UTILITARIZAM

Najvee dobro
najveeg broja ljudi
Tenja za svrsihodnou
Usmjerenje na ostvarivanje praktine
koristi

Utilitaristiko shvaanje dobra

smatra da nije vana kvaliteta
ugodnosti, nego kvantiteta.
Krajnji cilj korist zajednice

(lat. utilis = koristan)

Ovo gledite smatra da svako

djelo procjenjujemo prema
posljedicama, tetnosti i
korisnosti, jer to dovodi do sree
pojedinca, a time i do sree cijele
zajednice
konzekvencionalizam

J. Bentham (utilitarizam ina ili postupka)

hedonistikim utilitarizmom smatra da je
ljudsko djelovanje voeno prirodnim
motivima
ono

eli izbjei bol, patnju, neugodu i

to je mogue vie dovesti do
zadovoljstva, ugode, osjeaja sree.

izbjegavanje

ugode.

neugode i poveanja

Temeljno naelo
ove etike je
postizanje

najvee mogue
sree najveega
broja ljudi.

Da bismo mogli utvrditi to

poveava ugodu, odnosno umanjuje
neugodu, BENTHAM predlae
uvoenje hedonistikoga rauna
Ugoda i neugoda mjere se:
1. Njezinim intenzitetom.
2. Njezinim trajanjem.
3. Njezinom izvjesnou ili neizvjesnou.
4. Njezinom blizinom ili udaljenou.
5. Njezinom plodnou.
6. Njezinom istoom.

7. Njezinim opsegom; naime, brojem osoba koje

obuhvaa; ili (drugim rijeima) koje su pod njezinim
utjecajem.

J. S. MILL: Bolje biti nezadovoljan Sokrat,

nego zadovoljna svinja.

Hedonistiki utilitarizam dovodi do

posvemanjega individualizma

Sama injenica da je neto poeljno osobi ili

zajednici, ne govori o tome da je tu poeljnu
stvar mogue smatrati vrijednou.

Ne uzima se u obzir drutvena raspodjelu

dobara, ne mari za pravednost.

Problemi utilitarnog
principa
Moemo

li opravdati svoje djelovanje

pozivajui se dobre posljedice?
Postoji li jedan pravilan nain da se
procijeni dobro u konkretnim uicima?
Moemo li rtvovati jedne zbog drugih?