Ivan

Gunduli:
Suze sina razmetnoga

Biljeke o piscu:
Na poetku 1589.g., tonije 8.sijenja roen je Ivan Gunduli u
bogatoj plemikoj obitelji.
Ivan Gunduli je sav svoj ivot proveo u Dubrovniku. Uitelji su mu
bili Toskanasc Camill Camilli, tal. pjesnik i Tassov sljedbenik, te
Lopuanin Petar Palikua, ueni isusovac. 1628.g. pjesnik se eni
Nikom ika Sorko-evia, s kojom je imao 5-tero djece, 3 sina i 2
keri. Najstariji njihov sin Frano, bio je pukovnik u austrijskoj vojsci,
srednji, iko, bavio se pjesnitovm, a najmlai, Mato, napisao
raspravu o kranstvu u turskoj dr. Dvije keri Diva i Mada, otili
su, po obiaju, u samostan. Kao plemi, pjesnik je obavljao
dunosti, koje su pripadale njegovu staleu: bio je jedanput knez u
Konavlima, senator, lan malog vijea. Ivan Gunduli je umro 10.
prosinca 1638.g. u naponu umjetnike snage, i ne navrivi ni 50
g. Pokopan je u franjevakoj crkvi u Dubrovniku. Bila je to godina
kada je pisao svoje najvee knjievno djelo Osmana.
Djela:
Galateja, Dijana, Armida, Posvetilite ljuveno, Proserpina
ugrabljena, Armida, , erera, Kleopatra, Arijana i Koraljka od ira
(podvueni prijevodi su jedini njegovi sauvani prijevodi (ukupno
4)), pjesni pokorne kralja Davida, porod od svjetlosti, Suze sina
razmetnoga, Dubravka, Osman. Gundulieva djela su nastala prije
vie od 300.g. To im, ako u sebi nose, umjetnike kvalitete, daje
posebnu dra, ali za itaoce predstavljaju znatno vee napore
nego knjievna djela to nastaju u nae vrijeme. Gundulie je
svoja djela pisao ritmom koji paljivom itaocu i nakon nekoliko
stoljea otvore svijet ovjeka u borbi za uspravnije ivljenje. I ta
djela ne govore nau istinu, ve trenutak istine jednog vremena
koje mu je ovo nae, logini nasljednik.
.

SUZE SINA RAZMETNOGA

O djelu:
Gundulieva religiozna poema, je zavrena 6. lipnja 1622.g.. Djelo
tematski, pa i strukturno, slijedi tradiciju to su je u drugoj polovici
16.st. zapoeli talijanski pjesnici Tansillo da Nola i Erasimo di
Valvasome.
Zbog sinovljeve skruenosti, sve dosadanje analize djela su
isticale njezin ispovjedni karakter.
O poemi:

Poema je monoloko-ispovjedno govorenje ve pokajanoga sina.

Takav oblik omoguuje pjesniku upotpunjavanje sadraja
filozofskim mislima iznesenim tipinim baroknim stilskim figurama:
konetima, antitezama, poredbama i metaforama...
Kompozicija:
Djelo je podijeljeno u 3 plaa: sagreenje, spoznanje i skruenje, a
pojedina pjevanja su njejednake duljine, prvi se sastoje od 74
osmerike sestine(444 stiha), drugi, najkrai u poemi, od 56
osmerikih sestina (336 stiha), a posljednji trei od 92 osmerike
sestine (552 stiha).
1 Pla: Sagrjeenje pokajanikovo sjeanje na grijehe
2 Pla: Spoznanje spoznanje grijeha,ivota i smrti, kao i putova
spasenja od grijeha
3 Pla: Skruenje pokajanje, preobraenje i povratak Bogu
Rima:
Rima je oblika ababcc
Tema:
Grijeh, pokajanje i iskupljenje grijeha koje sin trai od oca.
Mjesto i vrijeme radnje:
Mjesto radnje kao i vrijeme radnje nije tono odreeno. Radnju ini
nekoliko osnovnih dogaaja:
1)Odlazak od kue
2) zaljubljivanje u bludnicu
3) gubljenje imetka
4) pokajanje i povratak ocu

Sadraj:
Mladi sin skupi sve svoje ite od oca te krene u daleku zemlju i
ondje rasu svoje imanje provodei ivot razvratno. Kad potroi sve,
nasta ljuta glad u onoj zemlji, te se pone gladovati.Tada ode u
sajam nekom ovjeku u onoj zemlji, a taj ga posla na polje da uva
svinje.Uzalud je eznuo da bar jedanput napuni trbuh ljuskama od
mahuna to su ih jele svinje, ali mu ih nitko nije davao.Tada doe k
sebi i ree Koliko najamnika u moga oca obiluje kruhom, a ja
ovdje umirem od gladi.Ustat u, poi u svome ocu pa u mu rei:
Oe, sagrijeih Bogu i tebi.Nisam vie dostojan da se zovem
tvojim sinom. Primi me kao jednog od tvojih najamnika.Die se i
krene svome ocu. Dok je jo bio daleko, opazi ga njegov otac i
saali mu se poleti pade mu oko vrata i izljubi ga. A sin mu ree
Oe, sagrijeio sam Bogu i tebi. Nisam vie dostojan da se zovem
tvojim sinom!.

Likovi:
Otac, sin, sinovljevi roaci, prijatelji i bludnica.
BLUDNICA:
Ah, skijem se nijesi stala?
tko ti bio nije sred krila?
Tko je tej koga nijes izdala,
koga nijesi privarila,
sved nekrepka, sved razlika,
tamna, tata, huda i prika?
(1 PLA, 127-132)
Oslikavanje bludniina lika nastavlja se dalje u sinovljevim
propovijednim dijelovima u kojima on sam govori o uzrocima zla (1
PLA, 139-162). Njezin vanjski izgled izgraen je na tradiciji
petrarkistikog pjesnitva. Odreenim slijedom (odozgo prema
dolje) opisuju se: njezina kosa, oi, usta, lice, prsi, ruke i hod. Kako
je odnos sina prema pludnici bio glavni uzrok sinovih grijeha, tada
moramo zanijekati svaki stih koji joj je upien s divljenjem, i tek
tada dobijemonjezinu pravu sliku (1 PLA, 169-170)

OTAC:
Lik izgraen u kontrastu prema bludniinom, ali i prema sinovljevoj
osobnosti. Potpuna karakterizacija oevog lika dana je sa
sinovljevog stajalita i to pri kraju poeme, u trenutku kada sin trai
oprost od grijeha. Oev lik je predoen samo psiholokim
elementima, prema zakonu baroka, raznim metaforikim
elementima (otac je bijeli golub i obraz sunani). U treem
pjevanju imamo dijalog u kojem sin predosjea svoga oca, a to je
ujedno i jedini vanjski oev opis
Ja sam dobar i pravedan,
ti hud i opak u ivotu:
vrh naredbe ja naredan
resim sobom svu ljepotu:
te, od smea smeten gore
tobom crni sve prikore.
(3 PLA, 456-462)
SIN:
Karakterizacija lika promatra se iz 2 kuta:
prvi kut-stajalite govornika izvan prie
drugi kut-stajalite junaka
Kako pria odmie od poetka, glavni lik postaje sve sliniji
bludnici, ne prepoznaje prave ivotne vrijednosti, ve tuje samo
ono to ptuje njezin trbuh. (1 PLA, 373). Nain ivota utjee i na
njegov izgled
Glava, elo, oi, ui,
usta, grlo, ruke i noge
i u tijelu i u dui
opak i pun zlobe mnoge
vas neman se viah grda
vrh nakazni, vrh svijeh srda.
(1 PLA,319-324)
Ali u skladu sa zahtjevima prie moralo je doi do promjene
glavnog junaka. Do te promjene dolazi u drugom pjevanju. I u
njemu nema dovoljno suza kojima bi grijenik oprao svije grijehe
Ah, jaoh plane oi moje,
gdi su od groznijeh suza mora?
Plate, plate, sve dni svoje,
plate, plate bez umora:
ah, i da se grijeh moj skrati
ivot se u pla vas obrati.
(3 PLA, 217-222)
Sin e na kraju poeme, jo jedanput ispovijedati nekadanjeg
sebe. Prikazat e se izrodom, nedostojnim svojega oca. Svi ti opisi

prepuni su baroknih metaforikih elemenata (crvena vrana, mrtvo

blato)