www.nasciturus.

com

I. DIO: PROCESNE RADNJE

I. POGLAVLJE: OPENITO O PROCESNIM RADNJAMA
1.1 POJAM PROCESNE RADNJE
Procesne radnje su ponaanja sudionika u kaznenom postupku koja su pravno
regulirana KPP-om i uvjetuju pravne posljedice. Pojam procesne radnje je teorijski
pojam, neemo ga nai u ZKP-u. Pojam procesne radnje obuhvaa 3 elementa ponaanje
sudionika u postupku + pravna reguliranost propisima KPP-a (forma) + pravni uinak.
Npr: proputanje roka za izjavljivanje albe. Vana pitanja:
tko vri procesne radnje: Procesne radnje mogu vriti svi sudionici u kaznenom
postupku- temeljni kaznenoprocesni subjekti ili subjekti kaznenoprocesnih radnji.
To su ovlateni tuitelj, okrivljenik i sud. Svi subjekti kaznenog postupka su ujedno i
subjekti kaznenoprocesnih radnji (npr. dravni odvjetnik koji ulae albu) no svi
subjekti kaznenoprocesnih radnji nisu ujedno i subjekti kaznenog postupka (npr.
svjedok koji iskazuje);
zato je izlaganje o procesnim radnjama povezano s utvrivanjem injenica, pa
stoga spada u posebni dio procesne radnje su nain (forma) za utvrenje
injenica. Poduzimanjem procesnih radnji na formalan nain utvruju se injenice
vane u kaznenom postupanju. Tek na utvrene injenice moe se primjeniti pravni
propis. Podvoenje utvrenih injenica pod apstraktni zakonski opis naziva se
sumpsumcija.

1.2 FORMA PROCESNE RADNJE

Stajalita o opravdanosti postojanja formi u kaznenom postupku:

forme nisu potrebne jer oteavaju kazneno postupanje - radnje bi se mnogo lae i
bre obavljale ako forma ne bi bila tono odreena. Ovo stajalite nije opravdano jer
bez postojanja formi ne bi uope imali kazneni postupak ni kazneno procesno
pravo;
forme postupanja moraju se predvidjeti jer:
osiguravaju primjenu onih naina postupanja koji su se u praksi pokazali najboljima
i onda su za postizanje cilja regulirana KPP-om. Npr: u invizitornom kaznenom
postupku radnje su se registrirale zapisnikom to je dovelo do novog instituta= albe
( RAZLOG PRAKSE );
se odreivanjem formi postupanja onemoguava eventualna samovolja dravnih
tijela koja u postupku sudjeluju (politiki aspekt) i istovremeno se tite prava
okrivljenika u postupku ( RAZLOG ZATITE TEMELJIH PRAVA ).
1

www.nasciturus.com

Posljedice povreda formi - svaka forma moe biti krena od strane tijela kaznenog postupka.
Povreda formi ima razliite pravne uinke:

u odnosu na osobu koja je povrijedila formu graansko-pravna (naknada tete),

stegovna ili/i kaznenopravna odgovornost (npr. zbog iznuivanja iskaza);
u odnosu na procesnu radnju izvrenu bez potivanja forme posljedice ovise o
teini povrede forme pa ako se radi o lakoj povredi omoguit e se konvalidacija, a
ako se radi o teoj povredi omoguit e se albeni razlog. Rezultat nepravilno
izvrene procesne radnje nee se moi koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.

1.3 VRIJEME VRENJA PROCESNE RADNJE

Procesne radnje se u pravilu vre tijekom postupka, a iznimno se mogu vriti prije poetka
postupka (hitne istrane radnje), a ponekad i po zavretku postupka (izvanredni pravni
lijekovi). Svrha odreenja vremena vrenja procesne radnje je to bre okonanje
postupka i zatita prava okrivljenika koji ima pravo da u najkraem roku bude osloboen od
optube ili osuen.
Pojmovi povezani uz vrijeme vrenja procesnih radnji:

Rok je vremensko razdoblje u kojemu se neka procesna radnja mora izvriti. Vrste
rokova: 1) Zakonski rokovi su odreeni zakonom i ne mogu se produljiti ( npr. rok
za albu na prvostupanju presudu je 15 dana u redovitom postupku, a 8 dana u
sumarnom postupku). 2) Sudski rokovi su odreeni zakonom ali se mogu odlukom
suda produljiti ( npr. rok od 3 dana za ispravak optunice). 3) Subjektivni rokovi su
oni iji poetak zavisi od saznanja osobe koja radnju treba poduzeti za okolnost koja
je bitna za njihovo raunanje, ili od stjecanja mogunosti da ta osoba poduzme
procesnu radnju. 4) Objektivni rokovi raunaju se od nastupanja bitne okolnosti
nezavisno od toga je li i kada osoba koja radnju treba poduzeti za nju saznala. 5)
Prekluzivni su strogi zakonski rokovi protekom kojih prestaje pravo na poduzimanje
odreene radnje. 6) Instruktivni su oni rokovi protekom kojih ne prestaje pravo na
poduzimanje radnje na koju se odnose.
Rokovi se raunaju na sate, dane, mjesece i godine. Utvrenje isteka roka ovisi o
trenutku njegova poetka. Za poetak roka se uzima prvi sljedei sat, odnosno dan
od obavljene dostave ili priopenja. IZNIMKA: rokovi za raunanje uhienja,
zadravanja, pritvora te istranog zatvora, poinju tei od trenutka lienja slobode.
Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan ili u subotu ili u nedjelju, ili u koji
drugi dan kad dravno tijelo nije radilo, rok istjee protekom prvog sljedeeg radnog
dana. Ako se radi o procesnoj radnji koja se moe izvriti pismenim putem tada se
smatra da je ta radnja izvrena onog dana kada je dravno tijelo primilo pismeno s
izuzetkom preporuene poiljke kod koje se smatra da je procesna radnja izvrena u
trenutku predaje pismena poti.

Roite je tono odreeno vrijeme ili termin u kojemu se procesna radnja vri pred
sudom, i to u nazonosti sudionika u postupku. Primjeri za roita: pripremno
roite, roite za glavnu raspravu, roite za sjednicu vjea.
2

www.nasciturus.com

Povrat u prijanje stanje je pravno sredstvo koje omoguava vrenje procesne

radnje unato proteku roka ako je rok za podnoenje albe protiv presude ili rjeenja
proputen iz opravdanog razloga.
Tko moe koristiti povrat?
1. u pravilu samo okrivljenik i to iskljuivo ako je propustio rok za albu
protiv presude ili protiv tono odreenih rjeenja; radi se o dvostrukom ogranienju
u primjeni ovog instituta - u odnosu na osobu, te u odnosu na vrstu procesne radnje;
2. iznimno povrat, osim okrivljenika, moe koristiti i privatni tuitelj koji iz
opravdanog razloga nije mogao doi na raspravu pa se pretpostavilo da je odustao od
tube ili oteenik koji iz opravdanog razloga nije postao supsidijarni tuitelj;
Kumulativno odreeni uvjeti za koritenje povrata:
a) materijalni uvjet postoji opravdani razlog za proputanje roka (nema krivnje
osobe koja je propustila rok - npr. propustio je rok zbog teke bolesti);
b) formalni uvjet ako je molba za povrat podnesena u roku od 8 dana od
prestanka razloga proputanja (subjektivni rok), ali najkasnije u roku od 3 mjeseca
od dana proputanja (objektivni rok). Nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja
ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.
O povratu u prijanje stanje odluuje sud koji je donio presudu ili rjeenje koje se
pobija albom. Protiv rjeenja kojim se doputa povrat u prijanje stanje alba nije
doputena. Molba za povrat u prijanje stanje u pravilu ne zadrava izvrenje
presude, odnosno rjeenja, ali sud nadlean za rjeavanje molbe moe donijeti
odluku da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke o molbi.

1.4 MJESTO VRENJA PROCESNE RADNJE

Procesne radnje se mogu vriti na razliitim mjestima, ali se u pravilu vre u slubenim
prostorijama u sjeditu nadlenog tijela koje vodi kazneni postupak (npr. sud, kabinet suca
istrage, kabinet dravnih tijela). IZNIMKA: Katkad e procesnu radnju biti nuno izvriti i
izvan podruja nadlenog tijela ako se radnja zbog svoje prirode ne moe vriti u sjeditu
nadlenog tijela (npr. oevid, pretraga stana). Dravni odvjetnik, sudac istrage moe vriti
procesne radnje na cijelom teritoriju RH, ali zbog ekonominosti se koristi institut
unutarnje pravne pomoi- to je vrenje procesnih radnji od strane stvarno nadlenog, a
mjesno nenadlenog tijela kaznenog postupka temeljem zamolnice. Unutarnja pravna pomo
se razlikuje od meunarodne po tome to se vri u granicama 1 zemlje. Predmet pravne
pomoi mogu biti samo procesne radnje, to znai da zamoljeno tijelo ne moe donijeti
odluku ili provesti postupak ali je ovlateno izvriti procesnu radnju za koju je zamoljeno.
Zakon odreuje i jezik procesnih radnji pa je u kaznenom postupku u uporabi hrvatski
jezik i latinino pismo.
1.5 VRSTE PROCESNIH RADNJI:
radnje procesne prisile;
3

www.nasciturus.com
procesne radnje utvrivanja injenica;
procesne radnje odluivanja.

II. POGLAVLJE: RADNJE PROCESNE PRISILE

2.1 OGRANIENJA TEMELJNIH PRAVA I SLOBODA U KAZNENOM POSTUPKU
ustavne odredbe pravilo:
i.
Pravo na osobnu slobodu Ustav ograniava: uhienjem, prisilnim
dovoenjem, pritvorom, istranim zatvorom, osobnim pretragama i
pregledima, fotografiranjem, odzimanjem vozake dozvole.
ii.
Pravo na nepovredivost doma Ustav ograniava: pretragom stana.
iii.
iv.
v.
vi.

Pravo na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota Ustav ograniava:

pretragom stana i tajnim slikovnim i zvunim snimanjem prostorija.
Pravo na vlasnitvo Ustav ograniava: zapljenom i privremenim
oduzimanjem predmeta, novca i vrijednosnica.
Slobodu i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja Ustav
ograniava: tajnim nadzorom telefonskih i drugih potanskih oblika
komuniciranja te pregledima i oduzimanjem potanskih poiljaka.
Pravo na sigurnost i tajnost osobnih podataka Ustav ograniava:
raunalnim sravnivanjem datoteke podataka s policijskim evidencijama, tajnim
opservacijama graana i koritenjem prikrivenih istraitelja.

zakonske odredbe iznimke:

Pretpostavke za ogranienje temeljnih prava i sloboda za potrebe kaznenog postupka su
postojanje vjerojatnosti (osnovana sumnja da je osoba poinila odreeno kazneno djelo) i
postojanje opasnosti da e osujetiti pokretanje ili cilj kaznenog postupka.
a. Temeljna prava i slobode mogu se ograniiti i oduzeti ako je to propisano zakonom,
nuno za zatitu drugih vrijednosti i ako je tako odluio sud.
b. Iznimno pojedine prisilne radnje ili mjere mogu poduzeti redarstvene vlasti,graani i
dravni odvjetnik.
2.2 MJERE I RADNJE PROCESNE PRISILE
Mjere procesne prisile su sve radnje i mjere tijela kaznenog postupka koje predstavljaju
ogranienja temeljnih prava i sloboda graana predvienih Ustavom i meunarodnim
pravom i koje se poduzimaju u cilju uspjenog pokretanja, voenja i okonanja
kaznenog postupka. Ovim mjerama se onemoguava osujeenje cilja kaznenog postupka.
Mogu biti razliito klasificirane:

s obzirom na cilj vrenja (mjere osiguranja nazonosti okrivljenika i drugih osoba u

kaznenom postupku / radnje i mjere procesne prisile kojima se pribavljaju dokazi);
s obzirom na subjekte na koje se te mjere odnose (najee okrivljenik,ali i svjedoci i
vjetaci ).

www.nasciturus.com
Pravno je utemeljena primjena iskljuivo one mjere procesne prisile koja je prikladna,
nuna i uravnoteena. Tako je prikladna samo ona procesna prisila kojom se moe ostvariti
eljeni cilj, nuna je ona procesna prisila koja je meu prikladnim mjerama prisile najblaa,
dok se uravnoteenom smatra procesna prisila koja odgovara konkretnom sluaju. Prilikom
primjene mjera procesne prisile mora se voditi rauna o tome da se nepotrebno ne povrijede
prava treih osoba, te da primjena bude obustavljena im se ostvari njen cilj.
Naelo razmjernosti zahtijeva postojanje sukladnosti izmeu zakonom propisanih mjera
ograniavanja temeljnih prava i sloboda graana s teinom kaznenog djela zbog kojeg se
postupak vodi (apstraktni razmjer), kao i sukladnost primjenjenih mjera konkretnom
kaznenom djelu (konkretni razmjer).
Vrste mjera procesne prisile:
1. mjere procesne prisile kojima se osigurava nazonost okrivljenika i drugih osoba u
kaznenom postupku (mjere osiguranja nazonosti okrivljenika i druge mjere opreza):

poziv
dovoenje
mjere opreza
jamstvo
uhienje
pritvor
istrani zatvor u domu
istrani zatvor.

2. radnje i mjere procesne prisile kojima se pribavljaju dokazi:

pretraga stana
pretraga osoba
privremeno oduzimanje predmeta
zadravanje i otvaranje potanskih poiljaka
mjere privremenog ograniavanja ustavnih prava i sloboda (posebni
izvidi kaznenih djela);
sravnjivanje osobnih podataka (rasterska potraga);
tjelesni pregledi i psihijatrijska vjetaenja u ustanovama.

2.3 MJERE OSIGURANJA NAZONOSTI OKRIVLJENIKA I DRUGE MJERE

OPREZA
2.3.1 OPENITO O MJERAMA OSIGURANJA
Mjere osiguranja nazonosti okrivljenika se mogu, pod zakonskim uvjetima, upotrijebiti u
razliitim stadijima kaznenog postupka, iako se najee primjenjuju u pretkaznenom
postupku. Danas u njih spadaju: poziv, dovoenje, mjere opreza, jamstvo, uhienje,
pritvor, istrani zatvor u domu i istrani zatvor (mjere su poredane po teini).
5

www.nasciturus.com
Izlaganje o mjerama osiguranja prije izlaganja o tijeku kaznenog postupka je mogue zato to
ove mjere nisu povezane ni uz 1 fazu kaznenog postupka i mogu se poduzeti bilo kada.
Sud e prilikom odluivanja o primjeni mjera paziti da se ne primjenjuje tea mjera ako se
ista svrha moe postii blaom mjerom - naelo razmjernosti, a po slubenoj dunosti e
ukinuti mjere ili ih zamijeniti blaim mjerama ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu
primjenu, ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha moe postii blaom mjerom- oficijelno
ukidanje.

2.3.2 POZIV
Poziv je pismeni nalog okrivljeniku da se u odreeno vrijeme pojavi pred tijelom
kaznenog postupka. Poziv je najlaa mjera osiguranja. Poziv se uruuje osobno ali
okrivljenik moe angairati i branitelja za primanje poziva.
Sadraj poziva: naziv tijela koje poziva, ime i prezime okrivljenika, naziv kaznenog djela
koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljenik treba doi, dan i sat kad treba doi,
naznaku da se poziva u svojstvu okrivljenika, upozorenje da e u sluaju nedolaska biti
prisilno doveden, slubeni peat tijela, potpis osobe koja upuuje poziv te upozorenje o
posljedicama ako odmah ne izvijestiti tijelo koje vodi postupak o promjeni adrese.
Kad se okrivljenik prvi put poziva, dostavit e mu se i pouka o pravima-mora sadravati
obavijest o tome:
1)zato se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega, 2)da nije duan iznijeti svoju
obranu niti odgovarati na pitanja, 3)da ima pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i
snimanja spisa i predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz, 4)da ima pravo uzeti branitelja
po vlastitom izboru ili da e mu se, postaviti branitelj po slubenoj dunosti.
Poziv okrivljeniku radi ispitivanja prije podizanja optunice, upuuje dravni odvjetnik.
Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, dravni odvjetnik e predloiti sucu
istrage izdavanje dovedbenog naloga.
Poziv okrivljeniku za dokazno roite, roite sjednice optunog vijea, pripremno roite
i raspravu, izdaje tajnik suda i alje okrivljeniku, na temelju naloga suda. Ako se
okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, tajnik suda e obavjestiti sud radi nalaganja
mjera osiguranja okrivljenikove prisutnosti.

2.3.3 DOVOENJE
Dovoenje je mjera prisile prema okrivljeniku kojom se on silom dovodi pred sud. To je
vii stupanj prisile od poziva. Sud moe izdati dovedbeni nalog ( 4 alternativno odreena
uvjeta ):
I.
II.

ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru;

ako uredno pozvani okrivljenik ne doe, a svoj izostanak ne opravda;
6

www.nasciturus.com
III.
IV.

ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da
okrivljenik izbjegava primiti poziv;
okrivljenik e na roite za odluivanje o istranom zatvoru biti doveden.

Dovedbeni nalog izdaje sudac istrage do podizanja optunice (odluuje u roku od dvanaest
sati od primitka zahtjeva), a nakon toga odgovarajue tijelo ovisno o stadiju kaznenog
postupka. Dovedbeni nalog iznimno u izvidima, mogu izdati dravni odvjetnik (ako dravni
odvjetnik sam vri izvide kaznenih djela, nakon neuspjelog pozivanja izdaje dovedbeni nalog
koji izvrava policija) ili policija (ako im je preputeno vrenje izvida i to za graane koji se
ne odazovu pozivu).
Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadri: ime i prezime okrivljenika kojeg treba
dovesti, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, razlog zbog kojeg se nalae
dovoenje, slubeni peat tijela i potpis osobe koja izdaje nalog.
Dovedbeni nalog izvrava policija. Osoba kojoj je povjereno izvrenje naloga, predaje nalog
okrivljeniku i poziva ga da poe s njim. Ako okrivljenik to odbije, dovest e se prisilno.
Policija moe bez dovedbenog naloga u svoje slubene prostorije dovesti okrivljenika:
radi uruenja poziva ako je adresa nepoznata. O predaji poziva sastavit e se
slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, predaje poziva ili razloga
odbijanja primitka te vremena naputanja slubenih prostorija;
radi provjere prebivalita, boravita i to okrivljenika protiv kojeg je odreeno
jamstvo. Dovedeni okrivljenik moe se zadrati do est sati. O zadravanju e se
sastaviti slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, poduzetim
radnjama ili mjerama te vremena naputanja slubenih prostorija. Slubena zabiljeka
se odmah dostavlja dravnom odvjetniku, a nakon podizanja optunice sudu.

MJERE OPREZA

2.3.4

Mjere opreza su mjere odreene zakonom koje se primjenjuju u sluajevima u kojima

bi se mogao odrediti istrani zatvor ili je taj zatvor ve odreen, ime se izbjegava
odreivanje istranog zatvora kao najtee mjere osiguranja. Sud i dravni odvjetnik e,
ako se ista svrha moe ostvariti mjerom opreza, obrazloenim rjeenjem odrediti primjenu
jedne ili vie takvih mjera, to znai da se radi o mjerama supstitucije za odreivanje
istranog zatvora. Pritom e se okrivljenik upozoriti da e se u sluaju nepridravanja
izreene mjere, ona zamijeniti istranim zatvorom.
Mjere opreza su:

zabrana naputanja boravita - nadleno tijelo e odrediti mjesto u kojem

okrivljenik mora boraviti i granice izvan kojih se ne smije udaljavati;
zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja - nadleno tijelo e odrediti
mjesto ili podruje te udaljenost ispod koje im se okrivljenik ne smije pribliiti (npr.
kod navijaa);

www.nasciturus.com

obveza redovitog javljanja odreenoj osobi ili dravnom tijelu - nadleno tijelo e
odrediti slubenu osobu kojoj se okrivljenik mora javljati (npr. zavod za zdravstvenu
zatitu), rok u kojemu se mora javljati i nain voenja evidencije o javljanju
okrivljenika;

zabrana pribliavanja odreenoj osobi nadleno tijelo e odrediti razdaljinu ispod

koje se okrivljenik ne smije pribliiti odreenoj osobi (npr. kod nasilja);

zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom nadleno tijelo

e zabraniti uspostavljanje ili odravanje izravne ili neizravne veze s odreenom
osobom (npr. kod obiteljskog nasilja). Tu se vidi utjecaj anglosaksonskog prava;

zabrana obavljanja odreene poslovne aktivnosti - nadleno tijelo e potanje

odrediti vrstu i predmet poslovne aktivnosti koja se ne smije vriti;

privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne granice - u

rjeenju nadleno tijelo navest e osobne podatke, tijelo koje je izdalo ispravu, broj i
datum izdavanja;

privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom - nadleno

tijelo navest e podatke o toj dozvoli (osobni podaci, tijelo koje je izdalo dozvolu,
broj, datum, vrsta vozila i drugo).

Izvrava ih policija, iznimke su: 1) mjeru obveznog javljanja odreenoj osobi ili dravnom
tijelu izvrava policija ili drugo dravno tijelo oznaeno u rjeenju kojemu se okrivljenik mora
javljati (centar za socijalnu skrb, medicinski centar), 2) mjeru zabrane poduzimanja poslovnih
aktivnosti izvrava tijelo nadleno za nadzor nad poslovnom aktivnosti (poslovna tvrtka).
Njima se ne moe ograniiti pravo okrivljenika na vlastiti stan te pravo na komunikaciju sa
bliskim osobama i braniteljem. U pravilu odnosi na okrivljenika ali se moe odnositi i na
osobu koja bi mogla osujetiti izvrenje mjere.
Mjere opreza mogu biti naloene prije i tijekom kaznenog postupka. Prije podizanja
optunice mjere opreza odreuje, produljuje i ukida rjeenjem dravni odvjetnik. Nakon
podizanja optunice pa do pravomonosti presude, te mjere odreuje, produljuje i ukida sud
pred kojim se vodi postupak.
Ministar nadlean za pravosue, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za unutarnje
poslove i ministra nadlenog za obranu, donosi propise kojima se ureuje nain izvrenja
mjera opreza.
TRAJANJE: Mjere opreza mogu trajati dok za to postoje uvjeti za primjenu, a najdulje do
pravomonosti presude. Trajanje mjera opreza nije ogranieno rokovima trajanja istranog
zatvora. Kontrolu provoenja ovih mjera ima dravni odvjetnik do podizanja optunice, a
nakon toga sud. Oni e svaka 2 mjeseca ispitati po slubenoj dunosti postoji li jo potreba za
mjerom opreza te je rjeenjem produljiti ili ukinuti ako vie nije potrebna. Mjera e se ukinuti
i prije proteka roka od dva mjeseca ako je za nju prestala potreba ili ako vie nema zakonskih
uvjeta za njezinu primjenu.

www.nasciturus.com
ALBA: Protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida mjera opreza stranke mogu
izjaviti albu, koja ne zadrava izvrenje mjere- nije suspenzivna. O albi do podizanja
optunice odluuje sudac istrage.
NADZOR: Tijelo koje je naloilo mjeru opreza moe naloiti provjeru njezinog izvravanja i
zatraiti izvjee od policije ili drugog tijela koje ju izvrava. O postupanju okrivljenika
protivno zabrani ili neispunjavanju obveze naloene mjerom opreza, tijelo koje izvrava
mjeru opreza odmah obavjetava nadleno tijelo.
2.3.5 JAMSTVO
Jamstvo je mjera supstitucija istranog zatvora. Istrani zatvor moe se ukinuti ako
okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obea:

da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite;

da nee unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za kazneni
postupak ili da nee ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vjetake,
sudionike ili prikrivae;

da nee ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo, ili da e
poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od
pet godina ili teu kaznu, kojim prijeti.

U rjeenju o odreivanju istranog zatvora sud moe: 1)odrediti visinu jamstva koja moe
zamijeniti istrani zatvor, 2) odrediti jednu ili vie mjera opreza kao uvjet jamstva, 3) moe
iskljuiti zamjenu istranog zatvora jamstvom ali mora navesti razlog za to.
Jamstvo traje do:
ukidanja- rjeenjem o odreivanju istranog zatvora,
obustave postupka ili oslobaanja presudom,
te do odlaska na izdravanje kazne- osuujua presuda.
Jamstvo je kod nas odreeno fakultativno i kumulativno: materijalno (u novcu) +osobno
(sam okrivljenik ili netko drugi umjesto njega,ali on mora dati obeanje da se nee kriti).
Jamevina uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na teinu kaznenog djela,
osobne i obiteljske prilike okrivljenika, te imovno stanje okrivljenika i osobe koja daje
jamstvo. Jamevina se sastoji u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti
ili drugih pokretnina vee vrijednosti ili u stavljanju hipoteke na nekretnine. Ako okrivljenik
pobjegne, rjeenjem e se odrediti kome e pripasti vrijednost dana kao jamevina.
Protiv odluke o visini jamstva stranke imaju pravo albe u roku od tri dana. Nakon
pravomonosti rjeenja o odreivanju visine jamstva te kada okrivljenik dade obeanje, a
jamevina bude poloena, sud e donijeti rjeenje o ukidanju istranog zatvora u kojem e
navesti osnovu zbog koje je protiv okrivljenika bio odreen istrani zatvor i uvjete kojih se
okrivljenik mora pridravati.

www.nasciturus.com
Policija nadzire postupak okrivljenika te obavjetava sud o krenju uvjeta. Ako okrivljenik
postupi protivno uvjetima rjeenja o odreivanju jamstva, rjeenjem e se odrediti
naplata jamevine u korist prorauna, a protiv okrivljenika e se odrediti istrani
zatvor. Tako sud moe odluiti, na prijedlog dravnog odvjetnika, i ako postoji ozbiljna
vjerojatnost da e okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o jamstvu.
Visina jamevine moe se izmijeniti rjeenjem ako to opravdavaju naknadno utvrene
okolnosti - ako se utvrdi da je okrivljenik prikrio prave okolnosti odlune za odmjeravanje
jamevine ili ako se utvrdi postojanje razloga za istrani zatvor razliitih od onih zbog kojih je
bio odreen istrani zatvor koji je zamijenjen jamstvom, a visina danog jamstva nije
primjerena novim okolnostima.
Nedostatak ovog instituta je to omoguuje privilegirani poloaj bogatijim okrivljenicima.
Prigovor je opravdan pa se u naem pravu predvia i mogunost da se jamstvo sastoji od
osobne obveze jedne ili vie osoba da e tek u sluaju bijega okrivljanika platiti utvreni iznos
jamstva, ime se proiruju mogunosti primjene jamstva.

2.3.6 UHIENJE
Uhienje je svaka mjera prisilnog zadravanja zbog sumnje poinjenja kaznenog djela.
Tko je i kada ovlaten uhititi?
SVATKO-Svatko smije sprijeiti bijeg osobe zateene u kaznenom djelu za koje se
progoni po slubenoj dunosti. Odredba je formulirana tako da ne bude suprotna
Ustavu pa se govori o spreavanju bijega, a ne o uhienju. Zateena u kaznenom djelu
je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela, odnosno osoba koja je neposredno
nakon kaznenog djela zateena pod okolnostima koje upuuju na to da je poinila
kazneno djelo. Osoba sprijeena u bijegu predaje se policiji i moe se zadrati do
dolaska policije;
POLICIJA (REDARSTVENE VLASTI)- ovlatenje za to imaju prema:
o osobi radi izvravanja dovedbenog naloga- policija vri uhienje temeljem
sudskog naloga!!!;
o osobi radi izvravanja rjeenja o pritvoru i istranom zatvoru- policija vri
uhienje temeljem sudskog naloga!!!;
o osobi zateenoj u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti
(teko kazneno djelo)- policija vri uhienje bez sudskog naloga!!!;
o osobi za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje se
progoni po slubenoj dunosti, za koje je propisana kazna zatvora tri ili vie
godina, kad postoji neki od razloga za odreivanje istranog zatvora- policija
vri uhienje bez sudskog naloga!!!. Osnove sumnje razlikuju se od osnovane
sumnje po tome jer se osnove ne temelje na dokazima to znai da je mogue,
ali jo uvijek nije vjerojatno da je okrivljenik poinio kazneno djelo.
Postupak policije ili graana prilikom uhienja:

kada sprijeavanje bijega vre graani tada imaju dunost dovoenja osobe policiji
odnosno izvjestiti ih ukoliko je dovoenje nemogue;
10

www.nasciturus.com

ako je uhienje izvrila policija - tada upozorava uhienika o razlozima uhienja, osim
ako to s obzirom na okolnosti uhienja nije nikako mogue, te mora biti pouen da
nije duan iskazivati, da ima pravo na strunu pomo branitelja kojeg moe sam
izabrati i da e nadleno tijelo na njegov zahtjev, o uhienju izvijestiti njegovu obitelj
ili drugu osobu koju on odredi. O uhienju e se obavijestiti i nadleno tijelo socijalne
skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih lanova obitelji
uhienika o kojima se on brine, te branitelj ako uhienik to zahtjeva.

Ako se uhienje provodi na temelju dovedbenog naloga, nalog mora biti proitan i uruen
uhieniku prilikom oduzimanja slobode, osim ako to s obzirom na okolnosti uhienja nije
nikako mogue. Prilikom uhienja smije se upotrijebiti samo ona sila na koju policiju
ovlauje Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, u skladu s naelom razmjernosti.
Policijski slubenik mora uhienika u roku dovesti u pritvorsku policijsku jedinicu odreenu
posebnim zakonom i predati pritvorskom nadzorniku ili ga pustiti na slobodu. Zakanjenje se
mora posebno obrazloiti. Rok dovoenja tee od trenutka uhienja, a iznosi:
12h, ako je osoba uhiena na podruju policijske uprave kojoj se dovodi,
24h, ako je osoba uhiena izvan podruja policijske uprave kojoj se dovodi.
Postupak pritvorskog nadzornika
Pritvorski nadzornik e sastaviti zapisnik u koji e unijeti osobne podatke uhienika. Podaci o
uhieniku, trenutku i razlozima uhienja se unose u evidenciju uhienih osoba u
Informacijskom sustavu ministarstva nadlenog za unutarnje poslove, odmah po dovoenju
uhienika. Pritvorski nadzornik obavjetava dravnog odvjetnika odmah po prijemu
uhienika. Obavijest se unosi u pritvorski zapisnik uhienika.
Pritvorski nadzornik e sastaviti posebni zapisnik o oduzimanju predmeta od uhienika. Ako
se radi o predmetima koji mogu posluiti kao dokaz, zapisnik i oduzete predmete predat e
dravnom odvjetniku posebno pazei da se predmeti ne unite ili ne ugrozi njihova uporaba u
dokaznom postupku. Primjerak zapisnika pritvorski nadzornik predaje i policijskom
slubeniku koji je doveo uhienika.
Pritvorski nadzornik nalae pretragu uhienika prilikom njegova dovoenja u pritvorsku
policijsku jedinicu. Prema potrebi naloit e lijeniki pregled uhienika. Predmeti i tragovi
koji bi mogli posluiti kao dokaz ili koji mogu posluiti za ugroavanje sigurnosti ili
ugroavanje tijeka postupka, privremeno e se oduzeti uz potvrdu.
Dravni odvjetnik je duan ispitati uhienika, najkasnije 10 sati nakon predaje pritvorskom
nadzorniku.
Pritvorski nadzornik e uhienika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu ( i o tome
unijeti biljeku u zapisnik i evidenciju):
ako to naloi dravni odvjetnik;

ako protiv uhienika nije odreen pritvor ili istrani zatvor, u roku od 20 sati od uhienja
ako je osoba uhiena na podruju policijske uprave kojoj se dovodi, odnosno 32 sata od
ako je osoba uhiena izvan podruja policijske uprave kojoj se dovodi ;
11

www.nasciturus.com

ako uhienik nije ispitan u roku od 10 sati od predaje policijskom nadzorniku (o tome e
policijski nadzornik odmah obavjestiti vieg dravnog odvjetnika);

ako je pritvor ukinut.

Pritvorski nadzornik e uhieniku koji je strani dravljanin priopiti da ima pravo na

komunikaciju s konzularnim predstavnikom svoje drave.
Propisi o obvezi dovoenja uhienika istranom sucu:
i.

ii.

iii.

Ustav RH (l.24): a) uhienje samo po pisanom i na zakonu utemeljenom sudbenom

nalogu b) uhienje samo od redarstvenih vlasti bez sudbenog naloga pod uvjetima; 1)
postojanje osnovanesumnje o poinjenju tekog kaznenog djela odreenog zakonom,
2) obveza da se uhiena osoba odmah preda sudu, 3) obveza da se uhienika odmah na
razumljiv nain obavijesti o razlozima uhienja,te o pravima utvrenim zakonom;
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima prihvaen od Hrvatske s
retroaktivnim vaenjem od 6.10.1991.)- l.9 ...svaka osoba uhiena zbog kaznenog
djela... bit e u najkraem roku predana sucu...i mora biti u razumnom roku suena ili
osloboena...:
Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljih sloboda (temeljem posebnog
zakona stupila na snagu u Hrvatskoj 1.11.1998.) : l.5 ...svatko uhien...mora se u
najkraem roku izvesti pred suca... i u razumnom roku biti suen ili puten na slobodu
do suenja....

2.3.7 PRITVOR
Pritvor je kratkotrajna mjera ogranienja slobode kretanja prisilnim boravkom u
odreenom prostoru. Ministar nadlean za unutarnje poslove donosi propise o evidenciji
pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici.
Tko odreuje pritvor i pod kojim uvjetima?
Dravni odvjetnik pisanim i obrazloenim rjeenjem odreuje pritvor protiv uhienika ako
utvrdi da postoje:
1. pritvorske osnove ( razliite od osnova za istrani zatvor ),
2. osnove sumnje da je uhienik poinio kazneno djelo za koje se kazneni progon
poduzima po slubenoj dunosti, a za koje je propisana kazna zatvora od tri godine ili
tea kazna,
3. neki od razloga za istrani zatvor,
4. ako je pritvor je potreban radi utvrivanja istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja
podataka o dokazima.
12

www.nasciturus.com
Protiv rjeenja o pritvoru pritvorenik se moe aliti u roku od 6 sati. O albi odluuje sudac
istrage, u roku od 8 sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja (nije suspenzivna).
TRAJANJE: Pritvor odreen rjeenjem dravnog odvjetnika moe trajati najdulje 48 sati
od trenutka uhienja. Sudac istrage moe na prijedlog dravnog odvjetnika obrazloenim
rjeenjem produljiti pritvor za daljnjih 48 sati ako je to neophodno radi prikupljanja dokaza o
kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora iznad 12 godina. Protiv rjeenja suca
istrage o produljenju pritvora pritvorenik se moe aliti u roku od 6 sati. O albi odluuje
vijee u roku od12 sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja (nije suspenzivna). Pritvorenik
moe albu izjaviti na zapisnik.
Pritvor e se odmah ukinuti ako su prestali razlozi zbog kojih je pritvor bio odreen.
Po nalogu dravnog odvjetnika policija e pritvorenika kod kojeg postoje razlozi za
odreivanje istranog zatvora prije isteka roka za pritvor, dovesti sucu istrage radi odravanja
roita za odreivanje istranog zatvora ili putanja na slobodu. Na temelju naloga suca
istrage pritvorenik e se zadrati u pritvoru do odravanja roita za odluivanje o istranom
zatvoru, a najdulje 12 sati, od trenutka dovoenja sucu istrage.
PRAVA PRITVORENIKA: Pritvorenik ima pravo slobodno, neometano i bez nadzora
razgovarati s braniteljem, osim ako je razgovor je usmjeren na poinjenje kaznenih djela
prikrivanja ili pomoi poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela, na ometanje kaznenog
postupka utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae ili ako pritvorenik naruava
sigurnost i red.
Tijekom trajanja pritvora pritvoreniku se mora osigurati neprekidan odmor u trajanju od
najmanje 8 sati u svakih 24sata. Pritvorski nadzornik skrbi za potrebnu medicinsku pomo i
njegu pritvorenika. Konzularni i diplomatski predstavnici mogu, u skladu s meunarodnim
pravom, posjeivati svoje dravljane koji su pritvoreni, razgovarati s njima te im pomoi u
uzimanju branitelja.

2.3.8 ISTRANI ZATVOR U DOMU

Kad postoji neki od razloga za istrani zatvor, sud moe odrediti istrani zatvor u domu
ako je za ostvarenje svrhe istranog zatvora dovoljna zabrana okrivljeniku da se
udaljuje iz doma.
Prije odreivanja istranog zatvora u domu sud e zatraiti od okrivljenika pisanu suglasnost
punoljetnih osoba koje borave u domu okrivljenika o primjeni tehnikih sredstava nadzora
kojima se osigurava provoenje istranog zatvora u domu.
Rjeenje o istranom zatvoru u domu sadri:
zabranu okrivljeniku da se udaljuje iz doma;
primjenu tehnikih sredstava nadzora;
13

www.nasciturus.com
sud moe naloiti mjeru opreza, prema potrebi;
upozorenje da e se protiv te osobe odrediti istrani zatvor ako se udalji iz doma
protivno zabrani suda ili ako ometa provoenje istranog zatvoru u domu.
Osobi u istranom zatvoru u domu, sud moe iznimno odobriti da se za odreeno vrijeme
udalji iz doma ako je to neophodno:
-

zbog lijeenja osobe, ili

zbog posebnih okolnosti uslijed kojih bi mogle nastupiti teke posljedice po ivot,
zdravlje ili imovinu.

Istrani zatvor u domu nadzire policija i ministarstvo nadleno za pravosue na ijem

podruju se izvrava. Ministar nadlean za pravosue donosi propise o evidenciji i
izvravanju istranog zatvora u domu.
2.3.9 ISTRANI ZATVOR
Istrani zatvor je najtea mjera osiguranja nazonosti okrivljenika. Zbog toga i iz razloga
to se primjenjuje prema osobama za koje vrijedi presumpcija nevinosti, potrebno je ograniiti
primjenu ove mjere tj. mora se zakonom tono odrediti kad e se, na koga i za koliko dugo
moi primijeniti ova mjera.
POJAM: Istrani zatvor moe biti odreen samo ako se ista svrha ne moe ostvariti
drugom mjerom (iznimna primjena ove mjere to znai da se predvia veliki broj drugih
mjera kojima bi se mogao zamijeniti istrani zatvor).
Pri odluivanju o istranom zatvoru, posebno o njegovu trajanju, po naelu razmjernosti,
vodit e se posebno rauna o razmjeru izmeu teine poinjenog kaznenog djela, kazne koja
se moe oekivati u postupku, i potrebe odreivanja i trajanja istranog zatvora. Protiv trudne
ene, osobe s tjelesnim nedostacima te osobe koja je navrila 70 godina ivota, istrani zatvor
se, moe iznimno odrediti.
U predmetu u kojemu je odreen istrani zatvor postupa se osobito urno, a im prestanu
razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen, on se mora ukinuti i zatvorenika se mora pustiti
na slobodu.
Okviri istranog zatvora:
A. struktura kaznenog postupka- Danas je kazneni postupak stranaki, istragu vodi
dravni odvjetnik pa sud ne odluuje o pokretanju prethodnog kaznenog postupka;
B. odluke Europskog suda za ljudska prava koje se bave problemima istranog zatvora;
C. na Ustavni sud donio je neka naela na kojima se treba temeljiti istrani zatvor:
istrani zatvor mora biti odreen od zakonito utemeljenog suda;
istrani zatvor se mora provoditi u okviru zakonito provedenog postupka;
istrani zatvor se mora odreivati na temelju zakonito propisanih osnova.
14

www.nasciturus.com
Osnove za odreivanje istranog zatvora
Zakonodavac razlikuje obligatorni i fakultativni istrani zatvor. Postoji 1 opi uvjet koji mora
postojati kod odreivanja i obveznog i fakultativnog istranog zatvora, a to je da postoji
osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo.
Istrani zatvor se mora odrediti ( obvezni ili obligatorni istrani zatvor ) protiv okrivljenika
kojem je izreena kazna zatvora od 5 godina ili tea kazna. Istrani zatvor se moe (
fakultativni istrani zatvor ) odrediti ako uz opi uvjet alternativno postoji bilo koji od ovih
uvjeta tzv. osnove za odreivanje istranog zatvora:
I.

ako je osoba u bijegu ili osobite okolnosti upuuju na opasnost da e pobjei (krije se,
nema stalnu adresu);
osobite okolnosti upuuju na opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti
dokaze ili tragove vane za kazneni postupak (materijalni dokazi) ili da e ometati
kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae (personalni
dokazi)- KOLUZIJSKA OPASNOST;

II.

III.

osobite okolnosti upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti

pokuano kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu
mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu- ITERACIJSKA
OPASNOST;

IV.

ako je istrani zatvor nuan radi neometanog odvijanja postupka zbog posebno tekih
okolnosti poinjenja kaznenog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora;

V.

ako okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doi na raspravu.

Istrani zatvor se nee odrediti na temelju ovih uvjeta ako je okrivljenik priznao
kazneno djelo i krivnju. Istrani zatvor se, usprkos postojanju uvjeta, nee odrediti ili
produljiti ako je ve isteklo najdulje vrijeme trajanja istranog zatvora.
Rjeenje o odreivanju i produljenju istranog zatvora
Istrani zatvor se odreuje i produljuje pisanim rjeenjem suda. Izreka rjeenja o istranom
zatvoru sadri osobne podatke okrivljenika i:
ako se provodi istraga, naznaku naloga o provoenju istrage povodom kojega je
doneseno rjeenje o istranom zatvoru,
zakonsku osnovu za istrani zatvor,
rok trajanja istranog zatvora,
ogranienje slobode ( trajanje uhienja i pritvora),
razlog i visinu jamstva koje moe zamijeniti istrani zatvor.
U obrazloenju rjeenja o istranom zatvoru e se navesti injenice i okolnosti koje ukazuju
na postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik poinio kazneno djelo, osnovu po kojoj je
odreen istrani zatvor, razlog zbog kojih sud smatra da se svrha istranog zatvora ne moe
15

www.nasciturus.com
ostvariti drugom blaom mjerom, kao i razloga visine jamstva. Rjeenje o odreivanju
istranog zatvora predaje se zatvoreniku koji ga potpisuje.
Rjeenje o ukidanju istranog zatvora
Sud e ukinuti istrani zatvor i okrivljenik e biti puten na slobodu ( sud mora po slubenoj
dunosti u svakom trenutku kaznenog postupka pratiti razloge za istrani zatvor ) :
prestale su osnove iz kojih je istrani zatvor odreen ili produljen;
nema razmjernosti izmeu roka istranog zatvora i s teine kaznenog djela;
ista svrha se moe ostvariti drugom blaom mjerom;
kad to prije podizanja optunice predlae dravni odvjetnik;
dravni odvjetnik neopravdano u zakonskim rokovima ne poduzima radnje u
postupku, sud o tome obavjetava vieg dravnog odvjetnika i odreuje rok u kojemu
se radnja ima provesti. Ako nakon isteka roka radnja nije poduzeta sud e donijeti
rjeenje o ukidanju istranog zatvora (to je specifina situacija u kojoj se kanjava
neaktivni dravni odvjetnik),
kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube ili se optuba
odbija ili je okrivljeniku izreena novana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena, ili
kazna zatvora u trajanju kraem ili jednakom dotadanjem trajanju istranog zatvora;
kad isteknu rokovi trajanja istranog zatvora;
ako je okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju, a najkasnije do
zavretka rasprave.
Prije ukidanja istranog zatvora, obavijestit e se putem policije rtva kaznenog djela.
Rjeenje o opozivu istranog zatvora
Sud e rjeenjem opozvati odluku o istranom zatvoru:
-

ako nakon njezinog donoenja, a prije zatvaranja okrivljenika, utvrdi da ne postoje

razlozi zbog kojih je istrani zatvor bio odreen ili opi uvjet - osnovana sumnja o
poinjenju kaznenog djela;
ako je za okrivljenikom bila raspisana tjeralica, sud e nakon pravomonosti rjeenja o
opozivu naloiti njezino povlaenje.

Nadlenost za odreivanje, produljenje i ukidanje istranog zatvora

Nadlenost za odreivanje, produljenje i ukidanje istranog zatvora ima sudbena vlast ovisno
o kojem stadiju kaznenog postupka.
1. STADIJ: do podnoenja optunice istrani zatvor odreuje sudac istrage na prijedlog
dravnog odvjetnika, a ukida ga na prijedlog okrivljenika, dravnog odvjetnika ili po
16

www.nasciturus.com
slubenoj dunosti. O prijedlogu dravnog odvjetnika sudac istrage odluuje odmah, a
najkasnije u roku od 12 sati od podnoenja prijedloga. Kad se sudac istrage ne sloi s
prijedlogom dravnog odvjetnika za odreivanje istranog zatvora, donosi rjeenje kojim se
prijedlog odbija, te ako je okrivljenik u pritvoru naloit e da se odmah pusti na slobodu.
Protiv tog rjeenja dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od 24 sata. O albi odluuje
izvanraspravno vijee (3suca profesionalca) u roku od 48sati. Prije podnoenja optunice o
produljenju istranog zatvora odluuje sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika.
2. STADIJ: od podnoenja optunice do potvrivanja optunice istrani zatvor odreuje,
produljuje i ukida optuno vijee.
3. STADIJ: nakon potvrivanja optunice do pravomonosti presude istrani zatvor
odreuje, produljuje i ukida sudsko vijee- za vrijeme zasjedanja raspravno vijee, a izvan
zasjedanja izvanraspravno vijee. Nakon predaje optunice, a do pravomonosti presude,
okrivljenik i njegov branitelj mogu sudu predloiti ukidanje istranog zatvora. O prijedlogu
odluuje rjeenjem sud koji vodi postupak. Protiv rjeenja suda kojim se odbija prijedlog za
ukidanje istranog zatvora alba nije doputena.
4. STADIJ: ako je na prvostupanjsku presudu uloena alba- istrani zatvor odreuje,
produljuje i ukida albeno vijee.
5. STADIJ: nakon to je ukinuta 1 presuda istrani zatvor odreuje, produljuje i ukida
sudsko vijee koje odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima ( Vrhovni sud ili
prvostupanjski sud ako se radio obnovi postupka ). Istrani zatvor e odrediti ako postoje
osnove za odreivanje istranog zatvora osim ako su istekli maximalni rokovi za istrani
zatvor.
Roite za odluivanje o istranom zatvoru
Roite za odluivanje o istranom zatvoru je usmeno i nejavno. Na roite se pozivaju
dravni odvjetnik i branitelj okrivljenika. Okrivljenik e na roite biti doveden ukoliko mu je
ograniena sloboda, osim ako je nedostupan ili je raspravno nesposoban. Sjednica vijea
odrat e se i ako uredno pozvani dravni odvjetnik i branitelj ne dou na sjednicu, ili ako
branitelj nije uredno primio poziv zbog toga jer je promijenio boravite ne obavijestivi o
tome sud, ili zbog toga to mu dostava nije bila mogua zbog njegove nedostupnosti.
Stranke imaju mogunost kontradiktornog postupanja- mogu se oitovati o razlozima za
istrani zatvor i o visini jamstva, predlagati dokaze. Prvo govori dravni odvjetnik, zatim
okrivljenik i njegov branitelj. Obje stranke imaju pravo na odgovor. Sud odreuje koji e se
dokazi izvesti i njihov redoslijed. Sud moe na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti
izvesti dokaze koje smatra potrebnima za donoenje odluke o istranom zatvoru i jamstvu.
Stranke mogu svjedocima postavljati pitanja i stavljati primjedbe na provedene dokaze.
Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo zadnji govoriti. Sudac nakon provedenog roita
donosi odluku o istranom zatvoru (pisano rjeenje koje usmeno objavljuje). U tom rjeenju
upozorava okrivljenika o pravu na albu i o pravu da predloi ukidanje istranog zatvora.
Trajanje istranog zatvora (ROKOVI)
Do podnoenja optunice istrani zatvor moe trajati najdulje mjesec dana od dana lienja
slobode. Iz opravdanih razloga sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika moe produljiti
17

www.nasciturus.com
istrani zatvor za jo najvie dva mjeseca, a za kaznena djela za koja se vodi redoviti kazneni
postupak za jo najvie tri mjeseca (ukupno trajanje istranog zatvora do podizanja optunice,
raunajui i vrijeme uhienja i pritvora, ne moe prijei est mjeseci !!!). Ako se ne podigne
optunica zatvorenik se ima pustiti na slobodu.
Nakon podnoenja optunice istrani zatvor moe trajati do pravomonosti presude. Nakon
podnoenja optunice ne odreuje se rok trajanja istranog zatvora, ali e sud svaka dva
mjeseca raunajui od dana pravomonosti prethodnog rjeenja o istranom zatvoru, ispitivati
postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istranog zatvora, te ga rjeenjem produljiti ili
ukinuti. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje.
Nakon pravomonosti presude najdulje do pravomonosti rjeenja o upuivanju na
izdravanje kazne zatvora.
Istrani zatvor odreen za okrivljenika koji je uredno pozvan izbjegava doi na raspravu
moe trajati najdulje mjesec dana. Taj zatvor moe se ponovno odrediti iz iste osnove u istom
trajanju, ako okrivljenik i nakon ukidanja istranog zatvora dalje izbjegava dolazak na
raspravu.
Do donoenje presude suda 1 istrani zatvor moe trajati najdulje:
3 mjeseca ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do tri godine,
6 mjeseci ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do pet godina,
12 mjeseci ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do osam godina,
2 godine ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora preko osam godina,
3 godine ako se za kazneno djelo moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.
Nakon donoenja 1 presude rokovi se mogu produljiti za 1/6 ako se za kazneno djelo moe
izrei kazna zatvora do tri, pet i osam godina, a za 1/4 u sluajevima ako se za kazneno djelo
moe izrei kazna zatvora preko osam godina i kazna dugotrajnog zatvora.
Povodom albe na 1 presudu rokovi se mogu produljiti za jo 6 mjeseci ako se za kazneno
djelo moe izrei kazna zatvora do tri, pet i osam godina, a za jo 1 godinu ako se za kazneno
djelo moe izrei kazna zatvora preko osam godina i kazna dugotrajnog zatvora.
Ako je protiv 2 presude doputena alba, ukupno trajanje istranog zatvora produljuje se za
jo est mjeseci za sva kaznena djela.
Okrivljenik koji se nalazi u istranom zatvoru, a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora
je postala pravomona, ostat e u tom zatvoru do upuivanja na izdravanje kazne, a najdulje
do isteka trajanja izreene kazne.
alba protiv rjeenja o odreivanju, ukidanju ili produljenju istranog zatvora

18

www.nasciturus.com
albu protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida istrani zatvor mogu podnijeti
okrivljenik, njegov branitelj i dravni odvjetnik u roku od 3 dana. alba ne zadrava izvrenje
istranog zatvora.
Protiv rjeenja vijea 2 suda kojim se odreuje, produljuje ili ukida istrani zatvor, alba nije
doputena. IZNIMKA: kad vijee 2 suda odredi istrani zatvor okrivljeniku protiv kojega
istrani zatvor nije bio do tada odreen. O albi odluuje Vrhovni sud u roku od tri dana.
Izvrenje istranog zatvora i postupanje sa zatvorenicima
Okrivljenik protiv kojeg je odreen istrani zatvor zbog postojanja vjerojatnosti da bi mogao
zbog teih duevnih smetnji poiniti tee kazneno djelo, bit e odlukom upravitelja zatvora
upuen u bolnicu za osobe liene slobode ili psihijatrijsku ustanovu koja je duna primiti
okrivljenika i pruiti mu potrebnu zdravstvenu skrb.
Na poslovima izvravanja istranog zatvora mogu raditi samo oni djelatnici ministarstva
nadlenog za pravosue koji imaju potrebna znanja i vjetine i strunu spremu predvienu
propisima. Ministar nadlean za pravosue donosi propise o zatvorima u kojima se izvrava
istrani zatvor, te o uvjetima koje moraju ispunjavati djelatnici koji izvravaju istrani zatvor.
Istrani zatvor se mora izvravati tako da se ne vrijea osobu i dostojanstvo zatvorenika.
Ovlateni djelatnici pravosudne policije i strae pri izvravanju istranog zatvora smiju
upotrijebiti prisilna sredstva samo pod zakonom odreenim uvjetima i na propisan nain.
Uprava zatvora prikuplja, obrauje i pohranjuje podatke o zatvorenicima. Zbirka tih podataka
sadrava:
podatke o istovjetnosti zatvorenika i njegovu psihofizikom stanju,
o primitku u istrani zatvor, trajanju, produljenju i ukinuu istranog zatvora,
o radu koji zatvorenik obavlja,
o ponaanju zatvorenika i primijenjenim stegovnim mjerama,
druge podatke koje odreuje ministar nadlean za pravosue.
Zatvorenici se smjetaju u prostorije odgovarajue veliine koje udovoljavaju potrebnim
zdravstvenim uvjetima. U istu prostoriju ne smiju biti smjetene osobe razliita spola. U
pravilu, zatvorenici se nee smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdravaju kaznu
zatvora. Zatvorenik se nee smjestiti zajedno s osobama koje bi na njega mogle tetno
djelovati ili s osobama s kojima bi druenje moglo tetno utjecati na voenje postupka.
Zatvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 24sata. Osim toga,
njima e se osigurati kretanje na slobodnom zraku najmanje 2 sata dnevno. Zatvorenik smije
kod sebe imati predmete osobne uporabe, higijenske potreptine, o svom troku nabavljati
knjige, novine i druge tiskovine, sredstva za praenje javnih medija te imati druge predmete u
koliini i veliini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti kuni red. Prilikom primitka u
zatvor od zatvorenika e se nakon osobne pretrage oduzeti predmeti u svezi s kaznenim
djelom, a ostali predmeti koje okrivljenik ne smije imati u zatvoru prema njegovoj e se uputi
pohraniti i uvati ili predati osobi koju odredi zatvorenik.
19

www.nasciturus.com
Po odobrenju suca istrage odnosno predsjednika vijea i pod njegovim nadzorom ili
nadzorom osobe koju on odredi, zatvorenika imaju pravo posjeivati, u okviru kunog reda,
njegovi srodnici i konzularni slubenik, a na njegov zahtjev, lijenik i druge osobe. Pojedini
se posjeti mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati teta za voenje postupka.
Zatvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom suca
istrage, a nakon podignute optunice, sa znanjem i pod nadzorom predsjednika vijea.
Zatvoreniku se moe zabraniti odailjanje i primanje pisama i drugih poiljaka, ali ne i
odailjanje molbe, pritube ili albe.
Zatvorenik ima pravo razgovarati s braniteljem, slobodno, neometano i bez nadzora osim u
posebnim sluajevima.
Za stegovne prijestupe zatvorenika sudac istrage, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea
moe, na prijedlog upravitelja zatvora, izrei stegovnu kaznu ogranienja posjeta i
dopisivanja. To se ogranienje ne odnosi na veze zatvorenika s braniteljem ili susrete s
konzularnim slubenikom. Stegovni prijestupi su sve tee povrede koje se odnose na:
fizike napade i vrijeanje drugih zatvorenika, djelatnika ili slubenih osoba,
izraivanje, primanje, unoenje, krijumarenje predmeta za napad ili bijeg,
unoenje u zatvor ili pripremanje u zatvoru opojnih sredstava ili alkohola,
unoenje u zatvor sredstava koja su protivna pravilima o izvravanju kazne zatvora,
povrede propisa o sigurnosti na radu, protupoarnoj zatiti te sprjeavanju posljedica
prirodnih nepogoda,
namjerno prouzrokovanje vee materijalne tete,
nedolino ponaanje pred drugim zatvorenicima ili slubenim osobama.
Protiv rjeenja o stegovnoj mjeri doputena je alba u roku od 24sata. alba ne zadrava
izvrenje rjeenja.
Nadzor nad izvrenjem istranog zatvora obavlja predsjednik nadlenog suda.
Predsjednik suda duan je najmanje jedanput tjedno obii zatvorenik, ispitati kako se
zatvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa te je duan
poduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uoene pri obilasku zatvora.
Oevidnik istranog zatvora
Ministarstvo nadleno za pravosue vodi evidenciju o osobama protiv kojih je odreen
istrani zatvor i koje su liene slobode na temelju rjeenja o istranom zatvora ( to je
oevidnik istranog zatvora ). Ministarstvo nadleno za pravosue osigurava stalnu
dostupnost podataka iz oevidnika istranog zatvora sudu i dravnom odvjetnitvu. Ministar
nadlean za pravosue donosi propis o oevidniku istranog zatvora.

20

www.nasciturus.com

2.4 RADNJE I MJERE PROCESNE PRISILE KOJIMA SE PRIBAVLJAJU DOKAZI

2.4.1 PRETRAGA
Pretraga je istraivanje predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala.
Pretraga se poduzima radi pronalaenja poinitelja kaznenog djela, predmeta ili
tragova vanih za kazneni postupak, kad je vjerojatno da se oni nalaze u odreenom
prostoru, kod odreene osobe ili na njezinom tijelu.
Pretraga osobe mora se provoditi na nain kojim se uva dostojanstvo osobe koja se
pretrauje. Pretraga doma i drugih prostora se mora provoditi tako da se to manje remeti
kuni red i uznemiruju graani. Ako se svrha pretrage ne moe postii na drugi nain, tijelo
koje provodi pretragu moe rastaviti predmet pretrage prema potrebi i uz pomo strune
osobe. Pri rastavljanju predmeta pretrage izbjegavat e se nepotrebna oteenja.
Pretragu odreuje sudac istrage na zahtjev dravnog odvjetnika, pisanim obrazloenim
nalogom. Nalog o pretrazi mora sadravati:
1. oznaku predmeta pretrage (osobe, doma, drugih prostora ili pokretnih stvari),
2. svrhu pretrage,
3. tijelo koje e provesti pretragu.
O zahtjevu za pretragu sudac istrage odluuje odmah, a najkasnije u roku od 4 sata, od
primitka zahtjeva. Ako ne prihvati zahtjev, sudac istrage donosi rjeenje. Protiv rjeenja suca
istrage dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od 8 sati. Vijee donosi odluku o albi u
roku od 12 sati.
Nalog suca istrage o pretrazi, izvrava se u roku od 3 dana od dana izdavanja. Nakon proteka
tog roka, pretraga se vie ne moe izvriti na temelju tog naloga. Nalog se bez odgode vraa
sucu istrage koji ga ponitava biljekom na nalogu.
Pretragu provode dravni odvjetnik, istraitelj ili policija.
Nalog o pretrazi predaje se prije poetka pretrage osobi kod koje e se pretraga obaviti ili koju
e se pretraiti, odnosno koja raspolae predmetom pretrage. Prije poetka pretrage pozvat e
se osoba da dobrovoljno izrui osobu, odnosno predmete koji se trae.
Pretrazi se moe iznimno pristupiti i bez prethodne predaje naloga ako:
se pretpostavlja oruani otpor;
je nuno da se kod sumnje na kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka
organizacija ili iji su poinitelji povezani s inozemstvom, pretraga obavi iznenada;
se pretraga ima obaviti u javnim prostorijama;
21

www.nasciturus.com
postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja omoguilo sakrivanje, unitenje ili
oteenje predmeta ili tragova koji se trebaju oduzeti;
postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja ugrozilo sigurnost osobe koja
poduzima pretragu;
je vlasnik ili posjednik doma ili pokretne stvari nedostupan.
Iznimno, ako se radi o sumnji da su poinjena kaznena djela: ubojstva, tekog ubojstva,
otmice, ubojstva najviih dravnih dunosnika, otmice najviih dravnih dunosnika,
odavanja dravne tajne, pijunae, udruivanja radi injenja kaznenih djela protiv Republike
Hrvatske, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom za koje je propisana kazna
zatvora vie od pet godina, krivotvorenja novca i pranja novca, izbjegavanja carinskog
nadzora, udruivanja za poinjenje kaznenih djela, primanja mita te davanja mita, kao i
kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju, a pretragu treba
poduzeti odmah jer bi odgaanje ugrozilo postizanje ciljeva pretrage, dravni odvjetnik
moe sam naloiti pretragu osobe i sredstva prijevoza pisanim obrazloenim nalogom .
Nalog o takvoj pretrazi, zajedno sa zapisnicima o izvrenoj pretrazi dravni odvjetnik mora
odmah, a najkasnije u roku od 8 sati od okonanja pretrage, dostaviti sucu istrage. Sudac
istrage odluuje rjeenjem, o zakonitosti naloga dravnog odvjetnika o pretrazi i provedene
pretrage, u roku od 8 sati od primitka zapisnika. Protiv rjeenja suca istrage kojim odbija
ovjeriti nalog o pretrazi ili zapisnik o provedenoj pretrazi, dravni odvjetnik ima pravo albe u
roku od 24 sata. O albi odluuje vijee u roku od 48 sati.
Pretragu moe obaviti bez naloga, dravni odvjetnik, istraitelj ili policija kad provodi oevid
mjesta poinjenja kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti, odmah, a
najkasnije osam sati nakon to je kazneno djelo otkriveno.
Policija moe obaviti pretragu doma ili drugih prostora bez naloga:

kad je ovlatena ui u tui dom ili drugi prostor radi pronalaenja poinitelja kaznenog
djela, predmeta ili tragova vanih za kazneni postupak, kad je vjerojatno da se oni
nalaze u odreenom prostoru, kod odreene osobe ili na njezinom tijelu;
ako je to prijeko potrebno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi uhienja poinitelja
kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine. Ako se pretraga
poduzima u domu ili drugim prostorima poinitelja kaznenog djela, pretraga se moe
poduzeti i radi pronalaenja ili osiguranja dokaza. Ta se pretraga moe poduzeti samo u
prisutnosti najmanje dva svjedoka;

Policija moe bez naloga o pretrazi obaviti pretragu osobe pri izvrenju naloga o dovoenju ili
pri uhienju ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oruje ili orue za napad ili ako
postoji vjerojatnost da e odbaciti, sakriti ili unititi predmete ili tragove koje treba od nje
oduzeti kao dokaz postupku.
Kad policija obavi pretragu bez naloga, duna je zapisnik o pretrazi i izvjee odmah predati
nadlenom dravnom odvjetniku.
Vrijeme obavljanja pretrage: danju od 7 do 22 sata. Pretraga se moe obaviti nou ako:

22

www.nasciturus.com

je danju zapoeta, a nije dovrena;

se radi o pretrazi u sluaju poinjenja tekog kaznenog djela i kad se provodi oevid
mjesta poinjenja kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti;

osoba kod koje se pretraga obavlja ili koja se pretrauje, to sama zatrai to se odmah
upisuje u zapisnik o pretrazi uz potpis te osobe.

Sudac istrage moe na pisani obrazloeni zahtjev dravnog odvjetnika odobriti pretragu
izvan ovog vremena i kad postoji vjerojatnost da e:

se traeni predmeti ili tragovi unititi ili sakriti,

se traena osoba sakriti ili pobjei,

traena osoba poiniti kazneno djelo,

biti ugroena sigurnost osoba ako se pretraga ne izvri izvan vremena za pretragu.

Zapisnik o pretrazi potpisuje osoba kod koje se obavlja pretraga ili osoba koju se pretrauje
te osobe ija je prisutnost obvezna. Primjerak zapisnika izdaje se osobi kod koje je obavljena
pretraga odnosno osobi koja je pretraena. U zapisnik e se tono opisati predmeti i isprave
koji se oduzimaju, a to e se upisati u potvrdu iji se primjerak odmah izdaje osobi od koje su
predmeti, odnosno isprave oduzete.
U pretrazi oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom
pretrage. Ako se pri pretrazi nau predmeti koji nisu povezani s kaznenim djelom zbog kojeg
je donesen nalog o pretrazi, ali koji upuuju na drugo kazneno djelo za koje se progoni po
slubenoj dunosti, ti e se predmeti opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o njihovu
oduzimanju izdat e se odmah potvrda. O tome e se odmah izvijestiti dravni odvjetnik.
Predmeti e se odmah vratiti ako dravni odvjetnik ustanovi da nema osnove za pokretanje
kaznenog postupka, a ne postoji kakva druga zakonska osnova po kojoj bi se ti predmeti imali
oduzeti, o emu se sastavlja zapisnik.
Zapisnik o pretrazi i dokaz pribavljen pretragom ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u
postupku ako (ako se upotrijebe bit e nezakonit dokaz i na njima se nee moi temeljiti
sudska odluka):
je pretraga, suprotno ovom Zakonu, obavljena bez pisanog naloga;
je pretraga bez naloga poduzeta bez uvjeta za to (policija nije imala ovlatenje);
dravni odvjetnik nije u roku od 8 dana predao sucu istrage nalog i zapisnik o
poduzetoj pretrazi;
sudac istrage nije ocijenio zakonitim nalog i zapisnik dravnog odvjetnika tj. nije
naknadno konvalidirao pretragu;
u zapisnik nisu unesene okolnosti zbog kojih je pretragu osobe obavila osoba drugog
spola;
je tijekom pretrage izvren tjelesni pregled a nisu postojali uvjeti za to;
23

www.nasciturus.com
je pretraga provedena bez osobe koja mora prisustvovati pretrazi kod pretrage doma
ili drugih prostora dva punoljetna graanina kao svjedoci;
je pretraga provedena suprotno uvjetima za zakonitost pretrage propisanim u
posebnom zakonu.
Pretraga osobe obuhvaa pretraivanje odjee, obue, povrine tijela, pokretnih stvari koje
osoba nosi ili su u njezinom posjedu, prostor u kojem je osoba zateena u vrijeme
poduzimanja pretrage i sredstvo prijevoza kojim se koristi u vrijeme pretrage. Pretragu osobe
obavlja osoba istoga spola, osim ako to s obzirom na okolnosti provoenja pretrage nikako
nije mogue. Okolnosti zbog kojih je pretragu obavila osoba drugog spola unose se u zapisnik
o pretrazi.
Pretraga doma i drugih prostora obuhvaa pretraivanje prostorija koje osoba koristi kao
svoj dom, te prostor koje su s domom povezani prostorno i istom svrhom koritenja. Pretraga
drugih prostora odnosi se na prostore razliite od doma koji su oznaeni u nalogu za pretragu.
Prije pretrage doma, osoba na koju se odnosi nalog o pretrazi pouit e se da ima pravo
izvijestiti branitelja koji moe biti prisutan pretrazi. Tijelo koje provodi pretragu omoguit e
toj osobi da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s pretragom do dolaska
branitelja, a najkasnije do 3 sata od kad je osoba izjavila da eli uzeti branitelja. Ako je iz
okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne moe doi, tijelo koje provodi pretragu
e omoguiti osobi da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika koju za podruje upanije
sastavlja Hrvatska odvjetnika komora i dostavlja dravnom odvjetniku i nadlenim
policijskim upravama uz izvjee sucu istrage. Vrijeme zastajanja s pretragom doma ne
rauna se u zakonski rok dovoenja. Tijelo koje provodi pretragu e u zapisniku o pretrazi
naznaiti vrijeme zastajanja. Ako osoba ne uzme branitelja ili pozvani branitelj u tom roku ne
doe, tijelo moe provesti pretragu doma.
Pretrazi doma ili drugih prostora moe biti prisutna osoba koja je u posjedu prostora ili boravi
u njemu ili osoba koju te osobe ovlaste da prisustvuje pretrazi. Pretrazi doma ili drugih
prostora moraju biti prisutna najmanje dva punoljetna graanina kao svjedoci. Svjedoci e se
upozoriti da paze kako se pretraga obavlja te da imaju pravo prije potpisivanja zapisnika o
pretrazi staviti svoje primjedbe ako smatraju da sadraj zapisnika nije toan.
Kad se pretraga obavlja u prostoru pravne osobe, pozvat e se njihov predstavnik koji moe
biti prisutan pretrazi. Ako se pretraga mora poduzeti u prostoru vojnog objekta, nalog o
pretrazi se predaje vojnoj vlasti koje e odrediti vojnu osobu radi prisustva pretrazi. Pretragu u
vojnom objektu u pravilu provodi vojna policija ili u njoj sudjeluje.
Osim ZKP-a pretragu predviaju carinski i prekrajni zakoni, meutim pretraga kod njih
ostaje na nivou neformalnih policijskih radnji,ne moe se upotrijebiti kao dokaz u postupku.

4.2

PRIVREMENO ODUZIMANJEPREDMETA
24

www.nasciturus.com

Privremeno oduzimanje predmeta je heterogena radnja koja slui da bi se osigurali

mogui dokazi za kazneni postupak. Predmeti koji se imaju oduzeti ili koji mogu
posluiti pri utvrivanju injenica u postupku, privremeno e se oduzeti i osigurati
njihovo uvanje.
Osoba koja dri takve predmete, duna ih je predati na zahtjev dravnog odvjetnika,
istraitelja ili policije,a ukoliko odbije to uiniti sudac istrage e na obrazloeni prijedlog
dravnog odvjetnika tu osobu kazniti novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i
nakon toga ne postupi po zahtjevu moe se kazniti zatvorom do izvrenja zahtjeva, a najdulje
mjesec dana.
Privremeno oduzimanje predmeta se odnosi na 2 grupe predmeta:
o predmeti koji se MORAJU oduzeti- npr. predmet kojim je poinjeno kazneno djelo ili
predmet koji je nastao kaznenim djelom. Kasnije kada bude donesena presuda ovi
predmeti se trajno oduzimaju;
o predmeti koji mogu posluiti kao dokaz.
Nain privremenog oduzimanje predmeta: pokretnine se oduzimaju izuzimanjem iz
posjeda, a nekretnine onemoguavanjem u raspolaganju i fizikom nemogunosti prilaska tom
predmetu.
Privremenom oduzimanju ne podlijeu (ogranienja oduzimanja predmeta):
spisi, isprave dravnih tijela ije bi objavljivanje povrijedilo obvezu tajnosti dok
nadleno tijelo ne odlui drukije;
pisana priopenja okrivljenika branitelju, osim ako okrivljenik ne zahtijeva drukije;
snimke, isprave i privatni dnevnici koji sadravaju injenice o kojima ne moraju
svjedoiti osobe osloboene dunosti svjedoenja;
zapisi, izvodi iz registara koje se nalaze kod poreznih savjetnika, javnih biljenika o
injenicama koje su saznali u obavljanju svoje djelatnosti,
zapisi o injenicama koje su saznali novinari i urednici u obavljanju svoga zanimanja.
Predmet oduzet suprotno ovim odredbama ne moe se upotrijebiti kao dokaz u postupku!!!!
Zabrana privremenog oduzimanja predmeta ne primjenjuje se:
u pogledu branitelja ili osobe osloboene obveze svjedoenja ako postoji vjerojatnost
da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu pomo nakon
poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji;
u pogledu novinara i urednika u sredstvima javnog priopavanja ako postoji
vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu
pomo nakon poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji kaznenog djela;

25

www.nasciturus.com
ako se radi o predmetima koji se imaju oduzeti prema zakonu;
u predmetima kaznenih djela poinjenih na tetu djece i maloljetnika.
Na prijedlog dravnog odvjetnika odluku o tome donosi sudac istrage do podnoenja
optunice, a ako je podignuta optunica raspravno vijee. Ako se sudac istrage ne slae sa
prijedlogom dravnog odvjetnika donijet e rjeenje na koje dravni odvjetnik ima pravo
albeo kojem odluuje trolano vijee.
Za privremeno oduzeti predmet izdat e se potvrda.
Predmeti koji imaju posluiti kao dokaz, do podizanja optunice, uvaju se u posebnoj
prostoriji dravnog odvjetnitvu, a nakon podizanja optunice u posebnoj prostoriji suda, a
ako to nije mogue predmeti se uvaju izvan prostorija dravnog odvjetnitva ili suda. Tijelo
koje vodi postupak skrbi o nadzoru nad tim predmetima.
Privremeno oduzeti predmeti moraju biti vraeni, a dravni odvjetnik i sud paze po slubenoj
dunosti na postojanje razloga za dranje privremeno oduzetih predmeta.

III. POGLAVLJE: PROCESNE RADNJE UTVRIVANJA INJENICA

3.1 OPENITO O INJENICAMA
3.1.1 POJAM INJENICE
injenice su pojave u stvarnosti koje u postupku treba utvrditi da bi se moglo primjeniti
pravo.
injenice ije postojanje uvjetuje odreene pravom predviene posljedice nazivamo pravno
relevantnim injenicama. Ove injenice uzrokuju odreene pravne uinke temeljem odredaba
materijalnog ili procesnog kaznenog prava stoga ih dijelimo na materijalnopravno
relevantne injenice ( npr. oduzimanje tue pokretne stvari radi prisvajanja) i
procesnopravno relevantne injenice ( npr. podnoenje zatjeva za obnovu postupka).
Sud utvruje vei broj pravno relevantnih injenica povezanih uz neku stvar pa kaemo da
sud utvruje pravno relevantno injenino stanje.
Svrha utvrivanja injenica: na utvrene injenice primjenjuje se pravni propis (supsumpcija).

3.1.2 VRSTE INJENICA :

pravno relevantne injenice;

26

www.nasciturus.com

injenice indiciji;
pomone injenice.

Neposredno utvrivanje je utvrivanje koje je vlastitim opaanjem izvrilo tijelo kaznenog

postupka ili ono koje se temelji na neposrednom opaanju druge osobe (npr. svjedok
oevidac).
Posredno utvrivanje pravno relevantne injenice postoji kad se utvrdi neka pravno
irelevantna (nevana) injenica, ali se zbog njenog postojanja, temeljem iskustva, moe
zakljuiti i o postojanju pravno relevantne injenice. Takvu pravno irelevantnu injenicu
nazivamo indicijom. Dvostruki karakter indicije: ona je sama po sebi injenica (dogaaj u
stvarnosti) ali je istodobno i dokaz o postojanju neke druge pravno relevantne injenice (to to
je netko opaen u blizini mjesta ubojstva neposredno nakon to je to kazneno djlelo
poinjeno, jest pravno irelevantna injenica no temeljem te injenice dakle radi se o dokazumoemo zakljuiti da je opaena osoba moda poinila kazneno djelo). Indicij omoguuje
slutnju o postojanju druge injenice. Jedna indicija ukazuje na mogunost, nekoliko
sukladnih indicija (indicije koje upuuju na isti zakljuak) ukazuju na vjerojatnost,ali ni jedna
indicija ili vie njih zajedno u pravilu ne jami sigurnost postojanja pravno relevantne
injenice. IZNIMKA: temeljem 1 indicije moe se zakljuiti o postojanju pravno relevantne
injenice ; 1) ako se utvrdi alibi okrivljenika i 2) pronalaenje otisaka prstiju okrivljenika na
mjestu dogaaja.
Pomonim injenicama se provjerava vjerodostojnost prikupljenih dokaza ( npr. injenica da
je svjedok kratkovidan je pomoa injenica putem koje emo provjeriti njegov iskaz po
kojemu jes daljine od 50 metara zamjetio boju oiju okrivljenika). Ove injenice su pravno
irelevantne.One omoguuju provjeravanje drugih injenica, a ne utvrivanje.

3.1.3 INJENICE KOJE SE U POSTUPKU NE UTVRUJU

injenice koje sud ne smije utvrivati su:
injenice ijim bi se utvrenjem povrijedila zabrana reformatio in peius npr.sud nee
moi utvrivati injenicu provaljivanja ako se na presudu na koju je osuen zbog
krae alio samo okrivljenik;
injenice ijim bi se utvrenjem povrijedio identitet presude i optube npr. sud nee
moi utvrivati injenicu provaljivanja ako je optubom obuhvaeno injenino stanje
koje odgovara kaznenom djelu krae, a ne teke krae;
injenice koje se ne smiju utvrivati temeljem odredbi materijalnog kaznenog prava
kojima se zatiuje privatni ivot graana- tako se ne smije utvrivati istinitost
negativnih tvrdnji o osobnom ili obiteljskom ivotu neke osobe kod kaznenog djela
iznoenja osobnih ili obiteljskih prilika.
injenice koje sud u pravilu nee utvrivati su:

notorne injenice (ope poznate injenice) no u sluaju dvojbe e se i one utvrivati;

injenice presumpcije to su injenice ije se postojanje pretpostavlja. Dijele se na
prirodne i pravne. Prirodne presumpcije su stvorene spoznajom da neke injenice u
ivotu redovito postoje (npr. okrivljenik je ubrojiv, ali se ta injenica moe obarati).
27

www.nasciturus.com
Pravne presumpcije odreene su pravnim propisima kojima se pretpostavlja
postojanje neke injenice. Dijele se na procesno pravne (odreene procesnim
kaznenim pravom), materijalnopravne presumpcije (odreene materijalnim
kaznenim pravom). Ove presumpcije mogu biti neoborive (npr. apsolutno bitna
povreda kaznenog postuka utjee na presudu) te oborive (presumpcija okrivljenikove
nevinosti).
Presumpcija estitosti je najvanija materijalnopravna presumpcija, vrijedi kod
kaznenog djela klevete. Kod ovog djela pretpostavlja da je oteenik (privatni tuitelj
jer se radi o kaznenom djelu za koje se progon vri po privatnoj tubi) estit ovjek,
dakle da tvrdnje koje su za njega navedene, a tete njegovoj asti i ugledu nisu tone.
Tu je teret dokaza na okrivljeniku.
Kakav je odnos presumpcije okrivljenikove nevinosti i presumpcije estitosti ?
One se meusobno iskljuuju presumpcija estitosti iskljuuju presumpciju
nevinosti u kaznenom postupku koji se vodi zbog kaznenog djela klevete. Kod
presumpcije okrivljenikove nevinosti teret dokaza je na ovlatenom tuitelju, dok je
kod presumpcije estitosti teret dokaza na okrivljeniku stoga se u istoj kaznenoj stvari
nikad ne mogu primjeniti obje presumpcije. One su u odnosu specijaliteta odredba
o presumpciji okrivljenikove nevinosti je openita, dok je odredba o presumpciji
estitosti oteenika specijalna.

3.2 NAINI UTVRIVANJA INJENICA

Postoje 4 naina utvrivanja injenica:
1.
2.
3.
4.

utvrivanje injenica vlastitim opaanjem tijela kaznenog postupka;

utvrivanje injenica putem iskaza svjedoka i vjetaka;
utvrivanje injenica putem isprava;
utvrivanje injenica pomou tehnikih registracija injenica.

3.2.1 UTVRIVANJE INJENICA VLASTITIM OPAANJEM (OEVID)

Utvrivanje injenica vlastitim zapaanjem je najpouzdaniji nain utvrivanja injenica
posebno kada injenice utvruje ono tijelo koje e temeljem takvih injenica donijeti odluku.
Oevidom se injenice u postupku utvruju ili razjanjavaju opaanjem vlastitim
osjetilima ili pomagalima.
Radi provjere izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su vane za razjanjenje stvari
sud, na prijedlog stranke moe odrediti rekonstrukciju dogaaja ili pokus (sudski
eksperiment). Rekonstrukcija se obavlja tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz
koje se prema izvedenim dokazima dogaaj odvijao. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili
okrivljenika radnje ili situacije razliito prikazane, dogaaj e se, u pravilu, rekonstruirati
posebno sa svakim od njih. Pokus se poduzima da bi se ispitao utjecaj odreene okolnosti na
odreenu stvar, stanje ili odnos. Rekonstrukcija i pokus se ne smiju obavljati na nain kojim
se vrijea javni red ili moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi. Pri rekonstrukciji
i pokusu mogu se, prema potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi.
28

www.nasciturus.com

Tijelo koje obavlja oevid, rekonstrukciju ili pokus moe zatraiti pomo strune osobe
kriminalistiko-tehnike, prometne ili druge struke, koja e, prema potrebi, poduzeti i
pronalaenje, osiguravanje ili opisivanje tragova, obaviti potrebna mjerenja i snimanja,
izraditi skice ili prikupiti druge podatke. Na oevid, rekonstrukciju i pokus moe se pozvati i
vjetak ako bi njegova prisutnost bila korisna za davanje nalaza i miljenja.

Tko moe biti nazoan oevidu?

Oevidu koji se vri prije poetka postupka ili tijekom istrage mogu biti nazoni tuitelj,
oteenik, okrivljenik i branitelj. Oevidu koji se vri tijekom rasprave mogu biti nazone sve
osobe koje na raspravi mogu biti jer je tada oevid dio raspravnog postupanja. Ako se oevid
vri izvan glavne rasprave, bit e izvjetene stranke i oteenik.
POJAM DOKAZA ILI DOKAZIVANJA
Upotreba dokaza u kaznenom postupku se naziva dokazivanjem. Dokaz je izvor saznanja
temeljem koga se zakljuuje o postojanju ili nepostojanju neke vane injenice, koja se u
kaznenom postupku ne moe utvrditi vlastitim opaanjem.
Stvarni dokazi su fiziki predmeti putem kojih utvrujemo vane injenice, dok su
personalni dokazi oni koji se sastoje u iskazivanju osoba.
Dokazi u uem smislu su svi iskazi, isprave i tehnike registracije kojima se pravno
relevantne injenice neposredno utvruju, dok su dokazi u irem smislu kako dokazi u uem
smislu tako i indicije.
Upotreba dokaza obuhvaa izvoenje i ocjenu dokaza. Izvoenje dokaza jest utvrivanje
sadraja dokaza, dok ocjena dokaza znai odluivanje o tome da li vana injenica postoji ili
ne postoji.
Sud slobodno ocjenjuje dokaze. U naem postupku se sve injenice mogu utvrivati bilo
kojom vrstom dokaza. Formalna dokazna teorija je, kao iznimka, prihvaena:
-

kad se neka injenica moe dokazivati samo pravomonom presudom, a ne i drugim

dokazima.1

kada se neke injenice mogu dokazivati iskljuivo medicinskim vjetaenjem, a ne i

drugim dokazima.2

Razlog za obnovu postupka postoji ako se dokae da je presuda utemeljena na lanoj ispravi ili na lanom
iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa, ili da je do presude dolo zbog KD DO, suca, suca porotnika ili osobe koja
je obavljala istrane radnje. U tim sluajevima mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe
proglaene krivim za dotina kaznena djela (formalna dokazna teorija). Ako se postupak protiv tih osoba ne
moe provesti zbog toga to su umrle ili to postoje okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, te se injenice
mogu utvrditi i drugim dokazima.
2

Iskljuivo se vjetaenjem utvruje:

-

uzrok smrti neke osobe

trovanje neke osobe

teina tjelesne povrede

29

www.nasciturus.com
-

dokazivanje ranije osuivanosti okrivljenika radi primjene materijalno-pravnih

odredbi mogue je samo temeljem podataka iz kaznene evidencije.

TERET DOKAZA
Teret dokaza je pravna obveza dokazivanja odreene injenice koja tereti jedan procesni
subjekt, ali vrijedi i za drugi subjekt koji je takoer duan dokazivati istu injenicu.
Tijekom prethodnog postupka teret dokaza je na ovlatenom tuitelju- dravnom
odvjetniku, koji mora dokazati postojanje zakonskih uvjeta za pokretanje kaznenog postupka.
Iznimka: kad dravni odvjetnik odustane od kaznenog progona onda je teret dokaza na
supsidijarnom tuitelju.
Nakon potvrivanja optunice teret dokaza je na strankama (ovlateni tuitelj i obrana) ali i
na sudu koji sada ima suenu mogunost predlaganja i izvoenja dokaza suene
minkvizicijska maksima.
Presumpcija okrivljenikove nevinosti iskljuuje pravnu obvezu okrivljenika da dokazuje
vlastitu nevinost. Stvarna potreba okrivljenika da dokazuje svoju nevinost koja nije
predviena pravom, naziva se materijalnim teretom dokaza.
Ipak postoji jedan sluaj kad je teret dokaza na okrivljeniku. To je povezano uz KD klevete
zbog prihvaanja presumpcije estitosti.
ZABRANJENI NAINI DOKAZIVANJA
Neki naini dokazivanja su ipak neprihvatljivi, pa ih se zakonom izriito zabranjuje. Takve
naine nazivamo zabranjenim nainima pribavljanja dokaza. Zabranjeni naini pribavljanja
dokaza zakonom su izriito odreeni. Tako se zabranjuje pribavljanje iskaza okrivljenika i
svjedoka:

silom, prijetnjom, obmanom ili slinim sredstvima;

sugestivnim ili kapcioznim pitanjima;3

primjenom medicinskih intervencija kojima se utjee na volju.

U nekim sluajevima nije jasno smije li se odreeni nain koristiti ili ne smije. Tada govorimo
o dvojbenim nainima pribavljanja dokaza. Meu te naine spada upotreba poligrafa i drugih
psihologijskih metoda.
U nas je prihvaeno stajalite o upotrebi poligrafa kao pomonog istranog sredstva, budui
da njegova primjena moe posredno dovesti do dokaza, ali poligram (zapisnik o poligrafskom
testiranju) nije dokaz sam po sebi. Prema ZKP-u, redarstvane vlasti mogu primijeniti
poligrafsko testiranje kao izvidnu radnju. Pritom Zakon o policiji (l. 46. i 47.) propisuje da je
policijski slubenik ovlaten nad osobom od koje trai obavijesti primijeniti poligrafsko
ispitivanje nakon to osobu upozna s radom ureaja i nakon to osoba izrazi pisanu
suglasnost. Poligrafskom testiranju ne smije se podvrgnuti osoba koja je pod utjecajem
alkohola ili droga, koja ima ozbiljna srana oboljenja, osoba u stresnom stanju, osoba koja
uzima lijekove za smirenje, koja pokazuje vidljive znakove duevne bolesti ili poremeenosti,
trudnica, itd.
-

neubrojivost ili smanjena ubrojivost okrivljenika.

Sugestivna pitanja su ona u kojima je ve sadrano kako se na njih treba odgovoriti. Kapciozna pitanja polaze
od pretpostavke da je okrivljenik priznao neto to nije priznao.

30

www.nasciturus.com
U postupku se ne mogu upotrijebiti samo oni dokazi pribavljeni na zabranjeni nain kod kojih
je to izriito navedeno.
NEZAKONITI DOKAZI
Nezakoniti dokazi su dokazi koji su pribavljeni krenjem Ustava, zakona ili meunarodnog
prava kojima se jami pravo obrane, prava na dostojanstvo, ugled i ast te prava na
nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota kao i oni dokazi koji su pribavljeni povredom
odredaba kaznenog postupka i koji su izriito predvieni ovim Zakonom te drugi dokazi za
koje se iz njih saznalo.
Nezakoniti dokazi u kaznenom postupku ne mogu posluiti kao temelj sudske odluke.
Dokazi na kojima se ne moe temeljiti sudska odluka nazivamo pravno nevaljalim dokazima.
Klasifikacija:
1) Pravno nevaljali dokazi pribavljeni na zabranjen nain to su dokazi na kojima se,
upravo zbog zabranjenog naina pribavljanja, ne moe temeljiti sudska presuda. To su sljedei
dokazi:
a. izjava ili priznanje okrivljenika:

dobiveno silom, prijetnjom ili drugim slinim sredstvima;

dobiveno obmanom, te pomoi sugestivnih ili kapcioznih pitanja;

dobiveno primjenom medicinskih intervencija;

b. iskaz svjedoka ako je:

iznuen silom, prijetnjom ili drugim slinim sredstvima;

dobiveno obmanom, te pomoi sugestivnih ili kapcioznih pitanja;

dobiveno primjenom medicinskih intervencija;

2) Ostali pravno nevaljani dokazi su:

a. dokazi pribavljeni povredama odreenih temeljnih prava i sloboda (krenjem Ustavom,
zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i
ast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota).
b. dokazi pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka koji su ZKP-om izriito
predvieni, meu koje moemo ubrojiti:
- iskaz okrivljenika ako je:

pribavljen bez prethodnih upozorenja;

pribavljen bez nazonosti branitelja, a ne radi se o sluaju kad je to doputeno;

prilikom iskazivanja proputeno unoenje u zapisnik izjava okrivljenika o koritenju

prava da uzme branitelja;

- iskaz svjedoka ako je:

ispitana osoba koja se ne moe ispitati kao svjedok;

ispitana osoba koja ne mora svjedoiti, a nije na to upozorena ili se izriito odrekla
toga prava ili je upozorena i odrekla se, ali to nije uvedeno u zapisnik;
31

www.nasciturus.com
ispitan maloljetnik koji ne moe shvatiti znaenje prava da ne mora svjedoiti;

- iskaz vjetaka ako je:

vjetaenje izvrila osoba koja ne moe ili ne mora biti svjedok;

vjetaenje izvrio oteenik;

vjetaenje uzroka smrti izvrio lijenik koji je lijeio umrloga;

- dokaze pribavljene mjerama privremenog ogranienja ustavnih prava i sloboda ako su te

mjere poduzete bez naloga istranog suca ili suprotno zakonskim uvjetima i odreenom
trajanju;
- dokaze pribavljene pretragom ako je pretraga suprotno zakonu obavljena bez propisanog
sudskog naloga ili osoba koje joj moraju biti nazone;
c. dokazi za koje se saznalo putem nezakonitih dokaza;
d. dokazi pribavljeni policijskom operativno-kriminalistikom (neformalnom) djelatnou.
Pravna posljedica postojanja pravno nevaljanog dokaza je: ako takav dokaz nije bio dostupan
tijelu koje odluuje, on e se izdvojiti iz spisa,4 a ako jest, on e biti razlog za pobijanje
presude.

ISKAZ OKRIVLJENIKA
Pravni poloaj okrivljenika u kaznenom postupku je dvojak:
1. Okrivljenik je stranka u postupku I moraju mu se priznati znaajna prava radi
uinkovite obrane I ravnopravnog poloaja prema ovlatenom tuitelju.
2. Okrivljenik je izvor saznanja o vanim injenicama/ dokazno sredstvo pa mu se
namee dunost (obvezna nazonost na raspravi).
Kako okrivljenik moe posluiti kao izvor saznanja u kaznenom postupku, kroz povijest su se
definirala 4 razliita odgovora:
- Okrivljenik nije duan iskazivati , ali ako eli moe= akuzatorsko stajalite,
okrivljenik ima samo dunost odazvati se pozivu suda, ali se moe pojaviti u ulozi
svjedoka u vlastitoj stvari pa e biti duan istinito odgovarati na pitanja. Kod nas
okrivljenik kao takav svjedok nije poznat!
- Okrivljenik je duan istinito iskazivati pa se na to moe I prisiliti= inkvizirotno
stajalite koje je rezultiralo primjenom torture. Okrivljenik se primjenom torture
prisiljavao sve dok ne bi kazao ono to je ispitiva smatrao istinitim.
- Okrivljenik je duan istinito iskazivati ali se na to ne moe prisliti= prelazak u
mjeoviti tip kaznenog postupanja, inkvizitorni nain ali primjena torture vie nije
mogua.

Dokaz se izdvaja iz spisa:

-

rjeenjem istranog suca najkasnije do zavretka istrage (78/1);

rjeenjem sudskog vijea u postupku nadzora optunice (274/4);

rjeenjem predsjednika vijea tijekom priprema za glavnu raspravu (284/3);

rjeenjem sudskog vijea po zavretku dokaznog postupka (331/2).

32

www.nasciturus.com
-

Okrivljenik nije duan iskazivati ali mu se pitanja mogu postaviti I on na njih moe
odgovarati= mjeoviti tip kaznenog postupka, pravom se ne moe traiti iskazivanje
na vlastitu tetu.

Iskaz okrivljenika kao izvora saznanja u naem pravu se temelji na dvije suprotne postavke:
a) Okrivljenik nije duan iskazivati, pa mora biti upozoren da nije duan iznijeti svoju
obranu niti odgovarati na pitanja. Ako bi bio ispitan bez ovog upozorenja njegov iskaz
bi bio pravno nevaljan dokaz= pravo na utnju.
b) Unato priznavanju okrivljenikova prava na utnju zakonodavac normira pravo
razliitih sudionika u kaznenom postupku dag a ispituju usmeno.
Okrivljenik moe lano iskazivati (nije pravno duan istinito iskazivati) I zato nee biti
odgovoran uz dvije iznimke:
1. Ako je dao laan iskaz na kojem se temelji konana odluka= ovo stajalite nije
prihvatljivo jer ograniava okrivljenikovo pravo na obranu.
2. Ako je iskazujui lano prijavio drugu osobu kao poinitelja kaznenog djela= stajalite
je prihvatljivo jer se ne doputa nekanjeno okrivljavanje nevine osobe.

La se okrivljeniku tolerira ali svjedok, vjetak, tuma ako daju laan iskaz
odgovaraju za kazneno djelo davanja lanog iskaza.

ISPITIVANJE OKRIVLJENIKA
1. Pretkazneni stadij (izvidi kaznenih djela I istraga) osumnjienika moe ispitivati
policija:
- Neformalan nain- rezultat takvog ispitivanja se ne moe smatrati pravno valjanim
dokazom,
- Formalna procesna radnja- rezultat takvog ispitivanja ima snagu pravnog valjanog
dokaza, po prethodnom prijedlogu dravnog odvjetnika I uz odobrenje suca istrage.
Ispitivanju mora biti pristutan sudac istrage I branitelj ime se osigurava zatita prava
okrivljenika.
2. Istraga= sve do okonanja istrage vri dravni odvjetnik ili istraitelj.
3. Na raspravi= ovisi o tome kako se okrivljenik oitovao u optunici, ako se oitovao da
se smatra krivim ispitat e se na poetku kaznenog postupka, a ako se oitovao
nevinim ispitivat e se na kraju dokaznog postupka.
Pravno nevaljan dokaz iskaza okrivljenika u sluajevima:
a) Ako je rezultat primjene zabranjenih naina pribavljanja dokaza,
b) Ako je iskaz pribavljen bez prethodnih upozorenja,
c) Ako je pribavljen bez nazonosti branitelja, a to nije doputeno,
d) Ako je proputeno unoenje u zapisnik upozorenja o pravu okrivljenika na branitelja.
PRVO ISPITIVANJE OKRIVLJENIKA
- Obavlja se prije podizanja optunice I detaljno je reguliran zakonom:
1. Uzimaju se osobni podaci koji imaju znaaj za odmjeravanje kazne.
33

www.nasciturus.com
2. Upozorava se okrivljenika na dunost odazivanja na poziv te da obavijesti sud o
promjeni adrese, ili e biti prisilno doveden.
3. Tijelo provoenja ispitivanja upitat e ga je li primio pisanu pouku o pravima, ako jest
je li pouku razumio. Ako nije primio pouku, tada e to uiniti prije zapoinjanja prvog
ispitivanja I okrivljenik e potpisati pisanu izjavu o primanju.
4. Realizacija prava na branitelja= okrivljenik ima pravo na branitelja po vlastitom
izboru koji e biti prisutan ispitivanju, izjava okrivljenika o branitelju se unosi u
zapisnik. Ako je obrana obvezna( ako se vodi redoviti kazneni postupak) tijelo koje
provodi ispitivanje omoguit e okrivljeniku da uzme vlastitog branitelja I u tu svrhu
zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije do 3 sata. Ako je vidljivo da
nee doi u tom roku, tijelo e omoguiti okrivljeniku da uzme branitelja s liste
deurnih branitelja koje sastavlja upanijsko dravno odvjetnitvo I dostavlja sudu,
dravnom odvjetniku I nadlenim policijskim upravama. Vrijeme zastajanja se upisuje
u zapisnik I ne rauna se u zakonski rok za dovoenje sucu istrage. Ako nije uzeo
branitelja s liste postavit e mu se branitelj po slubenoj dunosti. Ako se okrivljenik
pri prvom ispitivanju odrekao prava na branitelja, a na kasnijem ispitivanju izjavi da
hoe uzeti branitelja ispitivanje se prekida, u zapisnik se unosi razlog prekida,
okrivljeniku se omoguava pozivanje branitelja ali najdulje na 2 sata. Ako ne doe u
tom roku, ispitivanje se nastavlja bez branitelja I to e se zabiljeiti u zapisnik.
5. Mogunost angairanja tumaa= ako je okrivljenik stranac, tijelo kaznenog postupka
omoguit e mu tumaa. Ako je okrivljenik gluh, pisano e mu se postavljati pitanja,
ako je nijem pisano e odgovarati. Ako se ispitivanje ne moe obavljati na taj nain,
pozvat e se osoba kao tuma koja se s njim moe sporazumjeti.
6. Okrivljenika treba upoznati sa kaznenim djelom I dokazima koji mu se stavljaju na
teret.
7. Obveza audio-video snimke= tijelo koje provodi ispitivanje, osim upozorenja I pouke
o pravima, u zapisnik unosi I upozorenje da se vri snimanje I da se moe koristiti kao
dokaz u postupku.
Tijelo koje provodi ispitivanje navest e podatke koje mora sadravati zapisnik o ispitivanju,
podatke o snimanju, a zatim e oznaiti poetak, prekid, nastavak I zavretak ispitivanja. U
zapisnik ispitivanja koje se snima ne unosi se iskaz okrivljenika, izrauju se 3 snimke, jedna
se peati I predaje sucu istrage na uvanje. Zapeaeni omot potpisuje osoba koja je provela
ispitivanje, okrivljenik, branitelj ako je prisutan I struna osoba koja je provela snimanje. Po
jedna snimka se predaje dravnom odvjetniku I okrivljeniku.
Snimanje ima zatitnu funkciju ( bez prisile prema okrivljeniku) I dokaznu funkciju ( verbalno
iskazivanje okrivljenika). Obveza snimanja drugih ispitivanja ne postoji.
Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti potuje osoba okrivljenika. Okrivljenik se
ispituje usmeno, osim kada sudjeluje I tuma. Prema okrivljeniku se ne smije upotrijebiti sila,
prijetnja, obmana ili druga slina sredstva da bi se dolo do njegove izjave ili priznanja.
Okrivljeniku se pitanja postavljaju jasno, razumljivo I odreeno uz 2 znaajne zabrane:
1. Bez postavljanja KAPCIOZNIH PITANJA= pretpostavka da je okrivljenik priznao
neto to ustvari nije istina.
2. Bez SUGESTIVNIH PITANJA= pitanja u kojem je ve sadrana uputa za odgovor.
Mogunost suoenja= okrivljenik moe biti suoen sa svjedokom ili drugim okrivljenikom
ako se njihovi iskazi ne slau o vanim injenicama, dodatna procesna radnja kojom se
34

www.nasciturus.com
provjerava vjerodostojnost iskaza. Suoeni se posebno ispituju o okolnosti o kojoj se njihovi
iskazi meusobno ne slau, a odogovor se unosi u zapisnik. Suoavaju se max 2 osobe
istovremeno, snima se audio-video ureajem te se snimka prikljuuje zapisniku. Ne mogu biti
upotrijebljeni kao dokaz u postupku ako je postupano protivno odredbama.

ISKAZ SVJEDOKA
Svjedok =osoba protiv koje se ne vodi kazneni postupak, ali zna neto o injenicama koje se u
postupku utvruju, pa je pozvana da pred tijelima kaznenog postupka takvo saznanje o
injenicama iznese.
Elementi svjedoka:
- Vjerojatnost da neto zna o injenicama vanim za kazneni postupak,
- Tijelo kaznenog postupka ga poziva dad a svoj iskaz,
- Osoba razliita od okrivljenika. Okrivljenik ne moe biti svjedok u vlastitoj stvari u
naem pravu. Oteenik (supsidijarni I privatni tuitelj) je iznimka.
Uloga svjedoka ima prednost pred drugim ulogama u postupku jer je nezamjenjiv, dok
funkcija dravnog odvjetnika ili suca to nije jer ima I drugih osoba sa pravnim znanjem.
OPA OBVEZA SVJEDOENJA:
a) Pravna obveza odazivanja na poziv= svjedok se poziva dostavom pisanog poziva, u
kojem e navesti ime, prezime, zanimanje, vrijeme I mjesto dolaska, kazneni predmet
u svezi kojega je poziv, naznaku svojstva svjedoka I upozorenje o posljedicama
neodazivanja. Pravna je obveza jer postoji sankcija zbog neodazivanja (prisilno
dovoenje).
b) Pravna obveza iskazivanja= ako svjedok doe ali nakon upozorenja o posljedicama,
bez zakonskog razloga, ne eli svjedoiti, sudac istrage ga moe kazniti novanom
kaznom do 50.000 kn ili ga zatvoriti dok ne pristane svjedoiti ili dok njegov iskaz ne
postane nepotreban, ili dok se postupak ne zavri, ali najdulje mjesec dana.
c) Istinito iskazivanje= duan je rei sve to o predmetu zna, zabranjeno je davanje
neistinitog iskaza. Dodatnim ispitivanjima se dolazi do istinitog iskaza.
d) Obveza davanja obeanja o istinitom iskazivanju ako se to zatrai= moralna obveza,
bez pravnog znaaja.
IZNIMKE OD OPE OBVEZE
NE MOGU SE ISPITATI:
a) Osoba koja bi iskazom povrijedila obvezu uvanja tajnosti podataka,
b) Branitelj okrivljenika,
c) Suooptuenici u spojednom kaznenom postupku,
d) Vjerski ispovjednik o ispovjedi.
OSLOBOENI OBVEZE SVJEDOENJA:
a) Osoba s kojom je u braku ili izvanbranoj zajednici,
b) Roaci u uspravnoj lozi, roaci u pobonoj lozi do 3.stupnja, te srodnici po tazbini do
2.stupnja,
c) Posvojenik I posvojitelj,
d) Javni biljenici, porezni savjetnici,
e) Odvjetnici, lijenici, zubari, psoholozi, socijalni radnici,
35

www.nasciturus.com
f) Novinari I urednici.
Sud mora upozoriti navedene skupine osoba, im sazna za njihova svojstva, da nisu dune ili
ne moraju svjedoiti. Sve navedene osobe ne mogu uskratiti iskaz kada se radi o KD
kaznenopravne zatite djece I maloljetnika.
Osobe koje nisu obvezne odgovarati na pojedina pitanja su svi svjedoci, ako je vjerojatno da
bi time izloili sebe ili svoga bliskog roaka tekoj sramoti, znatnoj materijalnoj teti ili
kaznenom progonu. O tome sud mora pouiti svjedoka.
PRAVNO NEVALJAN DOKAZ ISKAZA SVJEDOKA:
- Rezultat primjene zabranjenig naina pribavljanja dokaza,
- Osoba koja se ne moe ispitati kao svjedok,
- Osoba koja ne mora svjedoiti,
- Ispitan maloljetnik.
ZATIENI SVJEDOK
1. Ugroeni svjedok= kada postoji vjerojatnost da bi svjedok davanjem iskaza ili
odgovorom na pojedino pitanje sebe ili njemu blisku osobu izloio ozbiljnoj opasnosti
po ivot, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu veeg opsega.
2. Moe uskratiti iznoenje podataka, davanje odgovora na pojedina pitanja ili davanje
iskaza u cjelini, dok se ne osigura zatita svjedoka.
3. Donoenje rjeenja suca istrage ili vijea u sluaju neslaganja po prijedlogu dravnog
odvjetnika o sudjelovanju I ispitivanju svjedoka na poseban nain, tj.o dodjeljivanju
statusa zatienog svjedoka.
Ugroeni svjedoci imaju kljunu ulogu u rjeavanju kaznenih djela organiziranog
kriminala. Ne moraju postati zatieni svjedoci ukoliko im sud ne da zatitu ili
akonjihovi iskazi nisu bitni za daljnji tijek postupka.
2 oblika zatite :
1. U okviru postupka (poseban nain ispitivanja I sudjelovanja) ureuje se ZKP-om te
Zakonom o Uskoku.
2. Izvan postupka, zatita svjedoka I njemu bliskih osoba ureuje se Zakono o zatiti
svjedoka. Regulirano je posebno povjerenstvo koje odreuje zatotu koja zatienom
svjedoku mora omoguiti normalan ivot I nakon kaznenog postupka, Svjedok sklapa
ugovor te se mora drati odreenih uvjeta ili mu prestaje zatita.
POSTUPAK:
Dravni odvjetnik utvruje osobu ugroenog svjedoka I predlae sucu istrage da mu dodijeli
status zatienog svjedoka. Prijedlog, uz obavijest svjedoku, dravni odvjetnik podnosi sucu
istrage u zapeaenom omotu s naznakom ugroeni svjedok-tajna, a predaje ga osobno ili
putem istraitelja. U prijedlogu d.o. e oznaiti posebni nain sudjelovanja u postupu I
posebni nain ispitivanja svjedoka koji predlae te navesti razloge. Prijedlog podnosi sucu
istrage u istrazi I prije podizanja optunice. Sudac istrage o prijedlogu dravnog odvjetnika
odluuje rjeenjem u roku od 12 sati od primitka prijedloga. Protiv rjeenja dravni odvjetnik
moe podnijeti albu u roku od 12 sati, o emu odluuje izvanraspravno vijee u roku 24 sata.
Ako prihvati prijedlog dravnog odvjetnika, rjeenjem odreuje:
- Pseudonim zatienog svjedoka,
- Posebni nain sudjelovanja u postupku,
- Posebni nain ispitivanja.

36

www.nasciturus.com
Podatke o takvom svjedoku sudac istrage e zapeatiti u posebni omot I predati na uvanje
dravnom odvjetniku. Osobe koje u bilo kojem svojstvu saznaju podatke o zatienom
svjedoku dune sui h uvati ako tajnu. Tijelo koje vodi radnju je odgovorno za zatitu tajnosti
podataka. Zapeaeni omot s podacima zatienog svjedoka moe iznimno od dravnog
odvjetnika zatraiti I otvoriti samo sudac istrage, predsjednik vijea radi provjere istovjetnosti
te drugostupanjski sud kad odluuje o albu protiv presude. Na omotu e se zabiljeiti da je
otvoren I navesti imena osoba koje su upoznate sa sadrajem. Nakon toga se omot ponovno
peati I vraa d.o.
ISPITIVANJE ZATIENOG SVJEDOKA NA DOKAZNOM ROITU
Provodi se tijekom istrage sa svrhom osiguranja dokaza na nain koji je predvien za
raspravu, tako provedena radnje moi e se upotrijebiti kao pravno valjan dokaz. Moe biti
obligatoran ( kada se vri ispitivanje zatienih I ranjivih svjedoka koji nee moi biti prisutni
na raspravi) te fakultativan ( kada za donoenje odluke zakon predvia da bi trebalo provesti
dokazno roite).
Sudac istrage mora u roku od 48 sati odluiti o prijedlogu za odreivanje dokaznog roita.
Ako se sloi s njim nalogom odreuje vrijeme, mjesto I osobe koje se pozivaju na dokazno
roite, a ako se ne sloi donosi rjeenje kojim odbija prijedlog, pravo albe o kojoj odluuje
izvanraspravno vijee u roku od 48 sati. Kod pozivanja , pristupa svjedoka na roite, sudac
istrage I dravni odvjetnik mogu naloiti policiji poduzimanje mjera zatite svjedoka=poseban
nain sudjelovanja u postupku. Tu postoje 2 opcije:
1. ANONIMIZACIJA SVJEDOKA= ako se odnosi samo na prikrivanje podataka,
ispitivanje e se provesti pod pseudonimom bez navoenja ostalih podataka.
Upozorava ga se da mora dati istinit iskaz, da je osloboen od svjedoenja ili je
djelomino osloboen. Nakon zavrenog ispitivanja zatieni svjedok e potpisati
zapisnik pseudonimom.
2. PRIKRIVANJE IZGLEDA= ako se odnosi I na prikrivanje izgleda, ispitivanje e se
obaviti posredstvom audio-video ureaja kojim rukuje struna osoba. Lik svjedoka I
glas e se izmijeniti, svjedok e se nalaziti u prostoriji koja je odvojena od suca istrage
I stranaka prisutnih ispitivanju. Stranke mogu predlagati pitanja I direktno ispitivati
svjedoka. U sluaju snimanja sudac istrage ne vodi zapisnik. Snimka se prepisuje u
roku od 3 dana. O ispitivanju se izrauju dvije snimke, od kojih e se jedna odmah
zapeatiti I predati sucu istrage na uvanje. Tu snimku potpisuju sudac istrage,
ugroeni svjedok pseudonimom I struna osoba koja vri snimanje. Druga se predaje
dravnom odvjetniku. Dravni odvjetnik e izraditi prijepis snimke u roku 15 dana I
uloiti u spis.
Dokaz pribavljen od zatienog svjedoka ne moe biti iskljuivi dokaz I na njemu se ne moe
iskljuivo temeljiti sudska presuda.

37

www.nasciturus.com

VJETAENJE
Vjetak= osoba koja svojim strunim znanjem pomae sudu prilikom utvrivanja vanih
injenica u kaznenom postupku. Vjetaenje je djelatnost vjetaka tijekom koje vjetak vri
pregled predmeta vjetaenja, a svoj nalaz I miljenje iskazuje sudu.
Razlike vjetaenja I svjedoenja:
1. Svjedok opaa injenice izvan kaznenog postupka ne mislei da e o njima iskazivati
pred sudom, vjetak ih opaa tijekom postupka znajui da e o njima iskazivati.
2. Opaanja svjedoka moe izvriti bilo koji ovjek, dok je za opaanja vjetaka potrebno
struno znanje.
3. Svjedok iskazuje o injenicama iz prolosti, dok vjetak vri opaanje temeljem
injenica koje postoje u sadanjosti, dakle u vrijeme voenja kaznenog postupka.
Sud nalae vjetaenje u svakom onom sluaju u kojem se temeljem opeg znanja ne moe
utvrditi neka vana injenica, kao I u svakoj fazi postupanja. Postoje I sluajevi obveznog
vjetaenja. Stupanj strunosti vjetaka moe se pobijati, kao I njegovo obrazloeno miljenje.
NE MOE biti vjetak:
- Osoba koja ne moe biti svjedokom ili je osloboena svjedoenja,
- Osoba prema kojoj je KD poinjeno,
- Lijenik umrloga,
- Osoba svjedoka,
- Osoba koja je zaposlena u istom dravnom tijelu ili kod istog poslodavca kao
okrivljenik/oteenik.
Sud ne mora prihvatiti miljenje vjetaka, no u tom sluaju:
a) Ne smije vjetakovo miljenje zamijeniti svojim ve spornu injenicu mora uzeti
utvrenom ili neutvrenom,
b) Svoje neslaganje mora potanko I uvjerljivo obrazloiti.

UTVRIVANJE INJENICA PUTEM ISPRAVA

3 razliita stajalita o pojmu isprave:
1. Isprava je predmet koji moe posluiti kao dokaz= neprihvatljivo jer ne ini razliku
izmeu isprave I materijalnog dokaza.
2. Isprava je svaki zapis koji sadri podatke o injenicama iz prolosti= neprihvatljivo jer
nema razlike izmeu isprave I tehnike registracije injenica.
3. Ispravom se smatraju samo pisani zapisi koji sadre injenice koje se utvruju u
kaznenom postupku= ovo stajalite je prihvaeno.
38

www.nasciturus.com
U kaznenom postupku se isprave koriste kao posebna vrsta dokaza, u nastanku isprave
sudjeluju autor isprave, sastavlja I pisar; ne moraju sve ove osobe sudjelovati. Autentina
isprava je ona koju je sastavila osoba kojoj je sastavljanje povjereno, to je jedan od elemenata
za procjenu pouzdanosti isprave.
PODJELA ISPRAVA
a) Javne isprave= u propisanoj formi izdaju dravna tijela ili javne ustanove u okviru
svoje nadlenosti ( indeks).
b) Privatna isprava= bilo koja fizika ili pravna osoba neovisno o razlogu nastanka I
formi (priznanje okrivljenika na salveti).
Naini pribavljanja isprava:
- Sam ih sastavlja, nakon toga koristi kao dokaz,
- Ako ih dobije od stranaka,
- Ako za njihovo postojanje sazna, pa zatrai predaju takve isprave.
Dokazivanje ispravama vri se itanjem I prilaganjem sudskom spisu, ocjenjuju se po naelu
slobodne ocjene dokaza.

UTVRIVANJE INJENICA POMOU TEHNIKIH REGISTRACIJA INJENICA

=su tehnike snimke injenica koje se utvruju u kaznenom postupku izvrene putem
optikih(kamera) I akustikih ( magnetofon) ureaja. Tehnike snimke su posebna vrsta
dokaza jer se ne temelje na ovjekovu opaanju.
PODJELA:
1. Tehnike snimke nastale tijekom kaznenog postupka= izvrene temeljem zakonskog
ovlatenja I za svrhe kaznenog postupka, I mogu se koristiti kao pravno valjan dokaz.
2. Tehnike snimke nastale izvan kaznenog postupka= ne mogu se uvijek upotrijebiti to
ovisi o vrsti tehnike snimke:
a) Optike snimke- fotografija I filmska snimka; dokaz u kaznenom postupku.
b) Akustike snimke- ako su javne dokaz su u kaznenom postupku ( snimke govora
upuene javnosti), a ako su tajne u ogranienim sluajevima, I pod uvjetima
odreenim zakonom, mogu koristiti kao dokaz u kaznenom postupku (snimka koja
nije upuena javnosti I osoba ne zna da se snimanje vri).
Tajna akustika snimka kao pravno valjani dokaz:
- Propisane za posebne izvide kaznenih djela ( primjena mjere nadzora I tehnikog
snimanja telefonskih razgovora),

39

www.nasciturus.com
-

Mjere tajnog prikupljanja podataka ( mjera nadzora sredstava za tehniko

komuniciranje na daljinu).

ISTRAGA
= faza prije poetka kaznenog postupka tijekom kojeg se na formalan nain, osiguravaju
dokazi I utvruju injenice bitne za odluivanje o kaznenom postupku. U istrazi se prikupljaju
dokazi I podaci potrebni da bi se moglo odluiti o podizanju optunice ili obustaviti postupak,
te dokazi za koje postoji mogunost da se nee moi ponoviti na raspravi ili bi njihovo
izvoenje bilo oteano.
FORMALAN NAIN= vrenje pojedinih dokaznih ranji koje su zakonom tono odreene.
Dravni odvjetnik donosi nalog o provoenju istrage ako postoje osnove sumnje da je
poinjeno kazneno djelo za koje se ima provesti istraga.
1. Istraga se mora provesti za kaznena djela za koje je propisana kazna dugotrajnog
zatvora.
2. Istraga se moe provesti za druga kaznena djela za koje se vodi redoviti kazneni
postupak.
U nalogu dravni odvjetnik odreuje:
- Da se istrae odreene okolnosti,
- Da se poduzme pojedine radnje,
- Da se o odreenim pitanjima ispituju odreene osobe.
Istragu provodi dravni odvjetnik koji moe nalogom povjeriti provoenje dokaznih radnji
istraitelju. Jedan od njih obavlja dokazne radnje na podruju svoje nadlenosti, a ako interes
istrage to zahtijeva, mogu pojedine radnje poduzeti I izvan podruja nadlenosti uz dunost
obavjetenja dravnog odvjetnika na ijem se podruju obavlja dokazna radnja.
- U sloenim istranim predmetima, osim istraitelja sudjeluju I dravnoodvjetniki
savjetnici I struni suradnici.
- Dravni odvjetnik moe zatraiti od strune osobe da mu da objanjenje o tehnikim I
drugim pitanjima vezanim uz dokaze.
- Istraga sudskom odlukom moe biti prekinuta ili obustavljena.
PREKID ISTRAGE
a) Obvezan= d.o. prekida istragu nalogom ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji
nesposoban sudjelovati u postupovnim radnjama. Ako se sam stavio u takvo stanje ili
takav poloaj istraga se nee prekinuti.
b) Fakultativan= ako je okrivljenik nepoznat, u bijegu ili nije dostian dravnim tijelima.
40

www.nasciturus.com
Prije prekida istrage, prikupit e se svi dokazi o kaznenom djelu I krivnji okrivljenika do
kojihs e moe doi. Kad prestanu smetnje, dravni odvjetnik donosi nalog o nastavku istrage.
OBUSTAVA ISTRAGE
a) Ako djelo koje se stavlja okrivljeniku na teret nije KD koje se progoni po slubenoj
dunosti.
b) Ako postoje okolnosti koje iskluuju krivnju okrivljenika.
c) Nastupila zastara kaznenog progona ili amnestija ili pomilovanje ili ostale okolnosti
koje iskljuuju kazneni progon
d) Ako nema dokaza da je okrivljenik poinio KD.
ZAVRETAK ISTRAGE= dravni odvjetnik ili sudac istrage zavravaju istragu kada su
provedene radnje propisane u zakonu, a stanje stvari je u istrazi dovoljno razjanjeno da se
moe podignuti optunica ili obustaviti postupak, nakon zavrene istrage d.o je duan u roku
od 15 dana podugnuti optunicu ili obustaviti istragu. Taj rok se moe produljiti najvie za jo
15 dana, a u posebno sloenim predmetima za jo 2 mjeseca.
DOKAZNE RADNJE PRIJE POETKA POSTUPKA
OBVEZNA ISTRAGA= d.o ili na temelju njegovog naloga istraitelj, moe prije pokretanja
istrage provesti dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode, a policija moe
privremeno oduzeti predmete kad provodi izvide KD.
ISTRAGA NIJE OBVEZNA= d.o ili istraitelj moe poduzeti dokazne radnje za koje postoji
opanost od odgode ili koje su srhovite za odluivanje o podizanju optunice. Dokazno roite
provodi sudac istrage na prijedlog d.o , oteenika kao tuitelja ili okrivljenika.
INKVIZITORNI ELEMENTI ISTRAGE
a) D.o sam odreuje radnje koje se provode
b) Ne mora prihvatiti dokazne prijedloge stranaka
c) Pravo I obveza d.o ispitati okrivljenika, uz istovremeno pravo okrivljenika na utnju
d) Tajnost istrage.
AKUZATORNI ELEMENTI ISTRAGE
a) Nuno postojanje naloga d.o
b) Stav optube je preciziran: odreenost naloga, relativna vezanost d.o vlastitim
nalogom.

OPTUNICA
Nakon istrage DO moe:
- donijeti rjeenje o obustavi kaznenog postupka, ako nema dokaza na kojima bi se temeljila
optunica,
- podignuti optunicu, ako zakljui da postoje zakonski uvjeti.
OPTUNICA= optuni akt koji u redovitom postupku podie dravni odvjetnik ili
supsidijatni tuitelj.
Sadraj optunice:
41

www.nasciturus.com
a) Ime I prezime okrivljenika, ostali osobni podaci, podaci nalazi li se I otkad u
istranom zatvoru ili se nalazi na slobodi, a ako je prije puten na slobodu, koliko je
proveo u pritvoru I istranom zatvoru.
b) Opis djela: zakonska obiljeja KD-a, vrijeme I mjesto poinjenja kaznenod djela,
c) Znaziv KD-a, navoenje odredaba Kaznenog zakona,
d) Dokaze optunice,
e) Obrazloenje u kojem se opisuje stanje stvari.
VRSTE OPTUNIH AKATA:
OPTUNI PRIJEDLOG= podie se u sumarnom postupku ako se postupa u povodu KD za
koje se progon vri po slubenoj dunosti.
PRIVATNA TUBA= ako se postupa u povodu KD za koje se progoni temeljem tube.
Optunica se dostavlja sucu istrage nadlenog suda. Na optunicu se dostavlja I spis istrageako je provedena, te zapisnik o provedenim dokaznim radnjama, ako nije provedena ili su
dokazne radnje provedene bez pokretanja istrage. Sudac istrage ispituje bez odgode, a ako je
okrivljenik lien slobode, u roku 48 sati:
1. Je li optunicu podignuo ovlateni tuitelj,
2. Podignuta optunica nakon to su ispunjeni zakonski uvjeti,
3. Propisno sastavljena optunica,
4. Nalaze li se u spisu dokazi koji se trebaju izdvojiti iz spisa,
5. Optunica podignuta u roku.
Propisno sastavljenu optunicu sudac istrage dostavlja okrivljeniku, koji ima pravo podnijeti
pisani odgovor na optunicu u roku od 8 dana od primitka optunice. Okrivljenik se moe
odrei prava na podnoenje odgvoora na optunicu.
Optunicu sa spisom istrage I odgovorom na optunicu, ako je podnesen, sudac istrage
dostavlja optunom vijeu.
- Po primitku optunice predsjednik zakazuje sjednicu optunog vijea. Okrivljenik se
moe odrei prava na sjednicu optunog vijea I pisanom izjavom zahtijevati suenje.
- Ako vijee ustanovi da je optunica osnovana, donijet e rjeenje kojim potvruje
optunicu. Odmah nakon toga uz sudjelovanje stranaka sastavlja RASPRAVNI SPIS.
RJEENJE O OBUSTAVI POSTUPKA:
1. Djelo koje je predmet optube uope nije KD,
2. Postoje okolnosti koje iskljuuju okrivljenikovu krivnju,
3. Nema zahtjeva ovlatenog tuitelja ili prijedloga, ili postoje okolnosti koje iskljuuju
kazneni progon,
4. Nema dovoljno dokaza protiv okrivljenika.
NEPOSREDNA OPTUNICA= optunica koju podie DO bez provoenja istrage, ako
prikupljeni podaci koji se odnose na KD I poinitelja, za koje zakon ne propisuje obvezno
provoenje istrage, daju dovoljno osnove za podizanje optunice.

42

www.nasciturus.com

II. RASPRAVA I PRESUIVANJE

1.PRIPREMNO ROITE
Predsjednik vijea, nakon primitka optunice i raspravnog spisa, zapoinje PRIPREME ZA
RASPRAVU koje obuhvaaju:
- odravanje pripremnog roita
- odreivanje rasprave
- donoenje druge odluke koje se odnose na upravljanje postupkom
pripremno roite provodi se pred PREDSJEDNIKOM VIJEA. Na pripremno roite
pozvat e se: optuenik, njegov branitelj, tuitelj, oteenik, njegovi zakonski zastupnici i
opunomoenik, a po potrebi i tumai.
U pozivu za pripremno roite stranke e biti upozorene da na pripremnom roitu mogu
predloiti nove dokaze koji mogu posluiti za utvrivanje injenica, ako su za te dokaze
saznale nakon potvrivanja optunice. Kad je predsjednik vijea utvrdio da su na pripremno
roite dole sve pozvane osobe, provjerit e podatke o istovjetnosti optuenika u optunici,
osim podataka o prijanjoj osuivanosti.
- DO upuuje oteenika da moe podnijeti imovinskopravni zahtjev.
Predsjednik vijea otvara pripremno roite.Dravni odvjetnik izlae dio optunice iz kojeg
proistjeu zakonska obiljeja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela i navodi dokaze
koji potvruju optunicu, a moe predloiti izricanje odreene vrste i mjere kaznenopravne
sankcije. Ako je rije o optubi oteenika kao tuitelja predsjednik vijea moe ukratko
izloiti njezin sadraj.
Predsjednik vijea pozvat e stranke i oteenika da obrazloe dokazne prijedloge koje
namjeravaju izvesti na raspravi. Pri tome e predsjednik vijea upozoriti stranke i oteenika
da se na raspravi nee izvesti oni dokazi za koje su znale ali ih, bez opravdanog razloga, nisu
na pripremnom roitu predloile.
Svaka stranka oitovat e se o prijedlozima suprotne stranke i oteenika.
Na pripremnom roitu predsjednik vijea moe, uz suglasnost stranaka, ukinuti istrani
zatvor ili ga zamijeniti blaom mjerom. Protiv tog rjeenja alba nije doputena.

2. RASPRAVA
Predsjednik vijea prije zavretka pripremnog roita, nalogom odreuje o mjestu i vremenu
odravanja rasprave te koji e svjedoci i vjetaci biti pozvani na raspravu. Ako pripremno
roite nije odrano predsjednik vijea odredit e raspravu najkasnije u roku od dva mjeseca
od zaprimanja potvrene optunice.
PREDSJEDNIK VIJEA rukovodi raspravom, koja je javna. Tijekom rasprave vodi se
zapisnik u kojem se upisuju podaci i opisuju pojedine izvedene procesne radnje.
Na raspravu se poziva :
-tuitelj i oteenik
43

www.nasciturus.com
- njihovi zakonski zastupnici i opunomonici
- optuenik i njegov branitelj
- tuma po potrebi
- svjedoke i vjetake koje su predloili pozivaju stranke
Poziv optueniku mora se dostaviti tako da se izmeu dostave poziva i dana rasprave ostane
dovoljno vremena za PRIPREMU OBRANE, a najmanje 8 dana.
Dunost je predsjednika vijea da se skrbi za svestrano raspravljanje o predmetu i otklanjanje
svega to odugovlai postupak, a ne slui razjanjenju spornih injenica. Takoer je i dunost
predsjednika vijea da brine o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda.
- otvara zasjedanje, objavljuje sastav vijea i predmet rasprave, utvruje jesu li dole
pozvane osobe, ako nisu - povjerava jesi li pozivi dostavljeni i jesu li izostanka
opravdali.
*izostanak pojedinih sudionika u postupku ima razliite pravne uinke, ovisno o
tome tko je izostao:
- Ako na raspravu, koja je odreena na temelju optunice dravnog odvjetnika, ne doe
dravni odvjetnik ili osoba koja ga zamjenjuje, rasprava e se odgoditi.
- Ako na raspravu ne doe oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj, iako su uredno
pozvani, a ni njihov opunomoenik, vijee e rjeenjem obustaviti postupak.
- Ako je optuenik uredno pozvan, a ne doe na raspravu niti svoj izostanak opravda,
predsjednik vijea e naloiti da se prisilno dovede. Ako se dovoenje ne bi moglo odmah
obaviti, predsjednik vijea e odluiti da se rasprava odgodi i naloiti da se optuenik na
iduu raspravu prisilno dovede.
- Ako na raspravu ne doe branitelj koji je uredno pozvan, a ne izvijesti sud o razlogu
sprijeenosti, ili ako branitelj bez odobrenja napusti raspravu, sud ga moe kazniti
novanom kaznom do 50.000,00 kn i odrediti da trokovi odgode padaju na teret
branitelja, te o izricanju novane kazne obavijestiti Hrvatsku odvjetniku komoru.
-

Ako se optuenik sam stavio u poloaj ili stanje uslijed kojeg nije mogao sudjelovati
na raspravi, odrat e se rasprava u njegovoj odsutnosti.
Optueniku se moe suditi u odsutnosti samo ako postoje osobito vani razlozi da mu se
sudi: a) nije mogue suenje u drugoj dravi,
b) nije mogue izruenje
c) optuenik je u bijegu
nakon ispitivanja tko je raspravi pristupio, predsjednik vijea utvruje ISTOVJETNOST
OPTUNICE, nakon ega e uputiti svjedoke i vjetake da priekaju dok ne budu
pozvani.
Rasprava zapoinje itanjem optunice.
Ako je oteenik prisutan, a jo nije stavio imovinskopravni zahtjev, upozorit e ga
predsjednik vijea da moe staviti prijedlog za ostvarivanje tog zahtjeva u kaznenom
postupku.
- Nakon toga, predsjednik vijea upitat e optuenika je li razumio optubu i pouit ga o
pravima koje ima. Tek tada e se optuenik ispitati, ali iskljuivo o miljenju koje ima
u povodu svake toke optube.
2 mogue situacije :

44

www.nasciturus.com
A) Optuenika koji se oitovao da se u odnosu na sve toke optube smatra krivim,
predsjednik vijea uputit e da moe odmah iskazivati o svim okolnostima koje ga
terete i iznijeti sve injenice koje mu idu u korist te se prelazi na ispitivanje
optuenika.
Ova izjava optuenika ne oslobaa sud dunosti da izvodi i druge dokaze. Ako je
optuenikovo priznanje na raspravi potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima, sud e u
dokaznom postupku izvesti samo one dokaze koji se odnose na odluku o kazni i drugoj
sankciji.
B) Optuenik izjavjuje da se u odnosu na sve ili pojedine toke optube ne smatra krivim,
ispitat e se na zavretku dokaznog postupka, osim ako on drugaije ne zahtijeva.
Dokazni postupak obuhvaa sve pravno relevantne injenice.
3. DOKAZNI POSTUPAK
Dokazivanje obuhvaa sve injenice za koje sud i stranke smatraju da su vane za
pravilno presuenje. Stranke imaju pravo pozivati svjedoke i vjetake te izvoditi dokaze.
Vijee moe odluiti da se izvedu dokazi koji nisu predloeni ili od kojih je predlagatelj
odustao samo ako smatra da ti dokazi upuuju na postojanje razloga iskljuenja
protupravnosti ili krivnje ili na injenicu o kojoj ovisi odluka o kaznenopravnim
sankcijama.
Dokazi se na raspravi izvode sljedeim redom:
1)
2)
3)
4)
5)
6)

dokazi optube,
dokazi obrane,
dokazi optube kojima se pobijaju navodi obrane,
dokazi obrane kao odgovor na pobijanje,
dokazi suda,
dokazi o injenicama odlunim za izricanje kaznenopravne sankcije

Svjedoka i vjetaka najprije ispituje stranka koja ga je predloila (glavno ispitivanje), zatim
protivna stranka (unakrsno ispitivanje) nakon ega svjedoka i vjetaka moe ponovno ispitati
stranka koja ga je pozvala (dodatno ispitivanje).
Predsjednik vijea e odbiti izvoenje dokaza:
1) za koje su stranke znale do potvrivanja optunice ili okonanja pripremnog roita, ali ih
bez opravdanog razloga nisu predloile
2) ako je nezakonit ili se odnosi na injenicu koja se po zakonu ne moe dokazivati (
nedoputeni prijedlog ),
3) ako injenica koju bi izvoenjem dokaza trebalo utvrditi nije vana za odluivanje, (
nevani prijedlog ),
4) ako postoje razlozi za sumnju da se dokazom neka vana injenica uope ne bi mogla
utvrditi ili bi se to moglo uiniti sa velikim potekoama, ( neprikladni prijedlog ),
5) ako je predloeno izvoenje dokaza oigledno usmjereno na znatno odugovlaenje
postupka ( prijedlog koji odugovlai postupak ).
45

www.nasciturus.com

Nakon provedenog dokazivanja predsjednik vijea e upitati stranke imaju li kakve prijedloge
za dopunu dokaznog postupka ( a zatim e ispitati optuenika koji je izjavio da se ne osjea
krivim ).Optuenik se moe u tijeku rasprave dogovarati sa svojim braniteljem, ali o tome
kako e odgovarati na postavljeno pitanje ne moe se savjetovati ni sa svojim braniteljem ni s
kim drugim. Po zavrenom ispitivanju predsjednik vijee e objaviti da je dokazni postupak
zavren.
Izmjena i proirenje optube
Ako se u dokaznom postupku utvrdi injenino stanje koje zahtjeva izmjenu ili proirenje
optube, tuitelj moe do zavretka dokaznog postupka usmeno izmijeniti optunicu.
Radi izmjene optunice ili pripreme obrane starnke mogu zatraiti PREKID RASPRAVE.
nakon dokaznog postupka slijedi ZAVRNI GOVOR STRANAKA
njaprije govori tuitelj, pa oteenik, branitelj i optuenik
U govorima e stranke iznijeti svoju ocjenu izvedenih dokaza i zakljuke koji iz toga
proizlaze, o pravnoj kvalifikaciji djela i eventualnoj kaznenopravnoj sankciji koju bi
prema njihovom miljenju , trebalo izvesti
po zavretku govora stranaka predsjednik vijea e objaviti da je rasprava zavrena.

REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI

ALBA PROTIV PRESUDE PRVOSTUPANJSKOG SUDA
Pravo na podnoenje presude
Protiv prvostupanjske presude ovlatene osobe mogu podnijeti albu u roku od 15 dana od
dana dostave prijepisa presude.
U sloenim predmetima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest
godina ili dugotrajni zatvor, stranke i branitelj mogu odmah nakon objave presude zatraiti
produljenje roka za albu, o emu e predsjednik vijea odluiti rjeenjem.
Pravodobno podnesena alba ovlatene osobe odgaa izvrenje presude.
TKO PODNOSI ALBU:
albu mogu podnijeti stranke, branitelj i oteenik.
46

www.nasciturus.com
U korist optuenika albu mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug, roak u
uspravnoj liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj. albeni
rok i u tom sluaju tee od dana kad je optueniku, odnosno njegovu branitelju dostavljen
prijepis presude.
Dravni odvjetnik moe podnijeti albu i na tetu i u korist optuenika.
Oteenik moe pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim trokovima kaznenog
postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je dravni odvjetnik preuzeo progon
od oteenika kao tuitelja, oteenik moe podnijeti albu zbog svih osnova zbog kojih se
presuda moe pobijati.albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je
oduzeta imovinska korist pribavljena kaznenim djelom.
albu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ne moe podnijeti optuenik
koji se u odnosu na sve toke optube izjasnio da se smatra krivim, osim ako je optuenik za
dokaze o iskljuenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donoenja presude ili se radi o
injenicama odlunim za izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije.
albu zbog nepotpuno utvrenog injeninog stanja u odnosu na odreenu injenicu ne moe
podnijeti niti stranka koja nije osporavala tu injenicu.
Optuenik se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena.
Optuenik se i prije toga moe odrei prava na albu ako su se tuitelj i oteenik, kad imaju
pravo podnijeti albu zbog svih osnova odrekli prava na albu, osim ako bi optuenik po
presudi imao izdravati kaznu oduzimanja slobode. Do donoenja drugostupanjske odluke
optuenik moe odustati od ve podnesene albe. Tuitelj i oteenik mogu se odrei prava na
albu od objave presude pa do proteka roka za podnoenje albe, a mogu do donoenja odluke
drugostupanjskog suda odustati od ve podnesene albe.Odricanje i odustajanje od albe ne
mogu se opozvati.
SADRAJ ALBE: 1) oznaku presude protiv koje se podnosi, 2) osnove za pobijanje
presude, 3) obrazloenje albe, 4) prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomino
ukine ili preinai, 5) potpis osobe koja podnosi albu.
U albi se ne mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, osim ako je alitelj za njih saznao
nakon zakljuenja rasprave. Pozivajui se na nove injenice, alitelj je duan navesti dokaze
kojima bi se te injenice imale dokazati, a pozivajui se na nove dokaze, duan je navesti
injenice koje tim dokazima eli dokazati.
ALBENE OSNOVE:
1) bitne povrede odredaba kaznenog postupka,
2) povrede kaznenog zakona,
3) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
4) odluke o kaznenim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima kaznenog
postupka, imovinskopravnim zahtjevima te zbog odluke o objavi presude u sredstvima javnog
priopavanja.
47

www.nasciturus.com
Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako:
1) je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac ili sudac
porotnik koji nije sudjelovao na raspravi ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja,
2) je na raspravi sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se morao izuzeti,
3) je rasprava odrana bez osobe ija je prisutnost na raspravi po zakonu obvezna ili ako je
optueniku, branitelju, oteeniku kao tuitelju ili privatnom tuitelju, protivno njegovu
zahtjevu, uskraeno da se na raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek
rasprave,
4) je protivno zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s rasprave,
5) je sud povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optuba ovlatenog
tuitelja ili prijedlog oteenika, odnosno odobrenje nadlenog tijela,
6) je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je
sud nepravilno odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti,
7) sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube,
8) je na raspravi optuenik koji se na ispitivanju o osnovanosti optube oitovao da se u
odnosu na sve ili pojedine toke optube ne smatra krivim,
9) je optuba prekoraena,
10) se presuda ne moe ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturjena sama sebi ili
razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o
odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturjeni, ili ako o
odlunim injenicama postoji znatna proturjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima
presude o sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili
zapisnika.
Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako se presuda temelji na nezakonitom
dokazu. Postoji i ako sud pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donoenju
presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona ili je na
raspravi povrijedio pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.

Povreda kaznenog zakona postoji ako je kazneni zakon :

1) je li djelo za koje se optuenik progoni kazneno djelo,
2) ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju,

48

www.nasciturus.com
3) ima li okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, a osobito je li nastupila zastara kaznenog
progona ili je progon iskljuen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravomono
presuena,
4) je li glede kaznenog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe
primijeniti,
5) je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno odlukom o sigurnosnoj
mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraena ovlast koju sud ima po zakonu,
6) jesu li povrijeene odredbe o uraunavanju pritvora, istranog zatvora i izdrane kazne.
.
Pogreno utvreno injenino stanje postoji ako je sud kakvu odlunu injenicu pogreno
utvrdio, odnosno kad sadraj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili tehnikih snimki
ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrenja odlune injenice.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji ako sud kakvu odlunu injenicu nije
utvrdio.

Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni kad tom
odlukom nije prekoraena zakonska ovlast ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na
okolnosti koje utjeu na to da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je sud primijenio ili
nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o osloboenju od kazne, o uvjetnoj osudi ili
sudskoj opomeni iako su za to postojali zakonski uvjeti. Odluka o sigurnosnoj mjeri ili o
oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona ali je sud
nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao sigurnosnu mjeru, odnosno oduzimanje imovinske
koristi iako su za to postojali zakonski uvjeti. Zbog istih razloga moe se pobijati odluka o
trokovima kaznenog postupka. Odluka o imovinskopravnom zahtjevu te odluka o objavi
presude u sredstvima javnog priopavanja moe se pobijati kad je sud o tim pitanjima donio
odluku suprotno zakonskim propisima.
POSTUPAK PO ALBI:
alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka
za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora. Nepravodobnu i nedoputenu
albu odbacit e rjeenjem predsjednik vijea prvostupanjskog suda.
Primjerak albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja moe podnijeti odgovor
na albu. albu e sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu koji e
razmotriti odgovor na albu zaprimljen do sjednice vijea.
Kad spisi povodom albe stignu drugostupanjskom sudu, tajnik suda dostavit e spise
nadlenomu dravnom odvjetniku, ako se radi o kaznenom djelu za koje se progoni na zahtjev
dravnog odvjetnika. Dravni odvjetnik je duan razgledati i bez odgode vratiti spis sudu pri
emu se moe oitovati o osnovanosti albe. Spis e se dostaviti sucu izvjestitelju.
Predsjednik vijea ne moe biti izvjestitelj.
49

www.nasciturus.com
Kad dravni odvjetnik vrati spis, predsjednik vijea e odrediti sjednicu vijea o emu se
obavjetava dravni odvjetnik. Sudac izvjestitelj moe prema potrebi od prvostupanjskog suda
pribaviti izvjee o povredama odredaba kaznenog postupka, a moe preko tog suda ili suca
istrage suda na ijem se podruju radnja ima obaviti ili na drugi nain provjeriti navode albe
u svezi s novim dokazima i novim injenicama ili od drugih tijela ili pravnih osoba pribaviti
potrebna izvjea ili spise.
Drugostupanjski sud donosi odluku u sjednici vijea.
O sjednici vijea izvijestit e se optuenik i njegov branitelj, oteenik kao tuitelj ili privatni
tuitelj koji je u roku predvienom za albu ili u odgovoru na albu zahtijevao da bude
izvijeten o sjednici. Predsjednik vijea ili vijee moe odluiti da se o sjednici vijea
izvijeste stranke i kad nisu to zahtijevale ili da se o sjednici izvijesti i stranka koja to nije
zahtijevala, ako bi njihova prisutnost bila korisna za razjanjenje stvari.
Ako je optuenik u istranom zatvoru ili na izdravanju kazne i ima branitelja, osigurat e se
prisutnost optuenika samo ako predsjednik vijea ili vijee smatraju da je to svrhovito.
Sjednica vijea poinje izvjeem suca izvjestitelja o stanju stvari. Stranka koja je prisutna
sjednici izloit e u vremenu koje za to odredi predsjednik vijea najvanije dijelove albe
odnosno odgovora na albu. Vijee moe od stranaka koje su prisutne na sjednici zatraiti
potrebna objanjenja u svezi sa albenim navodima, a stranke mogu predloiti da se radi
dopune izvjea proitaju pojedini spisi.
Sjednica se moe odrati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izvijetene, ako
optuenik nije izvijestio sud o promjeni boravita ili stana, moe se odrati sjednica vijea
iako on o sjednici nije bio izvijeten.
Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima prvostupanjskog i drugostupanjskog suda.
e) Granice ispitivanja prvostupanjske presude
Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom i iz osnova iz
kojih se pobija . Po slubenoj dunosti drugostupanjski sud mora uvijek ispitati:
postoji li povreda odredaba kaznenog postupka i je li rasprava protivno odredbama ovog
Zakona odrana u odsutnosti optuenika i njegova branitelja,
je li na tetu optuenika povrijeen kazneni zakon.
U povodu albe tuitelja moe se prvostupanjska presuda ukinuti ili preinaiti i u korist
optuenika. alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede
kaznenog zakona podnesena u korist optuenika sadri u sebi i albu zbog odluke o kaznenoj
sankciji i oduzimanju imovinske koristi.
Ako drugostupanjski sud u povodu bilo ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio
odluku u korist optuenika od koristi i za kojeg od suoptuenika koji nije podnio albu ili je
nije podnio u tom smislu, postupit e po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji.
f) Odluke drugostupanjskog suda o albi
50

www.nasciturus.com
Drugostupanjski sud moe odbaciti albu kao nepravovremenu ili nedoputenu, ili odbiti
albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili ukinuti tu presudu i uputiti
predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku, ili preinaiti prvostupanjsku
presudu.
alba se odbacuje rjeenjem kao nepravovremena ako se utvrdi da je podnesena nakon roka
za podnoenje albe.
alba se odbacuje rjeenjem kao nedoputena ako se utvrdi da je albu podnijela osoba koja
nije ovlatena na podnoenje albe ili osoba koja se odrekla albe ili odustala od albe ili ako
alba po zakonu nije doputena.
.
Drugostupanjski sud e, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, rjeenjem ukinuti
prvostupanjsku presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku
ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba kaznenog postupka.
Drugostupanjski sud moe naloiti da se nova rasprava pred prvostupanjskim sudom odri
pred potpuno izmijenjenim vijeem.
Drugostupanjski sud moe i samo djelomino ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini
dijelovi presude mogu izdvojiti bez tete za pravilno suenje.
Ako se optuenik nalazi u istranom zatvoru, drugostupanjski sud ispitat e postoje li jo
razlozi za istrani zatvor i donijeti rjeenje o produljenju ili ukidanju istranog zatvora te ga
odmah dostaviti prvostupanjskom sudu. Protiv tog rjeenja nije doputena alba.
Ako drugostupanjski sud pri razmatranju albe ustanovi da je za suenje u prvom stupnju
stvarno nadlean, ukinut e prvostupanjsku presudu, predmet uputiti nadlenom vijeu i o
tome izvijestiti prvostupanjski sud.
Drugostupanjski sud e, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, presudom preinaiti
prvostupanjsku presudu ako utvrdi da su odlune injenice u prvostupanjskoj presudi pravilno
utvrene i da se s obzirom na utvreno injenino stanje po pravilnoj primjeni zakona ima
donijeti drukija presuda. Ako su se zbog preinaenja prvostupanjske presude stekli uvjeti da
se odredi, odnosno ukine istrani zatvor, drugostupanjski sud e o tome donijeti posebno
rjeenje, protiv kojeg nije doputena alba, osim ako drukije nije propisano ovim Zakonom.
U obrazloenju presude, odnosno rjeenja, drugostupanjski sud treba ocijeniti albene razloge
i iznijeti povrede zakona koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti. Kad se prvostupanjska
presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, u obrazloenju treba navesti
koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje.
Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog
stanja, duan je navesti u emu su nedostaci u utvrivanju injeninog stanja, posebno u
odluivanju o prijedlozima stranaka da se pribave i izvedu pojedini dokazi, odnosno zato su
novi dokazi i injenice vani za donoenje pravilne odluke.

51

www.nasciturus.com
Drugostupanjski sud vratit e sve spise prvostupanjskom sudu s dovoljnim brojem ovjerenih
prijepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama. Ako je
optuenik u istranom zatvoru, drugostupanjski sud duan je svoju odluku sa spisima dostaviti
prvostupanjskom sudu najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kad je primio spise od tog
suda.
Prvostupanjski sud kojem je predmet upuen na suenje uzet e za osnovu prijanju
optunicu. Ako je prvostupanjska presuda djelomino ukinuta, taj e sud za osnovu uzeti
samo onaj dio optube koji se odnosi na ukinuti dio presude.
Na novoj raspravi stranke mogu isticati nove injenice i iznositi nove dokaze.
Prvostupanjski sud duan je izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na
koja je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci.
Pri izricanju nove presude prvostupanjski sud vezan je zabranom iz lanka 13. ovog Zakona.

2. alba protiv presuda drugostupanjskog suda

Protiv drugostupanjske presude doputena je alba treestupanjskom sudu samo ako je:
1) drugostupanjski sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio prvostupanjsku
presudu kojom je izreena takva kazna;
2) drugostupanjski sud preinaio prvostupanjsku presudu kojom je optuenik osloboen
optube i izrekao presudu kojom se optuenik proglaava krivim.
O albi protiv drugostupanjske presude rjeava treestupanjski sud u sjednici vijea prema
odredbama koje su propisane za drugostupanjski postupak.

ALBA PROTIV RJEENJA

Protiv rjeenja dravnog odvjetnika, suca istrage i drugih rjeenja prvostupanjskog suda,
stranke i osobe ija su prava povrijeena mogu podnijeti albu uvijek kad u ovom Zakonu nije
propisano da alba nije doputena. Protiv rjeenja vijea donesenog prije i u tijeku istrage, te u
postupku ispitivanja optunice, nije doputena alba, ako ovim Zakonom nije drukije
propisano. Rjeenja koja se donose radi pripremanja rasprave i presude mogu se pobijati samo
u albi na presudu.
Protiv rjeenja Vrhovnog suda alba nije doputena. alba se podnosi tijelu koje je donijelo
rjeenje. alba protiv rjeenja podnosi se u roku od tri dana od dana dostave rjeenja.
Podnoenjem albe protiv rjeenja odgaa se izvrenje rjeenja protiv kojeg je podnesena
alba.
O albi protiv rjeenja odluuje sud u sjednici vijea. O albi protiv rjeenja suca istrage ili
suca pojedinca odluuje vijee istog suda, ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
Rjeavajui o albi, sud moe rjeenjem:
1) odbaciti albu kao nepravovremenu ili kao nedoputenu,
52

www.nasciturus.com
2) odbiti albu kao neosnovanu ili
3) prihvatiti albu ili povodom albe rjeenjem preinaiti ili ukinuti i prema potrebi predmet
uputiti na ponovno odluivanje.
(4) Ispitujui albu, sud e po slubenoj dunosti paziti je li rjeenje donijelo ovlateno tijelo i
je li povrijeen kazneni zakon na tetu okrivljenika.

IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Izvanrednim pravnim lijekovima se pobija ve pravomona sudska odluka, za razliku od albe
na presudu ili rjeenje koja se ulau protiv nepravomonih odluka. Svrha pravomonosti je
postizanje pravne sigurnosti, a mogunost pobijanja pravomone presude tu sigurnost
smanjunje ( iz tog je razloga, mogunost koritenja izvanrednih pravnih lijekova zakonom
znatno ograniena i uglavnom je povezana uz situacije kod kojih je sudska odluka dosta
neprihvatljiva - bilo zbog pogreno utvrenog stanja ili zbog nekih pogreaka u primjeni
prava.
Nae kazneno procesno pravo predvua ove izvanredne pravne lijekove:
Zahtjev za obnovu postupka, zahtjev za zatitu zakonitosti, te zahtjev za izvanredno
preispitivanje pravomone presude.

ZAHTJEV ZA OBNOVU KAZNENOG POSTUPKA

Obnova kaznenog postupka jest vraanje ve pravomono okonanog postupka u neku
raniju fazu, te ponovno voenje postupka od te faze nadalje. Treba razlikovati 2 vrste
obnove postupka: nepravu i pravu obnovu.
Neprava obnova kaznenog postupka postoji u sluaju kada se obnova vri i bez donoenja
posebne sudske odluke kojom se obnavljanje doputa, presuda se moe prinaiti i bez obnove
kaznenog postupka.
Do neprave e obnove kaznenog postupka doi:
1) ako je dolo do pogreke prilikom odreivanja jedinstvene kazne
- ako je u dvjema presudama ili u vie presuda protiv istog osuenika izreeno vie kazni, a
nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za KD u stjecaju,
- ako je pri izricanju jedinstvene kazne primjenom odredaba o stjecaju uzeta kao utvrena i
kazna koja je ve obuhvaena u kazni izreenoj prema odredbama o stjecaju u kakvoj
prijanjoj presudi,
- ako se pravomona presuda kojom je za vie KD izreena jedinstvena kazna ne bi mogla u
jednom dijelu izvriti zbog amnestije, pomilovanja ili iz drugih razloga.
2) ako postupak nije bio pokrenut ili je bio okonan u ovim sluajevima:
53

www.nasciturus.com

-ako je optuba odbaena ili postupak pravomono obustavljen jer nije bilo zahtjeva
ovlatenog tuitelja , ili potrebnog odobrenja ili prijedloga za progon, sud e na zahtjev
ovlatenog tuitelja dopustiti obnovu im prestanu razlozi zbog kojih su donesene te odluke
- kazneni postupak pravomono obustavljen DO POETKA RASPRAVE moe se obnoviti
kad je DO odustao od progona, a oteenik progon nije preuzeo, ako se dokae da je do
odustanka dolo zbog KD zlouporabe slubenog poloaja DO ili zbog kaznenog dijela prisile
prema pravosudnom dunosniku.
a) novu presudu donosi prvostupanjski sud na sjednici vijea na prijedlog DO ili po zahtjevu
osuenika
b) sud e postupak zapoet i nastavit
Prava obnova kaznenog postupka podrazumijeva da je u povodu zahtjeva ovlatenih osoba
sud donio posebno rjeenje kojim je dopustio obnovu kaznenog postupka, te odluio da se
predmet varti u fazu istrage ili rasprave. ( IZNIMKA: kod kaznenog postupka u kojem je
osuenik osuen u odsutnosti, a nastupio je mogunost da se ponovno sudi u njegovoj
prisutnosti, ako osuenik ili branitelj podnesu zahtjev za obnovu postupka u roku od 1 godine
od kad je osuenik saznao za presudu kojom je szeno u odsutnosti, postupak se MORA
obnoviti kako bi se sudio u njegovoj nazonosti, to znai da sud nee donositi rjeenje kojim
obnovu doputa.
UVJETI I PRETPOSTAVKE:
Kazneni postupak zavren pravomonom presudom moe se obnoviti u korist osuenika:
ako se dokae da je presuda utemeljena na lanoj ispravi ili na lanom iskazu
svjedoka, vjetaka ili tumaa,
ako se dokae da je do presude dolo zbog KD DO, suca, suca porotnika ili osobe koja
je obavljala dokazne radnje5
ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji su prikladni da prouzroe
OSLOBOENJE OSOBE ili BLAU KAZNU
ako je osoba za isto KD vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno zbog istog KD
koje je mogla poiniti samo jedna osoba ili neke od njih,
ako se u sluaju osude za produljeno KD izvedu nove injenice i novi dokazi koji
pokazuju da osuenik nije uinio radnju koja je obuhvaena KD iz osude, a postojanje
tih injenica moglo bi bitno utjecati na odmjeravanje kazne.

Na tetu osuenika se postupak moe obnoviti samo iznimno, i to samo u sluaju ako je
dovren pravomonom odbijajuom presudom.
Tako se npr. navodi da se postupak moe obnoviti:
ako je do presude kojom se optuba odbija dolo zbog stvarne nenadlenosti suda, a
ovlateni tuitelj pokrene postupak pred nadlenim sudom i istodobno zatrai obnovu
postupka,
ako je postupak voen bez ovlatenog tuitelja i zbog toga donesena presuda kojom se
optuba odbija, a ovlateni tuitelj zatrai obnovu postupka,
5

Kod sluajeva pod 1. i 2. mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe proglaene krivim
za dotina kaznena djela (formalna dokazna teorija). Ako se postupak protiv tih osoba ne moe provesti zbog
toga to su umrle ili to postoje okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, te se injenice mogu utvrditi i drugim
dokazima.

54

www.nasciturus.com
ako je presuda donesena jer je tuitelj od poetka do zavretka glavne rasprave
odustao od optube, a dokae da je do odustanka dolo zbog kaznenog djela
zlouporabe slubenog poloaja dravnog odvjetnika ili zbog KD prisile prema
pravosudnom dunosniku
ako nije bilo potrebnog prijedloga ili odobrenja za voenje postupka pa je zbog toga
dolo do odbijajue presude, a prijedlog ili odobrenje naknadno budu dani,
U ovom sluaju obnova postupka nije doputena ako je proteklo vie od mjesec dana od kada
je tuitelj saznao za okolnosti na kojima moe utemeljiti svoj zahtjev za obnovu postupka.
Mogunost zahtijevanja obnove u korist osuenika nije uope vremenski ograniena.

NADLENOST:
O zahtjevu za obnovu kaznenog postupka odluuje vijee suda koji je u prijanjem postupku
sudio u 1.. Pri rjeavanju o zahtjevu u vijeu nee sudjelovati sudac koji je sudjelovao u
donoenju presude u prijanjem postupku.
U zahtijevu se mora navesti:
po kojoj se zakonskoj osnovi trai obnova
kojom se DOKAZIMA pokrepljuju injenice na kojima se zahtjev temelji
- ako zahtjev ne sadri te podatke sud e pozvati podnositelja da u odreenom roku
zahtjev dopuni
- ako sud zahtjev ne odbaci, dostavit e prijepis zahtjeva protivnoj stranci, koja ima
pravo u roku od 8 dana odg na zahtjev
- nakon toga e predsjedik vijea sam ili preko suca istrage izvidjeti injenice i pribaviti
dokaze na koje se poziva u zahtjevu i odg na zahtjev(temeljem toga e odluiti o
zahtjevu)
1) Prihvatiti zahtjev i dopustiti obnovu kaznenog postupka
-potom e odluiti da se odmah odredi nova rasprava ili da se postupak vrati u
postupak optuivanja
2) Odbiti zahtjev ako novi dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove kaznenog
postupka
3) Ako se novi postupak obusavi do poetka rasprave, sud e rjeenje o obustavi
postupka ukinuti i prijanju presudu.
za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova kaznenog
postupka vrijede iste odredbe kao i za prvi postupak osim odredaba o zastari

1.1. ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI

Zahtjev za zatitu zakonitosti jest izvanredni pravni lijek kojemu je cilj otkloniti
povrede zakona poinjene pravomonom odlukom ili tijekom postupka koji joj je
prethodio.
ovdje se pobija nain primjene pravnih propisa
55

www.nasciturus.com
-

zaokonom je odreeno da se zahtjev moe podignuti protiv sudske odluke donesene u

postupku na nain koji predstavlja krenje temeljnih prava i sloboda zajamenih
ustavom, meunarodnim pravom ili zakonom.
- Ovlatena osoba za podizanje zahtjeva je iskljuivo DO RH,
Vrhovni sud RH moe rijeiti da se izvrenje pravomone presude prekine ili odgodi do
odluke o zahtjevu. Prije nego to predmet bude iznesen na odluivanje, sudac izvjestitelj moe
prema potrebi pribaviti obavijesti o istaknutim povredama zakona. Pri odluivanju o zahtjevu
sud e se ograniiti samo na ispitivanje povreda zakona na koje se poziva DO RH.
Vrhovni sud moe donijeti:
1) presudom odbiti zahtjev kao neosnovan, ako utvrdi da ne postoji povreda zakona koje
istie GDO;
2) preinaiti pravomonu odluku 1
3) presudom utvrdit da postoji povreda zakona, i pritom, ako je zahtjev podignut na tetu
osuenika, uope ne dirajui u pravomonu odluku;
4) rjeenje kojim ODBACUJE ZAHTJEV ako GDO odustane od zahtjeva do odluke
Vrhovnog suda
5)presuda kojom utvruje da je zahtjev za zatitu zakonitosti osnovan, te e presudu
a) djelomino ili u cjelosti ukinuti pravomonom odlukom
b) predmet vratiti na ponovno suenje ili odluivati 1 (stupanjski) ili viem sudu
Presuda vrhovnog suda moe biti:
- Konstitutivna mjenja pravnu situaciju stvorenu pravomono pobijanom dolukom
(ova se odluka ukida ili preinauje)
- Deklarativna njome se deklaratorne ( proglaene) postojanje povrede (ova
deklarativnost znai da se povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti nemoe pogorati
pravna situacija osuenika pa ak ni onda kad je zahtjev podignut na njegovu tetu
- Ako se u povodu odluke vrhovnog suda ponovno sudi, sud je duan izvesti sve one
postupovne radnje i raspraviti sva pitanja na koja ga je upozorio vrhovni sud
- Prilikom ponovnog voenja postupka, stranke mogu isticati nove injenice i podnositi
nove dokaze ( beneficium novorum)
- Sud je vezan zabranom reformatio in peius

ZAHTJEV ZA IZVANREDNO PREISPITIVANJE PRESUDE

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude izvanredni je pravni lijek predvien
u korist osuenika kojemu je izreena zatvorska kazna, kazna maloljetnikog zatvora ili mu je
odreen prisilni smjetaj, radi pobijanja pravne presude. Zahtjev za zatitu zakonistosti
omoguuje DO da pobija pravnu osnovu odluke pa je takvu mogunost, dakle pobijanja
presude zbog povrede zakona trebalo predvidjeti i u korist osuenika. Zato je predvien ovaj
sustav.
Uvjeti za ulaganje zahtjeva za preispitivanje kumulativno su odreeni. To su:
1) pridravanje roka od mjesec dana od primitka pravomone presude;
2) prethodno koritenje redovnog pravnog lijeka
3) da pravomonu presudu nije izrekao Vrhovni sud RH.
Uvjeti moraju postojati da bi smo se pravnim lijekom uope mogli koristiti no uspjeti sa
pravnim lijekom moemo samo ako uz uvjete postoje i osnove.
*OSNOVE ZA ULAGANJE ZAHTJEVA ZA PREISPITIVANJE SU:
56

www.nasciturus.com
1) povrede kaznenog zakona na tetu osuenika
2) povreda odredaba kaznenog postupka na tetu osuenika :
- nepropisan sustav suda ili sudjelovanje suca koji se morao izuzeti
- nepostojanje optube ovlatenog tuitelja, prijedloga oteenika ili odobrenje nadlenog
tijela
- ako je optuba prekoraena
- ako je povrijeena zabrana reforamtio in peius
3) povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi ili zbog povreda odredaba kaznenog
postupka u albenom postupku ako je ta povreda mogla utjecati na presudu
- zahtjev moe podnjeti iskljuivo okrivljenik ili branitelj, prvostupanjskom sudu
On e taj zahtjev rjeenjem odbaciti ako je nedoputen ili nepravodoban
- ako ga ne odbaci, odluuje Vrhovni sud RH
- ovaj izvanredni pravni lijek predstavlja ogranienu mogunost ulaganja albe protiv
drugostupanjske presude u korist okrivljenika. Upotreba ovog pravnog lijeka odreena
je rokom, a osnove za koritenje predstavljaju suene albene razloge.

POSTUPAK PRED OPINSKIM SUDOM I POSEBNI POSTUPCI

ope napomene
Odredbe o postupanju pred opinskim sudom obuhvaaju:
sumarni postupak,
postupak za izdavanje kaznenog naloga;
postupak za izricanje sudske opomene.
Posebni su postupci:
postupak prema osobama s duevnim smetnjama;
postupak za oduzimanje imovinske koristi
postupak za opoziv uvjetne osude;
postupak za donoenje odluke o rehabilitaciji (brisanju osude);
postupak za naknadu tete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuenih ili neutemeljeno
uhienih osoba;
postupak za izdavanje tjeralice i objave.
1.2. SUMARNI POSTUPAK
Skraeni postupak je kazneni postupak koji se vodi pred opinskim sudom za KD za
koja je kao glavna kazna propisana novana kazna ili zatvor do 10 godina. Postupak se
pokree temeljem privatne tube ili optunice DO odnosno oteenika kao tuitelja. Ako ne
postoje razlozi za odbacivanje privatne tube ili optunice, sudac je dostavlja okrivljeniku,
zajedno sa poukom o pravu na odgovor.
- okrivljenik ima pravo podnijeti pisani odgovor na optunicu u roku od 8 dana od
primitka optunice, optunica sa spisom istrage i odgovorom ako je podnesen, sudac
bez odgode dostavlja optunom vijeu. Ako se optunica odnosi na KD za koje je
propisana novana kazna ili kazna zatvora do 8 god, optuno vijee ispituje optunicu,

57

www.nasciturus.com
ako ocijeni da je ona osnoivana, donosi rijeenje kojim potvruje rjeenje i sastavlja
raspravni spis
- Prije zakazivanja rasprave za KD za koja se progon vrsi temeljem privatne tube,
sudac pojedinac moe pozvati stranke radi prethodnog razjanjavanja stvari, ako
smatra da bi to moglo ubrzati rjeaanje
- Ako ne doe do izmirenja stranaka i povlaenja tube, sudac pojedinac moe odmah
otvoriri raspravu
ROITE RADI MIRENJA!!!
Radi mirenja sud moe koristiti mirovna vijea ako obje stranke imaju prebivalite na
podruju tih vijea.
Rasprava se u sumarnom postupku , pod zakonskim uvjetima, moe odrati i bez
nazonosti stranaka.
Ako se sam stavi u stanje uslijed kojeg nemoe pristupiti raspravi
Ako je uredno pozvan, ali nije pristupio iz opravdanih razloga ili je oito da izbjegava
poziv.
Rasprava poinje objavom sadraja optunice ili privatne tube.
U sumarnom se postupku supstidiarno primjenjuju odredbe o redovitom kaznenom
postupku
alba u roku od 8 dana od dostave prijepisa presude.

POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA

Kazneni nalog je posebna sudska odluka kojom sud moe, na prijedlog DO, optueniku izrei
odreenu kaznu ili mjeru bez provoenja glavne rasprave.
UVJETI:
-Za kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a za
koja nije nadleno vijee
- kaznena prijava vjerodostojna sadraja
Ako su uvjeti ispunjeni DO moe zatraiti sljedee mjere: novanu kaznu, uvjetnu osudu ili
sudsku opomenu, oduzimanje imovinske koristi i objavljivanje kaznenog naloga, zabrabu
upravljanja motornim vozilima do 2 godine te oduzimanje predmeta.
-

ako se sa zahtjevom slau, sudac pojedinac e presudom izdati kazneni nalog

sudac pojedinac e taj prijedlog odbaciti ako:

1) postoje razlozi za obustavu postupka
2) se radi o KD za koje se takav zahtjevne moe postaviti
3) ako je DO zatraio izricanje kazne na mjere koje po zakonu nije doputeno

Protiv kaznenog naloga okrivljenik i njegov branitelj mogu u roku od 8 dana podnijeti
prigovor protiv kaznenog naloga. Prigovor ne mora biti obrazloen samo njegovo
podnoenje uvjetuje zakazivanje glavne rasprave i postupanje sukladno odredbama o
skraenom postupku.
SUDSKA OPOMENA
- kad nema odredaba kz dolazi u obzir izricanje sudska opomene, sud e je izrei presudom
58

www.nasciturus.com
- radi se o osuujuoj presudi, budui da se u njoj navodi da je optuenik kriv za KD koje je
predmet optube

POSEBNI POSTUPCI:
Postupak prema okrivljenicima s duevnim smetnjama
Postupak prema osobama koje su u vrijeme poinjenja protupravnog djela bile neubrojive
pokree se i vodi samo na zahtjev dravnog odvjetnika.
Ako je okrivljenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela bio neubrojiv, dravni odvjetnik
e u optunici postaviti zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik poinio protupravno djelo u
stanju neubrojivosti i da mu se odredi prisilan smjetaj prema odredbama Zakona o zatiti
osoba s duevnim smetnjama.
- 1. ako je zahtjev osnovan , sud e donijeti presudu kojom se utvruje da je optuenik
poinio KD i to u stanju neubrojivosti, te odrediti prisilan smjetaj u psihij.ustanovu u
trajanju od 6 mj.
- 2. ako kod okrivljenika TIJEKOM TRAJANJA POSTUPKA nastupi takva duevna
bolest da nije sposoban sudjelovati u postupku sud e rjeenjem PREKINUTI
POSTUPAK i okrivlejnika uputiti sudu nadlenom prema zakonu o zatiti osoba s
duevnim smetnjama

1.3. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI

Oduzimanje imovinske koristi obvezno je uvijek kad se donese osuujua presuda, a
kaznenim je djelom imovinska korist ostvarena. Imovinska korist postignuta izvrenjem KD
utvruje se u kaznenom postupku po slubenoj dunosti. Oduzimanje se izrie u odluci kojom
je utvreno poinjenje kazenenog djela po slubenoj dunosti.
Oduzimanje imovinske koristi sud moe izrei u odluci kojom se utvruje da je okrivljenik
poinio kazneno djelo koje je predmet optube. U izreci odluke sud e navesti koji se
predmet, odnosno novani iznos oduzima.
Sud e ak i kad okrivljenik nije proglaen krivim , ipak oduzeti one predmete koji se po
zakonu mogu oduzeti, ako to zahtjevaju probici javne sigurnosti ili zatita asti i ivota
graana.

POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE

Kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako :
- osuenik ne vrati imovinsku korist,
- ne naknadi tetu ili
- ne udovolji drugim obvezama,
a osuenik u odreenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest e
postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlatenog tuitelja ili oteenika.
- nakon prijedloga, provode se izvidi
59

www.nasciturus.com

- nakon toga e predsjednik vijea zakazati sjednicu vijea o kojoj e izvijestiti tuitelja,
osuenika i oteenika. Nedolazak stranaka i oteenika, ako su uredno obavijeteni, ne
spreava odravanje sjednice vijea.
- Ako sud utvrdi da osuenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila odreena presudom,
donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne, ili
odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuenika
osloboditi obveze.

POSTUPAK ZA IZDAVANJE TJERALICE I OBJAVE

Sud pred kojim se vodi kazneni postupak moe naloiti izdavanje tjeralice za okrivljenikom.
- nalog se dostavlja policiji na izvrenje, a izdaje se pod ovim uvjetima:
1. protiv okrivljenika se vodo kaz.post. zbog KD za koje se progon vrsi po slubenoj
dunosti
2. okrivljenik se nakazi u bijegu
3. postoji rjeenje o odreivanju pritvora ili istranog zatvora
izdavanje tjeralice nalae i upravitelj ustanove ako je osuenik pobjegao s izdravanja
zatvorske kazne, odnosno pritvora ili istarnog zatvora.
OBJAVA- trae se potrebni podaci o pojednim predmetima, koji su u svezi s KD ili te
predmete treba pronai, a osobito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti
pronaenog nepoznatog tijela.
Tjeralicu i objavu raspisuje policija nadlena prema mjestu onog dravnog tijela pred kojim se
vodi kazneni postupak, odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba.
Ministarstvo unutarnjih poslova moe raspisati i meunarodnu tjeralicu ako je vjerojatno da
se osoba nalazi u stranoj dravi.

60