Graevinski fakultet sveuilita u Zagrebu

Hidrotehniki sustavi
HS Rajna Majna Dunav

Seminarski rad

Ela Petrina
0082042751

SADRAJ
1.

Uvod ...............................................................................................................................................................................3

2.

Rijeke .............................................................................................................................................................................4

3.

2.1.

Dunav ...................................................................................................................................................................4

2.2.

Majna ....................................................................................................................................................................5

2.3.

Rajna .....................................................................................................................................................................7

Kanal Rajna Majna Dunav ...............................................................................................................................9

3.1.

Povijest.................................................................................................................................................................9

3.2.

Suvremeni kanal Rajna Majna Dunav ............................................................................................. 10

3.3.

Uruenje brane Katzwang ........................................................................................................................... 15

4.

Zakljuak.................................................................................................................................................................... 16

5.

Literatura .................................................................................................................................................................... 17

1. UVOD

Ideja o potrebi regulacijskih i ostalih radova na rijekama Rajna, Majna i Dunav stare su
preko tisuu godina, a prvi radovi na spajanju Rajne i Dunava zapoeti su u 15. stoljeu.
Provedbom regulacijskih radova na rijekama i izgradnjom vienamjenskih vodnih graevina
omoguava se koritenje vode za proizvodnju energije, ali i za potrebe plovnih puteva i
navodnjavanja te niza industrijskih djelatnosti kao i za potrebe ribarstva, sportova na vodi i
rekreacije.

Slika 1.Kanal Rajna Majna Dunav

2. RIJEKE
2.1.

DUNAV

Dunav izvire u Schwarzwaldu spajanjem rjeica Brigacha i Brega u mjestu

Donaueschingenu. Dunav je duinom od 2850 km druga najdua rijeka u Europi te nakon
Rajne druga plovna rijeka po prometnoj vanosti. Rijeka danas tee kroz ili ini granicu deset
drava, a to su redom od izvora prema uu: Njemaka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovaka
(5,8 %), Maarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska
(28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U rijeni sustav Dunava spadaju i devet drugih
drava: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), vicarska (0,32 %), eka (2,6 %), Slovenija (2,2
%), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %). Na obali
Crnog mora tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske batine
UNESCO-a. Dunavski sliv obuhvaa povrinu od 817000 km2, prosjeni protok prije delte
iznosi 7000 m3/s te broji 31 pritok.

Slika 2: Izvor Dunava

Slika 3: Dunav kod Iloka

2.2.

MAJNA

Majna je najvaniji istoni pritok Rajne. Nastala je spajanjem Bijele Majne i Crvene
Majne. Duga je 524 km i cijelom svojom duinom protjee kroz Njemaku, te se ulijeva u
Rajnu. Ima 9 pritoka, slivnu povrinu 27292 km2, a prosjean protok iznosi 200 m3/s.

Slika 4: Izvor Bijele Majne

Slika 5: Izvor Crvene Majne

Slika 6: Majna u Frankfurtu

2.3.

RAJNA

Rajna je najvanija plovna rijeka Europe, duga 1230 km. Izvire u vicarskim Alpama, a
nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stranja
Rajna). Prolazi ili tvori granicu kroz: vicarsku, Lihtentajn, Austriju, Njemaku, Francusku i
Nizozemsku te se ulijeva u Sjeverno more. Luka Rotterdam nalazi se na uu rijeke na
Sjevernom moru. Rijeka Rajna ima 18 pritoka, slivna povrina Rajne iznosi 185000 km2,
prosjeni protok iznosi 2900 m3/s, a maksimalni ak 13000 m3/s.

Slika 7: Karta Rajne

Slika 8: Spajanje stranje Rajne (desno) i prednje Rajne (lijevo)

Slika 9: Rajna u Dsseldorfu

3. KANAL RAJNA MAJNA DUNAV

3.1.

POVIJEST

Jo iz vremena Karla Velikog postojala je tenja da se cijela Europa povee pomou rijeka
i plovnih kanala, kako bi se osigurao transport robe iz Hanzeatskog saveza, preko Francuske
te putem rijeke Dunav sve do Crnog mora. Kako bi se stvorila povezanost izmeu doline
Rajne i doline Dunava, bilo je potrebno izgraditi umjetni plovni kanal koji bi prevladao
visinsku razliku od 300 metara u Jura planinama. Prvi pokuaj neuspjeno je propao 792.
godine zbog nagiba planine. Poetkom 18. stoljea zbog ekonomskog procvata Zapadne
Europe ponovo se javlja potreba za sigurnim i jeftinim transportom robe, pa se ponovo rodila
ideja o ureenju plovnog puta. Zbog izuma brodskih prevodnica omogueno je nalaenje
tehnikog rjeenja za problem visinske razlike. Poetkom 19. stoljea bavarski kralj Ludwig I.
naredio je izgradnju kanala, pa je 1843. godine izgraen plovni kanal izmeu Bamberga i
Nrnberga. Kanal je ostao nedovren zbog problema s nagibom planine i nedostatka vode na
najvioj razini kanala. S ekonomskog gledita, kanal je postigao neuspjeh, jer su trokovi
izgradnje bili mnogo vei od zarade u predvienom periodu, a glavni razlozi za taj neuspjeh
su bili razvoj eljeznikog prometa i premala irina kanala.

Slika 10: Popreni presjeci nekad i danas

3.2.

SUVREMENI KANAL RAJNA MAJNA DUNAV

Do 1921. godine obavljeni su regulacijski radovi na rijeci Majni od ua do

Aschaffenburga u duljini od 87 km sa 7 vodnih stepenica odnosno brodskih prevodnica.
Osnovano je dioniarsko drutvo Rhein Main Donau AG, sa sjeditem u Mnchenu.
Dioniarskom drutvu se povjerava zadaa gradnje suvremenog spoja Rajne s Dunavom
preko rijeke Majne i izgradnjom plovnog kanala Majna Dunav. Od 1921. godine nastavljaju
se radovi na regulacijskom ureenju rijeke Majne gradnjom 27 brodskih prevodnica na
dionici od Aschaffenburga do Bamberga duljine 297 km. Od Bamberga na Majni do
Kelheima na Dunavu sagraen je plovni kanal u duljini 171 km sa 16 brodskih prevodnica.
Od 1921. do 1992. godine izvreno je regulacijsko ureenje rijeke Majne i izgraen je plovni
kanal ukupne duljine 468 km sa 43 brodske prevodnice, a cjelokupni spoj od Rajne do
Dunava u duljini od 555 km sa 52 stepenice izgraen je od 1890. do 1992. godine.
Dovrenjem navedenih regulacijskih radova i svih ostalih graevinski radova i objekata
ostvaren je najdui plovni put u Europi u duljini 3500 km koji prolazi kroz 12 drava. Kanal
Rajna Majna Dunav spojen zajedno s pritocima i drugim plovnim kanalima ini mreu
duine 10500 km kojom se povezuje veina europskih drava. Osim transporta, sastavni dio
projekta bila je i izgradnja velikog broja hidroenergetskih objekta. Zavretak radova obiljeen
je sveanim mimohodom od 21. do 27. rujna 1992 godine.

Slika 12: Situacija kanala Majna Dunav od Bamberga do Kalheima

10

Slika 13. Uzduni prikaz kanala sa brodskim prevodnicama

Tablica 1: Vrste poslova i glavne graavine na vienamjenskom kanalu Majna Dunav od 1921. do 1994.
godine

Poetak radova:
13. lipnja 1921.
30. prosinca 1921.
1922.
1926.
travanj 1955.
1956.
1958.
lipanj 1960.
lipanj 1960.
kolovoz 1961.
rujan 1961.
listopad 1961.
veljaa 1962.

Opis glavnih radova:

Zavretak Ugovora Majna Dunav izmeu Njemakog carstva i
Bavarske
Dioniarsko drutvo Rajna Majna Dunav preuzima obvezu za
izgradnju vodenog puta od Aschaffenburga do Passau
Sudionici sklapaju Ugovor o gradnji i dogovaraju pojedinosti
izgradnje vodenog puta i izgradnju nuklearne elektrane
Izgradnja kanala Majne od Aschaffenburga do Bamberga na
duljini 279 km, kraj gradnje 1963.
Pokusne vonje brodom na kanalu da bi se dobili optimalni
presjeci
Utvren je normalni presjek za kanal: 55 m irina. 4 m dubina
vode, nagib kosine kanala 1:3
Razvija se tehnika koncepcija tednih brodskih prevodnica kanala
Majna Dunav
Izgradnja kriinih postrojenja u gradskom prolazu Bamberg, kraj
radova 1961.
Izgradnja dionice na ustavi Forchheim, kraj radova u listopadu
1966.
Izgradnja kriinih postrojenja na ustavi Forchheim, kraj radova u
listopadu 1966.
Sanacija ostataka i kipova mosta Sees u Bambergu
Izgradnja ustave Frochheim, kraj radova u listopadu 1964.
Izgradnja dionice u gradskom prolazu Bamberg, kraj radova u
srpnju 1964.
11

kolovoz 1962.
25. rujna 1962.
lipanj 1963.
travanj 1964.
svibanj 1965.
svibanj 1965.
rujan 1965.
veljaa 1966.
svibanj 1966.
srpanj 1966.
22. srpnja 1966.
16. rujna 1966.
svibanj 1967.
veljaa 1968.
veljaa 1968.
1. travnja 1968.
travanj 1968.
travanj 1968.
lipanj 1968.
lipanj 1968.
oujak 1970.
svibanj 1970.
16. srpnja 1970.
30. listopada 1970.

Izgradnja kriinih postrojenja s ustavom Hausen, kraj radova u

listopadu 1965.
Zavretak izgradnje plovnog kanala od Majne do Bamberga i
otvaranje gradske luke Bamberg (297 km)
Gradnja kriinih postrojenja s ustavom Strullendorf, kraj radova u
oujku 1966.
Gradnja ustave Bamberg, kraj radova u oujku 1967.
Izgradnja dionice plovnog kanala u ustavi Strullendorf, kraj radova
u listopadu 1966.
Izgradnja ustave Hausen, kraj radova u travnju 1968.
Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Erlangen, kraj radova u
prosincu 1968.
Izgradnja dionice plovnog kanala do ustave Hausen, kraj radova u
rujnu 1967.
Gradnja kriinih postrojenja s ustavom Kriegenbrunn, kraj radova
u studenom 1971.
Gradnja stepenice na plovnom kanalu Kriegenbrunn, kraj radova u
listopadu 1971.
Zavretak postupka prostornog ureenja za dionicu plovnog kanala
na dionici Nrnberg Kelheim
Savezna i slobodna drava Bavarska zakljuuju Duisburki
ugovor o gradnji vodenog puta izmeu Nrnberga i Vilshofena
Gradnja stepenice na plovnom kanalu Erlangen, kraj radova u
srpnju 1970.
Savezno ministarstvo prometa odredilo je linijsko voenje KMD
na dionici Nrnberg Kelheim
Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Nrnberg, kraj radova u
studenom 1971.
Putanje u promet dionice plovnog kanala Bamberg Frochheim
Izgradnja ustave Erlangen, kraj radova u rujnu 1971.
Izgradnja ustave Nrnberg, kraj radova u studenom 1971.
Gradnja stepenice na kanalu Nrnberg, kraj radova u studenom
1971.
Izgradnja dionice do ustave Kregenbrunn, kraj radova u kolovozu
1972.
Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Eibach, kraj radova u
srpnju 1978.
Gradnja kriinih postrojenja na uspornoj ustavi Hilpolstein
Bachhausen, kraj radova u rujnu 1978.
Bavarski upanijski dom donio je odluku o Preusmjeravanju
voda Altmhla i Dunava u podruje Regnitz Majna
Putanje u promet dionice Frochheim Erlangen

12

kolovoz 1971.
listopad 1971.
1. lipnja 1972.
23. rujna 1972.
lipanj 1974.
oujak 1974.
travanj 1974.
veljaa 1975.
srpanj 1975.
listopad 1975.
1976.
veljaa 1976.
oujak 1976.
travanj 1976.
1977.
veljaa 1977.
travanj 1977.
lipanj 1977.
rujan 1977.
1979.
26. oujka 1979.
30. lipnja 1979.
1979.
rujan 1979.

Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Leerstetten, kraj radova u

prosincu 1977.
Gradnja stepenice kanala Eibach, kraj radova u kolovozu 1978.
Putanje u promet dionice Eirlagen Frth
Putanje u promet dionice Frth Nrnberg i otvaranje dravne
luke Nrnberg
Dioniarsko drutvo RMD izdaje Plan krajolika Altmhltal
Gradnja stepenice kanala Leerstetten, kraj radova u travnju 1980.
Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Kelheim, kraj radova u
rujnu 1987.
Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Eckersmhlen, kraj radova
u rujnu 1987.
Gradnja kriinih postrojenja u gradskom prolazu Kelheim, kraj
radova u kolovozu 1987.
Izgradnja dionice na podruju ua Altmhl, kraj radova u sijenju
1989.
Iskopavanje ostataka keltskog gradskog zida dugog 10 km za
vrijeme gradnje dionice ustave Kelheim
Gradnja dionice do ustave Eibach, kraj radova u listopadu 1980.
Gradnja ustave Kelheim, kraj radova u prosincu 1981.
Gradnja dionice do ustave Leerstetten, kraj radova u rujnu 1981.
Iskapanje grobnog humka na trasi plovnog kanala kod Kelheima,
zavreno 1982.
Poduzimanje dopunskih mjera na postrojenjima sjeverne dionice
kanala Majna Dunav, kraj radova u studenom 1982.
Gradnja dionice do ustave Kelheim, kraj radova u kolovozu 1984.
Gradnja dionice do ustave Eckersmhlen, kraj radova u listopadu
1979.
Gradnja ustave Reidenburg, kraj radova u studenom 1982.
Iskapanje naselja starog 3000 godina s grobljem u graevinskom
podruju stepenica na plovnom kanalu Dietfrut
Uruenje brane Katzwang
Predoenje strunog miljenja grupe eksperata o uzroku ruenja
brane
Gradnja stepenice na kanalu Dietfurt, kraj radova u listopadu 1984.
Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Dietfurt, kraj radova u
oujku 1986.
13

listopad 1979.
oujak 1980.
28. travnja 1980.
1982.
1982.
27. sijenja 1982.
15. travnja 1982.
2. veljae 1983.
listopad 1983.
oujak 1984.
lipanj 1985.
27. rujna 1985.
oujak 1987.
srpanj 1987.
veljaa 1989.
rujan 1989.
15. lipnja 1991.
25. rujna 1992.
svibanj 1994.

Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Berching, kraj radova u

travnju 1991.
Gradnja stepenice kanala Eckersmhen, kraj radova u rujnu 1985.
Savezno ministarstvo prometa odreuje odbor za ispitivanje
sigurnosti graenja na dionici Bamberg Nrnberg
Meunarodna akcionarska zajednica istupa protiv gradnje kanala
Rajna Majna Dunav
Osnivanje graanske inicijative Da, za kanal Majna Dunav
Savezni kabinet odluuje pregovarati sa slobodnom dravom
Bavarskom o strunom zavravanju graevinskih radova na
kanalu Majna Dunav
Predoenje strunog miljenja o sigurnosti kanala Majna Dunav
Nakon pregovora u ljeto i jesen 1982. savezna vlada odluuje
dovriti kanal Majna Dunav
Gradnja stepenice kanala Hilpoltstein, kraj radova u travnju 1989.
Gradnja dionice u uspornoj ustavi ( Hilpoltstein Bachhausen),
kraj radova u studenom 1989.
Gradnja stepenice na kanalu Bauchhausen, kraj radova u listopadu
1989.
Putanje u promet dionice Nrnberg Roth
Gradnja dionice kanala ustava Riedenburg, kraj radova u
listopadu 1990.
Gradnja stepenice kanala Berching, kraj radova u srpnju 1991.
Gradnja dionice kanala ustava Dietfurt, kraj radova u svibnju
1992.
Gradnja dionice kanala ustava Berching, kraj radova u oujku
1992.
Putanje u promet dionice Roth Mhlhausen i Riedenburg
Dietfurt
Putanje u promet vienamjenskog kanala Majna Dunav, duine
677 km, 52 brodske prevodnice
Gradnja Drrloh spremita na stepenici kanala Bachhausen, kraj
radova u listopadu 1996.

14

Tablica 2: Trajanje izgradnji glavnih dionica vienamjenskog kanala Majna Dunav i broj brodskih
prevodnica

Dionica u prometu
Majna

Kanal Majna
Dunav

Dunav

Vrijeme gradnje

Dionica plovnog kanala

Duina km

1926 1939

165

1938 1962

Ascaffenburg
Wrzburg
Wrzburg Bamberg

Brodske
prevodnice
13

132

14

1960 1972

Bamberg Nrnberg

72

1971 1985

Nrnberg Roth

22

1977 1990

Roth Bachhausen

20

1979 1992

Bachhausen Dietfurt

22

1977 1991

Dietfurt Riedenburg

17

1985 - 1989

Riedenburg Kelheim

18

1972 1978

Kelheim Regensburg

33

1976 1985

Regensburg Geisling

25

1930 1969

Geisling Vishofen

103

1922 1928

Vishofen
Bundsgrenze
Jochenstein

48

1952 1956

3.3.

1
677

Ukupno

48

URUENJE BRANE KATZWANG

26. oujka 1979. uruila se brana Katzwang ma dionici Eibach Schwanstetten. Oko
350000 m3 vode izlilo se kroz rupu irine 15 metara. Snaga vode bila je tolika da je napravila
10 m irok krater i odnijela kue i ljude. Poginula je 1 osoba, a 5 ljudi je ranjeno. Materijalna
teta se procjenjuje na 12 milijuna eura. Grupa strunjaka utvrdila je da je uzrok ruenja brane
podudarnost 14 razliitih dogaaja i utjecaja.

15

4. ZAKLJUAK

Projekt Rajna Majna Dunav najvei je i najracionalniji vienamjenski sustav ureenja i

koritenja voda u Europi. Vaan je s aspekta transporta robe jer povezuje 12 drava te aspekta
hidroenergetike. Plovni put dug je 677 km, a ukupno od Sjevernog do Crnog mora 3500 km.
Kanal Majna Dunav dugaak je 172 km. Prosjena irina kanala iznosi 55 metara, a dubina
4.25 metara. Izgradnja kanala Majna Dunav trajala je 32 godine, a svi radovi na
osposobljavanju plovnog puta Rajna Majna Dunav 71 godinu. Trokovi izgradnje kanala
Majna Dunav procjenjuju se na 250000000 eura. Sa visinom od 406 metara nadmorske
visine na dionici izmeu ustava Hilpoltstein i Bachhausen predstavlja najveu visinu do koje
je mogue doi komercijalnim brodskim prijevozom. Da bi se to omoguilo, na plovnom putu
izgraeno je 48 brodskih prevodnica.

16

5. LITERATURA
Marui, J., Vienamjenski kanal Rajna Majna Dunav (VK R M D), Hrvatska
vodoprivreda, (1330-321X) 16 (2007), 174; 8-14
Bryson, B., Linking Europes waterways: Main Danube Canal, National
Geographic, August 1992
Rhein Main Donau AG http://www.rmd.de/

17