Montaa proizvoda

MONTAA PROIZVODA-dio zavarivanje

Slijed montae proizvoda
1) Spremnik za ukapljeni naftni plin-UNP 4850 l
Svojstva UKP:

Bez mirisa
Tei od zraka
Netopiv u vodi
Neotrovan

Sadri:
Propan C3H8
Butan C4H10

25%
75%

Izbor osnovnog materijala:

Opekonstrukcijski elik
Sitnozrnati elik
Lagano zavarivanje

Shematski prikaz primjenjenih oblika ljebova i postupaka

zavarivanja u izradi prijenosnog spremnika za UNP

Proraun debljine stijenke

Boca za UNP

Montaa proizvoda
Tehnologija izrade prijenosnih spremnika za UNP
Izbor postupaka zavarivanja
EPP uzduno zavarivanje cilindrinih prstenova
MAG+EPP zavarivanje krunih zavara cilindrinih prstenova i podnice s cilindrinim
prestenovima
REL zavarivanje prikljuaka na spremnik
MAG zavarivanje uki za podizanje i nogara spremnika
RTG kontrola lokacije (zato ba ta mjesta?)

2) Hidroforska posuda HP MV 2000 L

Hidroforska posuda je glavni sastavni dio hidroforskog ureaja, koji slui za opskrbu pitkom
vodom domainstava, radionica i pogona gdje nema javnog vodovoda, kao i za poveanje
pritiska iz javnog vodovoda.
Izrauje se iz dvije vrste elika:
Opekonstrukcijski elik S235JR prema EN 10025 i
Nehrajui elik AISI 304 prema AISI standardu.

Primjenjeni postupci zavarivanja

Izbor postupaka zavarivanja ovisi o vie
faktora
Zavarivanje hidroforske posude HP MV 2000
L izvodilo se:
MAG postupkom i
REL postupkom.
MAG postupak (Metal Active Gas)
elektroluno zavarivanje taljivom elektrodom
pod zatitom aktivnog plina
REL postupak runo elektroluno
zavarivanje

Montaa proizvoda
Vrste podnica:

CMT postupak zavarivanja (Cold Metal Transfer)

Pojavljuje se 1991. (Austrija, Fronius)

2002. ve poinje ira primjena u praksi
Zavarivanje i lemljenje vrlo tankih limova uz vrlo mali unos topline
Spajanje raznorodnih materijala (Al, elik, pocinani lim)
Nema prskanja pri zavarivanju
Vrlo mala jakost struje zavarivanja (mali unos topline, nakon kratkog spoja ica se odmie od
radnog komada, frekvencija kratkih spojeva oko 70 Hz)
Nema deformacija
Relativno velika brzina zavarivanja (i uinkovitost)
Tehniki opis i konstrukcijski detalji propan/butan boce 10 kg
Najvee dozvoljeno punjenje odreeno je tako da bude osigurano najmanje:
- 2,47 litara volumena boce za svaki kg propana ili mjeavine propen/butan ,
- 2,12 litara volumena boce za svaki kg butana
Dozvoljena odstupanja od vrijednosti:
- za vanjski promjer Dv : + 5 mm , s tim da ovalnost smije iznositi najvie 1,5 % nazivnog vanjskog
promjera ,
- za debljinu lima d : + 0,3 mm,
- za volumen boce V :+ 5%,
- za masu boce m : 5 % .
Zavrna ispitivanja integriteta i funkcionalnosti proizvoda
Propan/butan boca nakon ispitivanja tlakom do rsaprskavanja.
Ispitivanje boce na nepropusnost zrakom pod tlakom.
Ispitivanje boce na nepropusnost vodenim tlakom.
3

Montaa proizvoda
3)

Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti kod projektiranja tehnologije izrade propan boce za
domainstvo
(novi tip rukohvata)

TIJELO BOCE

USADNIK
otkivak

sijeenje lima

STOPALO

prosijecanje rondela
razvrtanje
konusa

pertlovanje

poravnavanje

sijeenje lima

probijanje stopala
"tancanje"

rondela
(platina)
duboko
izvlaenje
lima u
polutku
(dance)

ZATITNI LIM (KRAGNA)

sijeenje lima

prosijecanje

signiranje
utiskivanje nepromj. podataka

predsavijanje
i savijanje stopala

urezivanje
navoja

predsav. i savijanje

zavarivanje stopala
I. oblikovanje

probijanje
rupe za
usad.

oblikovanje stopala
II. oblikovanje

zavarivanje
usadnika

zav. stopala
na polutku

III. oblikovanje

zav. titnika
na polutku

zav. tijela boce

toplinska obrada
( normalizacija )
pjeskarenje
boce
signiranje oznaka
na bocu

ispitivanje boce na
nepropusnost
vodenim tlakom
uvrtanje
ventila
na bocu

ispitivanje zrakom
(pneumatska proba )

povrinska zatita
(bojanje , peenje )
podmazivanje ventila
pastom za brtvljenje

zavrna
kontrola

vaganje boce
sa ventilom
reguliranje navoja
usadnika

GOTOV PROIZVOD

Montaa proizvoda
4) Tehnologija izrade elinog naplatka

5) Klase kvalitete zavarenog spoja i zavarenih konstrukcija

Montaa proizvoda
Prema relativnoj klasifikacijskoj skali zavareni proizvodi se dijele najee u 3 do 5 klasa, a zavareni
spojevi takoer u 3 do 5 klasa.
Predlae se da se svi proizvodi dijele na 4 klase: I, II, III i IV, a zavareni spojevi unutar jednog
proizvoda takoer na 4 klase: A, B, C i D.
Prema apsolutnoj klasifikacijskoj skali se predlae podjela zavarenih spojeva u 7 ili vie klasa, ovisno o
zahtjevanoj pouzdanosti i zavarljivosti materijala od kojega je sainjen zavareni spoj i zavarena
konstrukcija.
Klase kvalitete zavarenih spojeva unutar jedne klase zavarenog proizvoda su:
A - Zavareni spojevi izloeni najotrijim uvjetima eksploatacije
B - Zavareni spojevi izloeni otrim uvjetima eksploatacije
C - Zavareni spojevi izloeni prosjenim uvjetima eksploatacije
D - Zavareni spojevi izloeni ispodprosjenim uvjetima eksploatacije
Ova podjela predstavlja relativnu skalu klasifikacije zavarenih spojeva.
Zavarene konstrukcije iz naega okruenja:

Mostovi (elini, spregnuti ili kombinirani elino/betonski)

Komponente graevinskih strojeva i dizalica
Tranika vozila (vagoni, lokomotive - razliiti tipovi, razliiti materijali)
eline hale
Brodovi (morski, rijeni). Veliki spremnici PPT (cilindrini, kuglasti, nadzemni i podzemni, )
Manji i srednji spremnici PPT (najee tankostjeni i prijenosni)
Debelostjeni spremnici - PPT
Cjevovodi (plinovodi, naftovodi, vodovodi)
Komponente kotlovskih postrojenja
Kompenzatori...

Znaajniji principi ispravnog konstrukcijskog oblikovanja detalja vezano uz zavareni spoj na

zavarenim konstrukcijama
Svako konstrukcijsko rjeenje detalja vezano uz zavarene spojeve mora odgovarati
zahtjevanoj/propisanoj razini sigurnosti, odnosno pouzdanosti u predvienom trajanju i uvjetima
eksploatacije. Kako bi se ostvarila to vea dobit, a potivajui principe zatite ovjekove okoline i
tednje svakog oblika energije, pri konstrukcijskom oblikovanju detalja vezano uz zavarene spojeve
Pri konstrukcijskom oblikovanju detalja zavarenog spoja , potrebno je pridravati se odreenih
temeljnih pricipa. Konstrukcijsko rjeenje treba:
1. odgovarati zahtjevanoj/propisanoj razini sigurnosti, odnosno pouzdanosti u predvienom
trajanju i uvjetima eksploatacije,
2. biti ekonomino (to nii sveukupni trokovi pri proizvodnji),
3. omoguiti minimalan utroak materijala (gradnja lakih konstrukcija) i energije,
4. biti u skladu sa nastojanjima zatite ovjekove okoline,
5. ukoliko se zahtjeva nova opreme za zavarivanje, ista treba biti rentabilna kako bi ostvarena
dobit na kraju proizvodnje bila to vea
6. dati to manje koncentracije naprezanja, to manja zarezna djelovanja, to manje zaostale
napetosti i deformacije.
Neki primjeri ispravnog konstrukcijskog oblikovanja detalja na zavarenim konstrukcijama:

Montaa proizvoda

Smanjenje mase proizvoda lake konstrukcije:

tednja energije i mase materijala je opi i vaan zadatak konstruktora. Velik znaaj smanjenje
mase konstrukcije ima u gradnji vozila, brodova i aviona, gdje svaki kilogram mase utjee na
brzinu kretanja, radijus djelovanja i potronju energije. Tea vozila troe dio energije za
prijevoz vlastite teine,a preostali dio za prijevoz korisnog tereta.
U gradnji transportnih sredstava se koristi pokazatelj odnosa korisnog tereta i vlastite mase.
Taj odnos iznosi za: brodove 20-30,eljeznika vozila 10-20,automobilska vozila 3-5,a za
avione 1.2-2.5.
Primjenom lakih legura smanjuje se masa ovih strojeva.Vea masa uzrokuje vee trokove
materijala i proizvodnje. Ako se radi o zavarenom proizvodu, tada manja debljina zavarenih

Montaa proizvoda
spojeva bitno smanjuje trokove pripreme za zavarivanje, izvoenje zavarivanja, toplinske
obrade i kontrole zavarenih spojeva.
elici poviene i visoke vrstoe
Oblikovanje (design) zavarenih konstrukcija

Dohodak = Cijena proizvoda Trokovi

-Cijenu proizvoda obino definira trite (zakoni ponude i potranje, )

Smanjenje cijene zavarene konstrukcije ostvarivo kroz smanjenje teine zavarene

konstrukcije
A)Primjenom visokovrstih elika mogue je:
smanjenje teine zavarenih konstrukcija,
smanjenje ukupnih trokova izrade,
dobivanje homogenih zavarenih spojeva zadovoljavajuih mehanikih i drugih
svojstava i dr.
Najvaniji trokovi runog elektrolunog zavarivanja obloenom elektrodom su:
1. trokovi elektroda,
2. trokovi elektrine energije,
3. trokovi osobnog dohotka plae radnika,
4. trokovi izvora struje (stroja) za zavarivanje.
Izraunavanje trokova zavarivanja kod MIG/MAG zavarivanja je analogno izraunavanju
trokova kod REL zavarivanja, uz dodatak troka plina za zavarivanje, dok se umjesto
elektrode koristi ica.
Parametri zavarivanja se takoer razlikuju u odnosu na REL postupak.

Montaa proizvoda

Kod EPP zavarivanja kao i kod MAG/MIG zavarivanja ulogu ica ima ulogu elektrode, a
umjesto zatitnog plina upotrebljava se praak.
Smanjenje trokova izrade zavarene konstrukcije/proizvoda ostvarivo je kroz:
smanjenje mase (teine) zavarene konstrukcije, primjena visokovrstih elika,
primjena lakih legura (Al-legure, Ti-legure)
ispravno konstrukcijsko oblikovanje (design) detalja zavarene konstrukcija/proizvoda
smanjenje trajanja zavarivanja (naprave za dovoenje radnog komada u povoljniji
poloaj zavarivanja,automatizacija, robotizacija,visokouinski postupci zavarivanja i
pratee tehnoogije...)
Zavarivanje - lijevanje - OMD ?

Poloaj zavarivanja
Ako je mogue, dovesti komad u najpovoljniji poloaj za zavarivanje
horizontalni poloaj (najmanja vjerojatnost greaka, laki i humaniji rad, vie
vrijednosti parametara zavarivanja, manji trokovi zavarivanja, )
Koristiti naprave za
Manje debljine OM
zavarivanje (pozicioneri,
Odnos brzine zavarivanja
okretaljke, okretno-nagibne
i koliine rastaljenog
stolove, )
materijala kod razliitih
Izbjegavati nepovoljne
postupaka zavarivanja
poloaje zavarivanja ve u
fazi projektiranja konstrukcije

Laser Hybrid kombinacija

lasera i MIG zavarivanja

Vee debljine OM
9

Montaa proizvoda

Strip-wire varijanta EPP zavarivanja trakom. Obino je icom, a kod veih potreba za
depozitom moe vie ica ili traka.

Norme trajanja zavarivanja (ukupno vijeme zavarivanja kod pojedinane, maloserijske

i serijske proizvodnje zavarivanjem)
Proizvodnju (zavarivanjem) se moe podijeliti na:
komadnu i maloserijsku proizvodnju - pripremno zavrno vrijeme ima znaajni udio
u vremenu zavarivanja. Izdvaja se zasebni dio norme i daje se prema seriji sklopova za
zavarivanje.
serijsku proizvodnju - udio pripremno zavrnog vremena nije velik i za
pojednostavljena izraunavanja norme moe se uzeti kao vrijednost od 2-4 % od
operativnog (osnovnog + pomonog) vremena.
Norma kod pojedinane i maloserijske proizvodnje:

Tukupno Tk n Tpz

, min

n broj proizvoda (sklopova) u seriji

T pz norma pripremno zavrnog vremena za seriju u minutama

Tk - komadno vrijeme ili vrijeme za zavarivanje jednog komada u minutama

10

Montaa proizvoda

Pripremno zavrno vrijeme Tpz

Faktori koji utjeu na trajanje pripremno zavrnog vremena (Tpz) mogu biti tehnoloki (npr.
sloenost konstrukcije, vrsta opreme za zavarivanje) i organizacijski (npr. ponovljivost rada,
organizacija posluivanja radnog mjesta, mjesto izvoenja zavarivanja: pogon, otvoreni
prostor, kola zavarivanja i dr).
Osnovno (tehnoloko) vrijeme (to)
Osnovno (tehnoloko) vrijeme (to) ukljuuje vrijeme potrebno za nataljivanje ava, tj.
vrijeme neposrednog gorenja elektrinog luka. Kod osnovnog vremena na trajanje mogu
utjecati tehnoloki (vrsta i debljina osnovnog materijala koji se zavaruje, vrsta pripreme
lijeba, redoslijed spajanja i dr.) i organizacijski faktori (prostorni poloaj ava, poloaj
zavarivaa za vrijeme zavarivanja, prisutnost operativne kontrole i dr.).
Pomono vrijeme (tp1, tp2)
Pomono vrijeme (tp1, tp2) kod elektrolunog zavarivanje ukljuuje gubitke
vremena za vrenje dviju grupa elemenata rada:
1) povezanih sa avom koji se zavaruje (tp1) i
2) povezanih sa proizvodom koji se zavaruje i upravljanjem opremom za zavarivanje (tp2).
Pri normiranju pomonog vremena, u elemente pomonog rada povezanog sa
avom koji se zavaruje obuhvaeni su:
a) zamjena elektroda i
b) pregledi i ienje rubova koji se zavaruju,
c) ienje avova od ljake.
Pomono vrijeme povezano sa avom koje se zavaruje izraunava se za
horizontalni poloaj zavarivanja. Kod zavarivanja u ostalim poloajima potrebno
je dobivenu vrijednost pomnoiti sa korekcijskim koeficijentom. Kod zavarivanja
u vertikalnom poloaju vrijednost korekcijskog koeficijenta je 1,25; kod
zavarivanja u zidnom poloaju 1,30; kod zavarivanja u nadglavnom poloaju 1,50.
Povrina presjeka lijeba za zavarivanje F
Povrina presjeka lijeba za zavarivanje F potrebna je kako bi se izraunao volumen
potrebnog dodatnog materijala. Polazite je teorijska vrijednost povrine presjeka lijeba, koja
se mnoi sa odreenim korekcijskim faktorom, ovisno o obliku lijeba za zavarivanje (pri
zavarivanju se pojavljuje nadvienje koje moe biti jednostrano ili dvostrano, stvarna povrina
lijeba uvijek ima odstupanja pa nije idealna kao teorijska vrijednost povrine).
Masa depozita elektrolunog zavarivanja taljenjem (koliina istaljenog dodatnog materijala)
Gdep= A l , kg

....specifina masa, kg/m3 ; A....povrina presjeka deponiranog DM (lijeba), m2

l ... duina zavara, m
Trokovi se mogu izraziti u kn/kg depozita ili kn/m duine zavara
11

Montaa proizvoda
Doputeno naprezanje spoja

12

Montaa proizvoda
Statiki proraun kutnih zavarenih spojeva. Pretpostavke. Primjeri.Proraun prema IIW-139-64
(Komisija IIW XV)
Koeficijent sigurnosti
Koeficijent slabljenja zavarenog spoja
Koeficijent zavarivaa
Koeficijent koncentracije naprezanja
Doputena naprezanja za osnovni materijal
Doputena naprezanja za zavareni spoj
Pouzdanost konstrukcije / proizvoda
Klase zavarenih spojeva i proizvoda
Rizik / sigurnost za ljude imovinu i okolinu

S
V

dop OM
dop ZS = dop OMV

svojstvo OM - vrstoa
vladajue naprezanje
svojstvo za var enog spoja
V
svojstvo osnovnog materijala
Koeficijent za var ivaa.

maksima ln a naprezanja
srednja naprezanja
R
ili neko drugo svojstvo
dop OM eOM
S
R
dop ZS eOM V
S
Kk

Predpostavke za proraun kutnih zavara

1.
2.
3.
4.
5.

Zaostalih naprezanja nema.

Greaka zavarenih spojeva nema.
Koncentracije naprezanja nema.
Debljina kutnog zavara je visina upisanog istokranog trokuta.
Doputena naprezanja se uzimaju prema vrstoi OM (vrstoa-Re zavara-velik udio DM je
obino znatno via od OM).
6. Za ekvivalentna naprezanja treba koristiti formulu (MIZ: teorijska formula + korekcija
eksperimentalnim rezultatima):

uk 2 1,8( 2 II2 ) dop

Debljina kutnog zavara je visina upisanog istokranog trokuta.

n Vlana ili tlana naprezanja koja djeluju okomito na ravninu 0AB

ravninu koja prolazi jednom od istokranih stranica trokuta upisanog
u konturu kutnog zavarenog spoja.

t Smina naprezanja koja djeluju okomito na duinu kutnog zavara

(okomito na uzdunu os zavarenog spoja), a lee u ravnini ravnina
0AB ravnini koja prolazi jednom od stranica istokranog trokuta
upisanog u konturu kutnog zavarenog spoja.

tII

n
t

II

B
D

a
13

Montaa proizvoda

t II Smina naprezanja koja djeluju u pravcu duine kutnog zavara (u smjeru uzdune osi zavarenog
spoja), a lee u ravnina 0AB - ravnini koja prolazi jednom od stranica istokranog trokuta upisanog u
konturu kutnog zavarenog spoja.

Vlana ili tlana naprezanja koja djeluju okomito na ravninu koja prolazi sjecitem istokranih

stranica trokuta i raspolavlja kut izmeu tih stranica kateta (ravnina 0CD).

Smina naprezanja koja djeluju okomito na smjer (duinu, uzdunu simetralu) kutnog zavara, a

lee u ravnini koja prolazi sjecitem istokranih stranica trokuta i raspolavlja kut izmeu tih stranica
kateta (ravnina 0CD).
II Smina naprezanja koja djeluju u pravcu duine kutnog zavara (u smjeru uzdune osi zavarenog
spoja), a lee u ravnini koja prolazi sjecitem istokranih stranica trokuta i raspolavlja kut izmeu tih
stranica kateta (ranina 0CD).
Sueoni zavareni spojevi-formule za naprezanja

14

Montaa proizvoda

Koeficijent taljenja

DODATAK S PREDAVANJA:

15

Montaa proizvoda

Openito se mogu postaviti utjecaji na masu proizvoda :

m = A l
A...presjek elementa , m2
l ...duina elementa , m
...gustoa, kg/m3
Opi izrazi za proraun:

Vlak

Savijanje

Torzija
Kada se izrazi za proraun poveu s jednadbom ,tada se dobivaju ovisnosti mase za :
Vlak m = ( S,F,l ) ( /Re )
Savijanje m = ( S,Ms,l ) ( /Rsav ) ( A/W )
Torziju m = ( S ,Mt,l ) ( /Rtorz. ) ( A/Wp )
ili openito :
m = K1 ( S;F;N;l ) K2 ( A/W ) K3 ( /R )
gdje su:

dop ...doputeno naprezanje na vlak,

dop ...doputeno naprezanje na torziju,
Re ...granica razvlaenja,
S ...koeficijent sigurnosti (za statiko optereenje),
Rsavijanja ...vrstoa na savijanje,
W ...otporni moment,
Rtorzije ...vrstoa na torziju,
Mt ...moment torzije,
Wp ...polarni moment,
K1 ...faktor opih uvjeta (sile, kraci, dimenzije, zahtjevi na sigurnost),
K2 ...faktor profila (odnos povrine presjeka i momenta otpora),
K3 ...faktor materijala (odnos gustoe i vrstoe).
16

Montaa proizvoda

Pojasnice na nosaima (pojasne ploe za ojaavanje nosaa)

Gornja pojasnica
Racionalno izveden nosapojasnica

Donja pojasnica
Propan-butan boca
Propan-butan boce upotrebljavaje se kao spremnici za smjetaj i transport tekuih plinova: propana,
butana i mjeavine propan-butan, koji slue kao izvori energije za kuhanje, grijanje, osvjetljavanje i dr.
Prednosti koritenja ovih proizvoda su:
- laka prenosivost ,
- jednostavno rukovanje ,
- mogunost ponovnog punjenja i dr .
Spomenute posude pod tlakom proizvode se kao :

17

Montaa proizvoda
a. boce punjenja 1, 2, i 3 kg ,
b. boce punjenja 5 i 10 kg ,

Odnos naprezanja kod sfetinih i cilindrinih posuda pod

Usporede li se formule koje pokazuju naprezanje kod krunog i uzdunog zavara, uoit e se
da je naprezanje kod krunih zavarenih spojeva dvostruko manje. Potrebna debljina stjenke
kod krunih zavarenih spojeva moe biti dvostruko manja. Ta injenica ostavlja mnogo
prostora projektantima i tehnolozima zavarivanja, tako da mogu optimalizirati debljinu
18

Montaa proizvoda

stjenke posude pod tlakom s obzirom na faktor slabljenja osnovnog materijala zbog
zavarivanja V (opseg primjene metoda kontrole bez razaranja na zavarenoj konstrukciji).

Posude pod tlakom-podjela

19