KAROSERIJA

Za poetak, moramo razjasniti jednu stvar: asija i koljka nikako nisu isto! Katkada se ovi

pojmovi mijeaju. Radi se o dva razliita elementa kojima je namijenjena podjednaka uloga - one
sainjavaju podlogu na koju su privreni svi dijelovi automobila., ...
asija
Nekadanji su automobili u pravilu kao podlogu svoje konstrukcije koristili asiju. Ovdje se radi o
konstrukciji koja se doima doslovno poput okvira na koju se (izravno i neizravno) privruju svi
ostali dijelovi automobila. Dok su nekadanje asije bile izraene od kojekakvih metalnih,
vjerojatno iskljuivo eljeznih, a kasnije i elinih, cijevi ili tranica, danas je to sofisticirana
konstrukcija koju se u pravilu koristi tek pri izradi automobila visokih karakteristika (slika 3).
Pria o asiji dosta je jednostavna. Na drugoj slici prikazana je nosiva platforma (to je sada pak
to?) VW Bube. Nosiva platforma u stvari je razrada prie o asiji od metalnih cijevi odnosno
okvira. Ovakva platforma uz okvir ima privrene i kojekakve plohe, takoer namijenjene
montiranju drugih dijelova automobila.
No, jasno je kako sama asija nije dovoljna da bi se privrivanjem raznoraznih agregata, sjedala
i ostalog, dobio kompletan automobil. Nedostaje - karoserija. karoserija, opet, nije isto to i
koljka. Iako bi neki jezikoznalci sada mogli uplesti svoje prste tvrdei ovo ili ono, uzmimo kao
zdravo za gotovo da je karoserija automobila ona limena konstrukcija koja se postavlja na asiju
ili nosivu platformu i koja mu, u stvari, daje oblik i izgled.
Dakako, na tako postavljenu karoseriju potrebno je jo montirati vrata, poklopac motora,
prtljanika itd. Ah, da, ne zaboravimo i plohe koje sainjavaju blatobrane, krov...

asije dananjih automobila u pravilu su izraene

od aluminija ili njegovih legura, jednostavne su i veoma vrste konstrukcije koja je otporna na
uvijanja. Aluminijska asija fordovog konceptnog modela Contour (1994.), napravljena u suradnji
sa Siemensom, Bayerom, Tevesom i Reynoldsom, prikazuje nam ideju osnove automobila
budunosti. Naime, nakon to su proizvoai sa asija preli na samonosive karoserije (vidi
slijedee poglavlje), sada se polako ponovno vraaju na ovaj, nazovimo ga tako, arhaini oblik
gradnje vozila.

sl. 2 - Nosiva platforma - VW Buba

asija moe biti jedna za razliita nadgraa, a vie karoserijskih oblika na jednoj te istoj platformi
sve je izglednija strategija auto industrije u budunosti.
koljka
Da ipak nismo odluili priati o morskim stvorenjima dokaz je i naa slika 4 koja prikazuje
koljku Xsare Picasso. Pokuamo li preciznije definirati pojam koljke, rei emo kako se u stvari
radi o "samonosivoj karoseriji". Dakle, radi se o neemu veoma slinom karoseriji, no to
ukljuuje i ulogu asije. Dakle, koljku u stvari nazivamo samonosivom karoserijom jer je njena
uloga i da slui kao podloga na koju se privruju ostali dijelovi automobila, a daje mu i vanjski
oblik te osnovu na koju se privruju vrata, blatobrani, krov kako bi se dobio kompletan
automobil. Pametni ljudi, industrijalci, izmislili su samonosivu karoseriju (koljku) iz
jednostavnog razloga.

Ovakvom je konstrukcijom pojednostavnjena proizvodnja automobila u velikim serijama. Ipak,

poemo li detaljnije analizirati automobile sa samonosivom karoserijom (koljkom), a to je 90%
dananjih osobnih vozila, doi emo do spoznaje da ono to je jednostavno za izradu stroju nije i
jednostavno oku. Komplicirani oblik koljke sastavljen je od mnogo razliitih dijelova preanog
lima koji su u pravilu zavareni zajedno.
sl. 3- Samonosiva karoserija - koljka (Citron Xsara Picasso)

Ipak, koljka ima nekih svojih negativnih osobina. Serijska automatizirana proizvodnja ovakvog
automobila zahtijeva mnogo posebnih strojeva, oteano je popravljanje zbog sloene konstrukcije
koljke, a nerijetko se rade i konstrukcijski kompromisi kako bi se neki dio mogao lake "uvaliti"
unutar koljke, na tetu karakteristika. Automobilski puristi svakako e glasati za konstrukciju sa
asijom koja je jednostavnija, ali i prua bolja dinamika svojstva.
Ostalo

Na kraju, na redu su varijacije na temu. Prva koju

spominjemo svakako je prostorni okvir (Space Frame) kakav je primjenjen na aluminijskoj

konstrukciji Audia A8 (slika 6). Ovdje se, moemo to slobodno rei, radi o mjeavini svih do sada
spominjanih rjeenja, a u Audiu su zakljuili da e upravo ovakvom konstrukcijom do kraja
iskoristiti potencijal aluminija kao materijala za izradu cijelog automobila.
sl. 6 - ASF prostorni okvir od aluminija
Drugim rijeima, ASF (Audi Space Frame ili Aluminium Space Frame), djelo strunjaka tvrtki
Audi A.G. i Alcoa, je vrst poput eline samonosive karoserije, no pri tome laki adekvatno
manjoj specifinoj teini aluminija. Ipak, jo se uvijek lome mnoga koplja oko opravdanosti
proizvodnje aluminijskih automobila. Prednosti su oite - manja teina vozila tedi gorivo te su
zagaenja okolia manja, uz to, aluminij je i 100% reciklabilan. S druge pak strane, proizvodnja i
prerada aluminija jo uvijek nisu na razini dovoljnoj za masovniju uporabu. U procesu pripreme i
obrade ovog materijala u auto industriji jo se uvijek troi daleko previe energije ime su ukupna
zagaenja barem dostigla, ako ne i premaila, ona koja se javljaju u proizvodnji i eksploataciji
klasinih automobila.

Posljednja verzija prie kojom rjeavamo temu asija i karoserija svakako je i mistini monocoque
(monokok). Ovdje se radi o konstrukciji zatvorenih ploha. Drugim rijeima, monocoque
automobila u stvari je nekakva "kada" koja najee predstavlja prostor za vozaa/putnike te
najnuniju opremu. Ostali dijelovi ovakvog automobila privreni su na monocoque s prednje i
stranje strane pomonim okvirima.
sl. 7 - Monocoque od ugljinih vlakana s ovjesom,
sjedalom i uvodnicima zraka
(Stewart F1, 1998.)

Tipian primjer monocoque konstrukcije svakako su natjecateljski jednosjedi poput bolida

Formule 1. Uvedena u "predkarbonsko" doba, ovakva je (uvjetno reeno) asija postavila nove
standarde u smanjenju ukupne teine bolida podiui ak i vrstou cijele konstrukcije, a time i
sigurnost vozaa koja je u tim vremenima bila prilino krhka.
Prve monocoque konstrukcije bolida Formule 1 bile su izraene od aluminijskih limova, no u 80im su ih godinama zamijenili umjetni materijali (kevlar i karbon - ugljina vlakna). Put do
"civilnih" automobila monocoque konstrukcijama jo je uvijek veoma ogranien, prvenstveno
zbog visoke cijene materijala i izrade. Dodue, jo se veliki Colin Chapman (nekadanji ef
Lotusa F1) okuao pred tridesetak godina izradivi model Elan sa stakloplastinom monocoque
konstrukcijom. Danas "sreu" da budu ovako konstruirani imaju tek rijetki automobili poput
Bugattia EB 110 i Ferraria F 50 (karbon).
Karoserija zavisno od momenta vozila,moe imati razliit oblik.Pri razvoju karoserije posebna
panja se poklanja dobijanju vozila sa to niim teitem,obezbjeenju dobre vidljivosti,utovaru i
istovaru,kao i smjetanju putnika ii robe.
Djelovanje faktora spoljne sredine kao to su korozija i poviene temperature jako puno utiu na

karoseriju.Pojava oteenja od korozije vozila se moe znatno smanjiti korienjem adekvatnih

sredstava za zatitu.
Karoserija je ono to vidimo kada gledamo neki automobil. Elementi karoserije se izrauju od
metalnih ploa razliitim procesima obrade, najee pod presama i obradom u kalupima. Koriste
se i drugi materijali kao poliester, kompozitni materijali i slino, ali samo tamo gdje su potrebne
osobine koje ovi materijali posjeduju. Ovakva obrada je izuzetno komplikovan proces. Radi se o
tome da se ploa od lima stavlja u kalup, a onda presa svojim pritiskom drugim dijelom kalupa
pritiska lim koji zauzima oblik kalupa. Taj dio je jako osjetljiv, jer na nekim mjestima dolazi do
istezanja materijala, a zbog ilavosti komad nikada nema identine dimenzije zadane kalupom.
Zbog istezanja materijala moe doi do pojave pukotina, prevelikog smanjenja debljine
materijala, to je nepovoljno. Dimenzije i sama promjena nakon vaenja iz kalupa se mora
isplanirati do hiljaditog dijela milimetra. Razvoj karoserije ne podrazumijeva samo njeno crtanje
nego i razvoj tehnolokih postupaka i izradu specijalnih alata za prese. Proces traje od 3 do 6
godina, a upotrebom CAD i CAM tehnologija uteda u vremenu je i 50 odsto. Karoserija se
izrauje najee od elika, ali i od drugih legura, naprimjer od aluminijuma. elik je pogodan,
jer svojim osobinama pogoduje postizanju eljene vrstoe vozila i otpornosti na udar, dostupan je
i jeftin. Pored eventualne nekvalitetne izrade karoserije i samih spojeva, najvei problem za
karoseriju je (bila) korozija. Uspjeno rjeavanje prvog problema zavisi od sposobnosti i volje
proizvoaa, dok rjeavanje korozije u dananje vrijeme zavisi samo od volje proizvoaa, jer
adekvatne i svima dostupne tehnologije postoje.