Maria

Trebe n

Zdravlje iz
Boje apoteke
Savjeti i iskustva u lijeenju
ljekovitim biljem (l dio)

SADRAJ

Lijeenje billjem
Aromaterapija
Rumarin
Timijan
Lavanda
Lovor

Divizma

Ginko

Paprat navala
Aloja

Maslaak

Gavez

Suruka
.

Med\jee groe

Razgon

Borovnica

Pelin

Kupina

lO

Kantarion

ll

Orah

13

Rusomaa

15

Imela bijela

16

Neven

18

Jagoda

19

Zova

20

umbir

22

Cr votoina obina

24

Divlji luk

25

Velika kopriva

28

Vrkuta

31

Zlatnica

32

Podbjel

35
37
38
40
41
44
45
46
47
48
50
56
58
65
67
69

liJEENJE BILJEM
Lijeenje biljem (fitoterapija)

je najstariji oblik

medicine i u mnogim dijelovima svijeta najvaniji.

Stoljea upotrebe u narodnoj medicini potkrije
pljena su dananjim znanstvenim i klinikim istrai
vanjima o djelotvornosti i nekodljivosti biljaka,tako
da modernu fitoterapiju ne smijeo nikako svrta
vati u alternativnu medicinu, ve je sagledavati kao
dio znanstvene medicine.
Fitoterapija danas predstavlja osnovu ouvanja
zdravlja i dodatnu mogunost prevencije kao i lije
enja blaih oblika bolesti.
Biljke su moni lijekovi, a njihove aktivne tvari,
izolirane i sintetizirane osnova su mnogih lijekova.
Iako se veina zdravstvenih tegoba moe lijeiti
kod kue, pogrena biljna upotreba moe biti te
tna, te je za uspjeh lijeenja biljem najvanije pozna
vanje bilja, koliine i vremena uzimanja.
Zbog mogue alergijske reakcije najprije treba is
kuati malu koliinu, jer ono to nekome koristi,
drugom moe tetiti.
Treba biti izuzetno paljiv i pri skupljanju bilja te
skupljati samo biljke za koje smo sigurni da smo ih
prepoznali i tano odredili.
S ljekovitim biljem ne moemo sve izlijeiti, ali na

taj nain unosimo u organizam vrlo vrijedne tvari (ete

rina ulja, vitamine, prirodne antioksidante, flavonc:r
ide, minerale, enzime ... ) i tako ga inimo otpornim.
Ljekovito bilje, ukoliko se upotrebljava na ispra
van nain, gotovo da nema neeljene uinke, a ako
ih i ima tada su one svedene na najmanju moguu
mjeru.
Danas se preferira uzgoj ljekovitog bilja bez kori
tenja umjetnih gnojiva i insekticida (bioloki uzgoj
ili biodinamiki uzgoj) ili sakupljanje na ekoloki is
tim podrujima kako bi se izbjegli tetni uinci i za
gaenja, a kontrolirano branje, uvanje i prerada bi
lja, osigurava zdravstvenu ispravnost i sigurnost bilja.
Ljekovito bilje danas se primjenjuje u razliitim
farmaceutskim oblicima: vodene iscrpine biljnih
droga (infuzi, dekokti, macerati), etanolne iscrpine
(tinkture-biljne kapi), uljni macerati, sirupi tc kap
sule i tablete.
Vano je naglasiti da se pojam biljna droga u far
maciji odnosi na osuene i usitnjene dijelove biljke
(cvijet, list, nadzemni dio biljke-zelen, kora, korijen,
plod) koji se zatim koriste u fitoterapiji.
Tvari vane za uinak biljke esto puta se nalaze
samo u jednom dijelu biljke pa se upravo taj dio kc:r
risti kao biljna droga, a da bi se iz biljke iscrpile dje
latne tvari najee je potapamo u vodu.

Ovisno o tome koju biljnu drogu koristimo, razli

kujemo razliite naine pripreme uz pomo vode
kao otapala:
C\jetove i listove koji su meki biljni dijelovi, pri

premamo kao oparke tj. infuze.

Npr. cvijet nevena, list koprive.
Nadzemne dijelove stabljike u cvatu pripremamo

kao infuze npr. stolisnik ili preslicu.

Plodove ili sjemenke, npr. komora takoe pripre

mamo kao infuze .

Infuze pripremamo tako da biljne droge prelije
mo kipuom vodom i pustimo da odstoje pokloplje
ni 10-20 minuta, a zatim se procijede. Dakle, infuzi
su ono to u svakodnevnom ivotu nazivamo aj.

Kore, korijenje i podanci koji su tvrdi biljni dije

lovi, pripremamo kao uvarke, dekokte jer jepo
trebno dulje vrijeme da voda prodre u unutra
njost i ekstrahira ljekovite sastojke. Npr. kora
hrasta, korijen maslaka.
Dekokte pripremamo tako da biljne droge stavi

mo u hladnu vodu, prokuhamo 10 minuta te pustimo

da odstoje poklopljeni 20 minuta, zatim se procijede.

Neke biljke zahtijevaju poseban nain pripreme ka

ko se na visokoj temperaturi ne bi unitili odredeni

sastojci koji su vrlo korisni, npr. biljne droge sa slu
zima kao to jw korijen bijelog sljeza, ili pak da se iz
bjegne otapanje neeljenih sastojaka npr. imela.
Macerate pripremamo tako da biljne droge ma
ceriramo u prokuhanoj ali ohladenoj vodi na so
bnoj temperaturi kroz najmanje pola sata do sat vre
mena, ponekad i 12 sati, ovisno o biljci. Zatim se
procijede, a prije pijenja lagano zagriju.
Tahebo aj ima specifian nain primjene. Za pri

premu aja koristi se destilirana voda.

aJ

se mo

ra kuhati u staklenoj posudi. Za mijeanje koristi

se staklena ili plastina liica, a za cijeenje plas
tino cjedilo ili gaza.

U 300 ml destilirane vode stavimo jednu ajnu li

icu tahebo aja, kada zakipi kuhamo 5 minuta, a za
tim jo 20 minuta na laganoj vatri. Nakon toga pusti
mo aj da stoji dok se talog ne slegne i procijedimo.
Savremena fitoterapija je savren spoj tradicijskih
iskustava i rezultata moderne znanosti.

Danas je uglavnom poznat hemijski sastav glavne

djelatne tvari, a samu primjenu ljekovitog bilja treba
racionalizirati i prepustiti strunjacima, to je naro
ito vano kod kombiniranja ljekovitog bilja te uzi
manja s drugim lijekovima.
Mnoge lake bolesti dinih organa mogu se lijei
ti i izlijeiti kod kue nizom jednostavnih biljnih li
jekova.
Kada nastupe prvi znaci prehlade treba postupiti
po sljedeim uputama:
- l kaiicu usitnjenog suhog ipka preliti sa 3 dl
hladne vode, zakipiti i lagano kuhati 5 minuta. Umi
jeati l kaiicu usitnjenog suhog crnog sljeza, te po
kriveno ostaviti da odstoji l O minuta. Tekuinu pro
cijediti, zasladiti i uzimati 3 4 puta dnevno.
-

po l kaiicu suhih c\jetova bazge, c\jetova lipe

i stolisnika preliti sa 2,5 dl kipue vode, pokriveno
ostaviti da odstoji lO- 15 minuta i procijediti. U te
kuinu umijeati jednu kaiicu meda i V.. ajne kai
ice mljevene crvene paprike, te uzimati tri puta
dnevno.

Kao dobar lijek protiv prehlade pravi se mjeavi

na od 30 g podbjela, 30 sljeza, 30 g vranilovke, 30 g
7

miloduha i 30 g lipe. U l l vode potopiti dvije kai

ke mjeavine, ostaviti najmanje l sat, a prije upotre
be zasladiti medom. Uzimati dvije oljice dnevno.
Izuzetno dobar lijek za iskaljavanje priprema se
iz sljedeih sastojaka:

30 g podbjela, 30 g komoraa,
30 g razgona, lO g korijena ljubiice. Sastojke pomi
jeati, pa tri kaike popariti sa !tl kjuale vode i po
klopiti. Poslije dva sata procijediti, zasladiti medom
i uzeti svaki drugi sat po jednu kaiku.
Biljni pripravci protiv ivane napetosti istovre
meno umiruju, jaaju i lijee ivce.

Aroma terapija

Aromaterapija se danas smatra dijelom fitoterapi

je. U aromaterapiji

se

koriste esencijalna ulja bilja

ka, a dobijavaju se ekstrakcijom, destilacijom ili tije

tenjem.
Postoje dva pristupa aromaterapiji: anglosakson
ski i francuski.
Prvim

se

primjenjuju eterina ulja iskljuivo pu

tem koe i inhalacije.

Francuzi su, medutim uoili

svu

ljekovitost ulja,

pa su ih poeli primjenjivati oralnim putem. Kod

8

nas je u poetku promoviran iskljuivo anglosakson

ski pristup dok se posljednjih nekoliko godina pra
kticira i francuski pristup, to je otvorilo vrata punoj
primjeni aromaterapije u praksi.
Kod veine ljudi aromaterapija je percipirana u
vidu masae i inhalacije te miriljivih ulja. To nije u
potpunosti ispravno. Malo ljudi zna da postoji vie
od 400 vrsta eterinih ulja i da se ona mogu primje
njivati na razne naine, u svrhu lijeenja i ouvanja
zdravlja.
Masaa i inhalacija doista su korisni naini pri
mjene. Medutim postoje i drugi naini primjene
esencijalnih ulja. Npr. kombinacija ulja palmarose,
ajevca, eukaliptusa i lista cimetovca. Ova kombina
cija ulja spremljena u obliku vaginaleta efikasna je
kod infekcije humanim papilo ma virusom (HPV).
Eterina ulja su uinkovita i kod gljivinih obolje
nja. Spravljena u vidu kapsula, eterina se ulja mogu
primjenjivati oralnim putem za itav niz poremea
ja i bolesti. Naravno neophodno je strogo pratiti
upute strunog aromaterapeuta, koji pri upotrebi
treba koristiti ista i usko kemotipizirana ulja.

R UMARIN (Rosrruzrinu.s officinalis)

Rumarin sadri eterino
ulje u kojem se nalazi ljekovi
ta i aromatina biljna tvar
vrlo slina kamforu, a koja
pospjeuje cirkulaciju u
krvnim ilama glave i umirujue djeluju na ivani sustav.
Zbog toga rumarin i danas u
mediteranskim zemljama slovi
kao Mroditina biljka. Osim kao
afrodizijak i lijek, rumarin se koristi i
kao zain, a suhe listove treba uvati dobro zatvore
ne jer njihovo mirisno ulje brzo hlapi.
Preporuuje se onima koji su nakon neke bolesti ili
drugog bolnog dogaaja izgubili energiju i vitalnost.
Rumarin u lij eenju posebne vrste glavobolje
migrene.
Migrenu prati bol u glavi i neugodan osjeaj u
gornjem dijelu glave izmeu oiju i zatiljka. Bol se
moe osjeati u razliitim podrujima glave, moe
biti blaga ili veoma jaka, moe trajati krae ili due
vrijeme, a moe biti propraena muninom , vrtogla
vicom, smetnjama vida i umovima u uima.

10

Glavobolja moe biti znak bolesti ivanog sustava

u lubanjskoj upljini, ali najee je posljedica nekog
psihikog ili gelesnog oboljenja ili poremeaja koji
uzrokuje nadraaj ivanih struktura osjetljivih na bol.
Glavobolja traje dok postoji taj uzrok, a prestaje
spontano ili djelovanjem sredstava za ublaavanje
bolova.

- 50 g usitnjenih listova rumarina preliti sa 2,5 dl

70 %-tnog alkohola i dobro protresti. Nakon to za
tvoreno odstoji l O dana, uz svakodnevno protresa
nje tekuinu procijediti. Kod napadaja migrene, te
kuinom dobro istrljati zatiljak, iju i sljepoonice, a
potom na zatiljak i elo staviti hladni oblog od vode.

TIMIJAN (Thymus serpyllum)

Timijan samoniklo raste u junoj
Europi i podruju Sredozemlja, a
kod nas ne raste samoniklo ve se
uzgaja u vrtovima. Timijan je u na
rodu poznat kao majina duica,
popovac, materka i tamjanka. Po
trebno mu je mnogo toplote i
sunca, pa zato uspijeva na ka
menitim i planinskim povrina-

ll

ma, gdje se iz zemlje izdvaja mnogo toplote. Zbog ja

kog antiseptikog djelovanja, timijan slovi kao jedno
od najvanijih prirodnih sredstava za dezinfekciju.
Djeluje na luenje bronhijalne sluzi i pomae njeno
iskaljavanje, zbog ega se koristi u lijeenju bronhi
tisa i infekcije gornjih disajnih puteva. Biljka ulazi u
sastav razliitih sredstava protiv kalja, a takoe i zu
bnih pasta te vodica za ispiranje usta.

Ulje od timijana protiv greva i bolova u eludcu

i protiv greva i bolova u miiima: Suhi timijan sta
viti u staklenku i preliti maslinovim uljem. Nakon
to zatvoreno odstoji

15 dana na toplom otamnom

mjestu, uz povremeno protresanje, ulje procijediti.

Uzimati

2-3 puta na dan po l liicu ulja ili ulje upo

trijebiti za mazanje i masau bolnih miia.

aj od timijana protiv kalja, upale grla i grlobo

lje:

Suhi timijan preliti kipuom vodom, pokriveno

l O- 15 minuta i procijediti. aj za
sladiti medom i topao uzimati 2 - 3 puta dnevno.

ostaviti da odstoji

Vodica od timijana za oeenje i dezinfekciju

usta: Eterino ulje timijana (8 - l O kapi) ukapati u
au tople vode i vodicom dobro isprati usta. Vodica
pomae i protiv zadaha iz usta, a dobro ju je koristi-

12

2 - 3 puta na dan nakon pranja zubi.

Tinktura od majine duice: 200 g lia majine
duice, 100 g glicerola, 320 g koncentriranog alkcr
hola (96%) i 580 g prokuhane vode. Usitnjeno lie
preliti smjesom glicerola (kupi se u apoteci) i alkcr
hola. Nakon osam dana stajanja i eeg mijeanja,
tinktura se procijedi. Srednja terapijska doza je 2 g
tinkture. Najbolje je uzeti 20 - 30 kapi, nakapati na
kocku eera i uzimati dnevno tri puta.
ti

Vee doze nisu preporuljive u trudnoi, jer ima

svojstvo izvrsnog i nekodljivog konzervansa, jer sver
jim etarskim uljem sprjeava vrenje.

lAVANDA (Lavandula officinalis)

Lavanda je aromatina sredozemna biljka ije su najvani
je ljekovite tvari eterino ulje, ta
nini i kumarini. Njezina ljekovi
tost dolazi do izraaja uglavnom
kroz eterino ulje, koje se dobiva
iz C\jetova. Osim za dobivanje
eterinog ulja, C\jetovi se koriste
kao lijek, miris i zain.
13

Sirup od lavande za smirenje i jaanje ivaca:

500g cvjetova lavande i 500g eera staviti u posudu
i dobro promijeati, a potom dodati 2 limuna nare
zana na tanke ploke i l litar vode. Nakon to pokri
veno odstoji 2 dana, uz povremeno mijeanje, sirup
procijediti. Sirup uvati u hladnjaku i uzimati 2- 3
puta na dan po l kaiicu, po elji umijean u malo
hladne vode.
Lavandom protiv stresa: 2
3 kapi eterinog ulja
lavande umijeati u jednu kaiku tople vode i utrlja
ti u podruju tjemena.
aj od lavande protiv proljeva, greva, nadutosti
i plinova u crijevima: Dvije kaike C\jetova lavande
preliti sa 5 dl kipue vode i pokriveno ostaviti da od
stoji l O minuta. aj procijediti i nezasladen uzimati
u gutljajima tokom dana.
Za miran san, jastui napuniti C\jetovima lavan
de i staviti nou ispod jastuka.
Lavanda u kombinaciji sa hmeljom ljekovito dje
luju kod nervoze, razdraljivosti, nemira i lakih
oblika depresije.
- 2 ajne kaiice usitnjenih suhih earia hme
lja i 2 ajne kaiice suenih listova lavande preliti sa
2,5 dl kipue vode, pokriveno ostaviti da odstoji 10
- 15 minuta i procijediti. Po elji aj zasladiti me
dom i uzimati dva puta na dan.
-

14

LOVOR (Laurus nobilis)

Lovor je zimzeleni grm ili
manje drvo ija je domovina
Mala Azija, odakle se odavno
proirio po cijelom Sredoze
mlju. Danas se lovorov list i
plod koriste kao zain i lijek, a
lovorovo ulje iskljuivo u ljekovite
svrha i to izvana.
Mlijeko od lovora za jaanje imuniteta: usitnjena 2 suha lista lovora
preliti sa 2,5 dl mlijeka, zakuhati i lagano kuhati 3 mi
nute. Nakon to pokriveno odstoji 15 minuta, mlije
ko procijediti. Mlijeko uzimati 7 dana u mjesecu, 2
puta na dan.
aj od lovora protiv gripe i bronhitisa: usitnjena
3 svjea lista lovora preliti sa 2, 5 dl hladne vode, za
uhati, lagano kuhati 10 minuta i pokriveno ostaviti
da odstoji jo lO minuta. Tekuinu procijediti i umi
jeati 2 kaike meda i l kaikom limunovog soka. aj
uzimati 2
3 puta na dan.
Sirutka s lovorom protiv opadanja kose: Dobro
osuena 2 lista lovora samljeti u prah i umijeati u l dl
sirutke. Smjesu uvee njenom masaom utrljati u ko
u glave, na glavu staviti kapu za tuiranje i pakung os-

15

taviti da djeluje preko noi. Sljedei dan kosu dobro

oprati. Tretman provoditi najmanje jedanput gedno.
Lovor se preporuuje i onima koji su pod stre
som i esto umorni jer podie energiju i uspostavlja
ravnoteu. Prua zatitu i ne dozvoljava da doe do
iscrpljenosti ili malaksalosti.

DIVIZMA (Verbascum)
Divizma je biljka koju su poznavali i
upotrebljavali jo antiki narodi. Raste
na sunanim mjestima, po suhim i
pjeskovitim livadama, na neobrae
nom zamljitu i umskim istinama.
Raste po cijeloj Europi i upotrebljava
se kao ljekovita biljka u lijeenju bolesti
disajnih organa, bolesti kostiju i zglo
bova, kao i mnogih drugih upalnih
procesa u organizmu.
Najveu ljekovitu vrijednost imaju cvjetovi divi
zme. Najvanije ljekovite tvari cvjetova su saponini
koji omekavaju sluz i pospjeuju iskaljavanje, flavo
noidi koji djeluju protuupalno te sluzi koje ublaa16

vaju nadraaj upaljene sluznice i smiruju kaalj.

Osim toga C\jetovi divizme sadr.le i neto eterinog
ulja, eer, gorke tvari i kalcij. Listovi divizme zbog
blage otrovnosti imaju samo vanjsku primjenu.
Mlijeko od divizme za iskaljavanje: Dvije kaii
ce usitnjtnih suhih C\jetova divizme preliti sa 2,5 dl
kipueg mlijeka, pokriveno ostaviti da odstoji 5
lO
minuta a zatim procijediti. Mlijeko zasladiti medom
i toplo uzimati 3 puta na dan.
Ulje od divizme za lijeenje konih bolesti, kosta
bolje i neuralgij a: 100 g usitnjenih suhih njetova di
vizme staviti u staklenku, preliti sa 3 dl maslinovog
4 sedmi
ulja i dobro zatvoriti. Nakon to odstoji 3
ce na suncu, uz povremeno protresanje, ulje proci
jediti u tamnu staklenku.
Papinsko ulje protiv upale uha i slabijeg sluha:
Nekoliko aka s\jeih c\jetova divizme lagano priti
snuti prstima u manjoj staklenki, dobro je zatvoriti i
ostaviti da stoji 7 dana na jakom suncu. C\jetovi e
malo po malo pasti na dno staklenke i na dnu e se
skupiti sluzavi talog. Taj se talog prvo procijedi, a
potom filtrira kroz gazu kako bi se uklonile fine dla
ice. Dobivenu tekuinu uvati u tamnoj boici na
tamnom i hladnom mjestu. Nekoliko puta tokom
dana u bolesno uho nakapati po 2
3 kapi ulja.
Oblog od listova divizme za lijeenje potkonog
-

17

ira: l aka usitnjenih listova divizme staviti u malo

mlijeka ilagano kuhati dok se ne raskae. Vruu bi
ljnu kau staviti na bolesni dio tijela, uvrstiti zavo
jem i ostaviti da djeluje dok se ne ohladi.

MEDVJEE GROE -JABUNJAK

(Arctostaphylos uva ursi)
Ova

biljka je veoma popularna u narodnoj medici

ni, naroito kod naih planinaca.
Med...jee groe je viegodinji
zimzeleni grm, prilegnut uz podlogu, listovi 2-3 cm,jajasti i ko
asti. Raste po visokim planinskim
masivima, po kamenitim obroncima u
svijetlim i suhim borovim umama. List
je najljekovitiji dio biljke koji se
uva zatien od S\jeda i vlage.
Koristi se kod poveane kiselos
ti mokrae, takoe za lake izluivanje mokrae, ienje i dezinfekciju
mokranih organa, otoka nogu i lica.
aj od mech:jedeg groa protiv upale mokranih
kanala: Punu kaiicu isitnjenih listova preliti sa oljom
kljuale vode, ostaviti otklopljeno 15 minuta. Piti 3 pu18

ta dnevno. Kod hladne pripreme, ostaviti da stoji 8 - 12

sati u hladnoj vodi i piti 3 puta po l olju dnevno.
Praak od medvjedeg groa protiv otoka lica i
nogu: Suho lie u obliku praka uzimati 3 5 g dne
vno ili petinu ajne kaiice.
-

Upotreba dua od dvije nedjelje moe izazvati

muninu. Ne upotrebljavati u trudnoi i dojenju.

SURUICA - MEDUNIKA
(Filipendula ulmaria)
Suruica je ljekovita biljka prijatnog mirisa, sa pa
perjastim perjanicima krasi brdske potoke, izvore i
vlane livade.
lJekoviti dio biljke su vrhovi grani
ca u cvijetu i list. Cvasti se beru kad je
polovina cvjetova otvorena.ljekovite
materije su salicilna kiselina (biljni
aspirin), fenolni glikozid, etarsko ulje,
tanini i drugo.
Salicilati ine ovu biljku prikladnom
za lijeenje reumatizma, izluivanje otr<r
vnih materija Uer pospjeuje znojenje),
otoka, poviene temperature, gojaznosti i
celulita. Olakava probleme gornjeg dijela
19

digestivnog trakta vezana sa nadimanjem i hiperacidi

tetom.

U krvnim sudovima, kao biljni aspirin ima anti

trombozni efekat.

aj od SW'Uice protiv tromboze krvnih sudova:

Dvije kaiice osuenih i isitnjenih listova surui
ce preliti oljom kipue vode, ostaviti poklopljena

15

minuta.

toku dana popiti

olje po ukusu

zaslaenog aja, poslije jela.

Kod prevelikih doza i dugotrajne upotrebe mogu
se javiti efekti kao i kod prevelike upotrebe aspirina.
aj u kombinaciji od metvice, matinjaka iirota
i suruice je odlino sredstvo protiv nadraaj a na po
vraanje i povraanja trudnica u ranoj trudnoi.

- 50

g listova metvice,

50

g listova matinjaka,

30

2, 5 dl kipue vo
10 -15 minuta i pro

g podanka iirota usitniti, preliti sa

de, pokriveno ostaviti da odstoji

cijediti. Nezaslaen topli aj uzimati dva puta dne

vno ili po potrebi.

RAZGON- F.SIOSLAf1C4
(Veranica officinalis)
Razgon ili tzv. trava od uljema, a u narodu se na
ziva i tmijina trava, ima ljekovito djelovanje na sve
vane organe ljudskog tijela. Nalazi se u svjetlim u-

20

mama, na ivici ume i umskim istinama.

Ljekoviti dio biljke je nadzemni dio u
cvatu, a ljekovite materije suglikozidi,
soponozidi, gorke materije, malo
etarskog ulja, organske kiseline,
flavonoidi, monitol, eer i vo
sak.

Razgon povoljno utie na

eludac (katar i poremeaj rada
crijeva), na ienje krvi (vaan do
datak svih ajeva za ienje krvi),
plua (dugotrajni katar za lake iska
ljavanje), jetru (kod utice), slezinu, bubrege i mo
krani mjehur.kod ekcema pomae pomijeana sa
vrhovima koprive. Ima umirujue dejstvo kod nervo
ze, poboljava pamenje i otklanja depresiju. S\je
sok se koristi za saniranje spoljanjih rana.

aj od razgona za &enje krvi: jednu punu kai

icu usimjene biljke preliti

sa

oljom vrele vode, os

taviti poklopljena 15 minuta. Piti 3 puta dnevno u

pauzama, izmedu obroka.
Preporuuje se i onima koji se osjeaju ugroe
nim, koji iskrivljuju rijei i ponaanja drugih jer ne
maju unutranju stabilnost.

21

MASlAAK (Taraxacum officinale web)

Maslaak se smatra dosadnim ko
rovom, ali za bolesnika predstavlja
dragocjenu ljekovitu biljku. Od
egovih mladih nazubljenih listova,
pravi se malo gorka salata.
Cijela biljka je veoma je veoma
aktivna (korijen, list i cvijet). Su
e se ljetni listovi i korijen.
S\jei listovi su izvor vitamina A, B i
e, kao i gvoa u velikoj koliini, mi
nerala, sluzi, eera. Maslaak sadri
enzime, tanine, etarsko ulje, smole, ma
sne kiseline. Korijen ubran u jesen ima mnogo inuli
na.
Ljekovito djelovanje mlaka ogleda se u regulisa
nju poremeenog rada jetre i ui, te regulie metabo
lizam masti, bjelanevina i ugljikohidrata, obara nivo
masnoe u krvi, pospjeuje izbacivanje tetnih materi
ja iz organizma.
Posebno se preporut.Ue dijabetiarima, osobito
da svakodnevno upotrebljavaju u ishrani stabljike
ove biljke (stabljike polako vakati).
Stabljika je pomalo gorkog ukusa, hrskava je i so
na, i jede se kao list salate.
22

Preporuljiv je kod konih bolesti, gojaznosti,

miinog reumatizma, otoka sranog porijekla. Jaa
slezinu i pankreas, te je dobar za dijabetiare.
Stariji dijelovi biljke ne bi trebalo da se oriste u ve
likim koliinama jer sadre gorku materiju koja moe
da izazove dijareju i smetnje u sranom ritmu, zato tre
ba konzumirati mlade izdanke biljke koji su bezopasni.

aj od masla&a za smanjenje nivoa masnoe u krvi:

a) dvije kafene kiice suhih listova maslaka po
pariti oljom kljuale vode, ostaviti poklopljeno 20
minuta. Piti ujutro i uvee po jednu olju.
b) dvije kafene kafene kaiice suhog, isitnjenog
korijena, staviti u hladnu vodu, zagrijavati do kljua
nja, pustiti da kljua 2 minute i ostaviti poklopljeno
lO minuta. Piti t.Uutru i uvee po jednu olju.

Sirup od masla&a: S\jee cvijetne glavice masla

ka (3

4) , preliti sa 2 dl kljuale vode i prokuhati.

Procijediti da bi se iz c\jetova iskoristio sav ljekoviti

sok i u jo toplu tekuinu dodati 1,5 kg eera ili od
govarajueg zaslaivaa, te dodati sok od dva limu
na. Ukuhavati na laganoj vatri, stalno mijeajui, sve
dok se ne dostigne gustoa.
Dobijeni sirup sipati u iste staklene boce.
Sirup od maslaka regulie varenje, proiava
organizam i poveava apetit.
Uzima se po jedna kaika prije svakog obroka.
23

PAPRAT NAVAlA (Aspidium)

Paprat navala je u narodu poznata pod nazivom
divlja paprat ili bujatika od davnina se koristi u tra
dicionalnoj medicini uglavnom za preparate za spo
ljnu upotrebu, protiv reume i proirenih vena, i kao
odlian "izbaciva" parazita iz organizma.
Ova viegodinja biljka raste u visinu od 30-140
cm, po vlanim umama, na rastresitom humusnom
du i ima do metar duge paperjaste listove. U terapi
ji se koristi rizom (za spravljanje preparata) i sasvim
mladi izdanci i listii koji se mogu jesti skuhan i ili is
preni na ulju, dok su jo zavijeni u spiral. Potrebno
je upozoriti da je rizom otrovan, jer sadri nervne
otrove filicin i fulmaron, pa je pri spravljanju prepa
rata neophodno se strogo pridravati uputa.
Rizomi se vade u decembru kada je ljekovitost u nji
ma najkoncentrisanija i sue na promajnom mjestu.

aj protiv proirenih vena: U tri litra vode proku

hati pola kilograma S\jeeg korijena (rizoma) i lis
tova paprati, a onda u tom odvaru, to je mogue to
plijem, drati noge.ovaj odvar se moe koristiti tri
dana uzastopce, tako da se podgrije pred upotrebu.

Za lijeenje iijasa, lumbaga i reume: 1O kolutova

rizoma paprati navala i veanj madih listova staviti u li24

tar hladne vode, pa kuvati dok ne ispari treina tenos

ti. Tim jakim odvarom natapati oboljeledijelove tijela

15-20 minuta, ili

jo bolje sipati odvar u kadu sa malo

vode i kupati se u njemu. Poslije toga bolna mjesta tre

ba izmasirati ekstraktom korijena (rizoma), pa potom
dva-tri sata mirovati u krevetu.

GAVEZ (Symphytum officinale)

Gavez ima sonu, grubo dlakavu
stabljiku visine

20-100

cm, korijen

koji raste duboko u zemlji i cvijet

koji izbija tokom ljeta. Nalazi se na
vlanim mjestima, jarugama, uz vodu i
na vlanim livadama.
Za lijek se skupljaju listovi i korijen k
rij en se skuplja u proljee i kasnu jesen.
Od svih ljekovitih biljaka gavez sadri
najvie alantoina, materiju koja najvie
djeluje u stvaranju novih elija, zbog ega se gavez
koristi u lijeenju rana, ak i onih koje su zaputene,
gnqjne i teko zarastaju. Tu spada i dekubit, rane k
je nastaju kod bolesnika koji su nepokremi. Njome
se lijee sve vrste ozljeda: ispucalost koe, posjekoti
ne, lom kostiju, krvni podlivi i sl.

25

Za spoljnu upotrebu protiv gihta i kostobolje ne

ma boljeg lijeka od svjeeg nastruganog gaveza ko
jim se oblau oboljela mjesta.
Kad nema na raspolaganju svjee biljke koristi se
tinktura gaveza. Ona takoe povoljno djeluje protiv
neuralginih bolova, posebno protiv nesnosnih bolova
na licu. Budui da gavez snano djeluje na centralni
nervni sistem, valja ga uzimati samo u malim dozama.
Gavezovu tinkturu valja lagano utrljavati, jer su
pri tekom gihtu zabranjene suvie snane masae.
Tinktura se izvrsno pokazala i kod lijeenja upale i
vaca, gdje god su na tijelu nastala bolna mjesta osje
tljiva na pritisak, to se odrazi na perifernim ivcima,
a tinktura je jednostavan, prirodan i odlino terape
utsko sredstvo.
Odlika ove tinkture je da obnavlja i preporada ko
u, oputenu, naboranu, pogotoo sa borama oko oi
ju, koje su nastale zbog neadekvatnog koritenja ko
zmetikih sredstava, prekomjernog sunanja i slino.
Poslije due upotrebe tinkture, koa se regenerie.
Protiv upale vena tinktura gaveza se dobro poka
zala u kombinaciji sa kantarionovim uljem.
aj protiv ira na eludcu i danaestopalanom cri
jevu: Mjeavina od 50 g gaveza, sjemena dunje i lane
nog sjemena i po 20 g slatkog korijena i lista stolisni
ka, popari se litrom kipue vode i nakon est sati sta-

janja procijedi. Pije se tokom dana, umjesto vode.

Pomo u zarastanju kostiju kod prijeloma: Ako

se usitnjen korijen gaveza kuha u mlijeku dok se ne
zgusne u kau, dobija se sjajno terapeutsko sredsta
kojim se oblau mesta prijeloma ruke ili noge; pre
ko toga se stave udlage sve se vrsto povee. Poslije

8 dana procedura se ponovi.

U sluaju da koa pod obloga pobijeli, na to
mjesto stavljati zgnijeeno lie trputca,a kasnije ko
ase posipa prahom od zdrobljenog lia kupine.

aj za lijeenje bronhitisa: Korijen bijelog sljeza,

korijen gaveza, cvijet diizme, list trpuca, list kadulje
sve po 5 grama, napraviti mjeavinu i staviti u posu
du te na to naliti pola litre bijelog kvalitetnog vina i
l dl vode. Sve zagrijati i pustiti da kuha

10 minuta.

aj procijediti i dodati 3 kaiice kestenovog meda.

Pije se tri puta dnevno po jedna kaiica aja.

Protiv proljeva: Koristi se aj od 50 g gaveza, sje

mena od dunje i 20 g metvice, to se popari s pola li
tre kipue vode, poklopi, ostavi 8 sati stajati i zatim
procijedi. Pije se umjesto vode.
Svi pripravci od gaveza ne smiju se pripravljali ni
ti drati u eljeznom niti limenom posudu!
Takoe, kod suenja korijena treba paziti da se ko
rijen ne upljesnivi,jer je tada neupotrebljiv i opasan!
27

ALOJA (Aloe vulgaris Lam.)

J.

Aloe ferox je viegodinja biljka u

obliku drveta, jednostane stabljike, ko
ja na vrhu ima skup debelih i mesnatih
listova, koji su s nalija pokriveni iljas

tim bodljikama, a u manjem broju i s lica. Cvate od od proljea do ljeta.

Listovi su joj mesnati, blijedozeleni,
na rubu pilasti, s dugim bodljama. Cvijet
je crven i cjevast s est latica, koji ine duge
grozdove. Bere se cijelu godinu.
Za lijek se upotrebljavaju listovi zako to se iz njih
cijedi sok. Zgusnut alojev sok je smea masa koja se
prerauje. Iz soka se dobiva tinktura, tablete, a da
nas jo i alojev aj.
Aloja djeluje na vie naina:
Imunistimulans (jaa otpornost cjelokupnog or
ganizma, uestvuje u prevenciji bolesti

raka, si

de, psorijaze, kolagenoze)

Detoksikans (titi i oslobaa od otrova, narkotika)
Antioksidans (unitava i spijeava dejstvo slobodnih radikala)
Djeluje anti virusno (u sluaju herpesa)
I ma bakterocidno dejstvo (unitava bakterije)
Ima fungicidno dejstvo (unitava gljivice- kan
didu... )

28

 Adstrigent (pomae u stezanju povrine koe i

sluzokoe)
Antiflogistik (ublaava upalne procese svih sistema)
Laksativ (regulie stolicu)
Stimulans (pomae u sluaju depresije)
Antidijabetik (sniava nivo eera u krvi)

Adstrigent (pomae u stezanju povrine koe i

sluzokoe)

Pomae u sluaju alergija, zacjeljivanja rana i

opekotina

Koristi se za njegu zuba i usne upljine (upala

desni, paradentoza, afte)

Jaa srani mii, sniava nivo holesterola u kvi i
krvni pritisak, te smanjuje uestalost napada an
gine pektoris.
Pomae u lijeenju neuralgijija, iijasa i glavobo- .
lje. U kombinaciji sa kalcijumom djeltYe i u slu
aju osteoporoze.
Vrlo razrijeen sok (alojeve kapi) je sredstvo ko
je podrauje eludac i jaa ga. Na taj nain i u iste
svrhe se upotrebljava i alojevo vino. U veoj koncen
traciji alojev sok djeluje i kao sredstvo za ienje. To
je dobro i blago sredsto za ienje koje tek nakon
8-1 O sati pokae soju djelotvornost.
29

Alojev sok ili tablete uzimamo uvee ako elimo

ujutro ili ak prijepodnevnim satima dobiti kaastu,
ali ne prerijetku stolicu.
Za unutarnju primjenu aloja lako ali sigurno is
ti crijeva ve u dozi od 0,2-0,6 g.
Sok od aloje se nikada ne smije davati trudnicama kao sredstvo za ienje!
Isto tako se alojin sok ne smije uzimati due vrijeme.
Ako su zaepljeni uni kanali-nedjelotvoran je.
U veim dozama od 8 grama moe usmrtiti!
Za djecu ne dolazi u obzir nikako!
Aloja se ne smije uzimati ni kod plunih bolesni
ka, jer uzrokuje krvarenje i druge poremeaje.
Aloja djeluje baktericidno. Primjenjuje se kod
onih bolesti, kroninog artritisa, ira na eludcu i
dvanaestercu.
S\jee odsjeeni listovi mogu i pod nepovoljnim
uslovima dugo sintetizirati biogene faktore.

Protiv hronino otekle jetre i poremeene stolice

kuha se 5-10 minuta uvarak od 1f4- Y2lista, ili 2 g pra
ka sa po jednom ajnom liicom samljevenog ko
moraa, zgnijeenih boba borovnice, prosenice ko
liko stane na dva vrha noa, sve u Yz litre vode.
Protiv hemoroida, navale krvi u glavu, plua i
srce, ali i zakanjele menstruacije, pomijea se pra30

ak aloje koliko stane na vrh noa, sa po jednom aj

nom kaiicom kantariona i stolisnika, rastopi se u
vodi i pomijea sa medom.
Ako se praak aloje sa vrha noa popari sa 2 dl ki
pue vode i kuha dok ne zakipi, pa se tom ohlade
nom vodom ispiru upaljene i mutne oi, dolazi do oz
dravljenja, a znak je to nakon ispiranja peku i svrbe.

Stare gnojne rane i irevi iste se i brzo zacjeljuju

ako se jedanput na dan pospu debelim slojem alojeva
praka, ili ispiru uvarkom od l ajne kaiice praka ku
hanog 5 minuta u Y2litre vode. Dakle, ako se sok aloje
pripravlja sa drugim biljjkama, djeluje postojanije.
Voda od aloja kao ist lijek i lijek za ienje ni
kad ne kodi ma gdje da dodje, u oko ili na rane.

GINKO (Ginko biloba)

Ginko je ljekovita biljka koja se i
rom Europe upotrebljava u lijeenju
posljedica modanog udara, uklju
ujui probleme sa pamenjem i ra
vnoteom, vrtoglavicu, te poremeen
proces razmiljanja. Naime, ova ljekovi31

ta biljka pojaava dotok krvi u mozak.

Ginko pomae i u smanjenju krhkosti kapilara, si
unih krvnih ila koje se rasprostiru po cijelom or
ganizmu, to pridonosi sptjeavanju hemoragijskog
modanog udara.
Najee

se

koristi standardizirani ekstrakt ginka.

Ovi ekstrakti se bez tekoe mogu kupiti u prodavnica

ma zdrave hrane i apotekama. Dozvoljena dnevna doza

iznosi od 60

240 miligrama . u veim koliinama gin

ko moe izazvati proliv, razdraljivost i uznemirenost
-

BOROVNICA (Juniperus communis L.)

Ova biljka raste u poluvlanim i hla
dnim bukovim i etinarskim umama,
kao i na istinama, u planini. Ljekoviti
dijelovi biljke su list i plod (svje i
osuen). List sadri oko 20 % ka
tehinskog tonina, 18 % secera, ar
butina, organske kiseline, dosta minerala i antocijana (biljni insulin). Plod
sadri organske kiseline, eer, vitamin Ci B, ka
rolin, bojene materije i drugo.
Pravilno ubran list u proljee smanjuje nivo ee
ra u krvi, i u tu svrhu se preporuuje mjeavina je32

dnakih dijelova suhog lista borovnice i mahuna od

pasulja. Suhi i lagano prokuhani plodovi, dobro su
sredstvo protiv proliva, krvarenja hemoroida, crije
vnih poremeaja, pijeska u bubregu. Svjee borovni
ce, ist sok i kompot od suhih borovnica poboljava
vid,naroito noni (stimulie stvaranje vidnog pur
pura), te je preporuljiv za kratkovidne i dalekovi
dne osobe. Piloti, vozai i drugi koji rade nou, re
dovno bi trebali da konzumiraju borovnicu.

aj od lista borovnice protiv crijevnih poremea

ja: Jednu punu ajnu kaiicu osuenih i dobro isi
tnjenih listova preliti sa oljom kljuale vode, ostavi
ti poklopljena 15 minuta, piti nezasladen u gutljaji
ma, 2 3 oljice dnevno, ali ne sat prije i poslije jela.
-

Obina boronvnica je kod nas svugdje rasprostra

njena,ali ne raa svake godine.
Mnogo boba borovnke nalazimo samo na starijim
grmovima, a tamo gdje ih ima, obino rastu u velikim
koliinama. Slobodno i bez straha moemo vakati
svjee bobe borovnice a tako i suhe. Biljka raste kao
grm ili manje drvce, razgranata, vrlo uskih, zelenih
iglica. Plod je crna, modrikastim prahom posuta "bo
ba". Bobice dozrijev;yu tek druge godine ujesen. Svi
dijelovi borovnice imaju fini aromatini miris. Bobe
su gorko - slatkastog okusa,a iglice gorke i smolaste
33

Cvate tokom ljeta, a za lijek se upotrebljavaju bo

be, iglice, vrkovi granica i samo drvo.
Plod borovnice ne smije se suiti na suncu i umje
tnoj toplini. Iglice i vrkovi se sabiru i sue na isti na
in kao i plodovi.
Zbog svog sastava bobice borovnice su esti sas
tojci biljnih mjeavina ili se same upotrebljavaju u
obliku oparka kao sredstvo za preznojavanje i jae
izluivanje mokrae. U veoj dozi mogu biti kodlji
ve jer nadrauju bubrege.
Iz zrelih, zdrobljenih babica destilacijom se po
mou vodene pare dobivaju eterina ulja.

aj za odstranjivanje kamenca i pijeska iz jetre i

bubrega: Dvije velike kaike zdrobljenih boba preli
ju se s Y2 litra kipue vode, ostavi.se odstojati pola sa
ta i zatim procijedi. aj se pije po sedam dana u mje
secu, svaka tri sata mala aica. Nakon toga napravi
se prekid od 2 1 dan, pa se postupak moe ponoviti.
Ne koristiti u sluaju upale bubrega!
aj za lijeenje oteklih zglobova: Veliku kaiku
mjeavine jednakih dijelova borovnice, celera i ah
dovine popariti s 2,5 dl kipue vode, procijediti i pi
ti tri puta dnevno po manju aicu poslij e jela.
Kupke protiv reume: ako se mladice, vrhovi grani
ca - 24 sata moe u hladnoj vodi, pa zatim kuhaju l,52 sata dobiva se uvarak za kupke protiv reume i iijasa.
34

Oblozi od kuhanih boba rastjeruju otekline i lije

e kone osipe.
Korisno je svako jutro i svaku vee popiti po je
dnu kaiicu svjeeg soka od borovnice za ublaava
nje tegoba eludca i pomaganje cijelom organizmu,
te kod ljudi koji mnogo sjede.

PEliN (Artemisia absinthium L.)

Pelin je biljka sa razgranatom stabljikom koja na
raste do jedan metar.stabljika je okrugla s perasto ra
azdijeljenim listovima. Cvate u grozdu sitnim suno
vratim glavicama. Koriste se cvijetni vrci s listiima,
koji se beru dok se pelin jo nije potpuno rasnjetao,
a lie u jesen, sui se u hladu 2 -6 nedjelja, a odabi
re dvogodinja biljka.
Izvanredno je sredstvo za ienje kr vi i jaanje
eludca. Upotrebljava se u lijeenju loe probave,
nadimanja, prejake spolne nadraenosti, slabog ape
tita, podrigivanja, garavice, glista, bolesti jetre, sle
zene, bubrega, osipa.
Koristi kod izmjene tvari u organizmu, debljine ,
eerne bolesti, duevnih smetnji koje imaju dublji
uzrok u neredovitom radu probavnih organa, smetnje
u radu jetre, ui, slezene i enskih spolnih organa.
35

Pelin sadri od aktivnih tvari u eterinim uljima ke

ton tujon koji je u veoj dozi otrovan, jer izaziva teta
nusne greve i psihike poremeaje, pa pripravci od
samog pelina ne smiju se piti due od 4
6 nedjelja.
-

aj za lijeenje bolne i grevite menstruacije: 20

g listova pelina i isto toliko vrbove kore, te lO cikori
je - trave usitniti i dobro pomijeati. U l litru pro
kljuale vodestaviti l O g mjeavine od gore navede
nih trava, kuhati poklopljeno 2 minute, kad se aj
ohladi dodati 5 kaiica meda i dobro promijeati.
Procijediti i piti po l dl svaka dva sata.

Pelinovo ulje, dobiva se ekstrakcijom od neras

cvjetanih cvjetova. Uzima se 3 puta dnevno po l O ka
pi prije jela, kod bolesti jetre, slezene, gruanja krvi,
enskih bolesti, te jaanja eludca.
Tinktura od pelina: 50 grama pelinovog cvijeta
moi se u pola litre konjaka 1 4 dana, a zatim odfil
trira. Uzima se po 30 do 60 kapi triput dnevno, ili je
dna kafena kaiica tinkture 2 puta dnevno. Ta tin
ktura otklanja bolove i muninu, pa se moe koristi
ti na putovanjima.
Protiv jakog mravljenja uzima se ujutro 20 - 30
kapi pelinove tinkture, pola sata prije jela.

36

KUPINA (Rubus frukticosus L.)

To je grm dugakih, ravnih ili kao luk
savijenih grana punih jakog trnja. Neki
podrobniji opis nije potreban, osim da
ima bijeli cvijet, ponekad svijedoruiast,
koji cvate u kitama. Plod je crna ukusna
boba. Za lijeenje se koristi praktiki ita
va biljka: korij en, list, cvijet i plod. Korijen
i mladi listovi sa vrikama se beru u prolje
e i jesen, cvijet za vrijeme cvatnje, od maja do avgus
ta, listovi se beru jo dok su mladi, a plodovi zeleni ili
potpuno zreli, crni, em ljeta.
Pripravci od lista kupine (ajevi i ekstrakti) imaju
nekoliko ljekovitih djelovanja, prije svega u lijeanju
probavnog i crijevnog trakta. aj od lia kupine se
preporuuje pri krvavim prolivima dojenadi i male
djece, odnosno za saniranje svih upala u crijevima.
aj za ienje: dva dijela (po l O g) lista kupine i
koprive, te jedan dio (5 g) lista bazge i lista masla
ka. aj se priprema kao oparak: kipuom vodom se
prelije droga.
aj za trudnice: dva dijela lista maline, jedan dio
lista kupine i stolisnika, te malo kore cimeta. aj se
takoe priprema kao oparak. Pije se dvij e oljice
dnevno.
37

KANI'ARION (Hypericum p erforatum)

Kan tarion ili gospina travaje 30 - 70 cm
visoka trava, uspravne stabljike. Listovi
nasuprotni, jajasto tupi, glatki s puno
peteljki. Jako razvij eni zlatnouti
ajetovi tvore cvatove. Biljka ima
svojstven miris, opor gorak i aro
matian okus. Bere se u julu i avgus
tu kada i cvate. Upotrebljava se prven
stveno cvij et, te lie, odnosno vrne
grane u cvatu. Sui se u hladu.
Biljka ima fotosenzibilno djelovanje, pa je
potrebno odmah na poetku primjene upo
zoriti pacijenta da se ne izlae suncu da mu se
ne bi upalila koa, a jedna od nuspojava pri izlaga
nju suncu je nateen ost usnica.
Najvie se upotrebljava ulje od gospine trave, koje
se najvie koristi u lijeanju rana, ali i za unutranju
upotrebu. Ulje se stavlja na rane koje teko zacjeljuju,
na starij e opekline, a isprobano i dokazano kod zuba
ra, prilikom vaenja zuba, rane bolje zacjeljuju ako se
u njih stavi tampon namoen u ulje gospine trave.
Kantarionovo ulje je djelotvorno i za utrljavanje
pri reumatskim oboljenjima i neuralgijama, a i pri
38

krvarenju, ako se ozlijedimo. Ulje gospine trave dje

luje i kao bbalzam za otekline, rane, giht i iaenja.
Najbolje je sredstvo za spreavanje stvaranja rana od
leanja kod bolesnika i starijih ljudi.
Ulje gospine trave moe se sa uspjehom u kombi
naciji sa drugim lijekovima koristiti za lijeenje ira na
eludcu - treba svaki dan na tate popiti po jednu li
cu ulja. Lijeenje se mora provoditi najmanje 4 - 6 ne
djelja, neprekidno, a ponekad i 2 mjeseca, pa i due.
Za lijeenje depresije dobar je i sok od gospine
trave, a treba ga piti najmanje po dvije kaiice 3 pu
ta dnevno od tri do est mjeseci.

aj od ma i cvjetova koristi se za lijeenje jetre,

ako je nateena, sprijeava nakupljanje sluzi u plui
ma, llijei mjehur, pogotovo ako se ne moe zadra
vati mokraa pomae aj koji se priprema od tri ve
like kaiice kantariona, prelivenog s jednom litrom
kipue vode, pa se ponovno stavi na vatru i im po
novno provrije ukloni s vatre i procijedi. Pije se tri
puta dnevno po jedna oljica prije jela.

Osnovni recept za aj: u uzavrelu vodu (2dl) sta

vi se l kaiica sitno izrezane droge, skine s vatre,
poklopljena ostai 10 - 15 minuta i pije se tri puta
dnevno kod gastritisa, ira na eludcu, proljeva, kod
bolesti jetre, utice, upale mokranog mjehura, ner
vnih bolesti, glavobolje, bubrenih bolesti, menstru39

alnih tegoba, slabokrvnosti u kombinaciji sa drugim

travama i lijekovima, kalja i dr.

ORAH (Juglans regia)

To je listopadno drvo do 30 m visine i do
oko l- 2 metra debljine, sa dosta rijet
kom, iroko ovalnom do okruglastom
kronjom. Kora je tamnosiva, do oko 2
cm debela, u poetku glatka, kasnije uz
du raspucana. Listovi su neparno peras
ti, 20
40 cm dugi, sa 3
l l listia, aj
nozeleni i imaju karakteristian miris.
Plod je okrugao, najprij e zelen, za
tim crn, a u njemu je kotunjava ljuska i jestiva jezgra.
Bere se mlado lie u proljee a plod u jesen.
Mlado lie se odmah sui bez prevrtanja.ozlije
eni, otpali ili ujesen ubrani listovi se ne koriste.
S\jee je lie aktivnijeod suhog.
Orah se koristi kao lijek za razliite probleme sa
lijezdama, ukljuujui i tegobe izazvane obolje
njem titne lijezde. U jednom istraivanju s\jei sok
od zelenih oraha udvostruavao je nivoe tiroksina.
Ukuhan sok od od zelenih oraha pripremljen tako
to se orasi kuhaju oko 10 minuta, uticalo je na po-

40

veanje nivoa tiroksina za naj manje 30 %. Orahe

treba jesti u velm koliinama, a moe se koristiti i
ulje oraha kao aromatini dodatak prelivima salata.

aj od orahova lista preporuuje se kao sredstvo

ia ienje krvi, protiv eerne bolesti i utice
datak meda.

uz

do

Za lijeenje upale drijela: Priprema se ajnni opa

rak od lOO grama orahova lista koje se prelije s l litrom

kipue vode, te se nakon hlaenja tim oparkom ispere

i grglja drijelo. U pukoj medicini ajni oparak prepo
ruuje se i kao oblog,

za

lijeenje upalnih procesa na

onim kapcima, a njime se i masira vlasite jer sprjea

va ispadanje kose.

Kupke u aju: Kupke od l ,5 kg orahovog lia ku

hanog u l O litara vode jaaju organizam, naroito sla
bunjave djece djece, a pomau i kod luenja loih so
kovs iz tijela, te kod osipa. Voda mora biti zagrijana na
35 stupnjeva.

RUSOMAA (Capsella bursa pastoris)

Rusomaa (obanska torba, gudomok, goram uk,
skrian ... ) je dvogodinja biljka vretenastog korijena
i uspravne stabljike koja dostie visinu do 40 cm.
Zbog ljekovitih svojstava, koristi se cijela biljka, cvi41

jet, listovi i komunice.

Nakon hranja sui se u hladu, zatim se si
tno isijee i pohranjuje u tamne staklene pc:r
sude. Rusomaa c\jeta od proljea do kasne jeseni. Raste svuda jer je korovska bi
ljka, naJee po naseljima, pored torc:r
va i po obraenom i neobraenom ze
mljitu, od nizijskog do planinskog pc:r
jasa, a moe se uzgajati i u vrtovima. Ru
somaa je biljka bez mirisa, pomalo lju
tog ukusa zbog prisustva sumpornih hete
rozida.
Sadri organske baze tiraimin, holin i acetilholin,
\jerovatno kao proizvod razlaganja nedovoljno pozna
tog i hemijski nepostojanog alkaloida. Ima malo sum
parnih i flavonskih heterozia, inozitola, tanina, ra
znih organskih kiselina, vitamina e, i drugih sastojaka.

narodnoj medicini koristi se i 8\jea i suena bi

ljka. Moe se prikupljati tokom cijele godine, ali je

ipak najljekovitija u proljenim mjesecima.
Jo u sred em vijeku bila je poznata kao veoma
korisna ljekovita biljka jer djeluje na zaustavljanje
krvarenja, protiv krvavog mokrenja, kod prejake
menstruacije . . .
Ona stee krvne sudove, te se zbog toga koristi

za
zaustavljanje krvarenja eludca, crijeva, nosa i rana,
42

te bubrega, plua i materice. Rusomaa sadri mate

riju koja djeluje na ritmiko skupljanje muskulature
materice i na peristaltiku crijeva, te se koristi kao
sredstvo za pospjeivanje trudova i olakavanje poro
aja, zatim za ubrzavanje rada lijenih i sporih crijeva
jer regulie stolicu. Ljekovito dejstvo ispoljava i u re
gulaciji krvnog pritiska, i visokog i niskog.

Sok od svjee rusomae:

Iz s\jee oprane biljke

istisnuti sok u au i dodati malo meda. Ako se sva

kog sata popije gudjaj ovog soka, zaustavie se krva
renjnekoliko kapi soka ukapati u nos radi ublaava
nja krvarenja iz nosa.

Oblozi od rtJSomae: Dobro oprati proizvoljnu

koliinu rusomae, sitno je izgnjeiti dodajui malo
vrue vode, izmijeati u vruu kau.
Smjesu staviti u istu lanenu ili pamunu krpu,
preklopiti da se dobije oblik obloga, poloiti na bol
no mjesto izazvano proirenim venama.
Ostaviti oblog da stoji 5 minuta, a postupak se
moe ponoviti jo nekoliko puta u odreenim vre
menskim razmacima u toku dana.
Za lijeenje

obilne i produene menstruacije: 3 veli

ke kaike mjeavine od po 30 grama rusomae, 30 gra

ma troskota, 20 grama kamilice i 20 grama lista bijele
imele popariti sa 4 dl kljuale vode. Poklopiti i nakon 2
sata procijediti. Pije se toplo, ujutro i uvee po oljica.
43

IMElA BIJElA (Visum album)

Bijela imela (lijepak, visk, vie) je
zanimljiva biljka. To je ustvari polupa
razit koji

svu

hranu ne uzima od svog

domaina, ve uz pomo zelenila u liu

i S\jedosti gradi vlastite organske tvari.
Raste

u kronjama hrastova, breza, jabu

ka, pa i cmogorici. Od domaina dobiva

vodu i u njoj rastopljene minerale. Zato je
od iznimne vanosti sa koje vrste drvea se
uzima imela kao lijek! Imela s jabuke i jele
je otrovnija od one s topole.
Na mjestima gdje se grane ravaju razvijaju se
maleni, zelenkasti, jedva primjetni C\jetovi iz kojih
se kasnije razviju bijeli plodovi.
U plodovima je ljepljiva gusta sluz kojom se plod
prihvaa za druge grane kada ga tamo prenesu ptice.
Plodovi su otrovni kao i cijela biljka - u predozi
ranju!
Ako djeca i kuaju plodove, nee im biti nita, jer
su tako neprijatnog okusa da ih sigurno nee jesti.
Imelu ne koristimo samo zbog stare tradicije, ve
uistinu zbog njezine ljekovitosti, koja pomae u
mnogim bolestima, a i dalje se istrauje njezino dje
lovanje za lijeenje raka i AIDS-a.
44

aj protiv ateroskleroze: Uvee dvij e velike kai

ice listova iiJ.lele staviti u 4 dl hladne vode, ujutro
pripremiti oparak: l velika kaiica cvij eta nevena, l
velika kaiica korij ena jaglaca i l velika kaika po
danka pirike. Nakon pola sata pomijeati ocijeene
ajeve i piti svaka 3 sata po l ,5 dl aja. Tjedana. Te
rapija rraje dosta dugo: 6

1 2 korisno je ponoviti

trezman nakon 4 nedjelje prekida. Usput se moe li

jeiti peludna hunjavica.
Razdraljivi ljudi trebaju za smirivanje eludca uzi
mati natate praak imele kolliko stane na vrh noa, s
malo mlijeka ili s vodom. I ovdje je najbolja imela sa
hrasta. Najvea dnevna dozvoljena dozaje jedan gram!

Praak: kod povienog krvnog pritiska, smetnji

srca, klimakterinih tegoba, za podsticanje na rad
guterae, regulacije stolice, nesanice i protiv umo
va

u uima praak osuene i istucane biljke ili lia

uzima se dvaput dnevno (koliina koja stane na vrh

noa) s vodom ili u jelu.

NEVEN (Calendula officinalis)

Neven ili utelj je poznata batenska ukrasna bi
ljka. Od nevena se sakupljaju samo jeziasti naran
dasti c\jetovi. Treba ih paljivo suiti: u tankom slo45

ju, u hladovini, da zadre svoju prirodnu

boju.
U cvijetu nevena ima etarskog ulja, sa
ponina, gorkih i drugih sastojaka.
Narandasta boja potie od karatena i drugih pigmenata .

Od nevena se spravljaju lijekovi,

za spoljanju i za unutranju upotrebu.
Spolja on lijei razne ozljede, ireve, zapa
ljenje koe i sluzokoe itd.
Upotrebljava se u obliku jakog odvara za obloge
i za ispiranja. Posipa se i u obliku sitnog praha ili se
prah od nevena izmijea s nekom mau ili zejti
nom i naini ljekovit mehlem.
Za unutranju upotrebu sprema se odvar od ne
vena koji se pije radi preznojavanja u sluaju naze
ba, kao blago sredstvo protiv bolova i greva u orga
nima za varenje, za bolje luenje ui i dr.

.ji-2/

JAGODA (Fragaria vesca)

Jagode rastu na malom bilju bilo u batama bilo
u umi.
Jednako su ljekovite jagode koje se uzgajaju u ba
tama kao i one koje rastu u umama.
estom upotebom jagoda u jelovniku moe se
46

izlijeiti od kostobolje, reumatizma, nadi

manja, zatvora i drugih unutranjih

.f..

problema.
Sok od jagode se koristi u lijeenju
vruice. On se priprema tako to se pri
premi oko 200 grama jagoda i dvij e
kaiice eera, sve dobro promijea i
oko pola sata na vatri kuha u dobro zatvo
renom staklenom sudu.
aj od lia jagoda protiv bolesti stomaka, ui i
mokranih kanala:
Ovaj aj se priprema kao i drugi ajevi, naime,
prvo se prokuha voda, pa se u istu potopi desetak lis
tova jagoda. Poklopi se i ostavi deset minuta, nakon
ega se procijedi i onda toi te pije sa eerom ili
medom.

ZOVA (Sambucus nigra)

Zova (zobika, baza, bzovka) je bi

rhtz---

ljka koja najvie raste na vlanim i za

putenim mjestima po naseljima i
oko njih.
Beru se cijele gomile C\jetova im
ponu C\jetati. Naniu se na kanap i
47

podignu se na police kako bi se dobro osuili.

U zovinom cvij etu ima glikozida koji izazivaju
znojenje, zatim flavonskog glikozida ruzina, tanina,
malo etarskog ulja, smole, eera, organskih kiseli
na, mineralnih sastojaka i dr.
aj od zove sa medom za lijeenje oteanog disanja.
Staviti 300 ml vode da prokuha i dodati l O grama
osuenog cvij eta zove, poklopiti i ostaviti da odstoji
petnaestak minuta. Nakon toga sluiti sa medom i
piti redovno svaki dan po dvij e olje.

UMBIR (Zingiber offficinale)

umbir (imber, ingver ili ginger) je puzaJUCa
trajnica koja naraste l
l ,2 metra. Ljekovitost dum
bira je u njegovom debelom, aroma tinom i kvrga
vom korij enu, iz kojeg izbijaju stablji
ke koje nose duge, uske, kopljaste
listove. Rijetko se javljaju sterilni,
bijeli c\jetovi.
umbir je poznat ve hiljada
ma godina u Kini i Indiji, gdje ras
te samoniklo.
Koristi se s\je, suen, mljeven ili u
prahu, ukiseljen ili ueeren. Slui
-

48

kao dodatak juhama, varivima, jelima od ribe i pile

tine. Ovdje de vie koristi S\je dok se u slatkim jeli
ma, pecivima i kolaima koristi suen ili mljeven

tj. u

prahu. Od njega se takoe prave bezalkoholno pivo,

sirup, sok i aj .
umbir je inae p o ukusu ljuti zain, slian pa
pru te se moe koristiti i kao njegova zamjenaJako
grij e pa je prvenstveno zain za hladne dane.smatra
se afrodizijakom, a zasigurno je i prirodno sredstvo
protiv upala.
Upotrebljava se kao prevencija prehladama ali se
ne koristi kod temperature odnosno kada je proces
poeo.
Koristi se i kod artritisa, bursitisa te ostalih m ii
no - kotanih problema.
Jako je dobar i za enske probleme kada se rade
oblozi od umbira, a moe i u kombinaciji sa masa
om.

aj od dumbira: Y2 ajne kaiice naribanog korije

na 1 5 - 20 minuta namakati u oljici kipue vode, pro
cijediti i po elji zasladiti medom ili jednu kaiicu
dumbira u prahu na 2 dl kipue vode poklopiti i na
kon 5 - l O minuta piti. Najbolje je zasladiti medom.
aj od l.lmbira se pokazao kao dobar lijek u lije
enju prehlade.
49

Energetski napitak: Za ovaj napitak je potrebno

'h ajne kaiice sitno naribanog svjeeg umbira, Yz

ajne kaiice lanenog sjemena, 'h ajne kaiice bu

ine sjemenke i po ukusu meda.
Sve navedeno potrebno je dobro umijeati, doda
ti negaziranu mineralnu vodu, sok od jednog limuna, grejpa i narane. Moe se naribati svje umbir
l /3 a 2/3 meda umijeati i staviti u hladnjak te uju
tro uzeti jednu kaiicu

sa

sokom l limuna u mine

ralnu vodu ili aj, a moe se staviti i u jogurt.

Ovo je jedno jako energetsko pie i u pravilu ga
uvijek treba koristiti tokom jutra.

CRVOTOINA OBINA
(L ycopodium clavatum)
Crvotoina obina naziva se u narodu ra
zliitim imenima: preica, zmijina mahovina, lisijek, vuija noga, prauljica. Trajna
zimzelena biljka slina mahovini puzi po
umskom du u obliku vrijea dugih jedan
do dva metra sa sitnim, tankim kori
jeniima.
Iz vrijea rastu razgranate stablji
ke duge sedam do deset centimeta50

ra, vrlo meke na opip, sline resama samo s mekim

i guim liem.
etvorogodinja biljka razvija ljeti ute klasie, i
ji cvijetni prah se naziva lisijekovim branom. To se
brano koristi za homeopatsko lijeenje vlanih ko

nih osipa.
Cvotoina obina je ljekovita billjka koja sadri ra
dij, a po njezinim velikim, konopastim vrijeama i u
tom cvijetnom prahu njezinih klasia lako ju razliku
jemo od ostalih vrsta mahovine. Raste samo iznad 600
metara nadmorske visine na sjevernoj strani visokih
uma i i umovitih obronaka. Nakon sjee drvea bi
ljka pouri i konano posve nestane, jer se pod dej
stvom suneve S\jetlosti njezina ivotna snaga gubi.
Oboljelim od gihta (ulozi) i reumatskih bolesti
ak i onda kad su se ve pokazale promjene na zglo

bovima, kao i kod hroninog zatvora stolica i hemo

roida toplo preporuujemo aj od crvotoine.
Osobe koje imaju proliv smiju samo s najveim
oprezom piti taj aj, jer se inae mogu pojaviti crijevni
grevi. Crvotoinu ne smijemo nikada kuhati, nego
samo preliti kljualom vodom. aj se takoe koristi
kod svih oboljenja mokranih i spolnih organa, bolo

va i otvrdnua testisa, kod nastajanja bubrenog pij

ka i bubrenih greva. Crvotoina je nezaobilazna kod
51

upale jetre, pojave bolesnih izraslina na vezivnom tJd.

vu jetre, ak i kad su oboljenja ve zloudna. U proce
su ozdravljenja omoguuje brz povrat snage.
Suprug moje starije poznanice patio je godinama
od tejke none astme, koja je lijeena kao srana as
tma. Bivalo mu je stalno gore dok jednog dana nije
ponovo posjetio lijenika: "ako odmah ne prestane
te raditi, umrijet ete za osam dana!" lijenik ga je
uputio u bolnicu. Od njegove ene sam saznala da
ima otvrdlu jetru (cirozu jetre) u zadnjem stadiju. S
cirozom jetre ruku pod ruku ide teka nona

as

tma.nakon nekog vremena o\jek je puten kui

kao neizljeiv. Na moj sa\jet je ena nabavila cr vot<r
inu, koja je vrlo brzo pomogla. Neete li i Vi tak<r
de smatrati udom kad Vam kaem da se njezin mu
ve nakon prve oljice aja od crvotoine rijeio te
ke none astme to ga je godinama muila.
Ako u vaem krugu znalaca postoji netko tko b<r
luje od ciroze jetre, ak i onda kad sluaj izgleda be
znadan, ohrabrite ga i uputite na radijem bogatu
crvotoinu, tako vanu u pukoj medicini. ak i lju
dima koji boluju od zloudnih oboljenja jetre, crv<r
toina moe darovati ivot.

52

Za vrijeme naunog putovanja to sam ga poduzela

sjednom malom grupom po Gornjoj Austrij i upozori
la sam svog pratioca, botaniara dr Brunu Weinmeis
tra, na ljekovitu mo crvotoine u sluajevima ciroze i

raka jetre. Nakon toga mi je ispriao sljedeu zgodu:

kao mlad student lutao je s nekolicinom prijatelja po
planini. Na putu do kolibe naao je meu klekovinom
granicu crvotoine, koju je nestano ovio oko eira.
Jednog njegovog druga je iznad kolibe uhvatio gr u
nozi i to tako jak, da mu je savio nogu u koljenu.
Uzaludno su mu pokuavali pomoi. Mladi Wein
meister je uzeo granicu crvotoine sa eira i njome
omotao zgrenu nogu od dolje prema gore. Noga se
vidljivo vratila u pravi poloaj . Pomislio je da se radi o
sluaju. Gr bi moda popustio i bez crvotoine. Na
povratku je nabrao pregrt crvotoine za svoju doma
icu koja je patila od

greva

listovima.

Odmah po

upotrebi crvotoine domaici su prestali grevi. Na

kon nekoliko godina dr Weinmeisterje o toj zgodi raz
govarao s lijenikom specijalistom . Od njega je saznao
da je crvotoina bogata radijem. Od tada su mnogi
ljudi s grevima u nogama i listovima izlijeeni uz po
mo jastuka napunjenih crvotoinom .
Jedna j e poznanica primljena u bolnicu jer vie nije
mogla mokriti. Nadlaktica joj je ve bila jako nateena.

53

Kadaje napustila bolnicu njezino stanje je bilo isto. Sre

om sam kod kue imala crvotoinu, jer je moja tada
SO-godinja svekrva imala greve u listovima. Moja pre
tpostavka da bi se kod moje znanice moglo raditi o gru
u mjehuru se potvrdila, jer kad sam joj pruila vreicu
s osuenom crvotoinom blizu mjehura, nakon dvije
minute ponovoje mokrila. Tu vreicu s osuenom crvo
toinom drala je jo nekoliko dana u blizini mjehura.
Nakupljena voda u nadlaktici polako je nest<.Yala.
Sama sam godinama patila od visokog krvnog

pritiska. Najee on nastaje usljed prejakog rada

bubrega. Preko noi sam stavila vreicu napunjenu
crvotoinom u blizini bubrega. Sljedei dan je moj
krvni pritisak pao od 200 na 1 65. od tada s vremena
na vrij eme vreicu napunjenu S\jeom crvotoinom
stavljam u predio bubrega.
Kod ratnih rana i

ozljeda u nesreama esto ostaju

oiljci koji uzrokuju greve. Vojni invalid je na leima

imao tako velik oiljak da se u njega mogla staviti ru
ka. Taj mu je oiljak uvij ek nanovo prouzrokovao bol
ne greve kojih je posljedica bila izbijanje znoja po ci
jelom tijelu. Bolovi su se itili sve do koe na glavi. S
jastucima punjenim crvotoinom i njezinim kupkama
oslobodila sam tog o\jeka tridesetogodinjih muka.
54

Brano crvotoine, koje se u nekim apotekama

moe dobiti u obliku spora pomae kod tekih bole
snika, koji imaju

rane od leanja ( dekubitus ),

one

zacijele vrlo brzo. Pospemo brano oprezno i dobro

raspreno na otvorena mjesta. Najee ve nakon
prve primjene nastupi vidno olakanje.
Kad ste s ljekovitim biljem tako duboko povezani
kao ja i postiate velike uspjehe nalik na uda, mo
rate pomisliti na to da nam sve to pred noge podas
tire na Stvoritelj. Naalost mnogi ljudi se s dunim
potovanjem prema tome ne odnose i ne osjeaju
svemo neba.
Nain upotrebe:

Priprema aja od crvotoine:

Punu ajnu kaii

cu cvotoine prelijemo s litre kipue vode, samo

kratko ostavimo da stoji. Gudjaj po gudjaj dnevno
pijemo samo jednu oljicu i to ujutro natate, pola
sata prije doruka. Kod ciroze, kao i kod zloudnih
oboljenja jetre dnevno pijemo dvij e oljice aja.
Jastuk s

crvotoinom:

S osuenom crvotoinom

(uzmemo, s obzirom na veliinu mjesta zahvaenog

grevima, 1 00, 200 ili 300 g) napunimo jastuk i sta
vimo preko noi na bolno mjesto s grevima. Takav
je jastuk djelotvoran cijelu godinu.
55

DWLJI LUK (Allium ursinum)

Prvim navjestiteljima proljea
pripada i divlji luk, nazvan takoe i
medvjei luk, sremu, umski luk.
Otvorenozeleni, iljasti ajni, listu ur
ice slini listovi izbijaju iz duguljaste
lukovice, obavij ene bijelom prozirnom
koicom. Glatka svij etlozelena stabljika
s
bijelim glaviastim cvatom naraste do
,.
30 cm visine. Divlji luk raste samo na
humusom bogatim vlanim livadama,
sjenoVIUm
mo<:-varnim cvjetnim livadama, ispod
grmlja, te bjelogorinim i planinskim umama.
Jak miris po enjaku osjeti se prij e no to biljku
ugledam a. Taj mu je miris takoe donio ime "divlji
enjak" i sa sigurnou iskjuio zamjene s listovima
urice ili otrovnog mrazovca. U rano proljee broj
ne su bjelogorine ume na movarnim rjenim
obalama pokrivene svjeim, zelenim liem divljeg
luka. U njemu je skrivena velika ljekovita mo i pri
a se, da ga trae i medvjedi nakon svog zimskog
sna, da njime proiste eludac, crijeva i krv. Divlji
luk ima u biti osobine enjaka, ali je mnogo ljeko
vitiji. Zbog toga je posebno dobar za proiavanje
organizma i poboljavanje hroninih konih bolesti.
56

Kako osueni listovi brzo gube svoju ljekovitu mo,

za proiavanje organizma upotrebljavamo S\jee lis
tove. Moemo ih sitno narezane posuti na hljeb nama
zan maslacem, ili ih fino isjeckane koristimo kao za
in. Takoe ih moemo praviti kao pinat ili salatu.
Divlji luk jako dobro djeluje na

eludac i crijeva.

Veoma je djelotvoran kod akutnih i hroninih prolje

va i onda kad su oni povezani i s nadimanjem i gre

vima, bolji je pak od tvrde stolice, ako je ona uzro
kovana unutranjim grem ili lijenou crijeva. Na
metnici, ak i obine gliste, nestanu nakon nekog
vremena ako koristimo divlji luk. S poboljanjem ra
da crij eva nestanu i one tegobe koje se rado pojav
ljuju u starij ih ljudi ili prekomjernih j elaca, zbog li
jenih ili prepunih crijeva.
Poputaju eludanim tegobama prouzrokovane
srane smetnje, nesanica, vrtoglavica, pritisak u gla
vi ili guenje. Previsok pritisak se polako sniava.
S'\jei upotrijebljeni listovi proiuju bubrege i
mjehur i pospjeuju mokrenje. Rane koje teko zacje
ljuju, valja namazati S\jeim sokom divljeg luka i brzo
e zarasti. Pomae i kod oboljenja sranih krvnih ila.
Divlji luk je nedovoljno cijenjen kao lijek za i
enje krvi, najbolje rezultate daje u lijeenju hroni
no neiste koe. Nijedna biljka na zemlji nije tako

57

djelotvorna u proiavanju eludca, crijeva i krvi.

Mladi ljudi bi procvjetali kao rue i razvili se kao
smre kine iarke na suncu kada bi u svom jelovniku
esto koristili divlji luk.
Nain upotrebe:
Kao zain: S\jee listove divljeg luka nasjeckamo
sitno kao vlasac ili perin i pospemo po hljebu, juhi,
umaku, salati i mesnim jelima.
Kao salata: S\jee listove divljeg luka isijeemo si
tno i pomijeamo sa dosta nemasne pavlake i slui
mo hladno.

VEUKA

KOPRIVA (Urtica dioica)

Jo neka narodna imena: kopriva obina, ara,

arnica, egavica, pitoma kopriva.
Jedan je lijenik u radijskom predavanju upozorio
na to da se kopriva ubraja meu najljekovitije biljke za
koje znamo. Kada bi ljudi znali koliko je ona ljekovita
uzgajali bi samo koprive. Kopriva je poevi od korije
na, preko stabljike i listova sve do cvjetova ljekovita.
Neko sam poznavala majku sedmoro djece koja je
od roenja zadnjeg djeteta imala ekceme, te sam joj
sa\jetovala da pije aJ od koprive. Za kratko vrijeme
58

ekcem je nestao a istodobno i

glavobolja

koja je s njim bila povezana. Kako kopri

va sprijeava stvaranje bubrenog i m
kranog pijeska, naslutila sam daje u
ove ene kod raanja zadnjeg djeteta
dolo do poremeaja funkcije bubre
ga, te sam joj sa\jetovala koprivin aj.
Uz oboljenje bubrega esto se javlja
ju jake glavobolje. U najkraem roku
nestali su i ekcem i glavobolja. Kako
ekcemi veinom imaju unutranji
uzrok, lijeimo ih biljem koje proi
uje krv.
Najbolja ljekovita biljka za ienje i ujedno tvor
bu krvi je kopriva. Dobro djeluje na guterau, a aj
od koprive

sniava nivo eera u krvi. Isto tako lijei

oboljenja i upale mokranih puteva te s bolesti

prouzrokovan zastoj mokrae. Istodobno

pospjeu

je probavu, paje preporuljiva za proljetno ienje.

Otkad znam koliko je kopriva ljekovita, navikla sa
m u projee s mladicama i ujesen nakon otave, kad
posvuda ponovo rastu mladice, provesti etveroge
dnu terapiju s pijenjem aja. Ujutro pola sata prije
doruka natate popijemjednu oljicu ajednu do dvi
je oljice u gudjajima tokom dana. I aj prije doruka

59

valj a piti gutlj aj po gutljaJ radi boljeg djelovanja. Na

kon jedne takve terapije osjeam se izuzetno dobro i
uvijek mi se ini da mogu uraditi triput vie no obi
no. Moja porodica i ja ve godinama ne troimo lije
kove a ja se osjeam gipko i mladalaki. aj uostalom
nema lo ukus. Narodna mediciina preporuuje vie
gednu terapiju pijenja aja od koprive kod oboljenja
jetre i ui, slezene, tovie i kod tumora na slezeni,
katara eludca i dinih organa, kod greva i ira na e
ludcu i ira na crijevima, te oboljenja plua.
Kako bismo sauvali dragocjene ljekovite tvari ko
privu samo oparimo. Preventivno se cijelu godinu pi
je jedna oljica aja od koprive dnevno. Kod virusnih
i bakterijskih oboljenja takoe odlino pomae.
Od odredene dobi snizi se u tijelu koliina elje
za. Usljed toga se javljaju umor i iscrpljenost, o\jek
se osjea starij im i nesposobnijim. U takvom sluaju
moemo s najboljim uspijehom koristiti s\jeu ko
privu bogatu eljezom. Ona nam pomae da prebro
dimo najvee tekoe.
Kod vodene bolesti kopriva pomae jakim odva
janjem vode. Sa svojim krvovornim tvarima lijei bli
jedilo, slabokrvnost, anemij u i druge teke bolesti
krvi. Zajedno s ostalim ljekovitim biljem koprivu us
pjeno koristimo i u lijeenju leukemije.
60

Kopriva smanjuje osjedjivost za prehlade i poma

e pri kostobolnim reumatskim oboljenjima.
Nedavno sam upoznala 50-godinju gospou, ko
ja je zbog svoje rijetke kose morala nositi vlasulju. I
ostaci kose bi joj tako potpno propali. Savjetovala
sam joj da pere kosu u vodi prokuhanoj sa svjeom
koprivom i dodatno u vodi prokuhanoj s korijenom
koprive. Posluala je moj savjet i iz gedna u gedan se
moglo vidjeti kako se kosa oporavlja i postaje gua.
Posebno korisna za svaku kosu je tinktura od kopri
ve koju svatko sam moe pripraviti od korij ena ko
prive izvaenog u proljee ili ujesen.
Svaki gr, ma gdje se pojavio, nagovjetava sme
tnje u prokrvljenosti. U tom sluaju preporuuje se
pranje i kupke s ekstraktom koprive. To vrijedi i u
sluaju suenja sranih ila. Gornji dio tijela nagne
mo preko kade i operemo s mlakim koprivinimuvar
kom osrje i lagano masiramo.
S veseljem uvij ek nanovo sluam kolko je mnogo
ljudi osjetilo ljekovitu mo koprive na svojoj koi. Ta
ko mi je nedavno pisala jedna ena koja je mjeseci
ma svakodnevno pila aj od koprive. Ne samo da je
uprkos tekog svakodnevnog rada nestala svaka is
crpljenost i umor, nego je takoe i zagnojeno kurje
61

oko, koje joj je prouzrokovalo bolove sve do stegna,

ali za ije se odstranjenje operativnim putem zbog
prevelike zauzetosti poslom nije mogla odluiti, nes
talo, isto kao i gljivino oboljenje nokta. Da, tako mo
e pomoi kopriva, koja proiava krv i utie na nje
zino jaanje, na to se nedovoljno esto upozorava.
Jednom je plaui k meni doao starij i mukarac.
Prije tri godine obolio je od gripe. Od tada je njego
va mokraa bila tamnosmea i patio je od nepo
dnoljivih glavobolja. Nisu pomagale ni mnoge ta
blete, koje su mu bile preporuene, ni injekcije.
Ohrabrila sam ga, sa'\jetujui mu svjeu koprivu.
Morao je piti dvij e i po litre aja tokom cijelog dana.
Nakon etiri dana mije telefonirao: glavobolje su
potpuno nestale. Neto kasnije poruio mi je preko
neke ene da se osjea zdravij im nego prij e gripe.
Koristite i Vi svjee, mlade izdanke koprive, posebno
u proljee. Bit ete zadivljeni njezinim blagotvornim
djelovanjem .
Poseban sa'\jet: kod iijasa, lumbaga, upale ivaca
na rukama i nogama prelazimo s koprivom posve la
gano preko bolnih mjesta. Kod iijasa, primjerice
prelazimo svjeom biljkom posve lagano poevi od
glenja preko vanjske strane noge do kuka te otuda
62

unutranjom stranom noge do pete. To uinimo dva

puta i na kraju prelazimo jo od kuka nanie preko
stranjice. Isto napravimo na ostalim bolnim mjesti
ma. Na kraju kou napudramo.
U

naem malom mjestu sam upoznala starij u e

nu, koja mije pripovijedala, dajojje lijenik ustano
vio debele kancerozne izrasline u eludcu. Zbog svo
je visoke starosti nije se vie mogla odluiti na ope
raciju. Tada joj je netko sa\jetovao da pije aj od ko
prive. Tako je svakodnevno ila u vrt gdje je uz plot
bujala kopriva i svaki put ubrala pregrt. Kada je na
kon nekog vremena posjetila lijenika, ovaj ju je
iznenada upitao: ')este li se operirali? Ne vidi se ni
kakav oiljak."
Izrasline su potpuno nestale i ena je mogla jo
uivati u zdravoj starosti. Nije potrebno pustiti da se
bolest razvij a. Nikada ne moe nastati neto zlou
dno, ako nau dobru koprivu ne samo tujemo, ne
go u pravim razmacima uivamo u divnoj snazi nje
zina aja.
S druge strane mnogi koprivu koja raste na is
tim, zelenim rubovima uma i livada, daleko od ces
te i ostalih zagaenja, prskaju sredstvima za unite
nje korova. Tako za o\jeka tetni otrovi dopiru do
63

jo netaknutih umskih kutaka. Oni ne misle na to

da istovremeno unitavaju i ptice i insekte. Seljaci vi
e ne gube vrij eme da kosom pokose koprivu. Kako
smo mi ljudi ipak postali slijepi!
Nain upotrebe:
ajni oparak: Uzmemo jednu punu ajnu kaii
cu na litre vode, samo oparimo, kratko vrijeme
neka odstoji.
Kupke za noge: Pune dvije ake dobro opranog i
isetkanog korij enja i S\jee koprive (stabljika i listo
vi) namoimo preko noi u 5 litara vode i sljedei
dan zagrij emo do kljuanja. Noge peremo 20 minu
ta u vodi toploj, koliko moemo podnijeti. Koprive
ostanu za to vrij eme u vodi. Ovu kupku moemo po
novo zagrij ati i koristiti jo 2
3 puta.
Pranje glave: 4
5 punih aka S\jee ili osuene
koprive u 5
litarskom loncu napunjenom s hla
dnom vodom zagrijemo na laganoj vatri do kljua
nja. Ostavimo da stoji 5 minuta. Ako koristimo kori
jenje koprive, namoimo tokom noi punu aku u
hladnu vodu, te sljedei dan zgrijemo do kljuanja i
tada pustimo da odstoji l O minuta. Za pranje glave
u tom sluaju koristimo vrsti (natrijev) sapun.
-

64

VRKUIA (Alchemilla vulgaris)

Neka narodna imena: gospin plat, virak,
plahtica, rosica, rosanica, lava, zlatna vrkuta.
Raste prij e svega uz rubove uma i putova,
na padinama i vlanim livadama, u
viim predjelima i planinskim kraje
vima. Biljka ima

l O polukru-

nih mlohavih listova, s vrstom ne

previsokom

stabljikom

i neugle

dnim utozelenim C\jetovima.

Ne samo da blagotvorno djeluje kod

menstruaJnih tegoba, bijelog pranja, bolova u

trbuhu i tekoa u klimakteriju, nego zajedno sa stoli
snikom pomae u poetcima puberteta u pravilnom
reguliranju menstruacije. U sluajevima u kojima se
menstruacija kod mladih djevojaka unato lijekova ne
pojavi, vrkuta i stolisnik smjeteni u jednakim dijelovi
ma sve dovode u red.
Vrkuta stee i vrlo brzo lijei, djeluje i kao sred
stvo za otklanjanje vode i j aanje srca. Koristimo ju
kod

groznice izazvane

ranama, gnojnih rana i zapu

tenih ireva. Posebno preporuujemo aj od vrku

te

nakon vaenja zuba.

Nakon viekratnog ispiranja

rana zacijeli u jednom danu. Otklanja slabost miia

i udova, te pomae kod slabokrvnosti. Kod

povreda
65

nakon poroda, omlitavljenog trbuha u ena, koje su

imale teak porod ili kod sklonosti pobaaju za u
vrivanje ploda i jaanje stijenki materice vrkuta je
velika pomo. Od treeg mjeseca trudnoe trebaju
takve ene piti aj od vrkute.
Vrkuta je ljekovito sredstvo za sve enske bolesti,
a zajedno s rusomaom pomae ak i kod sputene
materice i kile na preponi.
Nai su preci koristili cijelu biljku za vidanje vanj
skih i unutranih rana, kod epilepsije i prijeloma.
Evo navoda iz jednog starog bilinara: "ako je o\jek
neto slomio, bio on star ili mlad, neka stavi dvije pune
ake vrkute u vodu koja treba kljuati toliko dugo koli
ko je potrebno za tvrdo kuhano jaje i potom to popije."
Vrkuta koja raste u viim predjelima, u narodu se
naziva i srebrnom vrkutom, jer joj se listovi s unu
tranje strane srebrnasto sjaje. Srebrna je vrkuta po
sebno korisna kod gojaznosti. Dvij e do tri oljice a
ja dnevno su vrlo djelotvorne. Dobro djeluje kod ne
sanice; eerai bi ga trebali esto piti. Slabunjava
djeca vidljivo ojaaju, ako im u vodu za kupanje do
dajemo vrkutu ili, jo bolje, srebrnu vrkutu. Za je
dnu kupku uzmemo oko 200 g bilja.
Zajedno s rusomaom vrkuta pomae kod slablje
nja miia i tekih, neizljeivih miinih oboljea. I
kod multiple skleroze ta visokovrijedna biljka koristi.
66

Nain upotrebe:
Priprema aja: Punu ajnu kaiicu stavimo na V..
litre vode, samo oparimo, ostavimo da odstoji.
Biljni oblog: Odgovarajuu koliinu 8\jeeg bilja
kratko properemo, zgnjeimo na drvenoj dasci s ku
hinjskim valjkom i satvimo na bolesno mjesto.
Dodatak za kupku: Za potpunu kupku uzmemo 200
g osuena ili nekoliko pregrti 8\jeeg bilja, ostavimo to
kom noi u \jedru s hladnom vodom, sljedei dan sve
pogrijemo i ulijemo tu tekuinu u vodu za kupanje.

ZLATNICA (Solidago virga - aurea)

Tu ljekovitu biljku u narodu poznatu i kao zelenu
ratvicu nalazimo na umskim obronci
ma, uz vodene jarke, na proplancima i
krevinama. Gusta kao grm, stabljika sa
zlatnoutim, z\jezdolokim c\jetovima
izraste do visine od oko 80 cm. Zlatni
cu koristimo kod crijevnih oboljenja i
krvarenja. Posebno je cijenjena kao iz
vrsno ljekovito sredstvo kod bubrenih
oboljenja.
C\jetovi i listovi djeluju oS\jeavajue
i budui da biljka isuuje, preporuuje67

mo ju kod svih teih

oboljenja mjehura i bubrega. Ve

liki vicarski travar, pie u svojim zapisima o jednom go

tovo

45

godinjem mukarcu, koji je patio od tekog

bubrenog oboljenja koje se stalno pogoravalo. Na

kraju mu je odstranjen jedan bubreg. I

drugi

se bu

breg zagnojio i vie nije mogao pravilno fi.mkcionirati.

o'\jek je tada zapoeo terapiju sa zlatnicom. Mijeao
je zlatnicu, broiku i utu mrtvu koprivu ujednakim di
jelovima, pripravljao od te mjeavine aj i pio 3 do 4 o
ljice dnevno gutljaj po gutljaj , nakon ega su njegove
tegobe potpuno nestale, kako je rekao, za

14 dana.

Zlatnica djeluje povoljno zajedno s broikom i

utom ili bijelom mrtvom koprivom ak i kod

skvrenih bubrega i kod prikljuivanja na umjetni

bubreg. U oba sluaja postigla sam uspjeh s navede
nim biljnim lijeenjem.
jedan

52

godinji mukarac s neizljeivim

skvrenim bubregom , kojega su lijenici otpisali ve

prije nekoliko godina te je prijevremeno umirov
ljen, uspeo se k meni sopui i sav znojan i bez daha
sruio se na stolicu. Za manje od nedjelju dana, na
kon to je dnevno pio tri oljice aja pripremljenog
od dobivene mjeavine, osjeao se mnogo bolje. Ko
ristio je, medutim , samo svjee biljke iz prirode. Na
kon tree nedjelje tegobe su nestale.
Sve psihike smetnje ljudi odraavaju se na bu-

68

brezima. Zato nakon psihikog oka bilo zbog izne

nadne smrti dragog roaka ili nekog nesretnog slu
aja bubrezi najvie stradaju. Zlatnica se pokazala
kao ljekovita biljka koja najboljeutie na uvstveni
ivot o\jeka. Stoga svakako valja u depresiji i osta
lim psihikim optereenjima piti aj od zlatnice.
Aneo ljekovitog bilja stoji tik uz zlatnicu. Kao
ruku koja miluje i gladi osjeamo umirujue djelo
vanje te biljke u tekim psihikim psihikim stresovi
ma. I sam pogled na zlatnicu u prirodi djeluje na
nas umirujue. Moramo biti zahvalni to u naoj bli
zini postoji biljka koja nam daje ugehu.
Nain upotrebe:
Priprema aja: Punu ajnu kaiicu zlatnice stavi
mo na 1/.i litre vode, oparimo, pustimo da odstoji
kratko vrij eme. Od navedene ajne mjeavine (zla
tnica, broika i bijela ili uta mrtva kopriva u jedna
kim dijelovima) uzmemo isto tako punu ajnu kai
icu s\jeeg bilja i postupamo kao gore.

PODBJEL (Tussilago farfara)

Jo nekoliko narodnoh imena: konjsko kopito,
konjski lopuh, lepuh, lapuh, pustica, repuina, vino
gradska kopaica.
69

U rano proljee, dok jo ne zazelene livade i

obronci, a oko jedva zapaa bojaljivo pupanje ma
ca, podbjel prvi pokae svoje ute cvijetne ake.
Na vlanom tlu, golim proplancima, ugarima i
pristojima nalazimo na cijele plahte podbjelovih
C\jetova, koji iz zemlje izbijaju puno prije lia. Pe
le i kukci nalaze tu pravu hranu. Uspijeva samo na
ilovasto m i glinasto m tlu, zbog ega je takoreku za
titni znak za te vrste tla. To su prvi c\jetovi koje mo
emo prikupljati za zimnicu.
Sa svojim rastvarajui i protuupalnim svojstvima us

pjeno lijei bronhitis, katar grla i drijela, bronhalnu

astmu i porebricu, jednako kao i tuberkulozu plua.
Kod dugotrajnog kalja i uporne promuklosti valja e-e
e preko dana piti jako vru podbjelov aj s medom.
Kasno u maju, kada izrastu gore zelene, a
na naliju srebmobijeli, puteni listovi, ko
ristimo ih zbog velike koliine e

vitamina

za povrtnu juhu i proljetnu salatu. Kako listo

vi sadre vie ljekovitih tvari nego c\jetovi,
sakupljamo ih i zato da bismo za pripre
manje aja mogli koristiti mjeavinu
c\jetova i listova.

70

Svi lijenici - travari od starina pa do danas cije

ne podbjel. Oprani s\jei listovi zgnijeeni u kau i
stavljeni na prsa pomau kod svake teke plune bo
lesti, kod crvenog \jetra i kod oteenja tkiva prae
nih plavocrvenim oteklinama pa ak i kod upale slu
zne vree.
Uinci tih kaastih obloga su zauujui. Obloge
s jakim oparkom od podbjelovih listova koristimo
kod skrofuloznih ireva. Paru od bodbjela, kako od
c\jetova tako i od listova, valja udisati vie puta dne
vno u sluaju kroninog bronhitisa povezanog s na
padajima i tekim disanjem s guenje. Nastupit e
veliko olakanje. Oteene noge treba prati ee
oparkom od podbjelovih listova.
Kod astme i dugotrajnih bronhijalnih i puakih
tegoba, u proljee nam izvrsno pomau dvij e do tri
ajne kaiice 5\jee isitnjenog soka podbjelova lia
pomijeana s mesnom juhom ili toplim mlijekom.
Kod upale vena moemo od 5\jeih, stucanih lis
tova i 5\jeeg skorupa (vrhnja) pripraviti tvar slinu
masti koju stavljamo na upaljena mjesta i lagano za
tim poveemo s krpom. S\jee istisnut sok podbjelo
va lia nakapan u uho pomae kod bolova u uhu.

71

Nain upotrebe:
aj protiv kalja: Ako elite aj protiv kalja koji
e Vas osloboditi sluzi pomijeajte u jednakim dije
lovima etove i lie podbjela, etova divizme i
plunjaka te listove trputca. Od te biljne mjeavine
uzmite dvij e ajne kaiice na V.. litre vode i oparite
ih. Dnevno valja u gutljajima piti tri oljice toplog
aja zaslaena medom.
Oblog: Svjee listove zgnjeimo u kau i stavimo
na oboljelo mjesto.
Inhalacij e: Vrhom punu licu za jelo e tova i lis
tova oparimo i udiemo pare pokriveni preko glave.
Postupak valja ponoviti nekoliko puta dnevno.
Kupke za noge: Pune dvij e ake listova podbjela
oparimo u primjerenoj koliini vode; ostavimo da
kratko odstoji. Trajanje kupke je 20 minuta.
Svje sok: svjee oprane listove istisnemo u sokov
niku.

72