Professional Documents
Culture Documents
Filozofija Racionalizma
Filozofija Racionalizma
RACIONALIZMA
Dekart, Spinoza i Lajbnic
DEKART. metodologija
b) DEDUKCIJA:
nuno zakljuivanje
sama inteligencija
Primenom:
radikalne sumnje (u sve postojee) i
pravila metode
DUH:
pamenje
odricanje
shvatanje
potvrivanje
ljubav
oseanje
mrnja i sl.
4
c) ta se injenica intuitivno sagledava kao akt vlastite svesti, dakle oveka samog
d) koji, prema tome, postoji
Na taj nain:
I sam predmet saznanja postaje apsolut, jer se i tela i sve konane stvari mogu
jasno i razgovetno predstaviti
DEKART. metafizika
Iz nunosti samog kretanja dekartovske misli sledi da:
odvajaju se:
saznanje od sveta
subjekt od objekta
DEKART. bog
1. Supstancija je ono to postoji samodovoljno
2. Atribut je osnovno, opte svojstvo supstancije
3. Modusi (stanja) su stala svojstva datog atributa, a samim tim i supstancije
a ovek nije
Bog:
jer nam je usadio prirodno svetlo uma (lumen naturale) kojim se intuitivno osvedoujemo u
Ako mi, ipak, imamo i lane ideje, onda to proizilazi iz nae nesavrenosti
9
10
SPINOZA. metafizika
1. Supstancija:
2. Atributi:
predstavljaju neposrednu bit supstancije, ali ipak nisu identini sa njom
beskonani su
sutina i egzistencija se podudaraju
sadravaju u sebi beskonano mnotvo modusa
3. Modusi:
jesu stanja supstancije
izraavaju supstanciju samo posredno preko atributa
konane, ograniene, pojedinane stvari (pojave)
sutina modusa nije u njima samima, ve je njihova egzistencija odreena drugim
modusom, a ovoga opet drugim i tako u beskraj
Iz ovako postavljene osnove Spinoza e dedukovati itavu svoju filozofiju.
11
Supstancija:
apsolutni i beskrajni bitak (bez poetka i kraja: vena i nestvorena)
autonomna (neuzrokovana; sama svoj kreator)
odreene
uzrokovane
meusobno ograniene
sadre u sebi svoju vlastitu negaciju
stvorene priroda (lat. natura naturata)
12
SPINOZA. determinizam
Bog postoji:
snagom nunosti svoje vlastite prirode (causa sui)
slobodno (priroda koja kao celina postoji, deluje i stvara snagom svojih imanentnih
zakonitosti i odreenja, a ne svojevoljno)
Sve su promene samo spoljanji pojavni momenti, a u svojoj osnovi sve ostaje
uvek jedno te isto
ovek:
kao konano bie mora da ivi u skladu s prirodnim zakonima
prirodne zakone mora prvo da sazna
Matematika:
predstavlja saznajno-teorijski ideal
prua geometrijsku metodu istraivanja
slovi kao ontoloka pretpostavka (svet je racionalna, mehanika, geometrijska
struktura)
predstavljaju jednu te istu stvar samo razliito datu, tj. ispoljenu u dva razliita modusa
14
SPINOZA
tvorac (stvorenog)
isto spiritualan
spiritualan i materijalan
antropomorfan i personalizovan
slobodan
nuan
15
SPINOZA. etika
Postoje tri osnovna afekta: udnja, radost i alost, sve ostalo su njihove
kombinacije ili posledice
radnja kojom duh posmatra samog sebe, u pratnji ideje boga kao uzroka
16
17
LAJBNIC. gnoseologija
LAJBNIC. supstancija
razliite:
neunitive
19
LAJBNIC. monade
a) od njih se sastoji svaka supstancija, tj. one same jesu jedina supstancija
b) vie su nalik dui nego telu, odakle sledi da je svekolika priroda iva
20
njihove funkcije
Predstavljanje je delovanje
Primer:
izmeu due i tela nema nikakvog uticaja, ali, kao to dva asovnika tano
podeena pokazuju isto vreme nezavisno jedan od drugog
fizika delatnost monada tela odgovara psihikoj aktivnosti monada due
telo se ponaa kao da dua uopte ne postoji, a dua kao da nema nikakvog tela
ali ipak oboje deluju tako kao da utiu jedno na drugo
22
23
LAJBNIC. bog
njegova volja mora da prihvati ono to njegovo razumevanje vidi kao savrenije
LAJBNIC. teodicija
Pretpostavlja se da:
je samo Bog savren
je on uzrok svekolikog dobra, ali ne i zla
on samo doputa zlo
inae ovek ne bi bio slobodan
Bog je stvorio svet kao harmoninu celinu razliitih delova (pa i suprotstavljenih)
Svet u kome ivimo nije savren, ali je ipak najbolji od svih moguih svetova
VEBE
Utvruju se etiri pravila metode koja proishode iz samog razuma, pri emu su
jasnost i razgovetnost kriterijumi saznanja (i logiko-metodoloki postupci
analize, sinteze i sistematinosti)
Saznanje je:
jasno (odnosi se na sutinu (pojam) predmeta)
razgovetno (odnosi se na veze i odnose jednog predmeta sa drugim predmetima)
28
Supstancija:
uzrok same sebe, da bi postojala nije potreban nikakav spoljanji uzrok
iz njenog pojma proizilazi da postoji: sutina i egzistencija se podudaraju
(Osim toga:
samo jedna: bog ili priroda
ima beskonano mnogo atributa, ali mi poznajemo samo dva)
29
LAJBNIC. diskontinuitet
Realnost mnotva, naime, moe da potie samo od istinskih jedinica koje
odnekuda pridolaze i neto su drugo nego take, za koje je sigurno da se od
njih ne moe da sastavi kontinuum; stoga sam, kako bih naao te stvarne
jedinice, bio prisiljen da posegnem za formalnim atomom, jer materijalno
Neto ne moe istovremeno da bude materijalno (tj. proteno) i sasvim
nedeljivo, odnosno istinski jedinstveno. Morao sam, dakle, ponovo da
prizovem i tako rei da vratim ugled danas toliko ozloglaenim
supstancijalnim formama.
Novi sistem prirode, WW IV, 478 i d.
33
LAJBNIC. monadologija
34
postoje i velike sinteze, ali se stalno javljaju i novi, opravdani aspekti koji
moraju kritiki da se suprotstave tim sintezama
Sam Lajbnic zna da on nee da dovri sintezu svekolike filozofije, ali on traga za novim
gleditima i nastoji da sintetizuje postojea
Filozofija:
je fundamentalna nauka
je univerzalna nauka
36