Numeričko Modeliranje U Termodinamici

Zavod za tehničku NUMERIČKO MODELIRANJE U List: 1
termodinamiku TERMOTEHNICI
i energetiku SEMINARSKI RAD Listova: 22
Sadržaj
1. Zadatak
2. Uvod...............................................................................................................................................2
3. Matematički model..................................................................................................................3
3.1. Opis i skica domene..............................................................................................................3
3.2. Vodeno područje proračuna..................................................................................................6
3.2.1. Diferencijalne jednadžbe očuvanja...........................................................................6
3.2.1.1. Jednadžba očuvanja mase............................................................................6
3.2.1.2. Jednadžba očuvanja količine gibanja..........................................................6
3.2.1.3. Jednadžba očuvanja energije.......................................................................6
3.2.2. Rubni uvjeti.............................................................................................................6
3.3. Područje proračuna čelične ploča..........................................................................................8
3.3.2. Rubni i početni uvjeti..............................................................................................8
3.4. Područje proračuna zraka......................................................................................................9
3.4.1.1. Jednadžba očuvanja mase............................................................................9
3.4.1.2. Jednadžba očuvanja količine gibanja..........................................................9
3.4.2. Rubni i početni uvjeti..............................................................................................9
4. Opis numeričkog rješavanja................................................................................................11
4.1 Metoda kontrolnih volumena................................................................................................11
4.2. Jednadžba diskretizacije......................................................................................................12
4.3. POWER LAW diskretizacijska shema................................................................................12
4.4. SIMPLE algoritam za proračun polja tlakova i brzina.........................................................13
4.5. Umrežavanje domene i numerički proračun........................................................................17
5. Rezultati proračuna.................................................................................................................18
6. Zaključak....................................................................................................................................22
2. Uvod
Ljudi često pokušavaju razumjeti fizikalne probleme na način da reduciraju problem
pojedine pojave prema unaprijed poznatoj pojavi.
Numeričko modeliranje je aktivnost jasno određena proračunavanjem. Beskrajni ispisi
brojeva stvoreni pomoću računala, su bezznačajni u vanjskom racionalnom svijetu znanja
kakav čovjek poznaje i doživljava. Određene pojave koje se zbivaju u prirodi, fizikalno se i
matematički ospisuju pomoću diferencijalnih jednadžbi. Početnih i rubnih uvjeta koji
dostojno opisuju tu fizikalnu pojavu. Standardno, analitičko rješavanje takvih jednadžbi
gotovo je nemoguće osim u nekim slučajevima, gdje su geometrija te početni i rubni uvjeti
jednostavni.
Do numeričkog rješenja pojedinog fizikalnog problema dolazimo primjenom nekih od
numeričkih metoda te korištenjem računala. Diskretizacija ili pretvaranje diferencijalnih
jednadžbi u algebarski zapis, vrši se korištenjem početnih te rubnih uvjeta unaprijed zadanih
na rubovima domene koju smo prethodno umrežili odgovarajućiom mrežom. Algebarske
jednadžbe rješavamo na dva načina: direkto ili iteracijski.
Iteracijsko rješavanje algebarskih jednadžbi kreće sa pretpostavkom svih rješenja
unutar mreže. Po završetku prvog izračuna, izračunava se razlika sa pretpostavljenim
vrijednostima. Ovaj se postupak ponavlja sve dok razlika između izračunatih vrijednosti, u
trenutnom te prethodnom postupku ne bude dovoljno mala tj. zanemariva.
Ispis tih silnih brojeva nema smisla, ako se oni ne koriste kao dokaz za potvrđivanje ili
opovrgavanje pojedinog numeričkog modela kojim opisujemo pojedinu pojavu. Točnost
rješenja ovisi o gustoći mreže kojom je diskretizirana domena odnosno o broju čvorova u
kojima tražimo rješenje.
3. Matematički model
3.1. Opis i skica domene

Zadan je problem unakrsnog izmjenjivača topline. Kroz izmjenjivač struje voda i
zrak između kojih je postavljena čelična ploča zadanih toplinskih svojstava. Problem
smo pojednostavili uzimajući u obzir samo segment(Slika 2) izmjenjivača (Slika 1).
Slika 1. Prikaz segmenta pločastog unakrsnog izmjenjivača topline
Slika 2. Prikaz domene
Izmjena topline unutar unakrsnog izmjenjivača topline, opisana je diferencijalnim

jednadžbama za trodimenzijsko stacionarno provođenje topline uz prisilnu konvekciju za
dva zadana fluida(voda/zrak) odvojena čeličnom pločom.
Prisilna konvekcija je izmjena topline između fluida i krute stijenke pri čemu je
gibanje fluida nametnuto vanjskim uvjetima, npr. razlikom tlaka uzrokovanom ventilatorom,
pumpom ili slično. Razlikujemo turbulentno i laminarno gibanje fluida. Pri laminarnom
strujanju strujnice su paralelne tako da nema prestrujanvanja čestica u više ili niže slojeve. U
slučaju turbolentnog strujanja, brzine strujanja su veće i čestice se vrtlože tako da je ova vrst
strujanja puno pogodnija za izmjenu topline
Jednadžba za opisivanje stacionarnih konvekcijsko-difuzijskih problema izvodi se iz
opće jednadžbe očuvanja u kojoj se za stacionarni slučaj isključuje nestacionarni član.
- nestacionarni član
- konvektivni član
- difuzijski član
- izvorni član koji predstavlja izvor ili ponor varijable Φ
Integriranjem opće jednadžbe očuvanja slijedi:

∫ ⃗n ( ρ w⃗ φ )dA=∫ ⃗n ( Γ grad φ)dA+∫ S φ dA
A A A
Jednadžba predstavlja bilancu fluksa varijable Φ u kontrolnom volumenu.

Diferencijalna jednadžba stacionarne trodimenzijske difuzije te konvekcije glasi:
∂ ρw φ + ∂ ρw φ + ∂ ρw φ += ∂ Γ ∂φ + ∂ Γ ∂φ + ∂ Γ ∂ φ + ∂S φ
[ ] [ ] [ ]
∂x ( x ) ∂ y ( y ) ∂z ( z ) ∂ x ∂x ∂ y ∂ y ∂z ∂z ∂V
Iz gore navedene diferencijalne jednadžbe očuvanja dobivamo pet osnovnih jednadžbi:
Jednadžba očuvanja mase: Φ = 1; Γ = 0, SΦ = 0

∂ ( ρw )+ ∂ ( ρw )+ ∂ ( ρw )=0
∂x x ∂ y y ∂z z
Jednadžba očuvanja količine gibanja:
∂p
−
za os x: Φ = wx; Γ = η; SΦ = ∂x
∂ ( ρ⋅w ⋅w )+ ∂ ( ρ⋅w ⋅w )+ ∂ ( ρ⋅w ⋅w )=− ∂ p + ∂ η ∂w x + ∂ η ∂ w x + ∂ η ∂w x
∂x x x
∂y x y
∂z x z ( ) ( ) ( )
∂ x ∂ x ∂ x ∂ y ∂ y ∂z ∂z
∂p
−
za os y: Φ = wy; Γ = η; SΦ = ∂y
∂ ( ρ⋅w ⋅w )+ ∂ ( ρ⋅w ⋅w )+ ∂ ( ρ⋅w ⋅w )=− ∂ p + ∂ η ∂ w y + ∂ η ∂w y + ∂ η ∂ w y
∂x y x
∂y y y
∂z y z ( ) ( ) ( )
∂ y ∂x ∂x ∂ y ∂ y ∂ z ∂ z
∂p
−
za os z: Φ = wz; Γ = η; SΦ = ∂z
∂ ( ρ⋅w ⋅w )+ ∂ ( ρ⋅w ⋅w )+ ∂ ( ρ⋅w ⋅w )=− ∂ p + ∂ η ∂w z + ∂ η ∂w z + ∂ η ∂ w z
∂x z x
∂y z y
∂z z z ( ) ( ) ( )
∂z ∂ x ∂x ∂ y ∂ y ∂z ∂z
λ
Jednadžba očuvanja energije za konvektivni prijelaz topline: Φ = T; Γ = c ; SΦ = 0
∂2 T ∂2 T ∂2 T
(
ρ⋅c⋅ w x
∂T
∂x
+w y
∂T
∂y
+w z
∂T
∂z
=λ ) ( ) ( ) ( )
∂ x2
+λ
∂ y2
+λ
∂ z2
λ
Jednadžba očuvanja energije za provođenje topline: Φ = T; Γ = c ; SΦ = 0
∂2 T ∂2 T ∂2 T
λ
( ) ( ) ( )
∂ x2
+ λ
∂ y2
+ λ
∂ z2
=0
3.2. Vodeno područje proračuna
3.2.1. Diferencijalne jednadžbe očuvanja
3.2.1.1. Jednadžba očuvanja mase

∂ wx ∂ w y ∂ wz
ρw ( +
∂ x ∂ y ∂z
+ =0 )
3.2.1.2. Jednadžba očuvanja količine gibanja
∂ wx ∂ wx ∂ wx ∂2 w x ∂ 2 w x ∂ 2 w x
(
ρw w x
∂x
+w y
∂y
+w z
∂z ) =−
∂p
∂x
+ ηw (
∂ x2
+
∂ y2
+
∂ z2 )
∂wy ∂wy∂2 w y ∂2 w y ∂2 w y
∂ wy
(
ρw w x
∂x
+w y
∂y
+wz
∂z
∂p
=− +η w
∂y
+ + )
∂ x 2 ∂ y 2 ∂ z2 ( )
∂ wz ∂w z ∂w z ∂2 w z ∂ 2 w z ∂2 wz
ρw ( wx
∂x
+w y
∂y
+wz
∂z
=−
∂p
+η ) +
∂ x w ∂ x2 ∂ y2 ∂ z2
+ ( )
3.2.1.3. Jednadžba očuvanja energije
∂T ∂T ∂2 T ∂2 T ∂2 T
ρw c
∂T
∂t
+ ρw c w x (
∂x
+w y
∂T
∂y
+w z
∂z
=λ w + +
∂ x2 ∂ y2 ∂ z2 ) ( )
3.2.2. Rubni uvjeti
Za 0<x<a ; 0<y<d ; z=0 T=Twul Velicity inlet
wz=-wwul
wx=0
wy=0
∂T
=0
Za 0<x<a ; y=0 ; 0< z<b ∂y Simetry
∂w x
=0
∂y
∂w y
=0
∂y
∂w z
=0
∂y
∂T
=0
Za 0<x<a ; 0<y<c ; z=b ∂z Presure outlet
∂w x
=0
∂z
∂w y
=0
∂z
∂w z
=0
∂z
Za 0<x<a ; y=c ; 0<z<b

w x =0 Wall
w y =0
w z =0
∂T ∂T
λ w = λč
∂x ∂x
∂T ∂T
λw = λč
∂y ∂y
∂T ∂T
λw = λč
∂z ∂z
wx  0
Za x=0 ; 0<y<c ; 0<z<b
wy  0
wz  0
∂T
=0
∂x
wx  0
Za x=a ; 0<y<c ; 0<z<b
wy  0
wz  0
∂T
=0
∂x
3.3. Područje proračuna čelične ploča
∂ 2 T ∂2 T ∂ 2 T
λč
( + +
∂ x2 ∂ y2 ∂ z2 ) =0
3.3.2. Rubni i početni uvjeti

∂T ∂T
λw = λč
Za 0 < x < a ; y =c ; 0<z<b ∂z ∂z Wall
∂T ∂T
λ w = λč
Za 0 < x < a ; y=c+dp ; z=0 ∂z ∂z Wall
∂T
=0
Za 0 < x < a ; c<y= c+dp; z =0 ∂z
∂T
=0
Za 0<x<a ; c<y= c+dp; z =b ∂z
∂T
=0
Za x=0 ; c<y= c+dp; 0<z <b ∂x
∂T
=0
Za x=a ; c<y= c+dp; 0<z <b ∂x
3.4. Područje proračuna zraka
3.4.1.1. Jednadžba očuvanja mase

∂ wx ∂ w y ∂ wz
ρz ( +
∂x ∂ y ∂z
+ )=0
3.4.1.2. Jednadžba očuvanja količine gibanja

∂ wx ∂w x ∂ wx ∂2 w x ∂2 w x ∂2 w x
ρz wx( ∂x
+w y
∂y
+wz
∂z
=−
∂p
) +η (+ +
∂ x z ∂ x2 ∂ y2 ∂ z2 )
∂wy ∂w y ∂wy∂2 w y ∂2 w y ∂2 w y
(
ρz wx
∂x
+w y
∂y
+w z
∂z
∂p
=− +η z
∂y ) + +(
∂ x2 ∂ y2 ∂ z2 )
∂ wz ∂ wz ∂ 2 w z ∂2 w z ∂ 2 w z
∂ wz
(
ρz wx
∂x
+wy
∂y
+w z
∂z
=−
∂p
+η ) + (
+
∂ x z ∂ x2 ∂ y 2 ∂ z 2 )
∂T ∂ 2 T ∂2 T ∂ 2 T
ρz c w x ( ∂T
∂x
+w y
∂y
+w z
∂T
∂z ) (
= λZ + +
∂ x2 ∂ y2 ∂ z2 )
3.4.2. Rubni i početni uvjeti
Za x=0; c+dp < y < c+dp+d;0< z <b T=Tz Velocity inlet
w x =w z
w y =0
w z =0
∂T
=0
Za x=a; c+dp < y < c+dp+d;0< z <b ∂x Presure outlet
∂w x
=0
∂x
∂w y
=0
∂x
∂w z
=0
∂x
∂T ∂T
λz =λč
Za 0<x< a; y = c+dp ; 0 < z < b ∂y ∂y Wall
∂T
=0
Za 0<x < a; c+dp < y < c+dp+d; z=0 ∂y Simetry
∂w x
=0
∂y
∂w y
=0
∂y
∂w z
=0
∂y
x < a; c+dp < y < c+dp+d; z=0 wx  0
0<
wy  0
wz  0
∂T
=0
∂z
wx  0
x < a; c+dp < y < c+dp+d; z=b
0<
wy  0
wz  0
∂T
=0
∂z
4. Opis numeričkog rješavanja

Prilikom rješavanja ovog fizikalnog problema koristila se metoda kontrolnih
volumena. Ova metoda razvija nekoliko diskretizacijskih shema za diskretiziranje jednadžbi
očuvanja, od kojih je za zadani problem korištena Power-Law shema. Ova diskretizacijska
shema za trodimenzijski konvekcijsko-difuzijskih problem objašnjena je u nastavku.
Također je objašnjen SIMPLE algoritam za dvodimenzijski proračun polja tlakova i brzina
4.1 Metoda kontrolnih volumena

Metoda kontrolnih volumena je numerička metoda kojom se područje proračuna
(domena) zamjenjuje određenim brojem kontrolnih volumena. Zakoni očuvanja primjenjuju
se na svaki pojedinačni volumen te se integracijom prevode u jednadžbe diskretizacije koje
se povezuju s jednadžbama diskretizacije susjednih kontrolnih volumena.
Prvi korak je podjela područja proračuna na kontrolne volumene te definiranje
čvorova, pri čemu su čvorovi okruženi kontrolnim volumenima, a granice kontrolnih
volumena definiraju se na sredini između susjednih čvorova.
Slika 3. Trodimenzijski kontrolni volumen
Drugim korakom vršimo diskretizacju na način da integriramo određene diferencijalne

jednadžbe očuvanja po kontrolnom volumenu. Integriranje vršimo tako da uzmemo u obzir
promjenu varijable Φ pri ulazu u kontrolni volumen kao i promjenu pri izlazu iz kontrolnog
volumena, kako bismo dobili diskretiziranu jednadžbu za centralni čvor P. Jednadžba
diskretizacije tako predstavlja jednadžbu bilance varijable Φ po kontrolnom volumenu.
Trećim korakom izvedenu jednadžbu diskretizacije koja povezuje varijablu Φ sa istom
u susjednim kontrolnim volumenima. Formiranjem jednadžbi diskretizacije za sve kontrolne
volumene u domeni dobiva se sustav algebarskih jednadžbi koji povezuje varijable u svim
čvorovima domene. Za kontrolne volumene na granicama domene pripadajuće jednadžbe
diskretizacije se
modificiraju tako da uključuju utjecaje rubnih uvjeta. Rješavanjem sustava algebarskih
jednadžbi dobiva se raspodjela varijable Φ u čvorovima mreže.
4.2. Jednadžba diskretizacije

Zadani problem trodimenzijske stacionarne prisilne konvekcije i provođenja topline
izvodi se iz opće jednadžbe očuvanja u kojoj se isključuje nestacionarni član.
koja integracijom po kontrolnom volumenu prelazi u oblik:
Jednadžba predstavlja bilancu protoka varijable Φ u kontrolnom volumenu. Lijeva

strana jednadžbe predstavlja jedinični konvektivni protok (prijelaz topline konvekcijom), a
desna jedinični difuzijski protok (provođenje topline), te stvaranje ili uništavanje svojstva Φ
unutar kontrolnog volumena.
4.3. POWER LAW diskretizacijska shema

Ovu shemu obilježava zanemarivanje difuzijskog člana u jednadžbi očuvanja u slučaju
kada je Peckleova značajka veća od 10. Za vrijednosti 0<Pe<10 tok varijable Φ izrčunava
se korištenjem polinoma. Tako npr. prema slici 5 tok na zapadnoj strani računa se:
gdje je:
te za Pe>10
Opći oblik jednadžbe diskretizacije za trodimenzijski konvekcijsko-difuzijski

problem:
φ P aP =φ E aE +φW aW +φS aS +φ N a N +φB aB +φT aT
Gdje centralni i susjedni koeficijenti dobiveni korištenjem potencijalne sheme imaju
sljedeći oblik:
a P =a E +a W +a S +aN +a B +aT + F e−F w +F n −F s + F t −F b
aW =Dw max [ 0 , (1−0 .1 )|Pe|5 ] +max [ F w , 0 ]
a E=De max [ 0 , ( 1−0. 1 )|Pe|5 ]+max [−F e ,0 ]
a N =D n max [ 0 , ( 1−0 . 1 )|Pe|5 ] +max [ F n , 0 ]
a S =Ds max [ 0 , ( 1−0 .1 )|Pe|5 ] +max [−F s , 0 ]
aT =Dt max [ 0 , ( 1−0 .1 )|Pe|5 ] +max [ F t , 0 ]
a B=Db max [ 0 , ( 1−0 .1 )|Pe|5 ] +max [−F b , 0 ]
Ova se shema često koristi u proračunima strujanja
4.4. SIMPLE algoritam za proračun polja tlakova i brzina

SIMPLE je skraćenica od "Semi – Implicit Method for Pressure-Linked Equations".
Ovaj algoritam je postupak proračuna tlakova i brzina koji uključuje pretpostavke i
korekcije za proračun tlakova korištenjem pomaknutih mreža za polja brzina, čime je
izbjegnuto nepravilno predstavljanje utjecaja tlaka u jednadžbama diskretizacije.
Postupak proračuna je slijedeći:

- pretpostavlja se polje tlakova p*,
- korištenjem pretpostavljenog polja tlakova rješavaju se jednadžbe diskretizacije
brzina i izračunavaju se wx* i wy* komponente brzine slijedećim jednadžbama:
pri čemu su:
- I, J oznake za čvorove tlaka

- i, J oznake za čvorove wx komponente brzine
- I, j oznake za čvorove wy komponente brzine
- definira se korekcija tlaka p' kao razlika između točnog polja tlakova p i
pretpostavljenog polja tlakova p*
p = p* + p'
- definiraju se korekcije brzina wx' i wy'

wx = wx* + wx'
wy = wy* + wy'
- uvrštavanjem točnog polja tlakova p u jednadžbe očuvanja količine gibanja dobiva se

točno polje brzina (wx, wy). Jednadžbe disikretizacije za wx i wy povezuju točno polje brzina s
točnim poljem tlaka. Oduzimanjem jednadžbi diskretizacije za pretpostavljene brzine wx* i
wy* od jednadžbi diskretizacije za brzine wx i wy slijedi:
te se korištenjem jednadžbi korekcije može pisati:
SIMPLE algoritam koristi aproksimaciju kojom se odbacuju

članovi i pa se jednadžbe pojednostavljaju;
gdje je:
Uvrštavanjem korekcija brzine
slijedi:
Polje brzina mora zadovoljavati jednadžbu kontinuiteta čija jednadžba diskretizacije

za skalarni kontrolni volumen ima oblik:
Slika 4. Skalarni kontrolni volumen
U diskretiziranu jednadžbu kontinuiteta uvrštavaju se prethodno definirane brzine, pa

slijedi:
Dobivena jednadžba se može napisati u obliku:
pri čemu je:

Dobivena jednadžba predstavlja jednadžbu korekcije tlaka čijim se rješavanjem dobiva

polje korekcije tlaka p'.
- nakon što je izračunato polje korekcije tlaka, moguće je izračunati i točno polje tlaka
i pojedine komponente brzina
Moguća je divergencija jednadžbe korekcije ako se prilikom iteracijskog postupka ne

koristi podrelaksacija čime se dobiva novo poboljšano polje tlaka:
pri čemu je αp podrelaksacijski faktor tlaka, 0 < αp < 1.
Odabir podrelaksacijskog faktora tlaka između vrijednosti 0 i 1 omogućava dodavanje

pretpostavljenom polju tlaka takav udio polja korekcije tlaka koji je dovoljno velik za
približavanje konvergiranom rješenju iteracijskim postupkom, ali i dovoljno malen da
osigura stabilnost iteracijskog postupka. Podrelaksacija se koristi i za dobivanje nove,
poboljšane komponente brzina. Pravilan odabir podrelaksacijskih faktora ima značajan
utjecaj na optimalan broj iteracija i stabilnost iteracijskog postupka.
Redoslijed postupaka SIMPLE algoritma možemo prikazati slijedećim blok

dijagramom:
Slika 5. Dijagram toka SIMPLE algoritma

4.5. Umrežavanje domene i numerički proračun

Umrežavanje te crtanje same domene provedeno je u softwerskom paketu Gambit
pomoću kojeg smo domenu podjelili na kontrolne volumene dimenzija Δx=Δy= Δy=2,5
[mm]. Ovakvim umrežavanjem domene dobiva se 720,000 kontrolnih volumea. U ovom
slučaju korišteni su kontrolni volumeni kvadratnog oblika, pored ovog postoje kontrolni
volumeni u obliku tetraedra, te za 2D probleme pravokunog i trokutastog oblika. Domena se
podjelila na pojedina područja sa unaprijed zadanim te pripadajućim svojstvima.
Mreža se „prebacuje“ u odgovarajući format kako bi je mogao koristiti softwearski
paket Fluent. Unutar ovog sofwera detaljno se podešavaju rubni te početni uvjeti, Nakon
čeka stupamo u iteracijski pustupak.
Iteracijskim postupkum je definiran zadovoljavajući kriterij točnosti, pri čemu se za
continuity odabire najgrublja točnost pošto se tu radi o pritiscima izraženim u [Pa].
Slika 6. Prozor Rezidiual monitors unutar softwearskog paketa Fluent
Ovaj numerički proračun proveden je na računalu sa 2,09 GHz, 2,00Gb RAM-a.

Vrijeme koje je bilo potrebno za izvršenje ovih iteracija iznosilo je približno 10 min.
5. Rezultati proračuna
Slika 7. Prikaz raspodjele temperature unutar

unakrsnog izmjenjuvača topline(x=150,y=100)

unakrsnog izmjenjuvača topline(x=150,z=100)

unakrsnog izmjenjuvača topline (z=100)

unakrsnog izmjenjuvača topline (x=150)
Slika 11. Prikaz raspodjele temperature unutar unakrsnog

izmjenjuvača topline u simetralnoj ravnini vode
Slika 12. Prikaz raspodjele temperature unutar unakrsnog

izmjenjuvača topline simetraalnoj ravnini zraka
Slika 13. Prikaz vektora brzine zraka unutar

unakrsnog izmjenjuvača topline(x=0, 25, 50, 300, z=100)
Slika 14. Prikaz vektora brzine vode unutar

unakrsnog izmjenjuvača topline(x=150, z=0, 25, 100, 200)
6. Zaključak
Cijeli proračun trodimenzijske prisilne konvekcije i difuzije u kojem bi se koristile
diferencijalne jednadžbe za izračun promjena temperatura uvelike se olakšao koristeći se
softvearskim paketima, time se uštedjelo mnogo vremena.
Zadatkom je zadana domena u obliku unakrsnog izmjenjivača topline zadanih

dimenzija. Pomoću softvearskih paketa podesili smo geometriju, koju smo potom umrežili te
joj zadali njene karakteristike zadane zadatkom. Domena je izrađena od tri dijela i to redom
voda, člična ploča te zrak zadanih dimenzija te odgovarajućih toplinskih koeficienata.
Domenu smo podvrgnuli trodimenzijskoj prisilnoj konvekciji te difuziji, i to sa toplim
zrakom koji struji između dvije čelične ploče brzinom od 0,05 [m/s], te temperaturom od
5[°C], dok je temperatura zagrijane vode 90[°C], a brzine 0,001[m/s].
Rubnim uvjetima definirana je izmjena topline između dva fludia kroz krutu stijenku.
Rubnim uvjetima definirale su se ulazne te izlazne površine fluida te drugi parametri fluida
kao što su brzina i temparatura. Također su definirane površine simetrije, te čelična ploča sa
zadanim toplinskim koeficientima.
Proračunom su dobivenene slike 7-14. Ovim su slika ma prikazane raspodjele

temperature, te vektori brzina unutar domene. Tako je npr. na slici 9 vidljiv prikaz
raspodjele temperature unutar unakrsnog izmjenjuvača topline gdje je (z=100). Na ovoj je
slici jasno vidljiv ulaz hladnog te izlaz zagrijanog zraka na polovici domene, također su
vidljive područja jednakih temperatura.
Prikaz raspodjele temperature unutarunakrsnog izmjenjuvača topline gdje je (x=150,
polovica domene) vidljiv je na slici 10. Na ovoj se slici jasno vide područja jednakih
temperatura tj. ulaz te izlaz vodene struje koja nije poprimila veliku razliku temperature.
Slika 11 i 12 prikzuje raspodjelu temperature u simetralnim ravninama vode te zraka.
iz ovih se slika jasno uočava povećanje temperature zraka, tj promjenu od ulaza do izlaza.
Također se vidi slaba temperaturna razlika prilikom srujanja vode.
Prikazi profila vektora brzina u polovivama presjeka domena vidljivi su na slikama 13
te 14. Prilikom ulaza zraka u domenu njegovo strujanje je neizobraženo koje se mjenja te
poprima svoj oblik kako se kreće kroz domenu prema izlazu. Brzine vode su puno manje
obzirom na brzinu zraka koje također prema izlazu iz domene poprima izobraženi laminarni
profil.

Numeričko Modeliranje U Termodinamici

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Numeričko Modeliranje U Termodinamici

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zavod za tehničku NUMERIČKO MODELIRANJE U List: 1

3.1. Opis i skica domene

Slika 1. Prikaz segmenta pločastog unakrsnog izmjenjivača topline

Slika 2. Prikaz domene

Izmjena topline unutar unakrsnog izmjenjivača topline, opisana je diferencijalnim

Integriranjem opće jednadžbe očuvanja slijedi:

Jednadžba predstavlja bilancu fluksa varijable Φ u kontrolnom volumenu.

Iz gore navedene diferencijalne jednadžbe očuvanja dobivamo pet osnovnih jednadžbi:

Jednadžba očuvanja mase: Φ = 1; Γ = 0, SΦ = 0

3.2. Vodeno područje proračuna

3.2.1. Diferencijalne jednadžbe očuvanja

3.2.1.1. Jednadžba očuvanja mase

Za 0<x<a ; y=c ; 0<z<b

3.3. Područje proračuna čelične ploča

3.3.1. Diferencijalne jednadžbe očuvanja

3.3.1.1. Jednadžba očuvanja energije

3.3.2. Rubni i početni uvjeti

3.4. Područje proračuna zraka

3.4.1. Diferencijalne jednadžbe očuvanja

3.4.1.1. Jednadžba očuvanja mase

3.4.1.2. Jednadžba očuvanja količine gibanja

4. Opis numeričkog rješavanja

4.1 Metoda kontrolnih volumena

Slika 3. Trodimenzijski kontrolni volumen

Drugim korakom vršimo diskretizacju na način da integriramo određene diferencijalne

4.2. Jednadžba diskretizacije

koja integracijom po kontrolnom volumenu prelazi u oblik:

Jednadžba predstavlja bilancu protoka varijable Φ u kontrolnom volumenu. Lijeva

4.3. POWER LAW diskretizacijska shema

Opći oblik jednadžbe diskretizacije za trodimenzijski konvekcijsko-difuzijski

4.4. SIMPLE algoritam za proračun polja tlakova i brzina

Postupak proračuna je slijedeći:

pri čemu su:

- I, J oznake za čvorove tlaka

- definiraju se korekcije brzina wx' i wy'

- uvrštavanjem točnog polja tlakova p u jednadžbe očuvanja količine gibanja dobiva se

te se korištenjem jednadžbi korekcije može pisati:

SIMPLE algoritam koristi aproksimaciju kojom se odbacuju

Uvrštavanjem korekcija brzine

Polje brzina mora zadovoljavati jednadžbu kontinuiteta čija jednadžba diskretizacije

Slika 4. Skalarni kontrolni volumen

U diskretiziranu jednadžbu kontinuiteta uvrštavaju se prethodno definirane brzine, pa

Dobivena jednadžba se može napisati u obliku:

pri čemu je:

Dobivena jednadžba predstavlja jednadžbu korekcije tlaka čijim se rješavanjem dobiva

Moguća je divergencija jednadžbe korekcije ako se prilikom iteracijskog postupka ne

pri čemu je αp podrelaksacijski faktor tlaka, 0 < αp < 1.

Odabir podrelaksacijskog faktora tlaka između vrijednosti 0 i 1 omogućava dodavanje

Redoslijed postupaka SIMPLE algoritma možemo prikazati slijedećim blok

Slika 5. Dijagram toka SIMPLE algoritma

4.5. Umrežavanje domene i numerički proračun

Slika 6. Prozor Rezidiual monitors unutar softwearskog paketa Fluent

Ovaj numerički proračun proveden je na računalu sa 2,09 GHz, 2,00Gb RAM-a.

Slika 7. Prikaz raspodjele temperature unutar

Slika 8. Prikaz raspodjele temperature unutar

Slika 9. Prikaz raspodjele temperature unutar

Slika 10. Prikaz raspodjele temperature unutar

Slika 11. Prikaz raspodjele temperature unutar unakrsnog

Slika 12. Prikaz raspodjele temperature unutar unakrsnog

Slika 13. Prikaz vektora brzine zraka unutar

Slika 14. Prikaz vektora brzine vode unutar

Zadatkom je zadana domena u obliku unakrsnog izmjenjivača topline zadanih

Proračunom su dobivenene slike 7-14. Ovim su slika ma prikazane raspodjele