13U f
Y2 j1
2 j1
Fazni naponi na sijalicama iznose:
Uo
U1 '
0,38U f 2 0,13U f 2
0,4U f
319
1,5U f
I2
R 1,5 3,75 I 3,75I .
2
1
I1 0,4U f
0,4
R
Sijalica S2 e za 3,75 puta jae da svetli od sijalice S1, pod uslovom da je redosled faza ovakav kako smo
pretpostavili. Ako sijalica S1 jae svetli od sijalice S2, tada je redosled faza inverzan (npr. U1, U3, U2 ).
Napomena! Na ovaj nain se moe ustanoviti samo redosled faza, a ne faze. Redosled faza moe biti U 1, U2,
U3 ( U2, U3, U1 ili U3, U1, U2 ). Navedeni redosled je jedna varijanta. Druga varijanta je kada se zamene bilo koje
dve faze.
Zadatak se moe reiti i metodom konturnih struja.
Meufazni naponi su jednaki:
2
3
3
U f U f 3.
U12 = U1 U2 = Uf + Uf/2 + j Uf 3 /2 = 3Uf/2 + j 3 Uf/2 U 12 U f
2
2
U23 = Uf 3 .
U31 = Uf 3 .
IX
I y R jR j1,73U f
R
U
1,5 j2,598
U f f 0,74 j1,12,
R 1 j2
R
Uf
0,74 j1,12 R 1 j1 j1,73U f U 0,38 j1,86 j1,73 U
R
f
f 0,38 j0,13
R
R
R
Uf
U
0,38 j0,13 I1 0,38 f
R
R
I2 Iy IX
U
0,13 f
R
Uf
U
1,12 j0,99 I 2 1,12 f
R
R
0,4 U f
;
R
U
0,99 f
R
1,5U f
1,5U f
I2
R 1,5 3,75.
Kako je:
I 1 0,4U f
0,4
R
Sijalica S2 jae sija od sijalice S1 za 3,75 puta, ako je dobro odreen redosled faza. U protivnom redosled faza
je suprotan ( U1, U3, U2 ).
320
12.86. ----- Da. Postupak je potpuno isti, sa tom razlikom to se omesto impedanse Z3 = jX, odnosno admitanse
Y3 = jY, u predhodnom zadatku, sada koristi impedansa Z3 = jX, tj. admitansa Y3 = jY. U ovom sluaju e
sijalica S2 jae da svetli od sijalice S1 ( I2 I1 ) ako napon U1 fazno kasni za naponom U2 ( suprotno od
predhodne varijante ). Ovo je logino, jer e kod kondenzatora struja da prednjai svom naponu, dok je kod
kalema ona kasnila. To znai da je:
Za I2 I1 redosled faza sledei: U2, U1; U3 ili U1; U3; U2 ili U3; U2; U1.
Za I1 I2 redosled faza je suprotan ( zamenjene bilo koje dve faze ).
itaocu se ostavlja mogunost da to proveri.
12.87. ----1o
+
U12
2o
+
U23
I1
IA C
IB
3o
I3
U = IAR( 1 j1 ) + jIBR
0,5U j0,866U = IB( R jR ) + IAjR
0,5U j0,866U = jIAR + IBR( 1 j1 )
Drugu jednainu pomnoimo sa j(1 j1 ), tj sa ( 1 + j1 )
U = IAR( 1 j1 ) + jIBR
U(0,5 j0,866 )(1 + j1 ) = IAR( 1 j1 ) + IBR( 1 j1 )( 1+ j1 )
U = IAR( 1 j1 ) + jIBR
0,366U j1,366U = IAR( 1 j1 ) + IBR( 1 + 1 )
( 1,366 j1,366 )U = IBR( j1 + 2 ) I B
U 1,366 j1,366 U
0,273 j0,820
R
2 j1
R
U
U jR 0,273 j0,820
U jR I B
U 1 j0,273 0,820 U 0,180 j0273 U
R
IA
0,227 j0,047
R 1 j1
R 1 j1
R
1 j1
R
1 j1
R
Struje u sijalicama iznose:
U
U
I 1 I A 0,227 j0,047 I 1 0,232
R
R
U
U
I 3 I B 0,273 j0,820 I 3 0,864
R
R
Odnos izmeu struje I3 i I1 je:
U
0,864
I3
R 0,864 3,72 I 3,72I
3
1
U 0,232
I1
0,232
R
Ako smo dobro odabrali redosled faza ( U1, U2, U3, odnosno U12, U23, U31), tada e sijalica sa strujom I3 da
svetli 3,72 puta jae od sijalice sa strujom I1. U protivnom, kod inverznog redosleda faza i jaina svetlosti e biti
suprotna.
Ako otpornost kondenzatora nije jednaka otpornosti aktivnog otpora, ovaj odnos izmeu struja I 3 i I1 e biti
neto izmenjen. Taj odnos je, bez obzira kolika je kapacitivna otpornost kondenzatora, uvek vei od jedinice, a to
ynai da e sijalica tree faze uvek jae da svetli od sijalice prve faze za navedeni redosled faza ( napon U 1
prednjai naponu U2 ).Ove se otpornosti izjednauju samo zbog lakeg dokaza.
321
12.88. ----1o
I1
IA
L
2o
IB
3o
I3
3,77 I 1 3,77 I 3
I 3 2,289
sijalica sa strujom I1 e za 3,77 puta jae da svetli od sijalice sa strujom I 3, uz pretpostavku da smo dobro
odredili redosled faza. U protivnom, ako sijalica sa strujom I 3 jae svatli od sijalice sa strujom I1 redosled faza je
suprotan, tj. napon U1 kasni za naponom U2 ( u ovom sluaju redosled faza bi bio: U2, U1, U3 ).
12.89. ----Ao
+
UAB
Bo
+
UBC
Co
IA
UCA
IB
If1 X1
X3
If3
If2
X2
IC
If 2
Uf2
If 3
Uf3
Z2
Z3
400 e j30
8e
j90
400 e j150
6 e j90
50 e j120 A ;
66,67 e j240 A .
If2
I3
If3
If1
UCA
IB
If1
If2
If3
IA
UBC
322
12.90. ----Ao
+
UAB
UCA
IB
IAB
Bo
+
UBC +
IC
Co
R
IBC
XC
ICA
XL
I AB
U AB
I BC
U BC
I CA
U CA
Z AB
Z BC
Z CA
400 e j90
20 e j0
20 e j90 j20A ,
400 e j30
20 e j120 10 j17,3A ;
20 e j90
400 e j150
20 e
20 e j60 10 j17,3A .
j90
Fazorski dijagram:
ICA
UAB
IA
IAB
IC
f.o.
IBC
IBC
UCA
ICA
UBC
IAB
I2
Uf2
I3
Uf3
Z2
220 e j120
17,41 e j43,5
220 e j240
Z3
17,41 e
itaocu se ostavlja mogunost da odredi pojedinane fazne i linijske struje po prijemnicima.
j43,5
323
12.92. ----- a)
I1
U f1
I2
Uf 2
I3
Uf3
Z1
Z2
Z3
Uf1
220 e
j90
20 e j0
11 e j90 j11A;
220 e j30
20 e j90
220 e j150
20 e j90
I1
f.o.
11 e j60 5,5 j9,53A,
Uf2
I2
Io
I3
Uf2
I1
I2
b) I1 + I2 + I3 = 0 I1 = ( I1 +I2 ) = ( 5,5 j9,53 + 5,5 j9,53 ) = j19,06 = 19,06ej90 .
Kako je I1 = Uf1/Z1
U
220 e j90
Z1 ' f 1
11,54 e j0 11,54 Z1 ' R 1 ' 11,54.
I1
19,06 e j90
itaocu nije problem da sam nacrta fazorski dijagram za ovaj sluaj.
12.93. ----Fazni naponi generatora ( mree ) u kompleksnom obliku su:
Uf1 = 240ej0 = 240 V; Uf2 = 240e-j120 = (120 j207,84 ) V;
Kompleksne admitanse po fazama iznose:
1
1
Y1
0,05 e j0 0,05S;
Z1 20 e j0
1
1
175,7V
Y1 Y 2 Y 3
0,05 j0,05 j0,05
Fazni naponi na prijemniku su:
Uf1p = Uf1 Uo = 240 + 175,7 = 415,7 V;
Uf2p = Uf2 Uo = 120 207,84 + 175,7 = ( 57,7 j207,84 ) = 215,7e-j74,5 V i
Uf3p = Uf3 Uo = 120 + j207,84 + 175,7 = ( 57,7 + j207,84 ) = 215,7ej74,5.
Fazne, tj. linijske struje sistema su:
I1 = Uf1pY1 = 20,78ej0 ; I2 = Uf2pY2 = 10,79e-j154,5 i I3 = Uf3pY3 = 10,79ej164,5 .
Y2
Uf3
Uf3p
I3
Uo
Uf2
Uf1p
I1
I2
Uf1
Uo
Uf2p
Uo
324
12.94. ----- Uo = 0 ( Yo = ) , pa su fazni naponi genertaora ( mree ) jednaki faznim naponima potroaa.
Struje po fazama su:
U
254 e j0
254
I1 f 1
U f 2 254 e j120
I3
U f 3 254 e j240
I3
Uf1
I1
I2
Io
I3
Uf2
I1
0,1 e j0 0,05S;
Z1 10 e j0
1
1
1
1
0,0167 e j0 0,0167S
Z o 60 e j0
Napon izmeu dvaju zvezdita Uo iznosi:
U Y U 2 Y 2 U 3 Y 3 220 e j0 0,1 e j0 220 e j120 0,05 e j60 220 e j240 0,05 e j60
Uo 1 1
Y1 Y 2 Y 3 Y o
0,1 0,025 j0,0433 0,025 j0,0433 0,0167
Yo
0,1667
0,1667
0,1667
22 1 j0 1 j0
Uo
0
0,1667
Struja u nultom ( povratnom ) vodu je:
Io = UoYo = 0 .
Uo
325
Zamenom impedansi Z2 i Z3 nastaju sledee vrednosti impedansi, odnosno admitansi:
1
1
Z1 ' Z1 10 e j0 Y 1 '
0,1 e j0 0,05S;
Z1 ' 10 e j0
c)
1
1
j
60
Z 2 ' 20 e
1
1
Z 3 ' Z 2 20 e j60 Y 3 '
0,0167 e j0 0,0167S
Z o 60 e j0
Napon izmeu dvaju zvezdita Uo iznosi:
U Y ' U 2 Y 2 ' U 3 Y 3 ' 220 e j0 0,1 e j0 220 e j120 0,05 e j60 220 e j240 0,05 e j60
Uo ' 1 1
0,1667
0,1667
22 12cos 60 jsin 60 12 cos60 jsin60 22 12 2 cos60
34
Uo '
198V
0,1667
0,1667
0,1667
Struja u povratnom vodu sada iznosi:
Io = UoYo = 198ej00,0167ej0 = 3,3ej0 = 3,3 A.
Uo '
Z 2 25 e j0 Y 2
1
1
0,04 e j0 0,04S,
Z 2 25 e j0
1
1
Z 3 20 e j53,13 Y 3
Uo
220 e j0 0,025 e j36,87 220 e j120 0,04 e j0 220 e j240 0,05 e j53,13
10,94 j9,61
140,4 j67,8V 155,9 e j154,3 V.
0,09 j0,025
Fazni naponi na potroau iznose:
Uf1p = Uf1 Uo = ( 360,4 + j67,8 ) V = 366,7ej10,7 V;
Uf2p = Uf2 Uo = ( 30,4 j123,2 ) V = 126,9ej76,1 V;
Uf3p = Uf3 Uo = ( 30,4 + j258,8 ) V = 260,6ej83,3 V.
Uo
326
Fazorski dijagram:
Uo
Uf3p
Uf3
I3
Uf1p
Uo
Uf1
Uo
I3
I2
I1
Uf2p
Uf2
Uo
b)
Uo '
U1 Y1 U 2 Y 2 U 3 Y 3
Y1 Y 2 Y 3 Y o
220 e j0 0,025 e j36,87 220 e j120 0,04 e j0 220 e j240 0,05 e j53,13
10,94 j9,61
8,295 j7,017V 10,865 e j139,8 V.
1,34 j0,025
Fazni naponi na potroau iznose:
Uf1p = Uf1 Uo = ( 228,295 + j7,017 ) V = 228,4ej1,8 V;
Uf2p = Uf2 Uo = ( 101,705 j183,983 ) V = 210,22ej118,9 V;
Uf3p = Uf3 Uo = ( 101,705 + j198,017 ) V = 222,61ej117,2 V.
Uo '
Uf3p
I3
Uf1p
Uo
I 2
I1
Io
I1
Uf2
Uf1
Uo
I2
Uf2p
Uo
327
12.97. ----a)
U f1
Uf 2
Uf3
Z1
Z2
Z3
j11 5,5 j9,53 5,5 j9,53
Z1 Z 2 Z 3
Fazni naponi na potroau iznose:
Uf1p = Uf1 Uo = j381,2 V = 381,2ej90 V;
Uf2p = Uf2 Uo = ( 190,5 + j51,2 ) V = 197ej15 V;
Uf3p = Uf3 Uo = ( 190,5 + j51,2 ) V = 197,3ej165 V.
Uo
U f 2p
Z2
U f 3p
Z3
Uf3p
Uo
Uo
I3
I2
Uf3
Uf2
Uo
b)
U f1
Uo '
Uf 2
Uf3
Z1
Z2
Z3
j11 5,5 j9,53 5,5 j9,53
Z1 Z 2 Z 3 Z o
328
I2 '
I3'
U f 2p '
Z2
U f 3p '
Z3
Uo
Uf1
I1
Uo
0
Uf3p
Uo
I2
Io I3
Uf3
Uf2p
Uf2
I3
Uo
I1
12.98. ----- Kako su impedanse vodova, kao i nultog voda, zanemarljive ( admitansa beskonana ),
napon Uo je jednak nuli. Zbog toga su fazni naponi prijemnika jednaki faznim naponima generatora.
Struje prijemnika, koje su ujedno i linijske struje sistema iznose:
U
220 e j0
I1 f 1
22 e j0 22A ;
Z1
10 e j0
I2
Uf 2
220 e j120
I3
Uf 3
220 e j240
329
12.99. ----U f1 U f 2 U f 3
220 e j0
220 e j120
220 e j120
j0
j138,43
Z
Z2
Z3
10,78 e j131,31
10 e j0 15,81 e j18,43 20,4 e j11,31 22 e 13,92 e
Uo 1
1
1
1
1
1
1
0,1 0,06 j0,02 0,048 j0,0096
Z1 Z 2 Z 3
10 15 j5 20 j4
22 10,41 j9,24 7,12 j8,097
4,47 j1,143
0,9298 j0,0465 j0,2377 0,0119 0,9417 j0,1912
0,208 j0,0104
0,208 j0,0104
0,04337
0,04337
U o 21,71 j4,41V
Fazni naponi na potroau iznose:
Uf1p = Uf1 Uo = ( 198,29 + j4,41 ) V = 198,34 ej1,27 V
Uf2p = Uf2 Uo = ( 131,71 j186,12 ) V = 228,01ej125,29 V;
Uf3p = Uf3 Uo = ( 131,71 + j194,94 ) V = 235,26ej123,96 V.
Uo
U f 1p
Z1
Uf 2p
Z2
U f 3p
Z3
198,34 e j1,27
19,834 e j1,27 19,83 j0,44A ;
10 e j0
228,01 e j125,29
14,42 e j144,32 11,71 j8,53A ;
15,81 e j18,43
235,26 e j123,96
11,53 e j135,27 8,19 j8,11A ,
20,4 e j11,31
Io I1 I 2 I3 0
e1 + e2 + e3 = 0, bez obzira da li je
12.101. ----- Poto je prijemnik vezan u trougao, a generator u zvezdu, efektivna vrednost faznog
napona prijemnika je:
U fp U 3 E 10 3 kV , gde je U efektivna vrednost linijskog napona ( meufazni napon ).
Prividna snaga prijemnika je:
S = 3UfIf = 3UfUf/Z = 3Uf2/Z = 31001063/300 = 3106 VA = 3 MVA.
Aktivna snaga prijemnika je:
P = Scos = 30,8 = 2,4 MW.
Reaktivna snaga prijemnika je:
2
2
3E
2R 3E 6kW E 4.
P I12 2 R 12
2R
2R
R
330
E2
E
P' 3 I 2 R 3 R 3
3 4 12kW.
R
R
Dakle, uspostavljanjem tree faze snaga prijemnika se poveala za dva puta.
12.103. ----- Snaga prijemnika sa zatvorenim prekidaom ( sa sve tri faze ) iznosi:
2
2
2
2
3E
R 3 3E 9E 10kW E 10
P 3 If 2 R 3
R
R
R
R
9
Prekidom faze ( prekida se otvori ) nastaje paralelna veza dvaju otpora, i to 2R i R ( gde je 2R u stvari
redna veza dva otpora R. Vidi reenje zadatka 12.61. ).
Efektivna vrednost napona na paralelnoj vezi je:
U p 3E .
Up
Rp
Rp
2
2
2
U 2
R p p 3E 3E 9 E 9 10 5kW.
P' I p
2R R
2
Rp
2 R
2 9
R
2R R
3
Traena promena snage na prijemniku iznosi:
P = P P = 5 10 = 5 KW.
Snaga je, nakon prekida jedna faze, smanjena za dva puta.
2
331
. .
, 10. 07. 1856 .
.
,
. ,
.
. ,
18 20 .
16 18 ,
. , ,
.
. .
,
. , ,
, .
. .
.
.
.
, .
, ,
. ,
.
.
, .
.
, .
1878.
. .
. .
.
, .
.
.
, .
. ,
.
.
,
. .
( ) , .
() .
, , ,
,
. , , ,
, .
,
.
332
, .
, .
.
. 1881.
.
() .
.
,
. .
. ,
,
. .
, . .
, . ,
, (-) .
. . 1882.
,
, ,
, . ,
. .
.
.
/3.
, .
.
.
,
.
.
.
333
( ,
)
90, 1,
B.
,
:
,
.
b2
i2
b1
i1
.1
i1 i2 b1 b2. i1 i2
, , .
, (i1 = i2 = i) a
a b1 b2 (b1 S1 a b2 a S2),
2.
i1;i2
i1 = i2
I1m =I2m
t
t2
t1
to
t3
t7
t6
t5
t4
t8
b2=0
b1=0
b2
b2
b
b1
Bm
b1
b2
b2
b1
b1
b2
b
b2
b1
b1
.2
, 0 (
to o t2), b1 b2 .
( B B1 B 2 ).
( B ).
( t2
t4) .
334
( t4 t6)
.
t0 t2 . ( t6 t8)
.
, .
( ).
i1,i2
i1
i2
t
t1
to
t2
t3
t4
t5
t6
t8
t7
b2=b
b2=0
b2
b
b
b2=0
b2
b1
b1=0
b1
b1
b1=b
b2=0
b1
b1=b
b1=b
b
b2
b2=b
b2
.3.
i1 i2 /4 ( /2)
/2 .
: 1. ( /2)
2. ( /4).
3. i1 i2
(i2 i1 /4) N1 N2 ( 1)
.
.
(
). .
(
), ,
. N1 N2 i1 i2
/4. ()
.
, . (
, , , .).
335
:
1. ( )
2. ( ).
i2 i1
/2 ( /2).
() ,
, () RL .
,
. (
), .
,
, , :
1.
2. .
(,
...).
, .
() ,
120 (2/3 rad), 4.
(. 4- ).
)
. 4.
,
120 /3.
(I1m = I2m = I3m = Im):
i1 = Im sin t
i2 = Im sin (t - 2/3)
i3 = Im sin (t - 4/3)
336
( ) t
( ) .
( ), i1, i2 i i3
( i = f(t) ).
5.
( )
.
( )
( ). , I1, I2 i
I3 je 120 ( 5 ).
( )
.
/3 ( . 5 ).
,
. , , ,
. , , ,
.
i1,i2,i3
i1
I3
120
120
i2
I1
i3
120
I2
T/3
T
)
) ()
.5.
(.4) (A,B,C)
(x,y,z), . 5.
,
(). , ()
, , +m -m (
), .
, , (B = /S)
, :
k x ( i1 ) b1 = Bm sin t,
y ( i2 ) b2 = Bm sin ( t 2/3 )
C z ( i3 ) b3 = Bm sin ( t 4/3 ).
( ) (
),
, . ,
, , ( I1 I 2 I 3 0 , i1 + i2 + i3 = 0 ).
, ,
( ).
, 2 /3 ,
( ), 2/3 ,
( ).
337
, 6.
6 , (t0, t1,t2,t3,t4,t5,t6),
.
( : ,
), .
i1,i2,i3
i1
i3
i2
t
to
t1
t2
t4
t3
t6
t5
T/3
T
B1
B1
B2
B1
B3
B
B3
B3
B2
B3
B2
B2
B
B1
B1
B2
B1
B1
B2
B1
B3
B
B3
B2
B3
B3
B2
B2
B1
B
B3
. 6
t0 i1 A-x , i2 B-y ,
i3 C-z .
:
b1 = 0 ( i1 = 0 ), b2 = B2 ( i2 = 0 ) i b3 = B3 ( i3 0 ).
B2 B3
B ( ). t0
(A-x)
(x), ( . 4).
t1: i1 = I1 ( I1 0 ) b1 = B1 ( B1 0 );
i2 = I2 ( I2 0 ) b2 = B2 ( B2 0 ) i
i3 = 0
b3 = 0.
B2
338
1, 2 3 t1,
.
( z ).
t2:
i1 = I1 ( I1 0 ) b1 = B1; i2 = 0 b2 = 0; i3 = I3 ( I3 0 ) b3 = B3.
t2
, .
B-y, ( y ).
t3: i1 = 0 b1 = 0; i2 = I2 b2 = B2; i3 = I3 b3 = B3.
( t3 ) - x,
( ) t0 ( b2 b3
).
t4 ( i3 = 0 b3 = 0; i2 = I2 b2 = B2 i i3 = I3 b3 = B3 ),
C-z, ( C ).
( t 5, t6.... ).
,
.
(
).
6 B
, (B = const.) , , ,
.
(. ).
RST .
,
.
.
( 4),
,
.
() ( )
, .
, ,
, , ems
().
,
F,
. ,
,
.
.
( ),
( 7.)
. 7
339
.
( ) 8 (
).
. 8.
( )
.
. .
( ) ( ),
( , , ,
).
: 1. ,
120 2. () ( , .. ).
( ) 1, 2 3, /3.
( )
/3, .
( 120 ).
340
341
RAZNI ZADACI
( SA KOLSKIH, REGIONALNIH I REPUBLIKIH TAKMIENJA )
1. Kalem ima induktivnost L = 15,9 H. Nacrtati zavisnost induktivnog otpora i struje od frekvencije f
( XL = f(f) i I = f(f) ), ako je efektivna vrednost napona U = 100 V.
( kolsko takmiemje Mihajlo Pupin N. Sad; 2002. )
2. Trenutna snaga koju prima idealni kalem je pL = 20 sin ( 2106 t + 120 ) mW, a napon Um = 2 2 V.
Napisati analitiki ( vremenski ) izraz za struju kalema.
( kolsko takmienje Nikola Tesla Beograd; 1998. )
3.
XL
P
XC
Brojni podaci:
R = X L = XC
U;f
Ponuena reenja: a) povea se 2 puta; b) povea se 4 puta; c) smanji se 2 puta; d) smanji se 4 puta;
e) neko drugo reenje.
( kolsko takmienje Nikola Tesla Beograd; 1998. )
4. Dve grane su paralelno vezane . Jedna sadri R1 i XL a druga R2 i XC , pri emu su sve otpornosti
jednake 2 , na frekvenciji od 50 Hz. Kako se menja aktivna provodnost kola G = G 1 + G2 ako se frekvencija
povea dva puta?
Ponuena reenja: a) povea se 2 puta; b) smanji se 2 puta; c) ne menja se; d) neko drugo reenje.
( kolsko takmienje Nikola Tesla Beograd; 1998. )
5.
C
Z2
IE
+
IK
ZK
Z1
Z3
ZE
P
( kolsko takmienje Nikola Tesla Beograd; 1998. )
342
6.
o
Ponuena reenja:
a) BL BC; b) BC BL c) BL = BC
d) neko drugo reenje.
o
( kolsko takmienje Nikola Tesla Beograd; 1998. )
7. Ako je u rednoj vezi itpornika R = 10 i kondenzatora na uestanosti f = 500 Hz fazna razlika napona i
struje jednaka = 45, odrediti uestanost f na kojoj e pri istom naponu struja biti dva puta manja nego na f.
( kolsko takmienje Nikola Tesla Beograd; 1998. )
8.
B
Ao
XL
R1
XC
o
o
R2
Fo
( kolsko takmienje Nikola Tesla Beograd; 1998. )
9.
R1
I1
XL
I2
u = 10 sin ( t + 60 ) V.
343
12.
Z1
1o
o3
Z2
Z2
2o
o4
Z1
( kolsko takmienje, Baka Palanka; 2002 )
13. Induktivni kalem prikljuen je na idealni naponski generator prostoperiodinog napona. Ako je trenutna
snaga kalema negativna, kalem:
a) Prima energiju od generatora,
b) Vraa energiju generatoru
c) I prima i vraa, to zavisi od induktivnosti kalema,
d) Nije mogue dati odgovor.
Uz potreban komentar, zaokruiti tano reenje.
Napomena ! Negativan odgovor povlai i negativan broj poena.
( Deveto republiko takmienje; 2003 )
14. ta predstavljaju granice propusnog opsega kod rednog rezonantnog kola ?
Ponuena reenja:
a) Uestanosti pri kojima se proputa jaina struje koja nije manja za
2 od rezonantne struje.
b) Uestanosti pri kojima je jaina struje u kolu 2 puta vea od struje pri rezonansi.
c) Uestanosti pri kojima se proputa struja od njene srednje vrednosti do maksimalne.
d) Uestanost pri kojoj se proputaju jaine struja vee od efektivnih.
Uz komentar zaokruiti tano reenje, uz napomenu da negativan odgovor nosi i negativne bodove.
( Deveto republiko takmienje; 2003 )
15. Elektirno oscilatorno kolo sastoji se od kalema i kondenzatora. Ako se kapacitivnost kondenzatora
povea etiri puta a induktivnost kalema ostene ista, kako e se promeniti period oscilovanja oscilatornog kola ?
( Deveto republiko takmienje; 2003 )
16.
Z2
Z1
Z3
I1
o
Ze = 4e-j30; P2 = 0 W; Q2 = 1 VAr; P3 = 3 W;
i Q3 = 0 VAr.
Napomena! Ze je ukupna impedansa kola, a P i Q su
aktivna odnosno reaktivna snaga odgovarajuih impedansi.
344
17. Po otvaranju prekidaa P, u kolu prostoperiodine struje ( vidi sliku ), struja kroz impedansu Z 2 se povea
u naznaenom smeru za I2 = 2 mA. Odrediti kolika je vrednost ems E, ako je: Z1 = ( 2 + j3 ) k; Z2 = j5 k;
Z3 = ( 4 j4 ) k; Z4 = Z5 = 5 k; IS = 8 mA i E1 = ( 3 + j2 ) V.
+
Z1
E1
Z5
Z2
Z4
o
Po
+
E
IS
I2
Z3
18.
E1
E2
+
+
Z3
Z1
I1
Z2
IS
( Deveto republiko takmienje; 2003 )
19. Promenljivi otpornik i idealni kalem vezani su na red u kolo naizmenine struje uestanosti . Napon
fazno prednjai u odnosu na struju za 60. Ako se otpornost povea za R za koliko se mora promeniti
induktivnost L da bi fazni pomak ostao nepromenjen?
( Deveto regionalno takmienje; 2003. )
345
1. ----Za f = 0 XL = 0;
I = ;
Za f = 50 Hz XL = 31415,7 = 4 930 ;
I = 0,02 A = 20 mA.
Za f = 100 Hz XL = 9 860 ;
I = 0,01 A = 10 mA
Za f = XL = ;
I = 0.
XL
ImA
I = f(f)
9 860 20
XL = f(f)
4 930 10
0
50
100
fHz
R,
R jX R jX
2R
2R
a kada je ukljuen:
R jX R jX
jRX R jX
jRX R jX
jR 2 X RX 2 jR 2 X RX 2
Z'
R.
R jX
R jX R jX R jX R jX R jX
R 2 X2
Kako je impedansa ista i pri ukljuenom i iskljuenom prekidau ( Z = Z ), sledi da e struja ostati ista.
Dakle, taan odgovor je pod takom e)
4. ----- Pri f = 2f XL = 2XL = 4 ; XC = XC/2 = 1 .
Na frekvenciji f = 50 Hz
R
2
R2
G1 2 1 2
0,25S G 2
0,25S G = G1 + G2 = 0,5 S.
2
4
4
R1 X L
R 2 XC2
Na frekvenciji f = 2f =100 Hz:
R
2
R2
2
G1 ' 2 1 2
0,1S G 2 '
0,4S. G = G1 + G2 = 0,5 .
2
2
4 16
4 1
R1 X L '
R 2 XC'
Ukupna aktivna provodnost kola je ostala ista ( G = G = 0,5 S ).
Taan odgovor je pod c)
5. -----
I2
Z2
IE
+
IK
ZK
Z1
I1
Z3
I3
B
ZE
P
Kako je ZK = j10 k ( kalem ) a Z1 = j10 k ( kond. ), izmeu ove dve impedanse dolazi do oscilatornog
kola ( I2 = 0 ).
Za vor A je : IE = I3 + I2 I3 = IE = 4 mA.
346
U AB
j10 10 3 j10k.
I3
4 10 3
Ukljuenjem prekidaa, sledi: UAB = E = ( 40 + j40 ) V
U ' 40 j40
I 3 ' AB
4 j4 10 3 A 4 j4mA.
3
Z3
j10 10
Z3
j40
IC
f.o.
U
I
IL
IC
8. -----
U12
R12
Io
o
A
XL
UAF
XC
o
B
U AD ' 10 5
100 5 R 1 2 X L 2
Io
0,1
X L Z AD 2 R 1 2 50000 10000 200
Z AD
X L 200
20000 rad s .
L
0,01
1
1
Kako je XL = XC
200 C
25010 9 F 250nF.
o C
20000 200
X L o L o
347
9. -----
I1
2
2
IL
I1 2 I 2 2 I 2 15 2 18 2 30 2
0,65
2I 1 I 2
2 15 18
= 130,5
+ 2 = 180 2 = 49,5
cos 2 = IR/I2 IR = I2 cos 2 = 180,65 = 11,7 A.
IL = I2 sin 2 = 180,76 = 13,68 .
cos
I
I2
IR
I1
Otpornosti R i XL iznose:
U I1 R 1 15 4
R
5,13;
IR
IR
11,7
XL
U 15 4
4,39.
I L 13,68
1
3
5 j5 3 V .
10. ----- Um = 10ej60 = 10( cos 60 + jsin 60 ) = 10 j
2
2
11. ----- i I
Im
2
I m sint sint
1
2
12. ---Z1
1o
o3
Z2
Z1
Z2
2o
1o
Z2
Z1
3;4
Z2
o2
o4
Z1
2
2 j100 j200.
Z1 Z 2 Z1 Z 2
j100 j50
j50 j
50
13. ----- Reenje je pod b) Vraa energiju generatoru. Za komentar videti objanjenje snage kod savrenog
kalema.
14. ----- Taan odgovor je pod a) Uestanost pri kojoj se proputaju struje koje nisu manje od
Io
2
348
15. ----- o
o '
1 1
o,
2 LC
2
LC
L' C'
L 4C
1
1
1
2
fo
To
To
f o o o
2
1
1
1
2
2
2
fo '
To '
2
2 To
To '
f o ' o ' o ' o
o
2
2
Perioda oscilovanja e se poveati dva puta.
3 VA
3
U
4
1
I1
j
30
Ze 4 e
2
2
3 1 2
I1
1A .
2 2
3
1
S e U I 1* 4
j 2 3 j2 VA
2
2
S e S1 S 2 S 3 S1 S e S 2 S 3 2 3 j2 j1 3
3 j3
P1 =
3 W; Q1 = 3 Var ( kap. )
Q
3
P1
3
3 ; Q1 I1 2 X C X C 21 3.
1
1
I1
I1 2
Kompleksna impedansa Z1 je:
Z1 3 j3 .
P1 I1 2 R 1 R 1
17. ----- Napomena! Ako je na idealni strujni generator redno vezan otpornik ( impedansa Z 5 ) njegova
otpornost nema uticaja na struju tog generatora ( struja je ista ), pa se on moe iskljuiti iz kola ( Z5 = 0 ).
Na isti nain kod paralelne veze idealnog naponskog generatora sa otpornikom ( impedansa Z 4 ), napon na
krajevima generatora ne zavisi od otpornosti paralelno vezanog otpora, pa se on moe iskljuiti iz kola (Z4 = ).
Na osnovu navedene konstatacije dobije se ekvivalentn eme, prikazane na slikama( P uklj. i P iskljueno ).
P ukljueno
A
+
E1
Z2
IS
Z1
I
I2
Z3
P iskljueno
+
E1
IS
Z1
o
Po
Z2
I2
Z3
E E1 I S Z 2
Z1 Z 2 Z 3
E 1 I S Z 2
Z1 Z 2 Z 3
Z1 Z 2 Z 3
349
18. ----E1
E2
+
+
I23
I2
Z3
A +
Z2
1 j2A ;
Z 2 Z 3 2 j2
UAB + E1 + I23Z3 = 0 UAB = E1 I23Z3
UAB = 2 + j2 ( 1 j2 )j2 = 2 + j2 j2 4 = 2 V.
ET = UAB = 2 V.
IS
Z T Z AB
Z3
A
Z1
I1
I1
ZT
2 j2
1 j1.
2 j2
Z2
Z 2 Z3
Z 2 Z3
ET
ET
Z T Z1
2
2A I1 2A.
1 j1 j1
19. ----L
tg60 3 L 3R
R
Pre poveanja otpornosti R impedansa kola je iznosila:
Z = R + jL,
a nakon poveanja otpornosti R:
Z = ( R + R ) + j( L + L ) = ( R + R ) + j( L + L ).
Iz uslova zadatka ( tg = tg = 3 ), sledi:
L L L
LR
LR LR LR LR LR LR L
.
R
R R
R
tg
Kako je
L
L
3
, predhodni izraz se moe dati preko krune uestanosti i on glasi:
3
R
R
L
3
R
R
R