Professional Documents
Culture Documents
Skripta Strucni Ispit Građevina 2010 2
Skripta Strucni Ispit Građevina 2010 2
.............................................................................................................................................1
1. GRAEVINSKA REGULATIVA...........................................................................................9
1) Dokumenti prostornog ureenja.....................................................................9
2) Izvjee o stanju u prostoru............................................................................9
3) Bitni zahtjevi za graevinu .............................................................................9
4) Tehniki propisi.............................................................................................10
5) Zatiena podruja od posebnog interesa za dravu....................................10
6) ZOP, mogunost gradnje...............................................................................10
7) Lokacijska dozvola........................................................................................11
8) to mora sadravati lokacijska dozvola?.......................................................11
9) Graevinsko podruje, graevinsko zemljite...............................................12
10) Elaborat iskolenja......................................................................................12
11) Parcelacija graevinskog zemljita.............................................................12
12) Urbana komasacija......................................................................................13
13) Sudionici u gradnji.......................................................................................13
14) Idejni projekt...............................................................................................15
15) Glavni projekt..............................................................................................15
16) Izvedbeni projekt........................................................................................16
17) Opremanje i oznaavanje projekta..............................................................16
18) Nostrifikacija projekta.................................................................................16
19) Akti kojima se odobrava graenje...............................................................16
20) to sadri zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja?...................17
21) to sadri zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta?.........................17
22) to sadri zahtjev za izdavanje graevinske dozvole?................................17
23) Rjeenje o izvedenom stanju.......................................................................18
24) Potvrda izvedenog stanja ...........................................................................18
25) Dokumentacija na gradilitu.......................................................................18
26) Uporabna dozvola ......................................................................................19
27) Tehniki pregled, obveze investitora i nadzornog inenjera.......................20
28) Uklanjanje graevine..................................................................................20
29) Rekonstrukcija graevine............................................................................21
30) Sloena graevina.......................................................................................21
31) Graevina, graenje - definicije..................................................................21
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2010
1. GRAEVINSKA REGULATIVA
1) Dokumenti prostornog ureenja
Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena
prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada
Zagreba, velikih gradova, gradova i opina.
Dravna razina:
- Strategija prostornog razvoja
- Program prostornog ureenja RH
- prostorni planovi podruja posebnih obiljeja
Regionalna (podruna) razina:
- prostorni plan upanije i Grada Zagreba
- prostorni plan podruja posebnih obiljeja
Lokalna razina:
- prostorni plan ureenja velikog grada, grada i opine
- urbanistiki plan ureenja
- detaljni plan ureenja
Podjela s obzirom na namjenu:
Strateki - Strategija prostornog razvoja, Program prostornog ureenja Republike Hrvatske,
prostorni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan upanije odnosno Grada Zagreba i
prostorni plan ureenja velikoga grada, grada, odnosno opine
Provedbeni - urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja
2010
4) Tehniki propisi
Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog
zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva
koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim
graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama.
2010
- moe se proiriti za 20% izgraenog dijela ako je izgraeni dio vei od 80% tog podruja
- mora se smanjiti na 70%, ako je izgraeni dio manji od 50% tog podruja
Izdvojeni dijelovi graevinskog podruja unutar 100m od obalne crte ne mogu se proiriti.
7) Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola je upravni akt (upravni akt - postoje stranke u postupku i postoji
mogunost uvida) koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji i propisa
donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i
posebnim propisima.
Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine osim za zgrade ija graevinska (bruto)
povrina nije vea od 400 m2, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 i jednostavne graevine i radove.
Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo:
upanije na ijem se podruju planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan podruja
velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na podruju dviju ili vie jedinica lokalne
samouprave,
Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom podruju,
velikog grada na ijem je podruju planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom,
te za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada
Zagreba.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilae se:
izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog
ureenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema
stranim propisima,
dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole
Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je
stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi izjanjenja.
Stranka u smislu je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska
dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih
prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje lokacijska
dozvola, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica
lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u prostoru.
Iznimno, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje
lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade
utvreno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, su podnositelj zahtjeva, vlasnik
nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica
lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u prostoru.
2010
jedinica,
3. smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata
zahvata u prostoru prikazan na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
4. uvjeti za oblikovanje graevine,
5. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
6. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina,
7. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu
povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,
8. mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode utvreni procjenom utjecaja na
okoli, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema
posebnim propisima, odnosno nain sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli,
9. posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima,
10. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru,
11. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina,
sanacija terena graevne estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u
prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),
12.
uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije gradilita
(asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska
stanica radi napajanja gradilita elektrinom energijom te prijenosni spremnik za
smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog
spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za
uklanjanje te graevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje
lokacijska dozvola.
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izraeni u skladu s prostornim planom na
temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti.
2010
13
2010
Izvoa
Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.
Graditi ili izvoditi pojedine radove na graevini moe osoba registrirana za obavljanje te
djelatnosti (osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom
Zakonu). Izvoau koji ispunjava uvjete strune osposobljenosti i broja zaposlenika izdaje se
suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja. Uvjete za davanje suglasnosti propisuje
ministar pravilnikom (suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja).
Ministarstvo vodi registar izvoaa kojima je dana, produena i oduzeta suglasnost.
Suglasnost se daje na 5 godina, a vaenje se na zahtjev izvoaa moe produavati za 5
godina. Suglasnost se na zahtjev izvoaa moe izmijeniti u odnosu na graevine i radove
za koje je dana.
Kao odgovornu osobu koja vodi graenje ili izvoenje pojedinih radova, izvoa imenuje
glavnog inenjera gradilita/ inenjera gradilita/ voditelja radova.
Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za
meusobnu usklaenost, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i
zdravlje radnika tijekom graenja.
Za glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita i/ili voditelja radova moe se u okviru
zadaa njegove struke imenovati fizika osoba arhitektonske, graevinske, strojarske ili
elektrotehnike struke koja je poloila struni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i
ispunjava druge uvjete propisane Zakonom o arhitektonskim i inenjerskim poslovima.
Nadzorni inenjer
Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom Zakonu ima pravo uporabe
strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora
struni nadzor graenja ako za to ispunjava uvjete graenja prema posebnom Zakonu i
propisima donesenim na temelju tog Zakona.
U provedbi strunog nadzora graenja nadzorni inenjer duan je:
nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja/ potvrdom
glavnog projekta/ graevinskom dozvolom, Zakonom i posebnim propisima,
utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene graevine
u skladu s rjeenjem o uvjetima gradnje/ lokacijskom dozvolom
utvrditi je li iskolenje graevine provela osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne
izmjere i katastra nekretnina,
odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine,
pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima,
sastaviti zavrno izvjee.
Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog
nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee.
Revident
Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Ovlatenje za obavljanje
kontrole projekata moe se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u
podruju koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inenjer s najmanje deset
godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe
graevine osobite inenjerske sloenosti i koja je na drugi nain unaprijedila tehniku
struku u podruju koje je predmet kontrole glede projektiranja.
14
2010
Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao
ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je
zaposlen.
15
2010
2010
17
2010
2010
8. graevinski dnevnik,
9. dokaze o sukladnosti za ugraene graevne proizvode,
10. elaborat iskolenja graevine,
11. drugu dokumentaciju, dozvole i doputenja za koje je posebnim propisima propisana
obveza da je izvoa nakon poetka graenja graevine mora imati na gradilitu.
Izvoa na gradilitu zgrade ija graevinska (brutto) povrina nije vea od 400m2 i zgade za
obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (brutto) povrina nije vea od
600m2 ne mora imati dokumentaciju:
2. suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja,
6. izvedbene projekte s miljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta,
7. izvjea revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta.
19
2010
rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja (za zgradu izgraenu bez
rjeenja o uvjetima graenja izdaje se rjeenje o izvedenom stanju),
potvrda nadlenoga upravnog tijela da se za graevinu ne izdaje uporabna dozvola
niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
20
2010
Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje graevine ili njezina dijela vlasnik graevine
podnosi Ministarstvu, odnosno nadlenom tijelu u pisanom obliku i prilae:
1. tri primjerka projekta uklanjanja graevine ili njezinog dijela,
2. dokaz vlasnitva graevine,
3. potvrde tijela ili osoba odreenih posebnim propisima ako se uklanjanjem moe
ugroziti javni interes (npr. zatita i spaavanje ljudi, zatita okolia, zatita
graevina koje su kulturno dobro, zatita komunalne i druge infrastrukture i dr.).
Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri:
1. nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do
gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli,
2. tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain zbrinjavanja graevnog
otpada i ureenja graevne estice nakon uklanjanja graevine ili njezina dijela,
3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako
uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utjee na stabilnost tog zemljita i/ili
ispunjavanje bitnih zahtjeva tih graevina.
Projekt uklanjanja podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost
ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog
zemljita i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina.
21
2010
22
2010
2010
24
2010
2010
2010
2010
2010
2010
PRILOG II.
Poljoprivreda, umarstvo i akvakultura (gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, graevine
za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta, morska uzgajalita,slatkovodni ribnjaci)
Energetika (postrojenja za proizvodnju elektrine energije, pare i vrue vode snage vee od 10 MWel,
hidroelektrane snage vee od 5 MWel, vjetroelektrane snage vee od 10 MWel, cjevovodi za prijenos
nafte, plina, pare i vrue vode duljine 10 km i vie..)
Proizvodnja i obrada metala
Industrijska prerada mineralnih sirovina
Kemijska industrija
30
2010
Prehrambena industrija
Tekstilna, kona, drvna i papirna industrija
Gumarska industrija
Infrastrukturni projekti (trgovaki i prodajni centri graevinske bruto povrine 50.000 m2 i vie,
portski i rekreacijski centri povrine 10 ha i vie, industrijske zone povrine 5 ha i vie itd.)
Ostali projekti (punionice vode za pie, graevine za zbrinjavanje otpada, asfaltne baze nazivnog
kapaciteta 100 t/sat i vie, betonare nazivnog kapaciteta 30 m/sat i vie itd.)
Turizam i odmor (turistike zone povrine 15 ha i vee izvan granica graevinskog podruja naselja)
31
2010
2. TEHNIKA REGULATIVA
1) Zakon o graevnim proizvodima
Zakonom se ureuju tehnika svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti
graevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na trite, distribuciju i uporabu u mjeri
potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu.
Graevni proizvod - bilo koja stvar koja je neovisno o nainu proizvodnje i stupnju prerade
namijenjena za trajnu ugradnju u graevinu.
Tehnika specifikacija:
usklaena tehnika specifikacija - usklaena europska norma, priznata nacionalna
norma ili europsko tehniko doputenje
domaa tehnika specifikacija - norma na koju upuuje tehniki propis ili hrvatsko
tehniko doputenje
- nacionalna tehnika specifikacija - nacionalna norma ili nacionalno tehniko doputenje
drave lanice EU
- priznata nacionalna norma - norma drave lanice EU za koju je odobrena primjena kao
usklaene europske norme
- usklaena europska norma - europska norma pripremljena na temelju mandata Europske
komisije i objavljena u slubenom glasilu EU
- hrvatsko tehniko doputenje - povoljna tehnika ocjena uporabljivosti graevnog
proizvoda za odreenu namjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjeva za graevinu
za koju se proizvod rabi
- europsko tehniko doputenje - tehniko doputenje koje je donijela ovlatena pravna
osoba lanica Europske organizacije tijela za tehnika doputenja (EOTA)
- graevni proizvod moe se staviti na trite, distribuirati i rabiti ako je dokazana njegova
uporabljivost, ako je oznaen i popraen tehnikim uputama
- graevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnika svojstva sukladna tehnikoj
specifikaciji
- tehnika doputenja donose se za graevne proizvode za koje ne postoje specifikacije/
norme/ tehniki propis ili znatno odstupaju od njih; tehnikim doputenjem utvruju se
tehnika svojstva graevnog proizvoda, te se odreuje nain dokazivanja njegove
uporabljivosti, radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti njegovih tehnikih
svojstava i isprava o sukladnosti kojom se dokazuje njegova uporabljivost
- tehniko doputenje na prijedlog proizvoaa, odnosno uvoznika donosi ovlatena pravna
osoba nakon ispitivanja tehnikih svojstava graevnog proizvoda koje se provodi prema
smjernicama za tehniko doputenje ili prvim ispitivanjem tehnikih svojstava proizvoda i
utvrivanjem uporabljivosti tog proizvoda
2) Ocjenjivanje sukladnosti
- radnje ocjenjivanja sukladnosti:
1. poetno ispitivanje tipa graevnog proizvoda (provodi proizvoa i ovlatena pravna
osoba)
2. ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (proizvoa i ovlatena
pravna osoba)
3. ispitivanje sluajnih uzoraka iz proizvodnje (ovlatena pravna osoba)
4. stalna tvornika kontrola proizvodnje (proizvoa)
5. poetni nadzor tvornice i tvornike kontrole (ovlatena pravna osoba)
6. stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvornike kontrole (ovlatena pravna osoba)
32
2010
ISPRA VAO
SUKLADNOSTI
P+ I
SUSTAV
OCJENJIVANJA
SUKLADNOSTI
stalna
tvornika
kontrola
proizvodnje
1+
2+
ispitivanje
uzoraka iz
proizvodnje
prema
utvrenom
planu
ispitivanja
poetno
ispitivanje
tipa
graevnog
proiz voda
poetno
ispitivanje
tipa
graevnog
proizvoda
poetni
nadzor
tvornice i
poetni
nadzor
tvornike
kontrole
proizvodnje
stalni
nadzor,
procjenai
ocjenjivanje
tvornike
kontrole
proizvodnje
a)
ispitivanje
sluajnih
uzoraka
uzetih iz
proizvodnje
iz
propisani h
skupina
a)
a)
P = potvrda o sukladnosti
I = izjava o sukladnosti
oznaava radnju koju je obvezan provesti ili provoditi proizvoa odnosno ovlatena osoba u
pojedinom sustavu ocjenjivanja sukladnosti
a)
ovlatena osoba izdaje potvrdu o tvornikoj kontroli proizvodnje
33
2010
6) Zakon o akreditaciji
Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo slubeno potvruje pravnoj ili
fizikoj osobi da je sposobna provoditi poslove ocjenjivanja sukladnosti.
Potvrda o akreditaciji - dokument na temelju kojeg se potvruje osposobljenost za
obavljanje odreenih poslova na podruju ocjenjivanja sukladnosti.
Akreditacijsko tijelo obavlja:
akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba za potvrivanje proizvoda, sustava upravljanja i
osoba,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba koje obavljaju tehniki nadzor,
druga ocjenjivanja ili potvrivanja osposobljenosti za provoenje postupaka sukladnosti.
Dodijeljena akreditacija vremenski je ograniena.
7) Zakon o mjeriteljstvu
Zakonom se ureuje djelokrug tijela te ovlatenih pravnih i fizikih osoba u mjeriteljstvu,
sustav tonih i meusobno spojivih mjerenja, sustav mjernih jedinica, mjerni etaloni,
utvrivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje mjerila na
trite i uporabu, ovjeravanje mjerila, mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine, mjeriteljski nadzor
i inspekcija.
Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva ureen zakonom i drugim propisima u cilju
uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u podruju primjene zakonitih mjerenja.
Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istrauje stalnice prirodnih pojava i iji je
zadatak uspostava dravnih etalona mjernih jedinica meunarodnog sustava jedinica,
uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s
meunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda.
Etalon je tvarna mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za odreivanje,
ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje neke jedinice, jedne ili vie vrijednosti kakve veliine da
bi mogao posluiti kao referencija.
34
2010
Dravni etalon je referentni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrenog zakonom
da bi sluio kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine u
Republici Hrvatskoj.
Referentni etalon je etalon koji openito ima najveu mjeriteljsku kakvou na danom mjestu
ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se provode na tom mjestu.
Umjeravanje je skup postupaka kojima se u odreenim uvjetima uspostavlja odnos izmeu
vrijednosti veliina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav, ili vrijednosti koje prikazuje
neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajuih vrijednosti ostvarenih etalonima.
- poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:
1. Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM),
2. Hrvatski mjeriteljski institut (HMI),
3. ovlatene pravne osobe,
4. ovlateni servisi,
5. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija.
- DZM - rjeava u upravnim stvarima iz podruja mjeriteljstva, priprema nacrte zakona iz
podruja mjeriteljstva, donosi podzakonske akte za provoenje zakona, ovlauje pravne
osobe za provedbu postupaka potvrivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi
ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanja zakonitih mjerila,
provodi slubena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlatenih pravnih osoba, ovlatenih
servisa i korisnika zakonitih mjerila itd.
- HMI - proglaava dravne etalone, obavlja upravne i strune poslove u vezi s dravnim
etalonima i usklauje rad nacionalnih umjernih laboratorija, ostvaruje, uva i odrava dravne
mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema meunarodnim etalonima, obavlja
poslove istraivanja i razvoja u podruju temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih
umjernih laboratorija itd.
- ovlatene pravne osobe - ispituju usklaenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita
mjerila, vode evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila
- ovlateni servis za pripremu mjerila - pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili
mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje
2010
2010
37
2010
2010
- glavni projekt sadri: tehniki opis, proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne
uporabe energije i toplinske izolacije, proraun godinje toplinske energije za grijenja/
hlaenje, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te Iskaznicu potrebne toplinske
energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
Prilozi: A - popis hrvatskih normi i drugih tehnikih specifikacija za proraune i ispitivanja
graevnih dijelova zgrade i zgrade kao cijeline
B - popis hrvatskih normi i drugih tehnikih specifikacija koje upuuju na zahtjeve
koje, u svezi s toplinskom zatitom, trebaju ispuniti toplinsko-izolacijski graevni
proizvodi za zgrade
C - popis najveih doputenih vrijednosti koeficijenata prolaska topline graevnih
dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i rekonstrukciji postojeih
zgrada i utvrene vrijednosti tehnikih svojstava graevnih proizvoda s kojima se
mogu provoditi dokazni prorauni propisani ovim propisom
D - iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
E - tablini prikazi meteorolokih veliina, poloaja i visina za referentne postaje
Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (grijanje > 18C)
1. oznaka projekta
2. opis zgrade (naziv, lokacija, godina izrade projekta, oploje, obujam grijanog dijela, faktor
oblika, nain grijanja, srednja mjesena temperatura najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca)
3. potrebna toplinska energija za grijanje zgrade i izraunata toplinska energija za
hlaenje (godinja, godinja po jedinici obujma, po jedinici plotine)
4. druga energetska obiljeja zgrade (koeficijent transmisijskog gubitka topline, kofeficijent
toplinskog gubitka provjetravanjem itd.)
5. odgovornost za podatke (tvrtka, projektant, datum, potpis, ig)
Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (12C < t < 18C)
1. opis zgrade
2. transmisijski toplinski gubici zgrade
3. odgovornost za podatke
39
2010
kojima vrh nije pridran stropnom konstrukcijom i sl.) mora biti izvedeno kao omeeno zie s
upetim vertikalnim serklaima u nosivu konstrukciju
- nije doputeno: projektiranje konzola upetih u zie zidane konstrukcije, projektiranje zidanih
konstrukcija kojima se zidovi iste etae izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi
druge vrste ili sustava konstrukcije, projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine
etae izvedene kao konstrukcije druge vrste (betonske, eline i dr.) odnosno konstrukcije
drugog sustava (okvirne i dr.)
- iznimno od je doputeno projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i jedna etaa
iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od
betonskih zidova i ploa na koju se nastavlja zidana konstrukcija
- za mort zadanog sastava koji se izrauje na gradilitu i ija je zahtijevana tlana vrstoa
manja ili jednaka 5 N/mm2, u glavnom projektu se odreuju omjerima pojedinih sastojaka, a
obvezno se specificiraju svojstva tih sastojaka prema odredbama priloga D i F
- za mort zadanog sastava gdje je u glavnom projektu zahtijevana tlana vrstoa vea od 5
N/mm2, smije se primijeniti samo mort proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici)
Izvoenje zidanih konstrukcija
- pri izvedbi zia zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno
ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica, ako nije drukije propisano
- pri izvedbi zia zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim depovima, vertikalne
sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj irini mortnog depa; irina
mortnog depa mora biti odreena projektom zidane konstrukcije i mora iznositi najmanje
40% irine zidnog elementa
- pri zidanju zia zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa,
mjereno u smjeru zida, a iznimno za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm
- horizontalni serklai u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne
konstrukcije
- vertikalni serklai pojedine etae betoniraju se nakon izvedbe zia te etae pri emu se
mora osigurati veza zid serkla, bilo nainom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog
drugog reda za najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm) ili mehanikim
spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane konstrukcije
- serklai pojedine etae moraju imati plotinu presjeka ne manju od 225 cm2 s najmanjom
stranicom od 15 cm2 i najmanjom plotinom armature:
410 za jednoetane graevine
412 za dvoetane graevine
414 za troetane graevine i graevine vee etanosti
- razmak spona moe iznositi najvie 25 cm
- temperatura svjeeg morta ne smije biti nia od +5C, niti via od +35C
- kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +50C ili via od +35C, zidanje zia
treba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno odredbama iz projekta zidane konstrukcije
Prilozi: A - zie
B - zidni elementi (openi, vapnenosilikatni, betonski zidni element, zidni element od
porastog betona, umjetnog kamena, prirodnog kamena)
C - mort (mjeavina jednog ili vie anorganskih veziva, agregata, vode i eventualnih
dodatka za zidanje i fugiranje zia; tvorniki projektirani mort i morat zadanog
sastava)
D - veziva (graevno vapno, cement i zidarski cement)
E - dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu
F - agregat, voda, elik za armiranje, elik za prednapinjanje, beton i sustavi za
zatitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija
G - pomoni dijelovi (spone, trake, vjealjke, nadvoji, kanalice i elementi ispune)
H - predgotovljeno zie
I - projektiranje zidanih konstrukcija
40
2010
2010
graevina
osobama
2010
43
2010
2010
- unutarnje strane stropa i zidova moraju biti armirane mreom u dva ortogonalna smjera s
razmakom ipaka max.15 cm
- armatura postavljena na objema stranama presjeka ploe mora biti povezana s najmanje 4
vilice na 1m2 povrine, 8 ili vei
- zatitni sloj betona glavne armature s unutarnje strane elementa (prema prostoru sklonita)
ne treba biti vei od 1cm
- oslonci zidova, stropova, temeljnih ploa moraju biti uklijeteni
2010
2010
47
2010
48
2010
3. ZATITA OD POARA
1) Zakon o zatiti od poara (92/10)
I. OPE ODREDBE
Ovim se Zakonom ureuje sustav zatite od poara koji podrazumijeva planiranje zatite od
poara, propisivanje mjera zatite od poara graevina, ustrojavanje subjekata zatite od
poara, provoenje mjera zatite od poara, financiranje zatite od poara te
osposobljavanje i ovlaivanje za obavljanje poslova zatite od poara, s ciljem zatite
ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i ivotinja te sigurnosti materijalnih dobara, okolia i prirode
od poara.
U cilju zatite od poara poduzimaju se organizacijske, tehnike i druge mjere i radnje za:
1. otklanjanje opasnosti od nastanka poara,
2. rano otkrivanje, obavjeivanje te sprjeavanje irenja i uinkovito gaenje poara,
3. sigurno spaavanje ljudi i ivotinja ugroenih poarom,
4. sprjeavanje i smanjenje tetnih posljedica poara,
5. utvrivanje uzroka nastanka poara te otklanjanje njegovih posljedica.
Nadlenost - Ministarstvo unutarnjih poslova.
II. PRAVA, DUNOSTI I ODGOVORNOSTI U ZATITI OD POARA
Svaka fizika i pravna osoba, tijelo dravne vlasti te jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave duni su djelovati na nain kojim se ne moe izazvati poar, duni su provoditi
mjere zatite od poara utvrene odredbama ovoga Zakona i drugim propisima donesenim
na temelju njega, planovima i procjenama ugroenosti od poara, odlukama jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave te drugim opim aktima iz podruja zatite od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji
zgrada duni su:
1. osigurati provedbu mjera zatite od poara,
2. poduzimati mjere za smanjenje opasnosti od nastanka i irenja poara, kao i mjera za
unapreenje stanja zatite od poara na svom vlasnitvu,
3. posjedovati vozila, ureaje, opremu, alat i sredstva za dojavu, gaenje i sprjeavanje
irenja poara na svom vlasnitvu.
III. PLANOVI I DOKUMENTI ZATITE OD POARA
Dokumentima zatite od poara ureuje se organizacija i mjere zatite od poara na prostoru
za koji se donose.
Dokumenti zatite od poara dravne razine su:
1. Nacionalna strategija zatite od poara,
2. Nacionalni plan djelovanja zatite od poara,
3. Izvjee o stanju zatite od poara u Republici Hrvatskoj,
4. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Republiku
Hrvatsku.
Dokumenti zatite od poara lokalne i podrune (regionalne) razine su :
1. planovi zatite od poara,
2. provedbeni planovi unapreenja zatite od poara.
IV. UPOZNAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA ZATITU OD POARA
49
2010
Svatko ima pravo i obvezu biti upoznat s opasnostima od poara na mjestu gdje boravi ili
radi.
Radi osiguranja pravodobne i uinkovite zatite od poara jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje puanstva za
provedbu preventivnih mjera zatite od poara, gaenje poetnih poara i spaavanje ljudi i
imovine
V. PREVENTIVNO POSTUPANJE, OBAVJEIVANJE I GAENJE POETNIH POARA
Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka poara ili poar odmah e sukladno
svojim psihofizikim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gaenju poara,
vodei pri tome rauna da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.
Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti poar, duna je obavijestiti
Centar 112, najbliu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zatite
od poara.
VI. ORGANIZACIJA I USTROJ ZATITE OD POARA
Radi utvrivanja odgovarajue organizacije i provoenja mjera zatite od poara, graevine,
graevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rjeenjem ministra u jednu
od etiri propisane kategorije ugroenosti od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u treu kategoriju ugroenosti od poara duni su
zaposliti najmanje jednog djelatnika, koji e biti zaduen za obavljanje poslova zatite od
poara i unapreenje stanja zatite od poara.
Vlasnici, odnosno korisnici graevina, graevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora,
odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u etvrtu kategoriju ugroenosti od poara duni su
imati zaposlenog najmanje jednog djelatnika zaduenog za obavljanje poslova zatite od
poara i unapreenje stanja zatite od poara, koji smije obavljati i druge poslove.
Djelatnici slube za zatitu od poara moraju imati zavren najmanje preddiplomski
sveuilini studij ili struni studij u trajanju od najmanje tri godine tehnikog smjera, te
poloen struni ispit.
Djelatnici zadueni za obavljanje poslova i unapreenje stanja zatite od poara moraju imati
najmanje zvanje vatrogasca ili zavreno srednjokolsko obrazovanje u programu gimnazije ili
srednjokolsko strukovno obrazovanje u etverogodinjem trajanju, te poloen struni ispit.
VII. ZATITA OD POARA U SUSTAVU ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I
GRADNJE
Ministarstvo (dravna razina) i nadlena policijska uprava (podruna/regionalna/lokalna
razina) sudjeluju u donoenju dokumenata odrivog razvitka, stratekoj procjeni utjecaja
zahvata na okoli, procjeni utjecaja zahvata na okoli sukladno posebnim propisima u dijelu
koji se odnosi na zatitu od poara, isto tako sudjeluju u postupku donoenja dokumenata
prostornog ureenja.
Pri donoenju dokumenata prostornog ureenja treba voditi rauna o prostornim uvjetima
zatite od poara, posebice o:
50
2010
2010
2) Pojmovi
Poar je samopodravajui proces gorenja koji se nekontrolirano iri u prostoru.
52
2010
Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najee s kisikom iz zraka u
kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobaa toplina, plamen i svjetlost.
Otpornost na poar je sposobnost dijela graevine da kroz odreeno vrijeme ispunjava
zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo oekivano
svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na poar.
Reakcija na poar je doprinos materijala razvoju poara uslijed vlastite razgradnje do koje
dolazi izlaganjem tog materijala odreenim ispitnim uvjetima.
Evakuacijski put iz graevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje
toke u graevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u graevini, ije znaajke
(otpornost i reakcija na poar, irina, visina, oznaavanje, protupanina rasvjeta i dr.)
omoguuju da osobe zateene u poaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomo spasitelja)
napustiti graevinu.
Poarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim
prostorom obzirom na tehnike i organizacijske mjere zatite od poara, a odijeljen je od
ostalih dijelova objekta protupoarnim konstrukcijama odgovarajue otpornosti na poar.
Dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova to ga tvore zavjese koje slue za sprjeavanje
irenja dima i topline.
Sigurnosno osvjetljenje zajedniki je naziv za nuno i protupanino osvjetljenje. To je ono
osvjetljenje koje se automatski javlja kada nestane osnovno osvjetljenje.
Nuno osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u sluaju nestanka napajanja iz mree
automatski prebacuje na pomoni izvor napajanja a osigurava propisima odreeno najmanje
potrebno osvjetljenje u vremenskom razdoblju to omoguuje da osoblje moe nesmetano
poduzeti nune radnje u voenju postrojenja ili zavriti zapoete poslove.
Protupanino osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u sluaju nestanka napajanja
iz mree automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralno ili pojedinano) a
osvjetljava najkrai put za izlazak iz elektroenergetskog objekta (evakuaciju).
Siguran prostor je dio graevine odnosno svaki poarni sektor izvan ugroenog poarnog
sektora u kojem su osobe zatiene od djelovanja topline i produkata gorenja iz ugroenog
poarnog sektora.
Vatrootporno brtvljenje je naziv za popunjavanje otvora u zidovima, podu i stropu, koje se
izvodi prilikom voenja elektrinih kabela kroz njih na granici poarnih sektora, odnosno kroz
druge zidove, podove i stropove na koje se postavljaju zahtjevi u pogledu otpornosti na
poar. Zatvaranje ovih otvora izvodi se posebnim mortovima, vatrootpornim pregradama ili
tzv. poarnim jastuiima, koji osiguravaju istu klasu otpornosti na poar kao i graevinske
konstrukcije (zid, pod, strop) kroz koje ti kabeli prolaze. Klasa otpornosti na poar
vatrootpornih brtvi utvruje se ispitivanjem prema hrvatskoj normi.
53
2010
Prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji, trai se da svaka graevina, ovisno o svojoj
namjeni, tijekom svojeg trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu i u pogledu
zatite od poara.
54
2010
2010
56
2010
- najmanje s jedne strane, i to due, kod niskih graevina stambene izgradnje (prizemne i
jednokatne) i kolektivnog stanovanja, te graevina koje imaju obostrano orijentirane
stambene jedinice, a ija visina ne prelazi 4 kata;
- najmanje s dvije due strane graevine kod graevina i prostora za javne skupove
(kinematografi, kazalita, koncertne dvorane, sportske dvorane, prostori za vjerske obrede 1
sl.), bolnica, hotela, trgovakih, industrijskih i visokih graevina kao i stambenih graevina
kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, stambenim
graevinama koje imaju vie od 4 kata, te svim drugim graevinama i prostorima u kojima se
okuplja, radi i boravi vie od 100 ljudi.
Vatrogasni pristupi su vrste povrine koje svojim parametrima (irina, radijus, nosivosti i
dr.), omoguavaju da vatrogasna i spasilaka vozila i oprema dou do ugroene graevine i
svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spaavanja ljudi i gaenja poara. U pravilu
vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i povrina za operativni rad vatrogasnih
vozila.
Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti povrine kolnika javnih prometnica, kolnika
pristupnih putova do graevine, kolnika prolaza kroz graevinu, rampi, plonika i trgova
predvienih za pjeake te sve ostale povrine na terenu iju nosivost omoguuje prolaz i rad
vatrogasnih vozila.
Oblikovanje vatrogasnih pristupa - tako da omoguavaju kretanje vatrogasnog vozila
vonjom naprijed, oko visokih graevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila mogue
iskljuivo vonjom naprijed; slijepi valrogasni pristupi dui od 100 m moraju na svom kraju
imati okretalita koja omoguavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila.
Nosivost vatrogasnih pristupa - takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN.
Vatrogasni prilazi su povrine koje se direktno nastavljaju na javne prometne povrine, a
omoguavaju kretanje vatrogasnih vozila do povrina za operativni rad.
Ravni vatrogasni prilaz predviden za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti
irine najmanje 3 m.
Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake irine od najmanje 1,1 m, a
razmak izmeu traka mora iznositi 0,8 m.
Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra
odreuje se prema tablici u ovisnosti o irini vatrogasnih prilaza.
Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz graevinu, tada on treba biti u pravcu,
a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m.
Postojei kolni prilazi kroz graevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u
pravcu, te ako njihov sIobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80 m.
Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba.
Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom, iji radijus
mora iznositi najmanje 15 m.
Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veu visinu od 8 cm. Meusobna
udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. U podruju konkavnih i konveksnih krivina
ne smiju se primjenjivati stepenice.
Povrine za operativni rad ili manevriranje su vrste povrine koje su direktno ili preko
vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim povrinama i slue za postavljanje
vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spaavanja i gaenja.
Povrine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzdu vanjskih zidova graevine,
na razmacima koji omoguavaju spaavanje osoba i gaenje poara kroz prozore i druge
otvore na graevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom
tehnikom.
irina povrine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s
vanjskim zidovima graevine, treba biti najmanje:
- 5,5 m za graevine viine do 40 m,
57
2010
2010
2010
- prostorije ugostiteljskog objekta povrine > 800m2 sa smjeajem > 300 ljudi moraju
obavezno imati sprinkler
- ugostiteljski objekti moraju imati zatitu od atmosferskog pranjenja
- pomone prostorije - F60, graevni elementi mogu biti i T30 ako ima sustav vatrodojave
- pristup na stubita koja slue kao izlazni put kroz predvorje F30
- podzemne garae - obavezno sprinkler, min. dva puta za izlaenje
- dizala - okna poseban poarni sektor min. F30 (moe biti i za 30 min. manja od otpornosti
nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta), ne smiju biti dio puta za evakuaciju; na vrhu
okna ili u blizini vrha - otvor za ventilaciju min. 0,2m2, min.stranica 10cm
- dizala za evakuaciju invalidnih osoba - otpornost kao nosiva konstukcija
- prostorije za smjetaj motora s unutarnjim sagorijevanjem min. F60
- kotlovnice - F90 (vrata T90 s natpisom da moraju biti zatvorena)
- kampovi kapaciteta > 3000 osoba - procjena ugroenosti i plan zatite od poara;
hidrantska mrea za gaenje poara (rezerve vode 30 L/kamperu); mogunost dojave
poara
2010
19) Skladita
Skladita su graevine ili prostori u sastavu graevina druge namjene u kojima se skladiti
goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalai.
Skladita se prema povrini dijele na:
mala skladita povrine poarnog sektora do 1000 m,
srednja skladita povrine poarnog sektora iznad 1000 do 3000 m,
velika skladita povrine poarnog sektora iznad 3000 do 6000 m,
skladita povrine poarnog sektora iznad 6000 m.
Skladita se prema nainu skladitenja robe dijele na:
klasina skladita (sa skladitenom robom do visine 9 m),
visokoregalna skladita (sa skladitenom robom iznad visine 9 m),
silose,
hladnjae.
Skladite mora biti zaseban poarni sektor i u pravilu obuhvaa najvie jednu etau.
Iznimno moe obuhvaati i do najvie dvije etae, ukoliko ukupna povrina poda obje etae
ne prelazi 6000 m.
Roba se ne smije skladititi iznad evakuacijskih putova.
- prostor skladita u objektu druge namjene mora biti odvojen poarnim zidom min. F90
- granica poarnih sektora, nosivi graevinski elementi prostora razliite namjene - F30 nisko
poarno optereenje, F60 srednje poarno optereenje, F90 visoko poarno optereenje
- nosiva konstrukcija slobodnostojeeg objekta skladita F30
- ako skladite do 6000 m ima sprinkler, nema zahtjeva za otpornost na poar
- za elinu nosivu konstrukciju koja nije vatrootporno zatiena, mora se dokazati da pri
500C nee doi do deformacije konstrukcije koja bi izazvala oteenja koja utjeu na
otpornost na poar i stabilnost konstrukcije
- vrata - ista otpornost kao i nosiva konstrukcija
- skladita moraju biti zatiena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mreom (silosi i
hladnjae samo vanjskom), te aparatima za gaenje poara
- skladite s poarnim sektorom > 6000 m (samostojea graevina) mora biti zatieno
unutarnjom i vanjskom hidrantskom mreom, vatrogasnim aparatima, stabilnim sustavom za
61
2010
Veliina
poarnog
sektora u m
od 22 do 40
od 41 do 75
od 76 do 100
vie od 100
do 1500
do 1000
do 800
do 500
62
2010
- fasada objekta - od materijala koji ne moe prenositi vatru s jednog kata na drugi; prekidna
udaljenost izmeu otvora dva susjedna kata mora biti min.1m, a ako je manja os 1m, put
plamena produava se postavljanjem konzola
Svaki poarni sektor objekta mora biti dostupan preko najmanje jednog sigurnosnog stubita
ili najmanje dva meusobno nezavisna stubita. Sigurnosno stubite mora biti osigurano tako
da vatra i dim ne prodiru za sve vrijeme dok poar traje u objektu i mora biti dostupno iz svih
prostorija jednog poarnog sektora putovima koji nisu ugroeni poarom.
Najdui put iz neke prostorije u jednom poarnom sektoru do stubita ne smije biti dui od 30
m za objekte < 75 m, odnosno 20 m za objekte > 75 m.
- stubino okno mora biti odvojeno od unutarnjih prostorija objekta zidovima F90
- najmanja irina stubita odreuje se tako da se za svakih 100 ljudi osigurava irina od 60
cm, ali min.1,25m; ako bi se trebalo raditi stubite ire od 2,20m, onda se rade dva
sigurnosna stubita
- kraci i gazita stubita F90, konzolna i spiralna stubita nisu doputena
- podrum - objekti > 40m - zabranjeno povezivanje podruma i gornjih katova zajednikim
stubitem
- objekti < 40m - spajanje uz tampon zonu s provjetravanjem i vratima T30
- hodnik - mora biti ravan i bez suenja, zidovi otpornosti F90, vrata T30
- irina hodnika i izlaza - 60cm na 100 ljudi, min.1,25m, max.2,20m
- izlaz iz objekta - visina min.2,30m, krilo izlaznih vrata min.0,7m, max.1,2m
- poarni sektor u prostorijama ispod razine terena ne smije biti vei od 250m2 i mora biti
odvojen zidom F90; podrumska prostorija ne smije biti udaljena od izlaza vie od 20m; vrata
na putu evakuacije - T90
- vrata u jednom poanom sektoru koja povezuju pojedine prostorije s putevima evakuacije T90 (isto tako i vrata na javnim objektima)
- zidovi vertikalnih kanala za smjetaj instalacija F90; pristupni otvori za kontrolu instalacija
osigurani vratima ili kapcima T90; vertikalni kanali moraju se provjetravati otvorima povrine
5% poprenog presjeka kanala
- horizontalni kanali s instalacijama F60, moraju se provjetravati
- zidovi okna za dizala F90 (objekti > 40m - odvojeni prostor dizala i stubita, < 40m doputen zajedniki provjetravani pretprostor); objekti > 75m - jedno od dizala predvia se
kao dizalo za evakuaciju - zidovi F90, mora biti oznaeno natpisom
- prostorija s pogonskim agregatom - na najviem mjestu u objektu, odvojena zidovima F90
i vratima T90
- kotlovnica - objekti < 40m - unutar objekta, zidovi F90, vrata T90, provjetravanje, dva
izlaza; objekti > 40m - smjetaj izvan objekta
- podstanica za toplu vodu - posebna prostorija
- plinska kotlovnica - na najviem katu objekta, ulaz s terase
- transformatorske stanice - nisu doputene, iznimno u objektu < 40m u posebnu prostoriju
sa zidovima F180
- agregat s motorom s unutarnjim izgaranjem - posebna prostrija F90
- akumulatorske baterije kao rezervni izvor elektrine energije - 2h rada
- vertikalni otvori za provjetravanje - F90
- klimatizacijske komore - F90, T90
63
2010
4. ZATITA NA RADU
nadlenost: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
64
2010
65
2010
Poslodavac koji zapoljava vie od 250 radnika duan je ustrojiti samostalnu strunu
slubu za zatitu na radu ija je zadaa praenje stanja zatite na radu u pravnoj osobi.
Broj zaposlenih unutar slube treba ovisiti o veliini poduzea, organizaciji posla, stanju
zatite na radu te stupnju opasnosti koji je utvren procjenom i ne moe biti manji od tri
strunjaka zatite na radu.
Poslodavcu koji zapoljava vie od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada moe
dozvoliti da ne ustroji slubu zatite na radu ako na temelju stanja zatite i procjene proizlazi
da ne postoje vee opasnosti i tetnosti po sigurnost i zdravlje radnika (ali mora imati
strunjaka ZNR).
Obveze strunjaka zatite na radu, odnosno slubi zatite na radu su: struna pomo
poslodavcu/ovlatenicima/radnicima/povjerenicima u provedbi i unapreivanju zatite na
radu, unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu, poticanje poslodavca i njegovih
ovlatenika na otklanjanje nedostaka, praenje u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim
bolestima, suradnja s tijelima nadlenim za poslove inspekcije rada, osposobljavanje
povjerenika radnika za zatitu na radu, rad u odborima za zatitu na radu, suradnja sa
specijalistima medicine rada.
66
2010
2010
2010
69
2010
Poslodavac ili njegov ovlatenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik duni su neodlono
izvijestiti inspektora rada, koji je duan u roku od 48 sati utvrditi injenino stanje i
osnovanost navoda radnika.
2010
2010
Minimalni broj izlaza i njihovu irinu potrebno je odrediti u ovisnosti o namjeni graevine,
broju osoba koje ju koriste kao i o tome da li se osobe kreu horizontalno, u nagibu ili po
stepenicama.
72
2010
2010
Materijal gazita i odmorita stepenita ne smije biti klizav, a ako postoji opasnost od klizanja
potrebno je na povrinu gazita staviti materijal koji nije klizav.
Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a irina gazita od 26 do 36 cm zavisno o
njihovoj namjeni.
Sve stepenice na istom stepenitu moraju biti jednake po visini i irini gazita, a odstupanja
u irini gazita i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti vea od 0,5 cm.
Zavojito stepenite u radnim i pomonim prostorijama moe se postavljati samo u
izuzetnim sluajevima.
Zavojito stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da na najuem dijelu irina gazita
ne bude manja od 13 cm.
Zavojito stepenite ne moe se koristiti kao izlaz za sluaj evakuacije i spaavanja radnika.
2010
Preke ljestava moraju biti od okruglog eljeza promjera najmanje 16 mm i dobro zakovane,
odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najvie 300 mm.
irina ljestava ne smije biti manja od 450 mm.
Ljestve, ija je visina vea od 3 m moraju pocevi od sedme preke (oko dva metra od
poda) imati vrstu lenu zatitu.
Lena zatita mora biti izraena u obliku kaveza nainjenog od lukova od plosnatog
eljeza, s unutranjim radijusom 700 - 800 mm, koji moraju biti pricvreni za stranice
ljestava na meusobnom razmaku ne veim od 1400 mm.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog eljeza na razmaku ne veem od 250
mm. Lukovi i vertikale od plosnatog eljeza koji meusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako
dimenzionirani i uvreni za ljestve da pruaju sigurnu zatitu osobama od pada s visine.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, graevinom ili konstrukcijom u razmacima ne
veim od 3 m.
Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju leobran, nego je predvideno da se osobe penju izmedu ljestava i zida,
razmak izmeu preke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. Ako su ljestve
privrene za zid ili stup moraju od povrine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 160
mm.
Na ljestvama ija je visina vea od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8 m ugraditi
odmorita (platforme ili podesti).
Rukohvati ljestava (stranice) za prilaenje rubovima platformi, galerija, na krovove
graevina i rukohvati ili stranice ljestava za prilaenje radnoj platformi moraju se produiti
najmanje za 75 cm iznad poda na koji su postavljene.
Lena zatita mora biti produena najmanje 1 m iznad poda na koji su ljestve postavljene.
2010
2010
predvienog trajanja radova dueg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno vie
od 20 radnika, ili
na kojima je predvien opseg radova od 500 osoba dana ili vie;
investitor je duan najmanje 8 dana prije poetka izvoenja radova na tom gradilitu dostaviti
prijavu gradilita tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadlenom
tijelu uz dostavu plana izvoenja radova; u sluaju izvoenja opasnih radova na gradilitu,
odnosno radova u trajanju duem od pet dana, investitor je duan u roku od najmanje 8
dana prije poetka izvoenja radova dostaviti prijavu gradilita; prijavu gradilita duan je
investitor aurirati u sluaju promjena koje utjeu na rok dovrenja radova, kao i u
sluajevima uvoenja novoga izvoaa radova ili privremene obustave rada;
prijava sadri: datum prijave, adresu gradilita, podatke o investitoru, vrstu projekta,
projektanta/glavnog projektanta, koordinatore I i II, broj/verziju i datum plana izvoenja
radova, planirani datum poetka radova, trajanja radova, predvien najvei broj radnika na
gradilitu, planirani broj ugovorenih izvoaa i drugih osoba na gradilitu, podatke o
odabranim ugovornim izvoaima, tko prijavljuje gradilite (investitor), potpis i peat.
Faza izrade projekta (potivanje naela zatite na radu)
Investitor je duan potivati naela zatite na radu, propisana Zakonom o zatiti na radu, a
posebice kada se:
odluuje o oblikovnim, tehnikim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano
planirale razliite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istovremeno ili u slijedu;
procjenjuje potrebno vrijeme za dovrenje takvih radova ili faza.
Obveze investitora i izvoaa
Imenovanje koordinatora za zatitu na radu, ne oslobaa investitora od odgovornosti za
provedbu zatite na radu na gradilitu.
Obveze koordinatora ne oslobaaju odgovornosti izvoae i druge osobe na gradilitu
njihovih obveza propisanih odredbama Zakona o zatiti na radu.
Investitor ne moe svoje obveze propisane ovim Pravilnikom prenijeti na izvoaa/izvoae
radova.
30) Koordinator I
Koordinator za zatitu na radu u fazi izrade projekta koordinator I duan je:
1. koordinirati primjenu naela ZNR kod projektiranja i procjene vremena izvoenja,
2. izraditi ili dati izraditi plan izvoenja radova,
3. izraditi dokumentaciju koja sadri specifinosti projekta, te bitne sigurnosne i
zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.
31) Koordinator II
Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenja radova koordinator II duan je:
1. koordinirati primjenu naela ZNR:
kod donoenja odluka o tehnikim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja
pojedinih faza rada,
kod odreivanja rokova,
2. koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka, kako bi se osiguralo da poslodavci i
druge osobe dosljedno primjenjuju naela ZNR, te izvode radove u skladu s planom
izvoenja radova,
3. izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja radova i dokumentacije
sa svim promjenama na gradilitu,
4. organizirati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa radova,
5. provjeravati da li se radni postupci provode na siguran nain i usklaivati propisane
aktivnosti,
6. organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i
osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilite.
77
2010
2010
34) Ljestve
Drvene ljestve za pristup na skelu moraju prelaziti rub poda najmanje 75cm, strane ljestvi
moraju biti iz jednog komada, preke moraju biti od tvrdog drveta dobro usaene u strane,
irina izmeu strana min.45cm, razmak rubova preki max.32cm, na glatkoj podlozi mora biti
oslonac, voditi rauna o nagibu, dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv pomicanja.
2010
80
2010
81
2010
Agregat za beton ne smije sadravati sastojke koji utjeu na brzinu vezanja i ovrivanja
betona (organske tvari, eer, lake estice itd),
- nije doputeno mjeanje iste frakcije drugih proizvoaa
Voda
Voda za beton doputene primjese,a morska voda samo za nearmirane konstrukcije
Dodaci
Dodaci betonu potreban uvodni atest koji vrijedi 2 godine, ispituju se osnovna svojstva, a
kasnije se produuju svakih 12 mjesci ( certifikacijski znak je 3A )
Cement
Koliinu cementa treba poveati za:
a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mjeavini agregata 8 do 16 mm
b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mjeavini agregata 4 do 8 mm
Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari
Cement se atestira svaka 3 mjeseca, mora zadovoljiti 5 % fraktil
Vrste cementa su:
a) cement ope namjene,
b) cement sa zgurom niskih poetnih vrstoa,
c) cement ope namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement,
f) sulfatno otporni cement,
g) aluminatni cement.
4) Kategorije betona ?
Betoni se dijele u dvije kategorije:
Beton B I ( MB 10 25 ) moe se proizvoditi i bez prethodnog ispitivanja uz uvjet da se
predvidi propisana koliina cementa. Ugrauje se samo na gradilitu gdje se i proizvodi.
Beton B II su MB 30 i vie, te betoni s posebnim svojstvima i transportni beton svih
marki. Sastav se odreuje na temelju prethodnih ispitivanja svjeeg i ovrslog betona
proizvedenog od predvienih materijala za predviene uvjete gradnje i namjenu
konstrukcije. Prethodna ispitivanja mogu biti u laborotoriju ili u tvornici betona.
2010
7) Ispitivanje betona?
Kod svjeeg betona ispituju se konzistencija, koliina pore i temperatura.
Kod ovstlog betona ispituje se vrstoa. Uzima se uzorak na svakih 50 m 3 ili 75 mjeavina ili
svaki dan ( za vie od 2.000 m3 na 100 m3 ili 150 mjeavina )
Svjei beton
1.Konzistencija slijeganjem
Konzistencija slijeganjem se ispituje tako da se kalup u obliku krnjeg stoca visine 30
cm puni betonom u tri nivoa (na svakom nivou se beton zbija elinom ipkom 25 puta)
te se nakon podizanja kalupa mjeri slijeganje betona od poetne visine. Zbijanje ipkom
treba biti jednoliko po cijelom presjeku. Prilikom zbijanja drugog i treeg sloja, ipka ne
treba prodirati u donji, ve zbijeni sloj betona. Prije podizanja kalupa treba oistiti
podlogu oko kalupa od suvinog betona. Od poetka punjenja kalupa do njegova
podizanja ne smije proi vie od 150 s.
83
2010
2.Konzistencija rasprostiranjem
Konzistencija rasprostiranjem se ispituje tako da se kalup oblika krnjeg stoca visine 20
cm puni betonom u 2 nivoa. Svaki nivo se zbija batom 10 puta. Ako je potrebno, gornji
sloj se nakon zbijanja dopuni betonom. Nakon 30 s se kalup podigne vertikalno te se
podlona ploa podie i sputa 15 puta. Svaki ciklus podizanja i sputanja ploe treba
trajati od 2 do 5 s. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja betona u 2 okomita smjera.
Beton treba vizualno pregledati na pojavu segregacije, odnosno izdvajanja cementne
paste od krupnijih zrna agregata.
Ovrsli beton
uzorci: kocka brida a=150 mm, valjak /h=150/300 mm
84
2010
Vlana vrstoa
- cijepanjem prama HRN EN 12390-6
- savijanjem prema HRN EN 12390-5
85
2010
Razred tlane vrstoe betona je normirana tlana vrstoa betona u N/mm2, u starosti 28
dana
Karakteristina vrstoa betona je ona ispod koje se moe oekivati najvie p% svih
rezultata (podbaaja) ispitivanja tlane vrstoe betona:
fbk = fm t
86
2010
Ispitivanje
Glatka i rebrasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od 3 komada (duljine 1,0 m, 0,7 m i 0,3 m isjeene iz
iste ipke ili koluta). Na svakom uzorku se vre sljedea ispitivanja:
- dimenzionalna kontrola
- odreivanje vlane vrstoe Rm , granice razvlaenja Re i produljenja A10%
- savijanje i povratno savijanje
Mreasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od jedne cijele irine mree s jedanaest poprenih
ipki. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mree
jedne isporuke. Na svakom uzorku se vre sljedea ispitivanja:
- provjera vlane vrstoe uzdunih i poprenih ipki (po tri komada od svake)
- provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva)
- savijanje uzdunih i poprenih ipki (po tri komada od svake).
2010
Razmak uzdune armature stupa ne smije biti vei od 40 cm, razmak vilica stupa ne smije
biti manji od 20 cm ili 15 .
Zidni nosai ili stijene jesu ravni ploni nosai optereeni u srednjoj ravnini ija je visina
jednaka ili vea od 0,5 raspona za nosae na dva oslonca, a jednaka ili vea od 0,4 raspona
za kontinuirane nosae.
Kuke: kod GA 4 , kod RA 8
Greda:
Min fi12
Min razmak uzdune armature 30cm
Max razmak vilica 40cm
2010
2010
2010
91
2010
2010
Nearmirani
su termoizolacijski prefabrikati namjenjeni za toplinsku izolaciju graevinskih konstrukcija i
zidanje zidova u zgradama, a prizvode se kao:
Izolacijske ploe ( IP )
specijalne izolacijske ploe ( SIP )
zidni blokovi ( ZB )
izolacijski toplinski blokovi ( ITB )
tip Rx ( za zidove )
2010
2010
2010
96
2010
Kod postavljanja ipki armature u vie nivoa, potrebno je voditi rauna o razmaku za prolaz
vibro igle
32.0
100
100
16.0
100
100
2010
S obzirom na teinu betona betonska konstrukcija moe biti konstrukcija s: laganim, obinim
ili tekim betonom.
Graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
cement,
agregat,
dodatak betonu,
dodatak mortu za injektiranje natega,
voda,
beton,
elik za armiranje,
elik za prednapinjanje,
armatura,
predgotovljeni betonski element,
proizvod za zatitu i popravak betonske konstrukcije, i
Mehanika otpornost i stabilnost, te otpornost na poar graevine dokazuju se proraunima
nosivosti u glavnom projektu.
Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora
sadravati osobito:
1. u tehnikom opisu
opis betonske konstrukcije, ukljuivo temeljenje,
opis naina izvoenja betonske konstrukcije i ugradnje graevnih proizvoda.
2. u proraunu nosivosti i uporabljivosti
podatke o predvienim djelovanjima,
podatke o temeljnom tlu i seizminosti,
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u betonsku konstrukciju,
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na
gradilitu za potrebe toga gradilita,
Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviena tehnika svojstva ako:
su graevni proizvodi ugraeni u betonsku konstrukciju na propisani nain i imaju ispravu o
sukladnosti
su uvjeti graenja bile sukladne zahtjevima iz projekta,
betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti
PRILOG A BETON
PRILOG B - ARMATURA, ELIK ZA ARMIRANJE I ELIK ZA PREDNAPINJANJE
PRILOG C - CEMENT
PRILOG D - AGREGAT
PRILOG E - DODATAK BETONU I DODATAK MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA
PRILOG F - VODA
PRILOG G - PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI
PRILOG H - PROJEKTIRANJE BET. KONSTR. U SKLADU S TEHNIKIM PRAVILIMA
PRILOG I - PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S HR NORMAMA
PRILOG J - IZVOENJE I ODRAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA
PRILOG K - PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZATITU I POPRAVAK BETONSKIH
KONSTRUKCIJA
98
2010
40) Beton je
Beton je graevni proizvod izraen od cementa (kao veziva), agregata, dodataka
betonu i vode. Tehniki propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05, 85/06)
propisuje tehnika svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrauje u betonsku
konstrukciju, te nain potvrivanja sukladnosti betona. Beton na koji se odnosi
TPBK moe biti:
Obini beton gustoe izmeu 2000 i 2600 kg/m3
Lagani beton gustoe izmeu 800 i 2000 kg/m3
Teki beton gustoe preko 2600 kg/m3
TPBK se ne odnosi na:
Poraste betone
Betone gustoe manje od 800 kg/m3 i
Betone otporne na poar
99
2010
Konzistencija betona.
Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.
Konzistencija se u praksi mjeri na vie naina (koji nisu u direktnoj
meusobnoj vezi), kao npr.: Slijeganjem s Abramsovim stocem, VeBe
postupak, rasprostiranjem i sl.
Segregacija
inioci koji poveavaju sklonost betona segregaciji su: poveanje koliine
krupne frakcije agregata, smanjenje udjela pijeska, smanjenje udjela cementa,
poveanje udjela zrna nepovoljnih oblika, promjena u koliini vode tako da
mjeavina postane suha ili vlana
Segregacija se moe sprijeiti umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona, a naroito
dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta.
Dodaci betonu
Aeranti uvlae u strukturu svjeeg betona zatvorene pore sferinog oblika,
koje poveavaju kohezivnost mjeavine. Takoer smanjuju izdvajanje vode.
Plastifikatori (i superplastifikatori) poveavaju izdvajanje vode, pa pri njihovom
dodavanju treba posvetiti panju da se osigura kohezivnost mjeavine. Obino se dodaju
posebno ili s vodom
Vodocementni faktor
Je vrlo vano svojstvo svjeeg betona. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost
betona, a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva ovrslog betona.
Tlana vrstoa betona
Na gradiltu dokazuje se na kockama dim. 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema
normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana
- min. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona,
- min. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugraenog betona
- min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su znaajni za sigurnost
konstrukcije, bez obzira i na manju koliinu betona koja se ugrauje u njega
Svojstva svjeeg betona
- fluidnost: mora biti dovoljno tekua da se moe ugraditi odgovarajuom opremom
- zbijenost: uhvaeni zrak za vrijeme mjeanja trebao bi izai za vrijeme vibriranja
- stabilnost ili kohezivnost: svjei beton bi trebao ostati homogen, bez segregacije
to definira svjei beton;
- obradivost konzistencija
- segregacija
- vrijeme vezivanja betona
- homogenost betonske mjeavine
- temperatura
- koliina pora u svjeemu betonu
Skupljanje i puzanje
- Skupljanje je volumna deformacija betona uslijed evaporacije vode, hidratacije cementa
i karbonatizacije.
- Puzanje je poveanje deformacija pod dugotrajnim djelovanjem vanjskog optereenja.
Skupljanje i puzanje moe se odrediti teorijski (EUROCODE 2) i eksperimentalno
100
2010
101
2010
2) Nosivist zida ?
Nosivost zida ispituje se laboratorijski na dva uzorka zida irine 100 cm, debljine i visine
prema stvarnim mjerama zida zgrade dobijemo optereenje pri lomu koje podjelimo sa i
dobijemo doputeno centrino i ekscentrino optereenje zida.
4) Serklai?
Osnovni konstruktivni elementi zgrade.
Serklai zgrade moraju biti od armiranog betona visine 15 cm i vie, irina serklaa odgovara
irini zida.
Armatura serklaa mora biti ista po svim katovima. Ako optereenje kojem je izloena zgrada
ne zahtjeva jau armaturu, pojedini poduni serklai moraju se armirati armaturom po izrazu
Fa = 2,0 + 0,4 x n
Gdje je n broj nadzemnih etaa
Razmak izmeu poprenih ukruenih zidova zgrade, ija debljina mora iznositi najmanje 20
cm, ne smije biti vea od 7,5 m.
Presjek vertikalnih serklaa mora biti jednak debljini zida, a min 19/19cm
Obavezno s postavljaju na svim kutovima objekta, na mjestima sueljavanja nosivih zidova i
na slobodnim krajevima zidova debljine 19cm i vie
Max razmak verikalnih serklaa je 5m
Armiraju se s min 4x fi14
Horizontalni zidovi su obvezni za zidove debljine 19cm i vie
irina moe biti iznimno ua za 5cm radi TI, min visina 20cm, ali ne manja od visine
meukatne konstrukcije.
Armiraju se s min 4x fi12
2010
Krov
Fasada i vanjski zidovi
Prozori, balkonska vrata, ulazna vrata i drugi vanjski otvori
Unutranja vrata
Laki pregradni zidovi
Ugraeni namjetaj i oprema
Pod
Zavrna obrada i zatita povrina
8) Teraco podovi ?
Teraco podovi su podovi od umjetnog kamena koji se sastoji od mineralnog veziva i
dobljenog kamenog agregata, ploastih komada prirodnog kamena ili keramike. Teraco se
izrauje kao obini teraco, teraco-mozaik (veneciano), teraco trake, teraco holker i teraco
stubita.
Moe se izraivati monolitno (na licu mjesta) ili kao teraco ploe.
11) SI sustav ?
SI jedinice su jedinice meunarodnog sustava, a dijelimo ih na:
a) OSNOVNE duljina m, masa kg, vrijeme s, elektrina struja A, termodinamika
temperatura K, koliina tvari mol, svjetlosna jakost cd-kandel
b) DOPUNSKE kut rad-radijan, prostorni kut sr- steradijan
c) IZVEDENE I=N m; frekvencija Hz = s-1; elektrini otpor = V/A; napon V = W/A;
snaga W= /s; tlak Pa = N/m2; sila N=kg m /s2; svjetlosni tok lm = cd x sr; osvjetljenje lx
2010
b) toplinska zatita smanjenje prenosa topline kroz vanjske i razdjelne plohe izmeu
prostorija razliite temperature
c) zatita od buke (zvuk) spreavanje nastanka, utvrivanje i praenje razine buke,
otklanjanje i smanjenje buke na doputenu razinu
d) zatita od poara
e) zatita od snijega snjegobrani, prolaz ljudi
15) Hidroizolacije ?
Bitumeni i katran
Polimerni materijali folije kitovi, poliesterski laminat
Metali
Betoni i mortovi
Premazi i boje
Jedno-trajni materijali vodonepropusni materijali koji u dodiru s vodom trajno zadravaju
karakteristike
16) Termoizolacije ?
17) Buka?
Buka je svaki neeljeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan
osjeaj ili moe nepovoljno utjecati na zdravlje
Buka tetna po zdravlje ljudi - jest svaki zvuk koji prekorauje propisane razine,
Zatita od buke provodi se danonono.
Na skali decibela razlika izmeu nivoa ujnosti i nivoa bola je oko 120dB.
Doputena dnevna ili tjedna izloenost buci radnika iznosi 85 dB
BUKA GRADILITA
Bez obzira na zonu tijekom dnevnog razdoblja doputena ekvivalentna razina buke iznosi 65
dB(A)
Organski materijali
Anorganski materijali
Poliplasti
Guma
Tekstil
104
2010
19) Zgradarstvo ?
Zgradarstvo je dio graevinskih znanosti koje imaju za cilj unapreenje projektiranja,
graenja i odravanja zgrada
Opi i tehniki uvjeti
CILJ udoban i zdrav boravak u zgradi,postojanost prema svim djelovanjima
1. Zgrada jest graevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja
odreenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i
stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugraene opreme i prostora zgrade;
2. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vie od 90% bruto podne
povrine namijenjeno za stanovanje;
3. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom viom od 12 C,
4. Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u
jednom satu;
Toplinski most
Je manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi
promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela;
- povrina stakla min 1/7 povrine poda
Utvruju se tehniki uvjeti koji moraju biti ispunjeni pri projektiranju, graenju i
rekonstrukciji zgrada
To se ne odnosi na zgrade koje se ne griju na vie od 12 oC
Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na tri klimatske zone i to : I, II ( Zg, V ), III
Projektne temperature su dobivene na osnovi izmjerene ekstremne temperature
Najvei doputeni specifini gubici topline
transmisijski vt
v -vtw - ukupni doputeni specifini
ventilacijski vt
gubici topline
Koeficijent prolaza topline k i toplinski otpor R k = 1 / R
Ne smije doi do kondenzacije vodene parekoja pojavom difuzije prodire u graevinsku
konstrukciju u zimskom periodu vlaenje, a u ljetnom suenje
Pri proraunu difuzije vodene pare potrebni su podaci o temperaturi (t) i relativnoj
vlanosti zraka ( f aktor otpora difuziji ( d ebljina sloja konstrukcije u kojem se vodena
para kondenzira (d)
Zatitni zavrni sloj zgrade mora zatititi zidove od navlaenja i mora omoguiti isuenje
Toplinska stabilnost faktor priguenja amplitude oscilacija temperature
- vremenski pomak faze
105
2010
Obrtniki:
RADOVI SUHE GRADNJE
LIMARSKI RADOVI
BRAVARSKI RADOVI
PVC PROZORI I VRATA
KERAMIARSKI RADOVI I OPLOENJE
POLIURETANSKI POD
SOBOSLIKARSKO-LIILAKI RADOVI
STOLARSKI RADOVI
ELEMENTI ZATITE OD POARA
PROTUPOARNA VRATA I PROZORI
ALUMINIJSKA OSTAKLJENA FASADA
106
2010
107
2010
108
2010
31) Dizala
Konstrukcija okna i materijali za zavrnu obradu okna moraju biti negorivi
Okna dizala moraju se izvesti kao poseban poarni sektor. Graevinski elementi okna dizala
mogu imati za najvie 30 minuta manju otpornost na poar od otpornosti na poar nosive
konstrukcije ugostiteljskog objekta, ali ne manju od 30 minuta.
Dizala se ne smiju koristiti za evakuaciju osoba prilikom poara i ne smiju biti sastavni dio
puta za izlaenje.
- vie od 4kata 1lift
- vie od 8katova 2 lifta
109
2010
4-5/h
Kupaonica
5-8/h
15 - 25 / h
Garderoba
3-6/h
2010
2010
112
2010
113
2010
2010
2) Vodne Graevine
su graevinski objekti koji slue za ureenje vodotoka, za zatitu voda i zatitu od voda i to:
1. regulacijske (zatitne)nasipi, latentni kanali, brane i sl.upravljaju Hrvatske vode
2. melioracijske - za odvodnju
3. koritenje voda - za vodoopskrbu, proiavanje
- za melioracijsko navodnjavanje
- za proizvodnju elektrine energije
- za plovidbu
4. zatitu voda kolektori, proiivai isl.
115
2010
VODNI REIM ini prostorni raspored i izgraenost vodnog sustava te stanje koliina i
kakvoe voda na odreenom podruju i u odreenom vremenu
ZATITA OD ONEIENJA ostvaruje se nadzorom i spreavanjem oneienja voda.
Oneienje je mjerenje korisnih svojstava vode unoenjem hranjivih tvari u vodu. Zagaenje
je unoenje opasnih tvari tetnih za ivot i zdravlje ljudi i okolia u koncentraciji ispod
dozvoljenih granica.
OBRANA OD POPLAVA redovna i izvanredna
Dravni plan za zatitu voda donosi Vlada Republike Hrvatske.
Bujinim tokovima smatraju se povremeni vodotoci, kao i stalni vodotoci u kojima zbog
djelovanja kia i topljenja snijega nastaju nagle promjene proticaja
4) Vodopravni Akti
su upravni akti koji se izdaju radi osiguravanja jedinstvenog vodnog reima i ostvarivanja i
upravljanja vodama u skladu sa zakonom.
Vodopravne akte izdaju Hrvatske vode, upanijski ured za upravljanje vodama, a albe
rjeava Dravna uprava za vode.
Vodopravni akti su:
1.VODOPRAVNI UVJETI - uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za graenje novih
i rekonstrukciju postojeih graevina, za izvoenje geolokih istraivanja, te drugih radova
koji utjeu na promjenu vodnog reima.
Uvjete izdaju Hrvatske vode
Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta prilau se podaci o lokaciji, osnovni tehniki podaci
o objektu,
2.VODOPRAVNA SUGLASNOST
Osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti duna je prije poetka radova zatraiti suglasnost
kojom se potvruje da je dokumentacija za graenje u skladu s izdanim uvjetima. Izdaje se u
obliku klauzule na vodoprivrednim uvjetima. Zahtjevu za izdavanje vodoprivredne suglasnosti
prilau se vodoprivredni uvjeti, glavni projekt, miljenje na glavni projekt nadlenog
ministarstva i propisana upravna pristojba.
3.VODOPRIVREDNA DOZVOLA
Vodoprivrednom dozvolom dozvoljava se koritenje voda i odreuje namjena, mjesto, nain,
uvjeti i opseg koritenja voda i isputanja proienih i neproienih voda, opasnih tvari koje
mogu oneistiti ili zagaditi vode.
Vodoprivredna dozvola potrebna je za koritenje voda i isputanje otpadnih voda, te za
vaenje pijeska, ljunka i kamena
Vodopravna dozvolu izdaje nadleni upanijski ured uz prethodno miljenje Hrvatskih voda.
Zahtjevu se prilau podaci o nazivu i sjeditu korisnika vodoprivredne dozvole
4.DOZVOLBENI NALOG
Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodoprivrednu dozvolu radi usklaivanja ponaanja i
radnji korisnika vodoprivredne dozvole s uvjetima i obavezama iz tog akta, a izdaje ga tijelo
koje je izdalo i vodoprivrednu dozvolu.
Dozvolbeni nalog posebno sadri:
- Nalog da se izvri neka radnja te rok
- Nalog da se ne ini neka radnja te rok
- Nalog za ulaganje radi otklanjanja nekog poremeaja i nesuglasja s uvjetima te rok
116
2010
2010
Vlani tapovi plastina otpornost brutto poprenih presjeka i otpornost netto poprenih
presjeka
Tlani tapovi klasifikacija poprenog presjeka
Otpornost poprenog presjeka
Otpornost elemenata na izvijanje = li / i
Savijanje klasifikacija poprenog presjeka
Otpornost poprenog presjeka (shearlag efekt, tlana otpornost, otpornost
bna savijanje, na smik, interakcija
Otpornost elemenata na izvijanje (uzduna tlana sila, otpornost elemenata
na savijanje, interakcija M N )
Kontrola progiba
118
2010
7) Projekt skele ?
Projekt skele obuhvaa sve pomone graevine za podupiranje dijelova .k. za vrijeme
montae, prostor i radna mjesta za izvoenje radova, crtee skele, predviena mjesta za
opremu za zavarivanje, elemente konstrukcije skele za zatitu od pada osoba, alata i
materijala, statiki proraun.
119
2010
120
2010
Ovaj Propis odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio eline
konstrukcije odnosno na elemente eline konstrukcije koji ne utjeu na mehaniku otpornost
i stabilnost graevine u cjelini.
Graevni proizvodi od elika:
proizvodi od elika (toplo i hladno oblikovani elini profili, limovi, trake, ipke, ice)
mehaniki spojni elementi
dodatni materijal za zavarivanje
vlani elementi visoke vrstoe
konstrukcijski leajevi
Nakon 31. prosinca 2009. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnika pravila za
dokazivanje uporabljivosti graevnih proizvoda.
PRILOG A - PROIZVODI OD ELIKA
Proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih elika i nehrajuih elika za
PRILOG B - MEHANIKI SPOJNI ELEMENTI - Vijci, zakovice, trnovi
PRILOG C - DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE
PRILOG D - VLANI ELEMENTI VISOKE VRSTOE
PRILOG E - KONSTRUKCIJSKI LEAJEVI
PRILOG F - PREDGOTOVLJENI ELEMENTI
PRILOG G - PROJEKTIRANJE ELINIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM
TEHNIKIM PRAVILIMA
PRILOG H - PROJEKTIRANJE ELINIH KONSTRUKCIJA
PRILOG I - IZVOENJE I ODRAVANJE ELINIH KONSTRUKCIJA
121
2010
Kad je kraj izrade konstrukcije ili dijela PREUZIMANJE .K. ili ZAPISNIK O
PREUZIMANJU projektant, nadzor, izvoa ( monter .k. ) + onaj tko je izradio .k.
To je meufazna kontrola dozvola za transport na gradilite karakteristike tehnikog
pregleda
Preuzimanje na gradilitu kad je konstrukcija stigla na grailite radi se ZAPISNIK
kontrola o ispravnosti i broju ( oteenja, kraa kod transporta )
MONTAA montaer prije poetka radova preuzeti geodetsku snimku konstrukcije
na koju se nastavlja elik ( aice, leaj i za krovne nosae ) vide se tolerancije za
izvedbu da li elik trpi te tolerancije ako NE sanacija ili ako DA montaa
Prema tehnolokom projektu montae skele, dizalice, zatita na radu vodi se
DNEVNIK MONTAE NA GRADILITU zavarivanje i DNEVNIK ZAVARIVANJA
U tijeku montae geodetsko praenje tj. Ponaanje konstrukcije u stvarnosti kad je
gotovo GEODETSKA SNIMKA MONTIRANE KONSTRUKCIJE i odstupanja- da li su u
skladu s doputenim tolerancijama
Sve vrijedi i za antikorozivnu zatitu
122
2010
123
2010
124
2010
Pregled
1.Redovni
2.Sezonski - nakon zimskog razdoblja
3.Godinji - jedanput u dvije godine
4.Glavni - jedanput u est godina
5.Izvanredni - nakon izvanrednih dogaaja (elementarne nepogode)
Redovni pregled :
- na dravnim cestama najmanje jedanput tjedno,
- na upanijskim cestama najmanje jedanput u dva tjedna,
- na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana.
Izvanredno odravanje izvodi se na temelju tehnike dokumentacije
AUTOCESTA moe se naplaivati cestarina ako postoji zaobilazna cesta
Prikljuak i Prilaz
na javnu cestu je spoj svih povrina s kojih se vozila izravno ukljuuju u promet na javnu
cestu potrebna suglasnost HUC-a ili UC-a
U blizini raskrija, prijelaza preko eljeznike pruge, unutarnje strane zavoje ne smije se
saditi drvee, grmlje postavljati ograda i sl. stvari koje onemoguuju preglednost.
Raskrije javnih cesta meusobno se ne smatra, u smislu ovoga Zakona, prikljukom i
prilazom na javnu cestu
Prikljuak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost Upravnog tijela koje
upravlja javnom cestom
kako znamo od kud do kud je zona izrade prikljuka tamo di se mijenja pop. profil ceste
Zatitni pojas
Zatitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako, da je u pravilu irok sa
svake strane:
- autoceste 40 m,
- ostale dravne ceste 25 m,
- upanijske ceste 15 m,
- lokalne ceste 10 m
Razvrstavanje javnih cesta
1) autoceste,
2) dravne ceste,
3) upanijske ceste,
4) lokalne ceste.
Naknadu za financiranje graenja i odravanja javnih cesta plaaju proizvoai i uvoznici
naftnih derivata
125
2010
126
2010
Povrina mora biti pripremljena, horizontalna, optimalne vlanosti, bez kamenia to stre ili
bez upljina
Mala ploa za ispitivanje posteljice, donjih i gornjih nosivih slojeva, a velika za ispitivanje
gotovih putova i pista bez zastora
Prvo se ploa optereti s 0,2kPa/cm2 (40kPa) u vremenu 1min i zatim rastereti; potom kad se
postigne optereenje od 0,5kPa/cm2 (100kPa) oitava se slijeganje u svakoj minuti sve dok
oitanje ne bude manje od 0,05mm; optereenje se poveava za 0,5kPa
M=deltaP/deltaS*d
300 za tampon
160 za posteljicu
4) Zatitne ograde ?
Zatitne ograde su sigurnosne konstrukcije ija je svrha da zadri vozila skrenula s kolnika
Sastoji se od titnika (traka od lima), stupova, spojnica, zavrnih elemenata (na poetku i
kraju ) te demontaom prijelaza, a dijelimo ih na:
1. jednostrana ograda (JO) stupovi na 4 m
2. dvostrana ograda (DO) stupovi na 2 m
3. jednostrana distantna ograda (JDO) stupovi na 2 m sa spojnicom
4. dvostrana distantna ograda (DDO) stupovi na 4 m, a spojnice na 2 m
5. jednostrana distantna ograda na objektu (JDOO) 1,33 m
6. dvostrana distantna ograda na objektu (DDOO) 4 m, a sponice na 2m
2010
AB 2,4,8,11,11s,16,16s,22s
2010
BIT 45,60,90
2010
20 do
60
50 do
80
45 do 120
45 do 120
150 do 300
200 do 400
23) Pojmovi
Javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe koristiti,
Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih
vozila, koja ima dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za
promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m
130
2010
Dravna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje
ga s mreom glavnih europskih cesta,
Nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je
dostupna veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski putovi, putovi na nasipima za
obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkiralita, benzinskih crpki i sl.),
Kolnik je dio cestovne povrine namijenjen za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili
vie prometnih traka,
Prometna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolnika
Najvea doputena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivou,
Osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom poloaju kojim njegova
osovina optereuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,
Prometni znakovi su:
znakovi opasnosti,
znakovi izriitih naredbi,
znakovi obavijesti
Oznake na kolniku slue za usmjeravanje, obavjetavanje i voenje sudionika u prometu.
Oznake na kolniku ine crte, strelice, natpisi i druge oznake.
Oznake na kolniku moraju imati reflektirajua svojstva.
Popreni nagibi kolnika
Popreni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i
za sve suvremene zastore popreni nagib kolnika u pravcu iznosi:
qmin = 2,5%
Najvea doputena veliina poprenog nagiba kolnika u krunom luku (qmax) izvodi se u
zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi:
qmax = 7%
Tlocrtni elementi ceste su pravci, kruni lukovi i prijelaznice
Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste.Nastaje presjekom
plohe kolnika i vertikalne plohe poloene po osi ceste ili paralelno s njom.
U podruju raskrija i veih objekata, uzduni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi
smio prelaziti 4%.
Kruna ceste je dio poprenog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju
ogranienja, projektnoj brzini (Vp) i eljenoj kvaliteti prometnog toka.
Rubni trakovi slue za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije.
Rubni trakovi se ne uraunavaju u irinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje
strane kolnika i predvieni su kao granini vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa.
Rubni trakovi se izvode u irinama rt = 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno
irini prometnog traka.
Razdjelni pojas
Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nuno fiziki
razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s ukupno etiri ili
vie prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u irinama 4,00 m ili min 3,00 m
(iznimno 2,50 m).
131
2010
Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u irini 150, 120, 100 cm ovisno o tipu i
kategoriji ceste.Popreni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani
ceste min 4% (nestabilizirane 7%).
Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje poprenog nagiba kolnika unutar
prijelaznice.
Zaokretnica ili serpentina je sloeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretita) i
prikljunih zavoja. Zaokretnica je poseban dio ceste
Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. irina prometnog profila za vozila
obuhvaa prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove
Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva
zapreka.
Slobodni profil
Slobodni profil je prometni profil uvean za zatitne irine i zatitnu visinu. Visina slobodnog
profila je 4,20+0,30 = 4,50 m.
Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedee etiri razine:
1.Studije
2.Idejniprojekti
3.Glavniprojekti
4.Izvedbeniprojekti
25) Brzina
Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se:
1.Projektna brzina
2.Raunska brzina
3.Brzina oznaena prometnim znakovima (najvea dozvoljena brzina)
Projektna i raunska brzina temeljne su postavke voenja linije odnosno oblikovanja ceste,
uz uvaavanje prometnog znaaja, propusne moi, sigurnosti i ekonominosti.
Projektna brzina (Vp)
je najvea brzina za koju je zajamena potpuna sigurnost vonje u slobodnom prometnom
toku na cijelom potezu trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog odravanja.
Ona karakterizira razinu graevinsko-prometnih svojstava ceste.
Raunska brzina (Vr)
je najvea oekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku moe ostvariti uz
dovoljnu sigurnost vonje na odreenom dijelu ceste, u skladu s prihvaenim modelom
njezinog ustanovljavanja, zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase.
132
2010
Razlika raunske brzine (Vr) i projektne brzine (Vp) ne smije biti vea od 20 km/h. Ako je
razlika
Vr - Vp 20 km/h
133
2010
134
2010
Vozni red je akt upravitelja infrastrukture koji odreuje sva planirana kretanja vlakova i
eljeznikih vozila na odreenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi,
eljeznika infrastruktura je javno dobro u opoj uporabi kojeg mogu koristiti svi
Podjela eljeznikih pruga
pruge od znaaja za meunarodni promet,
pruge od znaaja za regionalni promet,
pruge od znaaja za lokalni promet.
Industrijska eljeznica je eljeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na
industrijskim i drugim kolosijecima, obavlja prijevoz za vlastite potrebe
Industrijski kolosijek je eljezniki kolosijek koji nije javno dobro u opoj uporabi i slui za
dopremu i otpremu stvari eljeznikim vozilima za pravnu osobu vlasnika
Infrastrukturni pojas je pojas kojega ini zemljite ispod eljeznike pruge.
Kolodvor je slubeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na eljeznikoj pruzi s
najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u
kojemu vlak poinje ili zavrava vonju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja.
Vozni red je opi akt upravitelja infrastrukture koji odreuje sva planirana kretanja vlakova i
eljeznikih vozila na prugama eljeznike infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja
za koje vozni red vai.
135
2010
eljeznika pruga
je sastavni dio eljeznike infrastrukture koju u tehnikom smislu ine dijelovi eljeznikih
infrastrukturnih podsustava nuni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje eljeznikoga
prometa, kao i zemljite ispod eljeznike pruge s prunim pojasom i ostalim zemljitem koje
slui uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zrani prostor iznad pruge u
visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona veega od 220 kV, mjereno iznad
gornjega ruba tranice, a u prometno-tehnolokom smislu cjelina koju ine kolodvori,
kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim slubenim mjestima (stajalita, otpremnitva i
dr.).
Krianje eljeznike pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedeim sluajevima:
na krianju eljeznike pruge i autoceste,
na krianju eljeznike pruge od znaaja za meunarodni promet i dravne ceste,
na krianju eljeznike pruge i ceste u kolodvorskom podruju na prostoru izmeu ulaznih
skretnica od kojih poinju kolodvorski kolosijeci.
Donji ustroj:
- geotehnike graevine: nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, potporne i odvodni
sustavi, obloni zidovi, mostovi, vijadukti, podvonjaci, pothodnici, propusti, peronske
nadstrenice, okretaljke, prijenosnice, i kolosijene vage
- cestovni i pjeaki prijelazi u istoj razini,
- pruna oprema (ograde, branici, prsobrani i prune oznake)
Gornji ustroj:
- elementi gornjeg ustroja (vozne tranice, vodilice, zatitne tranice, izolacijski sastavi,
pragovi, kolosijeni privrsni i spojni pribor, naprave protiv klizanja tranica, kolosijeni zastor
i betonski nosivi elementi,
- konstrukcije i ureaji gornjeg ustroja (skretnice, kriita, dilatacijske naprave).
1. "Vlak" je sastavljeni i spojeni niz eljeznikih vozila s jednim ili vie vunih vozila
2. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vuno vozilo nije na elu vlaka, ili se tim vozilom ne
upravlja s ela vlaka;
3. "Potiskivani vlak" je vlak s vunim vozilom na elu vlaka i kad neko drugo vuno vozilo,
kojim se ne upravlja s ela vlaka, potiskuje vlak na njegovu kraju;
4."Slobodni profil" je ogranieni prostor u poprenom presjeku pruge odnosno kolosijeka,
okomitom na os kolosijeka i ravninu poloenu na GRT voznih tranica, ija os prolazi
sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz eljeznikih vozila.
5."Peron" je niska graevina uz kolosijek odnosno izmeu dva susjedna kolosijeka,
propisane visine iznad GRT, namijenjena za zadravanje i ulazak putnika u vlak, odnosno
izlazak iz vlaka (izmjena putnika),
6."Autostop ureaj" je ureaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku
strojovoe, automatski zaustavlja vlak,ako je doputena brzina vea od 100 km/h.
Najvea doputena brzina ne smije biti vea od:
1. za vlakove za prijevoz putnika, ako su eljeznika pruga i vodee vozilo opremljeni
djelatnim autostop ureajima, ureajima za brzinsko voenje vlaka i radio-dispeerskim
uredajima - 250 km/h,
2. za vlakove za prijevoz putnika, ako su eljeznika pruga i vodee vozilo opremljeni
djelatnim autostop ureajima - 160 km/h, a bez autostop ureaja - 100 km/h.
3. za teretne vlakove, ako su eljeznika pruga i vodee vozilo opremljeni djelatnim autostop
ureajima - 120 km/h, a bez autostop ureaja - 100 km/h,
4. za vlakove s parnom lokomotivom na elu vlaka s tenderom naprijed, ako tender ima
okretna postolja - 60 km/h, a bez okretnih postolja - 50 km/h,
136
2010
137