AKUMULATORSKE BATERIJE ZA SUSTAVE BESPREKIDNOG NAPAJANJA

BATTERIES FOR UNINTERRUPTIBLE POWER SUPPLY SYSTEMS

Mr.sc. Javor kare, dipl.ing.el.
KONAR - Inem
Zagreb - Hrvatska
Saetak: Akumulatorske baterije predstavljaju najvaniji dio sustava za besprekidno napajanje. O njima ovisi da li e
besprekidnost biti osigurana i koliko e trajati.
Danas se proizvodi veliki broj akumulatorskih baterija s najrazliitijim karakteristikama koje pri izboru baterija nameu
brojne dileme.
Ovisno o postrojenju ili specifinostima troila koja se napajaju, postoje razliiti sustavi za besprekidno napajanje.
Razliitim sustavima primjerene su i razliite akumulatorske baterije.
lankom se nastoje utvrditi razlike izmeu NiCd i olovnih akumulatorskih baterija koje se danas najee koriste u
sustavima besprekidnog napajanja.
Takoer su ukratko opisane i akumulatorske baterije Ni-MH na bazi litija (Li-ion, Li-poly, Li-ion-poly) iji je razvoj
posljednjih godina ubrzan pa su se danas ve razvila rjeenja pogodna za ugradnju u sustave za besprekidno istosmjerno
napajanje -48 V za telekomunikacije, a javljaju se i pokuaji njihove primjene i u sustavima za besprekidno istosmjerno
napajanje 220 V za upravljanje, zatitu i signalizaciju u elektroenergetskim postrojenjima.
Danas se razvijaju i tehnologije koje vjerojatno predstavljaju budunost u pohrani energije i koje e u nadolazeem
vremenu moda istisnuti suvremene akumulatorske baterije iz primjene. To su u prvom redu superkondenzatori
(elektrokemijski ili ultrakondenzatori), gorive elije, nuklearne baterije i bio-baterije.
Kljune rijei: akumulatorske baterije, VRLA, gel, NiCd, Ni-MH, Li-ion, Li-poly, Li-ion-poly, punjenje, pranjenje,
besprekidno napajanje, ispravljai, izmjenjivai, sustavi za napajanje
1.

- regulacijske sklopke transformatora

- sustavi telekomunikacija,
- sustav mjerenja.

UVOD

Sustavi za besprekidno napajanje namijenjeni su za

napajanje posebno vane ili specifine opreme
odgovarajuim kvalitetnim istosmjernim ili izmjeninim
naponom.
Sve je vei broj najraznovrsnijih ureaja koje nije
dozvoljeno prikljuiti direktno na mreu, jer nee
funkcionirati ispravno ili ak moe doi do vrlo skupih
oteenja. Za njih je neophodna zatita od tranzijentnih
prenapona i razliitih interferiranih napona smetnji.
Osim toga, moe biti bitna i stabilizacija napona, koji
inae varira u preirokim granicama. Meutim, najei
je problem s prekidima u napajanju. Oni mogu trajati
vrlo kratko, tako da ih obino troilo i ne osjeti, a mogu
trajati i satima. U svim sluajevima je neophodno
besprekidno napajanje.
Sustavi istosmjernog napajanja koriste se za napajanje
najzahtjevnijih potroaa koji uvjetuju besprekidan
napon i u sluaju nestanka mrenog ili pomonog
agregatskog
napajanja.
U
elektroenergetskim
postrojenjima to su sljedei potroai:
-

Besprekidnost napajanja postie se aktivnim

oslanjanjem na rezervni izvor energije. Za to se
najprikladnijom pokazala kvalitetna akumulatorska
baterija. U sluaju ispada ili nedopustivog odstupanja
napona mree, napajanje prikljuenih troila preuzima
uvijek spremna akumulatorska baterija.
Kod sustava za besprekidno napajanje istosmjernim
naponom napon baterije direktno se prosljeuje
napajanim troilima. U normalnom pogonu troila su na
stabilnom naponu ispravljaa. Pri ispadu napona mree
iskluuje se i napon ispravljaa, ali za troila se nita ne
mijenja, jer ih nastavlja napajati akumulatorska baterija.
Tijekom pranjenja baterije napon se postupno
smanjuje, ovisno o struji pranjenja.
2.

sustavi zatite i upravljanja,

daljinske stanice,
poetna uzbuda generatora,
havarijske uljne crpke generatora i turbine,
upravljaki svitci VN, SN i NN prekidaa

SPECIFINOSTI POSTROJENJA, TROILA

I UVJETA RADA

2.1. Vrste sustava za besprekidno napajanje

Kod sustava za besprekidno napajanje izmjeninim
naponom napon baterije se pomou izmjenjivaa
pretvara u stabilni izmjenini napon koji se dovodi do

-1-

baterije da bez oteenja izdri potreban broj ciklusa

punjenja i pranjenja.

troila. Nakon ispada napona mree i napona

ispravljaa, postupno smanjivanje napona baterije
uslijed pranjenja ne odraava se na smanjenje napona
na troilima zbog stabilizatorske funkcije izmjenjivaa
pa snaga kojom se napajaju troila ostaje konstantna.
Istosmjernim sustavima se za vrijeme pranjenja
smanjenjuje napon. Kod nekih troila (omskih)
proporcionalno naponu opada i struja, kao i snaga, dok
kod drugih (opremljenih internim DC/DC pretvaraima)
struja raste i snaga ostaje konstantna.
Kod izmjeninih sustava se, dakle, pranjenje vri
isljuivo konstantnom snagom dok je kod istosmjernih
sustava kombinirano!

2.4. Klimatski uvjeti

esto se sustavi za besprekidno napajanje zajedno s
zatvorenom olovnom akumulatorskom baterijom
ugrauje u isti prostor kao i oprema koja se napaja. Ako
je to specifina i vrlo zahtjevna oprema, prostorija mora
biti klimatizirana. Tada baterije dospijevaju u idealne
klimatske uvjete, koji e im u velikoj mjeri omoguiti
ispunjenje deklariranog ivotnog vijeka.
Sasvim suprotno od ovih uvjeta, postoje pogoni gdje se
ne mogu izbjei utjecaji okoline i baterije dospijevaju u
vrlo nepovoljne, ak i ekstremne uvjete. Visoke i niske
temperature veliki su neprijatelji baterija. Dugotrajna
izloenost povienoj temperaturi znatno e skratiti
ivotni vijek baterije. Niske temperature u neto manjoj
mjeri, ali one sprjeavaju njezinu osnovnu
funkcionalnost, jer s padom temperature opada i
raspoloivi kapacitet. Najnepovoljniji uvjeti su u
eljeznikom transportu, gdje su baterije osim
ekstremnim temperaturama izloene i snanim
vibracijama.
Osim to su neke vrste baterija ve po sebi otpornije na
nepovoljnije klimatske uvjete (NiCd), proizvoai
baterija trajno nastoje prilagoditi svoje proizvode svim
moguim uvjetima. Meutim, to sve znatno utjee na
cijenu, kao i na izbor ostale opreme, tako da je pri
izboru vrste baterije potrebno posebnu panju posvetiti
usklaivanju s uvjetima okoline.

2.2. Intenzitet pranjenja baterije

Specifinost pogona, procesa ili napajanog ureaja
odreuje osnovne parametre sustava za besprekidno
napajanje.
Jedan od bitnih kriterija je predvieno trajanje
autonomnog rada, o emu ovisi intenzitet pranjenja
baterije. Npr. kada je sustav za besprekidno napajanje u
konfiguraciji s diesel agregatom, energija baterije je
esto odabrana samo za osiguranje besprekidnosti do
sigurnog starta agregata. Slino kao i kada se napajaju
raunala koja bez mree ne moraju raditi, ali ne smiju
biti naprasno iskljuena zbog gubitka podataka ili
neregularnog zavretka procesa. Tada akumulatorska
baterija treba osigurati napajanje do zavretka
automatskog kontroliranog iskljuenja raunala (shut
down). U ovakvim pogonima pranjenje baterije traje
svega nekoliko minuta (10 15 min) i vrlo je
intenzivno.
esti su pogoni u kojima nema diesel agregata, a
autonomni rad mora trajati najmanje 3 do 5 sati. Zahtjev
za tom autonomijom je najei za veinu elektrana te
prijenosnih i distributivnih transformatorskih stanica,
bez obzira da li su ispravljai prikljueni na diesel
agregat ili nisu..
U brojnim dislociranim objektima (odailjai,
telekomunikacije, plinovodi, naftovodi i sl.) zahtijeva se
napajanje iz baterije i do 24 sata. Tada je pranjenje
baterije najsporije.
Trajanje pranjenja, odnosno intenzitet pranjenja,
vaan je podatak pri izboru vrste akumulatorske
baterije, jer su neke predviene za kratka, a druge za
duga pranjenja.

3.

STACIONARNE AKUMULATORSKE
BATERIJE

3.1. Uvod
Akumulatorske baterije predstavljaju obnovljivi
kemijski izvor elektrine energije te slue kao rezervni
izvor elektrine energije u elektroenergetskim
postrojenjima. One su prikljuene na sabirnice
istosmjernog
pomonog
napona
paralelno
s
ispravljaima koji se napajaju iz izmjenine mree. Dok
je izmjenina elektrina mrea prisutna, baterije su u
reimu stalnog nadopunjavanja, a istosmjerne potroae
napajaju ispravljai. Kad nestane napajanja iz
izmjenine elektrine mree, akumulatorske baterije
preuzimaju
napajanje
potroaa
osiguravajui
besprekidnost napona. Akumulatorske baterije koje se
trajno postavljaju i odravaju u energetskom postrojenju
nazivaju se stacionarnim baterijama.
Na slikama 1 i 2 predoen je izgled i presjek 12 V
olovne akumulatorske baterije.

2.3. Uestalost pranjenja baterije

Akumulatorske baterije (posebno VRLA) tijekom
predvienog vijeka trajanja mogu izdrati ogranieni
broj ciklusa punjenja i pranjenja.
Postoje brojni pogoni (npr. elektrane i transformatorske
stanice) kod kojih do pranjenja dolazi vrlo rijetko.
Meutim, brojni su i pogoni koji se napajaju iz loe
mree, gdje su krai ili dui prekidi esti ili je napon
mree izvan dozvoljenih granica. U ovakvim
sluajevima treba posebnu panju posvetiti sposobnosti

-2-

Posljednjih dvadeset godina dolo je do naglog

tehnolokog napretka u proizvodnji akumulatorskih
baterija. Razlog za to je brzi razvoj sofisticiranih
elektronikih ureaja i mobilnih telekomunikacija. Za te
primjene se danas najee koriste suhe akumulatorske
baterije Li+ (litij-ion), Li-polimer (Li-poly), Li-ionpolimer (Li-ion-poly) i NiMH (nikal-metal-hibrid) koje
su iz upotrebe gotovo istisnule zatvorene NiCd i olovne
akumulatorske baterije.
Meutim, za stacionarne primjene kod kojih su
akumulatorske baterije u pravilu velikih kapaciteta (od
nekoliko desetaka do vie tisua Ah), u komercijalnoj
upotrebi su i dalje najee olovne ili NiCd
akumulatorske baterije. Ipak, danas ve postoje pokuaji
koritenja NiMH i Li-ion akumulatorskih baterija i za
stacionarne primjene (Najsvjeiji primjer je ugradnja
jedne Li-ion akumulatorske baterije 220 V, 210 Ah,
proizvednje SAFT, 2006. godine u hidroelektrani
lvkarleby u vetskoj!).
ezdesetih godina 20. stoljea na tritu su se pojavile
zatvorene olovne baterije, najprije s gel elektrolitom, a
zatim s apsorbiranim elektrolitom,. Njihova znaajnija
upotreba za stacionarne primjene poinje sredinom
osamdesetih godina. Desetak godina poslije pojavile su
se i ULM (ultra-low maintenance) NiCd baterija koje
su, takoer, pogodne za stacionarne primjene.
Od akumulatorskih baterija uglavnom se oekuje:
- velika specifina energija koja se mjeri
raspoloivim Ah/kg (Wh/kg),
- dugotrajnost,
- malo samopranjenje,
- mogunost izvrenja velikog broja ciklusa
punjenja i pranjenja,
- kratko vrijeme punjenja,
- niska cijena.
Niti jedna vrsta od brojnih olovnih i NiCd baterija ne
udovoljava univerzalno navedenim oekivanjima. U
rasklopnim postrojenjima izbor vrste i tipa stacionarne
akumulatorske baterije treba razmotriti odvojeno za
svako konkretno mjesto ugradnje. Navest e se
najvanija svojstva koja se pri tome mogu uzimati kao
kriterij za odabir baterije:
- dugotrajnost,
- specifina energija (raspoloivi Ah ili Wh/kg),
- otpornost na iznenadni gubitak kapaciteta,
- pogodnost za rad u reimu trajnog
nadopunjavanja (mjerodavna je visina napona
ispravljaa tijekom nadopunjavanja baterije),
- otpornost na visoke i niske temperature, te
ostale uvijete okoline,
- razina rekombinacije plinova,
- potreba za odravanjem (periodiko
dolijevanje vode),
- mogunost smjetanja uz ostalu opremu,
- zahtjevi koje akumulatorska baterija postavlja
na ispravlja (reimi punjenja, visina
dozvoljene izmjenine komponente struje
punjenja, temperaturna regulacija,
podnaponska zatita itd.),
- sposobnost savladavanja udarnih optereenja,

Legenda:
1 posuda
2 pozitivna i negativna elektroda (sastavljene od vie
ploa)
3 separator izraen od poroznog sintetikog materijala
4 elektrolit, vodom razblaena sumporna kiselina
5 polovi
Slika 1. Osnovni presjek akumulatorske baterije

lanak:
pozitivna i negativna
elektroda sa
separatorom

Vodljiva veza
izmeu lanaka

Slika 2. Elektrike veze unutar akumulatorske baterije

Akumulatorske baterije se za stacionarne primjene
koriste od sredine 19. stoljea kada je Gaston Plant
izradio prvu olovnu akumulatorsku bateriju s velikom
pozitivnom ploom (tip Gro). Ovaj tip olovnih
akumulatorskih baterija se, uz izvjesne modifikacije, i
danas proizvodi. Tijekom druge polovice 19. i
poetkom 20. stoljea pojavili su se i ostali tipovi
klasinih olovnih baterija (reetkaste, cjevaste ili
oklopljene te s okruglim ploama).
Uz klasine olovne akumulatorske baterije, za
stacionarne primjene se koriste i NiCd baterije. One su
otpornije na promjene temperature, a takoer su
pogodnije za primjene s uestalijim ciklikim
punjenjima i pranjenjima. NiCd baterije se najee
koriste u podrujima s ekstremno niskim i ekstremno
visokim temperaturama. Ograniavajui faktor iroj
upotrebi NiCd baterija je znaajno (od 2.5-3.5 puta) via
cijena u odnosu na olovne baterije, a u najnovije vrijeme
i ekoloki razlozi.

-3-

3.2.

otpornost na povremena duboka pranjenja,

otpornost na ciklika optereenja,
brzina punjenja ispranjene baterije,
visina struje kratkog spoja,
ukupna cijena,
odnos ukupne cijene i predvidivog ivotnog
vijeka.

Akumulatorske baterije s velikom pozitivnom

ploom. Ovaj tip akumulatorskih baterija se zove i
''Gro'' ili danas najee ''GroE'' (velike pozitivne ploe
stisnute izvedbe). Pozitivna ploa je izvedena od olova
velike istoe (99,99%). Aktivni materijal (PbO2) nije
utisnut nego se oblikuje kemijskim putem (oksidacijom)
oko olovne ploe. Budui da je pretea ovog tipa olovne
akumulatorske baterije ona koju je izumio Gaston
Plant ona se esto zove i 'Plante' baterija.
GroE akumulatorske baterije su dostupne s kapacitetima
od 75-2600 Ah, a elektrode se izvode paralelnim
spajanjem ploa nazivnog kapaciteta od 25 do 100 Ah.
Predvidivi ivotni vijek ovih baterija moe biti vrlo
dugaak, ima odlina svojstva pri kratkim pranjenjima
od nekoliko sekundi, a pogodne su i za dugotrajna
viesatna pranjenja. Nedostaci su joj velike dimenzije i
teina, vrlo visoka cijena te loa svojstva pri ciklikim
optereenjima. Naime, kod ovog tipa izvedbe aktivni
materijal prianja uz pozitivnu plou bez dodatnih nosaa
pa pri estim ciklikim optereenjima moe doi do
rasipanja aktivne mase to vodi smanjenju ivotne dobi
ili kratkom spoju elije.

Olovne akumulatorske baterije

Postoje dvije osnovne izvedbe olovnih akumulatorskih

baterija za stacionarne primjene. Prve su otvorene ili
klasine olovne akumulatorske baterije, a druge su
zatvorene ventilom regulirane olovne akumulatorske
baterije.
3.2.1. Otvorene olovne akumulatorske baterije
Naziv otvorene olovne akumulatorske baterije koristi se
za sve klasine akumulatorske baterije koje je tijekom
eksploatacije potrebno odravati, odnosno nadolijevati
vodu. Taj naziv ne opisuje najbolje suvremene klasine
olovne akumulatorske baterije budui da on proizlazi od
toga to su starije izvedbe tih baterija imale posudu
potpuno otvorenu odozgo. Kod njih je voda slobodno
isparavala, kisele pare su nesmetano razarala okoli, a
bilo se nemogue zatititi od ulaenja neistoa iz
okoline u elije. Zbog toga se danas "otvorene" olovne
akumulatorske baterije najee izvode ''zatvorene'' sa
epom posebne izvedbe koji omoguuje izlaenje plina
iz elije u okolinu, a mogue ga je i potpuno otvoriti
radi povremenog nadolijevanja destilirane vode u elije.
Olovne akumulatorske baterije (otvorene kao i
zatvorene) razlikuju se i prema izvedbi pozitivnih ploa.
Naime, razne izvedbe pozitivnih ploa daju
akumulatorskim baterijama i razna svojstva.
Negativne ploe su kod svih tipova akumulatorskih
baterija najee izvedene na isti nain. Kod njih je
aktivni materijal vrlo porozno isto olovo (Pb) utisnuto
u vrstu reetku od olovne legure. Najee su legure s
primjesama antimona (Sb) ili kalcija (Ca). Antimon se
koristi jer poboljava mehaniku tvrdou i otpornost na
koroziju. Meutim, posljednjih godina je postotak
antimona koja se dodaje u leguru znaajno smanjen jer
antimon ubrzava plinjenje (gubitak vode) i
samopranjenje akumulatorskih baterija. Ipak legura
olova i antimona se jo uvijek najee koristi za izradu
negativnih ploa otvorenih akumulatorskih baterija dok
se za zatvorene, ventilom regulirane, akumulatorske
baterije koristi legura olova i kalcija. Legura olova s
kalcijem kod zatvorenih olovnih akumulatorskih
baterija predstavlja kompromis jer uz to to smanjuje
plinjenje, to je vano za zatvorene akumulatorske
baterije jer kod njih ne postoji mogunost nadolijevanja
vode, ona ima i vie negativnih efekata kao to su
podlonost pojaanoj koroziji (ubrzano starenje) ili
smanjenje elektrine vodljivosti.
Postoji nekoliko osnovnih izvedbi pozitivnih ploa
olovnih akumulatorskih baterija, i to:

Akumulatorske baterije s reetkastom pozitivnom

ploom. Ovaj tip akumulatorskih baterija zove se "Gi"
ili u novijim izvedbama najee "OGi". Aktivni
materijal (PbO2) je slino kao i kod negativnih ploa
utisnut u vrstu reetku od olovne legure. Reetka
pomae da aktivni materijal bolje prianja uz pozitivnu
plou. Zbog toga OGi baterije pokazuju dobra svojstva
tijekom ciklikih optereenja.
OGi akumulatorske baterije su dostupne s kapacitetima
od 200-3500 Ah, a elektrode se izvode paralelnim
spajanjem ploa nazivnog kapaciteta od 25 do 100 Ah
(slino kao i kod GroE baterija). Njihov predvidivi
ivotni vijek je neto krai od GroE baterija- I OGi
baterije imaju dobra svojstva pri kratkim pranjenjima
te se u te svrhe najee i koriste. Manjih su dimenzija i
teine te nie cijene od GroE baterija, a imaju bolja
svojstva pri ciklikim optereenjima od GroE baterija.
Akumulatorske baterije s cjevastom ili oklopljenom
pozitivnom ploom. Ovaj tip akumulatorske baterije
zove se "PzS" ili u novijim izvedbama "OPzS". Izraz
"oklopljene" dolaze od vrstog pojasa koji dri aktivni
materijal (PbO2) privren oko olovne jezgre, a
istovremeno je i porozan za elektrolit. Specijalni
sintetiki materijali koji se u posljednje vrijeme koriste
pri izradi ovog tipa baterija znaajno su poboljali
njihova svojstva. Pozitivne ploe ovog tipa baterija slie
na niz cjevica pa se zbog toga zovu i cjevaste
akumulatorske baterije. vrsti pojas koji dri aktivni
materijal onemoguuje rasipanje aktivnog materijala pa
je ovaj tip akumulatorskih baterija naroito pogodan za
esta ciklika optereenja.
OPzS olovne akumulatorske baterije su dostupne s
kapacitetima od 150-12000 Ah, a elektrode se izvode
paralelnim spajanjem ploa nazivnog kapaciteta od 50
do 250 Ah. Predvidivi ivotni vijek ovih baterija je
neto krai od GroE baterija, ona imaju loa svojstva pri

-4-

okoline, to ima za posljedicu trajno gubljenje

kapaciteta, ovisno o temperaturi i njezinom trajanju.
Zatvorene olovne akumulatorske baterije su podlone
svim kvarovima koji su mogui i kod klasinih olovnih
baterija, ali kod njih moe doi i do havarije uslijed
termikog pobjega, kvara koji nije svojstven
klasinim olovnim baterijama. Termiki pobjeg
nastaje uslijed rekombinacije kisika kroz imobilizirajui
elektrolit (separator). U nenormalnim radnim uvjetima,
posebno pri visokim radnim temperaturama ili
previsokom naponu punjenja, zatvorena baterija se
moe zagrijati bre nego to toplinu moe predati
okolini. U tom sluaju e temperatura baterije narasti
toliko da e plastina posuda oslabiti, pui i rastopiti se.
tetan utjecaj povienih temperatura okoline mogue je
kod zatvorenih olovnih akumulatorskih baterija ublaiti
temperaturnom regulacijom napona ispravljaa.
Budui da realno nije mogue osigurati da ne doe do
neeljenih reima rada u kojima baterija isputa vodik i
kod zatvorenih olovnih baterija je potrebno predvidjeti
minimalno potrebno ventiliranje (najee je dovoljna
prirodna ventilacija). Zbog istog razloga potrebno je
bateriju udaljiti od ureaja koji se pretjerano griju ili
iskre.
Zatvorene olovne akumulatorske baterije proizvode se
malih kapaciteta, od svega desetak Ah, ali i velikih
kapaciteta od nekoliko tisua Ah. Predvidivi ivotni
vijek im je za normalne izvedbe 3-5 godina, ali postoje
''long life'' baterije iji je predvidivi ivotni vijek i do 20
godina.
S obzirom na tehnologiju izrade postoje dva tipa
zatvorenih olovnih akumulatorskih baterija:
- Zatvorene olovne akumulatorske baterije s
apsorbiranim elektrolitom
- Zatvorene olovne akumulatorske baterije s gel
elektrolitom.

kratkim pranjenjima zbog velikog unutranjeg otpora i

najee se koriste za duga pranjenja ili na mjestima
gdje se oekuju esta ciklika optereenja, a manjih su
dimenzija i teine te nie cijene od GroE baterija.
3.2.2. Zatvorene
(VRLA)

olovne

akumulatorske

baterije

VRLA (Valve Regulated Lead-Acid) baterije su potpuno

zatvorene, s izuzetkom ventila koji slui za oslobaanje
plinova u havarijskim uvjetima punjenja. Kod ove vrste
akumulatorskih baterija, za razliku od otvorenih ili
klasinih olovnih akumulatorskih baterija, provodi se
rekombinacija plinova tijekom punjenja. Kemijske
reakcije tijekom rekombinacije su sljedee:
(1)
(2)
(3)
(4)

2H2O 4H++O2+4e2Pb+O2 2PbO

PbO+H2SO4 PbSO4+H2O
PbSO4+2H++2e- Pb+ H2SO4

Naime, pri kraju procesa punjenja dolazi do elektrolize

vode. Na pozitivnoj ploi se tada stvara kisik, a na
negativnoj ploi vodik. Kod klasinih olovnih baterija
zbog elektrolize dolazi do gubitka vode. Prvo se pone
na pozitivnoj ploi oslobaati kisik (1). Vodik se pak na
negativnoj ploi poinje oslobaati tek kad je proces
punjenja praktiki zavren. Onaj dio kisika koji dospije
do negativne ploe ne odlazi u zrak ve na njoj reagira s
olovom i stvara olovni oksid (2). Olovni oksid zatim
reagira sa sumpornom kiselinom i nastaje olovni sulfat
(3). Rezultat ovih reakcija je samopranjenje negativne
ploe. To samopranjenje se kod odreene razine
napunjenosti ujednai s istovremenim punjenjem (4).
Navedeni proces se dogaa i kod klasinih baterija, ali
kod njih samo mali dio stvorenog kisika dospijeva do
negativne ploe pa se kisik uglavnom isputa u okolinu,
a na kraju punjenja negativna ploa se dovoljno napuni
pa se na njoj pone u okolni zrak isputati eksplozivni
vodik.
Za razliku od klasinih baterija, VRLA-e baterije su
tako konstrukcijski rijeene da praktiki sav kisik koji se
oslobodi na pozitivnoj ploi dospijeva do negativne
ploe gdje se tada odvija opisani proces rekombinacije.
Rezultat tog procesa je taj da se negativna ploa nikako
ne uspijeva napuniti do razine pri kojoj zapoinje proces
oslobaanja vodika.
Dok se kod otvorenih ili klasinih olovnih baterija
gubitak vode treba redovito nadomjetati, kod VRLA-ih
baterija to nije potrebno (ni mogue). Zbog toga se za
VRLA-e baterije kae da su "bez odravanja". Vrlo
niska razina oslobaanja eksplozivnog vodika
omoguuje pak postavljanje VRLA-ih baterija uz ostalu
opremu te njihovu ugradnju u razvodne ormare.
Punjenje izvan tono propisanih naponskih okvira moe
ipak uzrokovati pojavu manje koliine eksplozivnog
vodika koji se oslobaa kroz ispuni ventil. U sluaju da
se takvi uvjeti punjenja zadre due vrijeme, doi e do
preranog gubitka kapaciteta akumulatorske baterije.
VRLE baterije su osjetljivije i na poviene temperature

Zatvorene akumulatorske baterije s apsorbiranim

elektrolitom (u daljem tekstu AGM baterije od
Absorptive Glass Mat Recombination Batteries) poele
su se proizvoditi sedamdesetih godina 20. stoljea, a
desetak godina poslije proizvedene su prve AGM
baterije za stacionarne primjene.
AGM baterije sadre ogranienu koliinu tekueg
elektrolita upijenog u separatoru. Separator rasporeuje
elektrolit jednoliko i odrava ga u kontaktu s
elektrodama, a u isto vrijeme omoguuje prolaz kisika
za vrijeme punjenja, kako bi se mogla realizirati
rekombinacija plinova. Ove baterije imaju vrlo male
unutranje otpore odnosno razvijaju velike struje
kratkog spoja. S obzirom na metale iz kojih se izrauju
nosee reetke ploa pozitivnih elektroda razlikuju se
sljedee izvedbe:
- reetka ploa elektroda iz legure na osnovi
olova i male koncentracije antimona
- reetke ploa elektroda iz legure na osnovi
olova i kalcija
- reetke ploa elektroda iz istog olova
- reetke ploa elektroda iz legure olova i kositra

-5-

akumulatorskih baterija. Kao to je ve reeno, ti

materijali su loi katalizatori pa ne izazivaju isuivanje
elektrolita, a vrlo su otporni na koroziju pozitivne
elektrode. AGM baterije s reetkom od istog olova
najotpornije su na koroziju pozitivne elektrode i
isuivanje, ali su podlone, za razliku od baterija s
reetkom od legure olova i kositra, iznenadnom gubitku
kapaciteta koji nastaje zbog pojave neaktivnog sloja
izmeu reetke ploe elektrode i aktivnog materijala.
Veina AGM baterija koje su danas koriste za
stacionarne
primjene
u
elektroenergetskim
postrojenjima izvedene su s reetkastim pozitivnim
ploama premazanim aktivnom masom, a reetke su od
legure na osnovi olova i kalcija, te imaju deklarirani
ivotni vijek "long life", 12+ godina. Danas se
proizvode i AGM baterije s reetkama na osnovi legure
olova i kositra ili istog olova s deklariranim ivotnim
vijekom baterije i do 20 godina.
Razumljivo je da na ivotni vijek akumulatorskih
baterija ne utjee samo vrsta i debljina materijala iz
kojeg se izrauju reetke ploa elektroda. Proizvoai
AGM baterije koriste razne materijale i rjeenja za:
- Izradu posuda, budui da materijal posude
mora imati visoku otpornost na prodiranje
vlage i mogue mehanike i termike
deformacije, te to bolju toplinsku vodljivost.
- Tehnologiju izrade reetke ploa elektroda te
nanoenja aktivnog materijala na reetku. Pri
tom je neobino vano da se tehnolokim
postupkom unoenje neistoa svede na
minimum.
- Brtvljenje i izvedbu baterijskih polova.
- Brtvljenje poklopca i posude.

Reetka ploa elektrode, vidi sliku 3.3., je vodljiva

konstrukcija koja nosi aktivni materijal (Pb i PbO2) te
osigurava elektrinu vodljivu vezu prema baterijskim
polovima. Glavni uzroci koji ograniavaju ivotni vijek
olovnih akumulatorskih baterija su isuivanje elektrolita
i korozija pozitivne elektrode.
Isuivanje elektrolita je rezultat elektrolize vode.
Elektrolit olovnih baterija osim sumporne kiseline
dobrim dijelom sadri i vodu. Naime, ako kroz vodu
prolazi elektrina struja ona se razgrauje na plinove
vodik i kisik. Plinovi uslijed elektrolize prije svega se
stvaraju uz povrinu elektroda pokuavajui ''izii'' iz
posude. Elektrode slue kao neka vrsta katalizatora za
stvaranje plinova. Da bi dolo do elektrolize vode
moraju biti zadovoljena dva uvjeta. Prvi je da napon
mora biti minimalno 1.2 V i on je zadovoljen kod svih
olovnih baterija. Kad bi taj uvjet bio jedini, plinovi bi se
stvarali i onda kada je baterija odvojena od potroaa.
Meutim, svi materijali nisu jednako dobri katalizatori.
isto olovo i legura olova i kositra su loi katalizatori.

Reetka + aktivna masa = ploa

Separator

Slika 3. Struktura ploe elektrode

Zatvorene olovne akumulatorske baterije s

elektrolitom u obliku gela (u daljem tekstu GEL
baterije) prvi put su opisane 1958. godine (Jache), a u
komercijalnoj upotrebi su od ezdesetih godina.
Izvedba GEL baterije je slina izvedbi klasinih baterija
osim elektrolita koji zbog velike gustoe nije u tekuem
stanju. Struje kratkog spoja ovakvih baterija manje su
nego kod AGM baterija. U odnosu na AGM baterije,
kod GEL baterija je mogue osigurati dodatnu rezervu u
elektrolitu, to ih moe uiniti povoljnijima s obzirom
na vijek trajanja. Naime, dodatnom rezervom u
elektrolitu smanjuje se opasnost od isuivanja lanaka.
Naalost, pojava korozije pozitivnih ploa prisutna je
kao i kod AGM baterije.
GEL baterije su obino tee i vee u odnosu na AGM
baterije. Materijali od kojih se izrauju ploe elektroda i
ostali dijelovi identini su onima kod otvorenih ili
klasinih i AGM baterija. Kod ove izvedbe se pozitivna
elektroda najee izvodi kao oklopljena ili cjevasta
ploa (tip OPzV), ili s reetkastom pozitivnom ploom
(OGiV).

U sluaju kad se koriste legure na osnovi antimona ili

ako se pojavi neistoa tijekom izrade elektroda znatno
se povea koliina razvijenih plinova. To je razlog zbog
ega se legure olova i antimona malo koriste za izradu
AGM baterija. Ipak, u sluajevima gdje se oekuju
ea duboka pranjenja, npr. ako je baterija
prikljuena paralelno alternativnim izvorima energije
(vjetar, sunce), koriste se AGM baterije s pozitivnim
ploama od legure olova, kalcija i male koliine
antimona. U tim se sluajevima koriste dobra svojstva
antimona kod ciklikih i dubokih pranjenja.
Elektriki potencijal prisutan na pozitivnoj elektrodi i
prisustvo kisika idealni su uvjeti za pojavu korozije.
Legura olova i kalcija je izuzetno podlona koroziji.
Kao posljedica korozije javlja se gubitak vodljivosti
elektroda. Kod izvedbe reetki ploa elektroda iz legure
na osnovi olova i kalcija ploe elektroda moraju biti
masivnije, kako bi se ublaile posljedice korozije te
osigurao dugi vijek trajanja akumulatorske baterije (cca
10 godina). Meutim, poveanjem debljine elektroda
smanjuje se njihova aktivna povrina, a uslijed toga se
smanjuje specifina snaga akumulatorske baterije
(Ah/kg).
Reetke izraene od istog olova i legure olova i kositra
osiguravaju dui vijek i veu specifinu snagu

3. 3. NiCd akumulatorske baterije

NiCd baterije koriste luinu kao elektrolit. Elektrolit je
kalijev hidroksid KOH s malim koliinama litij

-6-

visoke i niske temperature, izmjenine komponente

napona punjenja ispravljaa, te nisu podlone
iznenadnim gubicima kapaciteta, kao ni termikom
pobjegu, svojstvu karakteristinom za zatvorene olovne
baterije. Za smjetaj zatvorenih NiCd baterija, takoer,
nisu potrebne posebne prostorije, a mogu se kao i
zatvorene olovne akumulatorske baterije ugraditi u
razvodne ormare.

hidroksida LiOH, koji mu popravlja karakteristike pri

ciklikim optereenjima i visokim temperaturama.
Aktivni materijal je nikal hidroksid (NiOOH) na
pozitivnoj i kadmij (Cd) na negativnoj elektrodi.
Elektrolit slui samo za prenoenje elektrikih iona
izmeu elektroda i ne sudjeluje (kao kod olovnih
baterija) u kemijskom procesu. Stoga se tijekom
punjenja i pranjenja ne mijenja gustoa elektrolita. Kod
NiCd baterija gustoa elektrolita je u rasponu od 1,16 do
1,25. Vee gustoe se primjenjuju za primjene pri niim
temperaturama.
Jedan od nedostataka NiCd baterija je nizak napon
otvorenog kruga (1.2V) te relativno visoki naponi
punjenja i odravanja. Napon odravanja je u granicama
1.41-1.45 V/l. Napon odravanja je priblino 20% vii
od napona otvorenog kruga kod NiCd baterija dok je
kod olovnih baterija vii za 12%. To uslonjava izvedbu
ispravljaa u sistemima istosmjernog napajanja koji su
za sisteme s NiCd baterijama u pravilu podijeljeni ili se
ugrauju specijalni dropperi (ograniivai napona) koji
smanjuju izlazni napon prema potroaima tijekom
punjenja i odravanja.
S obzirom na izvedbu elektroda postoji nekoliko vrsta
NiCd baterija:
- kutijaste,
- sintetizirane,
- plastikom presvuene ploe,
- hibridne izvedbe.
Stacionarne NiCd akumulatorske baterije se, danas
takoer, izvode "otvorene" ili "zatvorene" (ventilom
regulirane). Iako su otvorene i zatvorene NiCd
akumulatorske baterije izvedbom mnogo slinije nego
otvorene i zatvorene olovne akumulatorske baterije
razlika izmeu tih dviju izvedbi NiCd akumulatorskih
baterija je, takoer, u tomu to u zatvorene NiCd
akumulatorske baterije nije potrebno (ali je mogue za
razliku od olovnih zatvorenih akumulatorskih baterija)
povremeno dolijevati vodu. Na slici 4 je predoena
zatvorene NiCd akumulatorska baterija.

3.4. Usporedba
baterija

olovnih i NiCd akumulatorskih

Akumulatorske baterije mogu biti razliitog ivotnog

vijeka. Nekoliko imbenika moe imati bitan utjecaj na
ivotni vijek zatvorenih olovnih i NiCd baterija:
- temperatura okoline,
- broj ciklusa punjenje-pranjenje, ovisno o
dubini pranjenja,
- napon punjenja,
- izmjenina
komponenta
struje
punjenja/odravanja,
- deformacija pozitivne elektrode uslijed
korozije,
- karbonizacija,
- memorijski efekt.
Meutim, razliite baterije razliito podnose tetne
utjecaje.
3.4.1. Temperatura okoline
Za optimalno iskoritenje, akumulatorsku bateriju treba
odravati na temperaturi okoline od 15C do 25C. Sve
su akumulatorske baterije osjetljive na visoke
temperature. Duim radom na povienoj temperaturi
znatno se skrauje ivotni vijek baterije. Niske
temperature manje imaju utjecaj na skraenje ivotnog
vijeka baterija od visokih temperatura, ali niske
temperature usporavaju kemijske reakcije te privremeno
smanjuju raspoloivi kapacitet akumulatorskih baterija.
NiCd baterije su otpornije na ''visoke'' temperature od
olovnih. Tako se npr. ivotni vijek NiCd baterije skrati
pri temperaturi 32C za priblino 20%, a olovne baterije
za priblino 50%. Pored toga se NiCd baterija nee
unititi pri znatno niskim temperaturama uslijed
smrzavanja. Iskoristivi kapacitet NiCd baterija je,
takoer, pri niskim temperaturama za priblino 60% vii
nego u sluaju olovnih baterija.
Da bi se ograniilo razvijanje plinova i isparavanje
elektrolita te na taj nain usporilo njihovo ubrzano
starenje pri visokim temperaturama potrebno je napone
odravanja zatvorenih olovnih akumulatorskih baterija
mijenjati u ovisnosti o temperaturi baterije. To se
postie upotrebom ispravljaa koji imaju mogunost
temperaturne regulacije napona punjenja.

Slika 4. Zatvorena stacionarna NiCd baterija

Zatvorene ventilom regulirane NiCd akumulatorske
baterije pojavile su se devedesetih godina prolog
stoljea. One u normalnim uvjetima rada (napon
punjenja 1.42 V/l. i temperatura od +10 do +30C) ne
zahtijevaju odravanje (dolijevanje vode). Proizvode se
do veliine od cca 500 Ah, a namijenjene su
stacionarnim pogonima. Imaju tekui elektrolit, a
ivotni vijek im je, u pravilu, preko 20 godina.
Specifina teina elektrolita im je 1,16. Takav elektrolit
sadri dovoljnu rezervu vode i dolijevanje u normalnom
reimu rada nije potrebno. Cijena im je znaajno vea
od odgovarajuih AGM baterija. Manje su osjetljive na

3.4.2. Broj ciklusa punjenje-pranjenje

Olovne baterije mogu, kod nekih izvedbi ploa
elektrode, izdrati veliki broj kratkih ciklusa pranjenja.

-7-

Meutim, one su sve osjetljive na duboka pranjenja.

Pri tom je vano naglasiti da ponekad kratki i
neprimjetni propadi napona mogu teret prebaciti s
ispravljaa na bateriju te ju cikliki optereivati.

3.4.5. Deformacija pozitivne elektrode uslijed

korozije
Pojavom korozije, karakteristinom za olovne
akumulatorske baterije, volumen pozitivne elektrode se
poveava, a to dovodi do deformacije mehanike
konstrukcije baterijskog lanaka. To moe dovesti do
iznenadnog gubitka kapaciteta olovnih baterija.

NiCd baterije mogu izdrati veliki broj ciklusa dubokog

punjenja i pranjenja. Starenjem aktivnog materijala,
zbog rekristalizacije, dolazi do smanjenja mogueg
broja ciklusa. Kako bi se poveale sposobnosti pri
ciklikim
optereenjima
NiCd
akumulatorskim
baterijama se u elektrolit (KOH) dodaju vee koliine
LiOH.

Kod NiCd baterija ne dolazi do korozije i kvarenja

mehanike strukture, tako da kod njih nikada ne dolazi
do iznenadnog gubitka kapaciteta.

3.4.3. Naponi punjenja i odravanja

3.4.6. Karbonizacija

Prekoraenjem napona punjenja ili odravanja iznad

vrijednosti dovoljne za nadoknaivanje samopranjenja
akumulatorske baterije uzrokovat e pojavu prevelike
struje punjenja, poveano isplinjavanje i pojavu korozije
pozitivne elektrode. Najbolji je napon dovoljan da
baterija ostaje potpuno puna, a da se pri tom stvara
najmanje plinova i korozije. Taj napon propisuje
proizvoa baterije. Spajanje vie lanaka baterije u
seriju esto dovodi do toga da se pojedini lanci, uslijed
rasipanja napona, pune i odravaju razliitim naponima.
Rasipanje je najvee kod novih akumulatorskih baterija
te se postupno smanjuje i stabilizira u prvim mjesecima
eksploatacije. Brzina stabilizacije i konano rasipanje
napona meu lancima ovise o kvaliteti akumulatorske
baterije.

Karbonizacija se javlja samo kod NiCd baterija. Ona

moe tetno utjecati na ivotni vijek i karakteristike
prilikom jakih pranjenja.
Karbonat nastaje kao rezultat oksidacije ugljika koji se
koristi kao vodljivi materijal na pozitivnoj elektrodi.
Moe se javljati i pri isputanju lunatog elektrolita u
zrak. Nakupljanje prevelikih koliina kalijeva karbonata
oko polova moe prouzroiti dozemni spoj.
3.4.7. Memorijski efekt
Memorijski efekt se javlja kod NiCd baterija. Ako je
baterija izvrgnuta uestalim ciklusima kratkog punjenjapranjenja iste dubine dolazi do naglog gubitka napona.
Uzrok je kristalizacija povrine negativne elektrode
tijekom kratkih ciklusa. Memorijski efekt se najee
dogaa u baterijama malog kapaciteta sa sintetiziranom
negativnom elektrodom i uglavnom ne predstavlja
znaajniji
problem
kod
stacionarnih
NiCd
akumulatorskih baterija.

Napon punjenja i odravanja NiCd baterija je 1.41-1.45

V/l. Taj napon e odravati lanak gotovo potpuno
punim i optimirati razgradnju vode. Ipak, optimalan
nain punjenja NiCd baterija je, za razliku od naina
punjenja olovnih baterija, punjenje konstantnom
strujom. Stoga, budui da se stacionarnu bateriju
odrava punom konstantnim naponom, dolazi nakon
dueg punjenja do smanjenja raspoloivog kapaciteta.
Za dimenzioniranje stacionarnih NiCd baterija trebaju
se koristiti faktori smanjenja kapaciteta uslijed punjenja
NiCd baterija konstantnim naponom ili ih povremeno
dopunjavati konstantnom strujom.

4.

ODABIR VRSTE I TIPA AKUMULATORSKE

BATERIJE

Pri odabiru akumulatorske baterije prvo je potrebno

odabrati vrstu i tip akumulatorske baterije. U toki 3.1.
opisane su osnovne vrste akumulatorskih baterija koje
se koriste za stacionarne primjene. Danas se na tritu
pojavljuju mnogi proizvoai koji nude razliite tipove
svih vrsta akumulatorskih baterija. Pri odabiru tipa i
vrste akumulatorskih baterija treba prije svega utvrditi
osnovne kriterije koje takova baterija mora zadovoljiti, a
nakon toga ih usporediti s podacima koje nudi
proizvoa.

3.4.4. Izmjenina komponenta struje punjenja

Proizvoai olovnih akumulatorskih baterija, osobito
zatvorenih, postavljaju vrlo stroge zahtjeve na prisustvo
izmjenine komponente struje pri punjenju i odravanju
baterija. Uobiajeni zahtjevi na efektivnu vrijednost
izmjenine komponente struje ispravljaa su od 0,05 do
0.1 C10. Zbog toga je u ispravljae potrebno ugraditi
dodatne filtere u izlaznom krugu.

U sluaju starijih postrojenja gdje postoje posebne

baterijske prostorije koje zadovoljavaju sigurnosne
uvjete za smjetaj otvorenih akumulatorskih baterija jo
uvijek se, zbog njihove manje osjetljivosti, esto koriste
otvorene olovne akumulatorske baterije.

U odnosu na olovne, NiCd baterije su mnogo otpornije

na prisustvo izmjenine komponente struje koja moe
dosezati i do 0,5 C5. Zbog toga se za punjenje NiCd
baterija mogu koristiti ispravljai bez dodatnih filtera na
izlazu.

Tamo gdje su osigurana mala temperaturna odstupanja

na mjestima ugradnje te kvalitetni ispravljai s

-8-

struje punjenja i pranjenja nisu pogodne za izuzetno

brza pranjenja i brza nadopunjavanja.
U novije vrijeme ubrzano se razvijaju Li-polimer te Liion-polimer baterije. Te vrste baterija smanjile su neke
nedostatke Li-ion baterija, ali im je u isto vrijeme
reducirana i specifina energija te jo vie poveana
cijena.
Meutim, razvoj baterija na bazi litija danas je vrlo
intenzivan i nije mogue sagledati koji su krajnji dometi
njihove primjene.
2006. godine ugraena je jedna Li-ion akumulatorska
baterija u dvostruki sustav istosmjernog napajanja
hidroelektrani lvkarleby u vetskoj. Baterija se sastoji
od 21,6 V, 35 Ah baterijskih blokova, proizvodnje
''Saft'' (est 3,6 V lanaka povezana su u seriji). Deset
blokova je spojeno u seriju te se formirala baterija
nazivnog napona 216 V. Na koncu je pet baterija
spojeno u paralelu te se dobila baterija od 6x35=210 Ah.
U istosmjerni sustav koji je dvostruk ugraena je i druga
akumulatorska baterija, olovna, kapaciteta 300 Ah.
Tijekom prve godine upotrebe nove Li-ion baterije
dogodilo se nekoliko manjih kvarova. Oni nisu izazvali
i nestanak baterijskog napona s obzirom na viestruku
redundanciju (osim olovne baterije i Li-ion baterija se
sastoji od est paralelnih grana pa u sluaju ispada jedne
grane na troila je jo uvijek prikljueno pet paralelnih
Li-ion baterijskih grana).
Neki od proizvoaa koji ve danas komercijalno
proizvode Li-baterije za stacionarne primjene su SAFT,
Avestor, GAIA, itd.

ugraenim izlaznim filterima i regulacijom izlaznog

napona prema temperaturi kao i u veini novih
postrojenja najee se koriste razliiti tipovi zatvorenih
olovnih baterija.
Na mjestima gdje se oekuju posebni temperaturni
uvjeti (npr. arapske zemlje ili skandinavske zemlje)
najvie se koriste otvorene ili zatvorene NiCd
akumulatorske baterije.
5.

NOVE TEHNOLOGIJE

5.1. NiMH baterije

NiMH baterije su se razvile iz nikal-vodikovih baterija,
koje su se koristile u svemirskim istraivanjima. Kod
njih se koristi kao jedna od baterijskih elektroda metalhibrid koji predstavlja u isto vrijeme i zalihu vodika.
Kao kod NiCd baterija, tako i kod NiMH baterija, za
elektrolit se koristi kalijev hidroksid (KOH).
Ove baterije karakterizira velika specifina snaga (4001000 W/kg), velika specifina energija (do 100 Wh/kg),
mogunost velikog broja ciklikih pranjenja (oko 500),
ne sadre otrovne tvari kao NiCd baterije, zanemariv
memorijski efekt, itd.
Nedostaci
su
im
visoka
cijena,
izraenije
samopranjenje, mali napon otvorenog kruga (1,2 V,
kao NiCd) te krai ivotni vijek u odnosu na NiCd
baterije.
Danas npr., amerika tvrtka Cobasys za komercijalnu
upotrebu proizvodi stacionarne NiMH baterije
kapaciteta 85 Ah namijenjene prvenstveno za ugradnju
u sustave istosmjernih napajanja -48 V, za
telekomunukacije.

5.3. Tehnologije budunosti

Tehnologije koje se danas intenzivno istrauju, a u
budunosti e vjerojatno biti primjenjive za akumulaciju
energije potrebnu za rad sustava besprekidnih napajanja
su:
- superkondenzatori,
- gorive elije,
- nuklearne baterije
- bio-baterije

5.2. Litijeve baterije

Znanstvenici su dugo pokuavali iskoristiti litij kao
osnovu za izradu baterija. Ovaj metal je vrlo lagan, ima
visok elektrokemijski potencijal i omoguuje najveu
specifinu energiju baterije. Meutim, osnovni je
problem taj to litijeve baterije nakon vie punjenja i
pranjenja postaju temperaturno nestabilne i sklone su
eksplozivnoj reakciji.
Primjenom Li-ion tehnologije su eksplozivne sklonosti
litijevih baterija svedene na prihvatljivu mjeru. Sve
dananje Li-ion baterije su opremljene zatitnim
elektronikim sklopovima koji ne dozvoljavaju
nepravilnosti pri punjenju i radu koje bi mogle izazvati
eksploziju.
Li-ion baterije imaju znaajne prednosti u odnosu na
NiMH baterije. Lake su i vee specifine energije (do
170 Wh/kg), imaju tri puta vei napon otvorenog kruga
(3,6 V), uope nisu podlone memorijskom efektu,
mogu podnijeti veliki broj ciklikih pranjenja (do
1000), imaju malo samopranjenje, itd.
Mane su im to za pouzdan rad zahtjevaju zatitni
elektroniki sklop, podlone su starenju ak i onda kada
nisu u upotrebi, skupe su (cca 40% skuplje od NiCd
baterija), budui da im zatitni sklopovi ograniuju

Slika 5. Superkondenzatoski moduli tvrtke Maxwell

Superkondenzatori, koji se ve danas mogu nabaviti u
komercijalnoj ponudi, su kondenzatori iji kapacitet
dosee i do cca tri tisue farada. Oni omoguuju
vieminutno rezervno napajanje trajne potronje od oko
10 A te su namijenjeni za kratkotrajna napajanja u
sluaju nestanka napona. Pogodni su za izuzetno brza
punjenja i pranjenja (specifina snaga do 9000 W/kg),
ali za sad imaju relativno malu specifinu energiju
pranjenja (oko 6 Wh/kg). Takoer imaju relativno dug
ivotni vijek. U budunosti se oekuje poveanje
nazivnog napona lanka (sada iznosi cca 2,5 V), te
-9-

[2] IEC 60896 11 Stationary lead acid batteries

General requirements and methods of tests, 2002.
[3] IEEE Guide for Selection and Sizing of Batteries
for Uninterruptible Power Systems, IEEE STD:
1184-1994, 1994.
[4] Global Watch mission report: Electrochemical
energy strorage a mission to the USA
[5] D. Vujevi: Superkondenzatori

poveanje specifine snage i energije te smanjenje

cijene.
Gorive elije su elektrokemijski ureaji za neposrednu
pretvorbu kemijske energije u istosmjernu elektrinu
struju. Britanski fiziar R.Grove je jo 1839. godine
otkrio da se spajanjem vodika i kisika dobiva elektrina
struja. Meutim, masovnija upotreba gorivih elija nije
se dogodila do dananjih dana. Unato vrlo intenzivnom
razvoju posljednih desetak godina, rezultati su prilino
ogranieni. Glavni problemi kod gorivih elija je visoka
cijena u odnosu na iskoristivu snagu, mala poetna
izlazna snaga, zbog ega se paralelno gorivim elijama
najee prikljuuje i akumulatorska baterija. Poveana
potronja fosilnih goriva, ija je koliina ograniena, u
naradnim godinama e i dalje uvjetovati znaajne
investicije u razvoj tehnologije gorivih elija pa se ipak
oekuje njihova sve vea upotreba u budunosti
(prvenstveno u auto-industriji), ali i za stacionarne
primjene.
Nuklearne baterije energiju proizvode raspadom
radioaktivnih tvari (tricij ili polonij) tzv.
betagalvanskim nainom. Iako su poznate ve vie od
50 godina, zbog male energije koja se tim putem mogla
dobiti, njihova iskoristljivost je bila mala. Istraivai iz
amerikog sveuilita Rochester razvili su novu
tehnologiju proizvodnje koja e omoguiti da nuklearne
baterije traju desetljeima. Zbog visoke cijene i
sigurnosnih razloga, danas, te baterije nisu pogodne za
masovniju proizvodnju, ali se ve koriste u ekstremnim
uvjetima i na teko pristupanim mjestima.
Danas se jo istrauje i upotrebljivost bio-baterija iz
organskih tvari uz pomo bakterija i enzima za
proizvodnju
elektrine
energije.
Znanstvenici
predviaju da e izgaranje 50 g eera biti dovoljno za
osam satno napajanje arulje od 40 W.
6.

[6] J.M.Miller: Ultracapacitors Chalange the Battery

[7] Cobasys: Consideration for utilization of NiMH
Battery Technology in Stationary Application
[8] P. Krohn, B. Nygren, T. Beyer: Field experience
from the worlds largest stationary lithium-ion
battery,
[9] www.BatteryUniversity.com

ZAKLJUAK

Zbog svoje izuzetne vanosti sustavi za besprekidno

napajanje postali su neizostavni dio svakog
elektroenergetskog objekta. Najbitniji dio sustava za
besprekidno napajanje je akumulatorska baterija.
Namjera ovog lanka bila je ukazati na pogonske razlike
kod primjene akumulatorskih baterija na podruju
sustava za besprekidno napajanje istosmjernim i
izmjeninim naponom, na velike mogunosti
udovoljavanja nekih tipova baterija i vrlo ekstremnim
zahtjevima, kao i na mogunost grubih greaka u
sluaju zanemarenja cjelovitog pristupa odabiru.
U lanku je dan i kratak prikaz novih tehnologija koje
e u skoroj ili daljoj budunosti nai svoje mjesto kao
rezervni izvori napajanja u sustavima za besprekidna
napajanja.
7.

LITERATURA

[1] J. kare, A. Lovei: Nove vrste akumulatorskih

baterija za sisteme istosmjernog napona u
rasklopnim postrojenjima, HK Cigre, Peto
savjetovanje, Cavtat, Hrvatska, 2001.

- 10 -