JU.O.

Hamdija Kreevljakovi
Kamberi, Gradaac

TEMA : ULOGA RODITELJA U SPREAVANJU NASILNOG PONAANJA

VLASTITE DJECE

Datum: 20.01.2012.godine

Nastavnik: Osmanovi Jasna

Nasilje meu djecom obuhvata irok spektar agresivnih ponaanja koja se dogaaju
meu djecom, od rjeavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izraavanja ljutnje
ili frustracije, do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oruja. Nasilnitvo karakteriu:
namjera da se povrijedi drugu osobu, ponavljanje istog obrasca ponaanja u kojem je
jedna strana rtva, a druga nasilnik, te oita neuravnoteenost snaga meu njima. Nasilje
meu vrnjacima, posebno u kolama, nije nova pojava kako u svijetu, pa tako i u
kolama Bosne i Hercegovine. O njoj se malo govori u naoj pedagokoj, psiholokoj i
sociolokoj literaturi i ona se malo izuava u okviru nastavnikog studija i strunog
usavravanja prosvjetnih radnika. To je i osnovni razlog zbog ega su nastavnici slabo
pripremljeni za noenje sa problemom nasilja u koli. Posljedica toga je da nasilje nad i
meu djecom, iako dosta raireno, ostaje najee skriveno, proizvodei negativne
reperkusije po djecu i okolinu na nain da se nepovoljno odraava na proces uenja, a
samim tim i na budunost nae zajednice u cjelini. Problem nasilja ima veoma iroke
implikacije, jer zadire i u temeljna demokratska naela u kojima je jasno navedeno da
svaki pojedinac mora raspolagati pravom da bude poteen ugnjetavanja i namjernog
poniavanja u koli, kao i u drutvu u cjelini. Da rtve nasilja i nasilnici ne bi prerasli u
delikvente i socijalne otpadnike, od kojih e strahovati svi graani naeg drutva,
potrebno je intervenisati u to ranijem uzrastu i, prije svega, otkriti uzroke neprihvatljivog
ponaanja kod djece te uklanjanjem tih uzroka djelovati na preusmjeravanje
problematinog ponaanja djece u tzv. drutveno prihvatljivo. Stoga je odgoju djece u
smjeru nenasilnog rjeavanja konflikta i meusobne komunikacije potrebno posvetiti
posebnu panju. U tom cilju, najveu ulogu imaju roditelji koji provode najvie vremena
sa svojom djecom.
TA RODITELJI MOGU UINITI?
Istraivanja pokazuju da se agresivno ili nasilno ponaanje ui ve rano u ivotu.
Roditelji, obitelj i drugi koji brinu o djeci mogu im pomoi da se suoe s vlastitim
osjeajima bez koritenja nasilja. Oni takoer mogu djecu pouiti kako reducirati ili
minimizirati nasilje.
KAKO SE ODNOSITI PREMA DJECI?
Roditelji imaju znaajnu ulogu u reduciranju nasilja kroz odgajanje djece u sigurnom i
zatienom okruenju punom ljubavi. Tu su neke preporuke koje u tome mogu pomoi:
1. OKRUITI SVOJU DJECU PANJOM I LJUBAVI

Svakom je djetetu potrebna vrsta povezanost s roditeljem ili drugom odraslom osobom
kako bi se osjealo sigurno i zatieno te kako bi razvilo osjeaj povjerenja. Bez te vrste
veze postoji opasnost da dijete postane nasilno ili "teko" dijete. Takoer je manje
vjerojatno da e se problemi u ponaanju i delinkvencija javiti kod djece iji su roditelji
ukljueni u njihov ivot, osobito u ranim godinama ivota.
Nije lako u svakom trenutku djetetu iskazivati ljubav. To je tee ukoliko je roditelj mlai,
neiskusniji, samohran ili ako je dijete bolesno ili ima posebne potrebe. Ukoliko je djetetu
teko ugoditi i odgajati ga,potrebno je potraiti pomo psihologa ili drugog strunjaka.
Vano je zapamtiti da je dijete osoba za sebe. Osamostaljivanje djeteta ponekad se odvija
s ponaanjima koja vas mogu razoarati roditelje, naljutiti ih ili frustrirati. Strpljenje i
elja da se situacija sagleda djetetovim oima mogu dosta pomoi u suoavanju s
vlastitim osjeajima. Treba nastojti nikada ne reagirati grubim rijeima ili nasilnom
aktivnou.
2. NASTOJATI IMATI DIJETE POD NADZOROM U SVAKOM TRENUTKU

Djeca su ovisna o svojim roditeljima i lanovima obitelji koji ih ohrabruju, tite i

podravaju dok se ne osamostale. Bez adekvatnog nadzora, dijete nee primiti smjernice
koje su mu potrebne. Istraivanja pokazuju da djeca bez nadzora ee imaju probleme u
ponaanju.
Treba nastojte u svakom trenutku znati gdje se nalazi dijete i tko su mu prijatelji. Kada
roditelj nije u mogunosti paziti na dijete, treba zamoliti osobu od povjerenja da ga
pripazi. Nikada ne treba ostavljajti malo dijete samo u kui, ak ni za kratko vrijeme.
Veoma je korisno poticati kolarca da se ukljui u vankolske aktivnosti (sportske
aktivnosti, razne teajeve, kreativne radionice i slino.)
Potrebno je da roditelj prati dijete u izabranim aktivnostima te vodi rauna kako se odnosi
prema drugima. Pouiti ga kako primjereno odgovoriti kada ga drugi vrijeaju, zaplae ili
udare. Objasniti mu da to nisu primjerena ponaanja i uiti ga da izbjegava djecu koja se
tako ponaaju.
3. POKAZATI DJETETU PRIMJERENA PONAANJA VLASTITIM PRIMJEROM

Djeca ee ue kroz primjere. Ponaanja, vrijednosti i stavovi roditelja imaju velik

utjecaj na dijete. Potovanje, iskrenost, osjeaj dostojanstva vaan su izvor snage za
djecu, osobito ako su suoena s negativnim pritiskom vrnjaka, ive u nasilnom
okruenju ili pohaaju zahtjevnu kolu.
Mnoga djeca ponekad ragiraju agresivno i mogu udariti drugu osobu. Treba biti jasan i
dosljedan s djetetom u vezi s moguim opasnostima nasilnog ponaanja. Takoer se treba
sjetiti nagraditi dijete kada uspije konstruktivno rijeiti problem bez nasilja. Djeca e
ponoviti dobro ponaanje kada su nagraena pohvalom i pozitivnim ponaanjem.
Roditelji mogu pouiti dijete neagresivnim nainima rjeavanja problema tako to e:
razmotriti postojei problem s djetetom, zapitati ga da razmisli to se moe dogoditi
ukoliko koristi nasilje u rjeavanju problema, razgovarati o tome to bi se desilo da rijei
problem bez nasilja. Ovakav oblik zajednikog razmiljanja na glaspomoi e djetetu
da uvidi kako nasilje nije poeljan izbor.
Roditelji ponekad nenamjerno potiu agresivno ponaanje. Npr. neki roditelji smatraju
korisnim pouiti sina kako se tui. Bolje je poduiti dijete da je razumnije iznijeti
argumente mirno, bez tue, uvreda i oruja.
Potrebno je pomoi djetetu nauiti konstruktivne, nenasilne naine koritenja slobodnog
vremena. Pouiti ga nekim zabavnim igrama, hobijima ili sportovima i potaknuti razvoj
njegovih vlastitih talenata i vjetina. itajti prie mlaoj djeci, odvedite starije dijete u
knjinicu ili priajti obiteljske prie o nekom uvaenom roaku veoma je korisno.
4. NE TUI DJECU

Udaranje, kao kazna, pokazuje djetetu da je u redu udariti druge kako bi rijeili problem i
da je u redu kazniti drugog na isti nain. Fiziko kanjavanje sprjeava neeljeno
ponaanje samo na kratko vrijeme. ak i vrlo jako kanjavanje moe imati vrlo slab
uinak. Ne-fizike metode discipline pomau djetetu da se suoi sa svojim osjeajima i
ui ga nenasilnim nainima rjeavanja problema. Slijede neke preporuke:
-Izdvojiti dijete ostavitI dijete da sjedi u tiini otprilike jednu minutu za svaku godinu
starosti ( ova metoda nije prikladna za vrlo malu djecu).
-Oduzeti djetetu odreene privilegije.
-Ne dozvoliti djetetu igru s prijateljima ili sudjelovanje u nekoj omiljenoj aktivnosti (ovo
je prikladno samo za stariju djecu i adolescente).
Djeca imaju potrebu vjerovati da mogu ispraviti pogreku koju su uinili. Treba im
pokazati kako da ue iz vlastitih pogreaka,pomoi im da shvate da je to to su uinili

loe i kako da izbjegnu sline pogreke u budunosti. Osobito je vano u takvoj situaciji
ne poniziti dijete. Djeca uvijek imaju potrebu da ih volite i potujete.
5. BITI DOSLJEDNI U POSTAVLJANJU PRAVILA I DISCIPLINE

Kada postavE pravilo, tada ga se treba i pridravati. Djeca trebaju jasno postavljena
oekivanja u odnosu na vlastito ponaanje. Postaviti pravilo kojeg se nee pridravati za
dijete je vrlo zbunjujue. Poeljno je da roditelji ukljue dijete u postavljanje pravila
uvijek kada je to mogue. Potrebno je objasniti djeci ta se od njih oekuje i koje su
posljedice za nepridravanje pravila. To e im pomoi da se naue ponaati na nain koji
je dobar za njih i njihovu okolinu.
6. ONEMOGUITI DJECI PRISTUP ORUJU

Oruje i djeca mogu biti smrtonosna kombinacija. Ukoliko roditelji posjeduju oruje,
neka ga dre uvijek podalje od djeteta i poue dijete o moguim opasnostima koritenja
oruja. Nikada ne treba nositi oruje jer to poruuje djetetu da orujem moemo rijeiti
problem.
7. NASTOJATI DIJETE DRATI PODALJE OD NASILJA

Nasilje u kui je zastraujue i tetno za dijete. Djeca trebaju siguran dom gdje nee
odrastati u strahu. Dijete koje je vidjelo nasilje u kui ne mora nuno postati nasilno, ali
je vea vjerojatnost da e pokuati nasilno rjeavati konflikte. Roditelji trebaju raditi na
tome da dom bude sigurno mjesto, bez nasilja i uvijek obeshrabrivati nasilno ponaanje
izmeu brae i sestara. Takoer imati na umu da zlonamjeran, agresivan odnos roditelja
zastrauje djecu i daje im lo primjer. Ukoliko se ljudi u domu fiziki ili verbalno
zlostavljaju, potraiti pomo psihologa. On e pomoi razumijeti zato se nasilje javlja i
kako ga moete zaustaviti.
8. IZBJEGAVAJTI DIJETE IZLAGATI NASILJU U MEDIJIMA

esto gledanje nasilja na televiziji, u filmovima i video-igrama moe voditi dijete u

agresivno ponaanje. Roditelj imogu kontrolirati koliinu nasilja koje dijete gleda na
televiziji. Evo nekih prijedloga:
-Ograniiti gledanje televizije na 1-2 sata dnevno.
-Voditi rauna koju TV emisiju ili film dijete gleda, kakvu video-igricu igra.
-Razgovarajti sa svojim djetetom o nasilju koje gleda na televiziji. Pomoi mu razumjeti i
uvidjeti ozbiljne posljedice nasilnog ponaanja.
-Prokomentirati s djetetom naine na koje moe rjeavati probleme bez nasilja.
9. POUITI SVOJE DIJETE NAINIMA KAKO DA NE POSTANE RTVA ZLOSTAVLJANJA

Vano je da roditelji i djeca nauemjere predostronosti. Evo nekih:

-pokazati djetetu sigurne putove za etnju u susjedstvu.
-poticati dijete da ide s prijateljem po dobro osvijetljenim putovima.
-naglasiti mu koliko je vano dojaviti svaki zloin ili sumnjivu aktivnost koju vidi svom
uitelju, osobi kojoj vjeruje ili policiji.
-pouiti dijete zatiujuem ponaanju rei "NE", pobjei, vritati i povjeriti se osobi
kojoj vjeruje.
-naglasiti mu opasnost razgovaranja s nepoznatim osobama, rei mu da nikada ne otvara
vrata ili ide negdje s osobom koju ne poznaje ili joj ne vjeruje.
10. POMOI DJETETU DA SE ZAUZME PROTIV NASILJA

Roditelji moraju podrati svoje dijete u tome, pouiti ga kako odgovarati smireno, ali
jasnim rijeima, kada ga drugi uvrijede, zaplae ili udare. Treba mu pomoida razumje
da je potrebno vie hrabrosti oduprijeti se nasilju nego biti nasilan.

Potrebno je pomoi svom djetetu prihvatiti ljude drugih vjera i nacionalnosti,pouiti ga

da je kritiziranje ljudi, zbog toga to su drugaiji, bolno, a koritenje pogrdnih imena
neprihvatljivo, uvjeriti se da razumije kako je nasilno ponaanje tetno.