Odgojne znanosti

Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Pregledni lanak

OCJENJIVANJE U FINSKOJ OBVEZNOJ KOLI

Dr. sc. Milan Matijevi
Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
milan.matijevic@zg.t-com.hr
Saetak - U ovom tekstu autor prikazuje nski nacionalni kurikulum za obveznu kolu. Posebna je pozornost posveena analizi modela praenja i ocjenjivanja aktivnosti i postignua uenika u nskoj obveznoj koli. Autor pokuava
odgovoriti na pitanje zato su nski uenici uspjeni u meunarodnom projektu PISA.
Poetkom ovog tisuljea u Finskoj je blizu 600.000 djece obuhvaeno
obveznim kolovanjem koje traje devet godina.
Prvih est razreda obvezne kole poduava razredni uitelj sve nastavne predmete, uz pomaganje strunih uitelja za neke nastavne predmete (npr.
glazbeni odgoj, tjelesni odgoj). U posljednjoj treini obveznoga kolovanja
svaki predmet poduava predmetni uitelj specijalist.
Nastavna godina traje 190 nastavnih dana, izmeu sredine kolovoza i sredine lipnja. Tjedno optereenje uenika nastavom kree se od 19 do 30 sati, od
prvog do devetog razreda. Nastavni sat traje 45 minuta, s obveznim odmorom
od 10 do 15 minuta izmeu svakog sata.
Osnovna skala za ocjenjivanje tijekom obveznog kolovanja ima sedam
stupnjeva (ocjene od 4 do 10). Ocjenjivanje je u pravilu opisno za uenike od
prvog do etvrtog razreda, a numeriko za ostale razrede. Osnovna ocjena
prema kojoj se odreuju nacionalni okvirni kriteriji i standardi je 8. Ocjene 9 i
10 koriste se za isticanje nekih obiljeja uenika te uenika koji se bitno razlikuju u zalaganju, nainu rada i rezultatima u odnosu na ostale uenike. Ocjena
10 se rijetko dodjeljuje, obino je dobivaju jedan do dva uenika u odjeljenju.
Ocjene 6 i 7 se dodjeljuju za podsjeanje na to da bi uenik trebao uiniti dodatne napore kako bi dostigao potreban standard, a ocjena 5 oznaava krajnje
upozorenje ueniku i roditeljima da treba neto promijeniti u pristupu uenju.
Ocjena 4 oznaava nezadovoljavajue rezultate.
U posljednja dva provjeravanja znanja i kompetencija uenika na kraju obveznoga kolovanja nski uenici bili su na samom vrhu rangiranih
uenika.
Kljune rijei: osnovna kola, obvezno kolovanje, Finska, ocjenjivanje,
PISA

469

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Uvod
Poetkom ovog tisuljea u Finskoj je blizu 600.000 djece obuhvaeno
obveznim kolovanjem koje traje devet godina. U kolu trebaju sredinom kolovoza poi sva djeca koja e u novoj kolskoj godini navriti sedam godina.
Oko 92% uenika je upisano u dravne kole, a oko 8% ih pohaa privatne
kole. Oko 90% djece u dobi od est godina pohaa neki oblik predkolskoga
odgoja.
Razredni uitelji koji imaju pravo poduavati u primarnom obrazovanju stekli su zvanje Magistar odgoja (pedagogije, engl. Master of education),
a uitelji/ce predmetne nastave nositelji su zvanja magistar neke znanosti s
najmanje jednim semestrom studija pedagogijskih znanosti.
Primarno obrazovanje traje u Finskoj est godina (razreda) iako se u
shemama koje prikazuju obvezno kolovanje ne iskazuje odvojeno u odnosu
na sekundarno. To je obrazovanje najee organizirano u zgradama koje su
rezervirane samo za nastavu u prvih est godina obveznoga kolovanja, a nastavu u tom razdoblju obveznoga kolovanja izvode uitelji specijalizirani za
primarno obrazovanje. Nie srednje obrazovanje traje tri godine i ubraja se
u jedinstveno devetogodinje obvezno kolovanje. Vie srednje obrazovanje
traje takoer tri godine i ostvaruje se u opim ili strukovnim kolama. U ovom
se radu bavimo vie nskom devetogodinjom obveznom kolom, odnosno
ocjenjivanjem u toj koli (O problematici evaluacije u drugim kolama vidjeti: Evaluation in Education: Thematic Bibliography, 2002).

Nastavni kurikulum devetogodinje obvezne kole

Nacionalni kurikulum predstavlja temelj za planiranje, evaluaciju i implementiranje u kolama. Nacionalni odbor za obrazovanje denira temelje,
a lokalna sredina i kola imaju odreenu autonomiju u izradi izvedbenih verzija kurikuluma.
Na razini opine ili regije postoje slube za obrazovanje koje koordiniraju izradu izvedbenih planova u kolama. Postoji prilino velika sloboda
u izboru sadraja i odreivanju optimalnog fonda nastavnih sati za planirane
aktivnosti. To znai da kola i lokalna uprava preuzimaju odgovornost za kvalitetu ostvarivanja zadaa iz nacionalnog kurikuluma.
U obveznoj koli najvie nastavnih sati odnosi se na nastavu materinskog i stranih jezika (33%). U prvom se razredu osim nskog obvezno ui i
vedski jezik. Uenici i roditelji se opredjeljuju koji e jezik uiti kao prvi, a
koji kao drugi materinski jezik (izmeu vedskog i nskog jezika). Od treeg
razreda svi uenici ue engleski jezik, a od etvrtog razreda novi strani jezik
(najee njemaki, ponekad francuski).
470

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Slika 1: kolski sustav u Finskoj

471

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Oko jedne petine nastavnih sati (19%) posveeno je nastavi matematike, a 15,35% nastavi prirodnih znanosti.
Tablica 1: Nastavni plan za nsku obveznu kolu
PREDMETI

RAZREDI
1

Materinski jezik i knjievnost

Engleski

7
-

2
7
-

3
5
2

Novi strani jezik

7 9*)

5
2

5
2

5
2

8
8

Matematika

Priroda i ekologija

Biologija i zemljopis

Fizika i kemija

Vjerski odgoj ili Etika

2(1)

Povijest

1(2)

Glazbeni odgoj

Likovni odgoj

Runi rad

Tjelesni odgoj

Domainstvo s ekonomijom

Profesionalna orijentacija

Izborni predmeti

20

Ukupno (minimum):

21

21

25

25

26

26

30

*) Ovdje je iskazan minimalan broj sati koje svaka kola rasporeuje u tjednu satnicu prema
naelima za izradu kurikuluma kole i regije.

U nastavnom planu obvezne kole uoavamo zapaen fond nastavnih

sati koji se odnosi na runi rad te domainstvo i ekonomiju (oko 12%). To je
vrijeme izravno u funkciji pripreme za ukljuivanje u neku od kola iz sekundarnog podruja (ope ili strukovne srednje kole).
Takoer, iz perspektive hrvatske obvezne kole, korisno je upozoriti na
postojanje alternativnoga nastavnog predmeta u odnosu na vjeronauk. Uz to
valja podsjetiti da nastavu vjeronauka ili etike za sve uenike pouavaju njihovi razredni uitelji ili uiteljice.
Podjela nastavnih sati pojedinih predmeta moe se i mijenjati.
Prvih est razreda obvezne kole poduava razredni uitelj sve nastavne predmete, uz pomaganje strunih uitelja za neke nastavne predmete (npr.
472

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

glazbeni odgoj, tjelesni odgoj u drugoj treini obveznoga kolovanja). U zadnjoj treini obveznoga kolovanja svaki predmet poduava predmetni uitelj
specijalist.
Nastavna godina traje 190 nastavnih dana, izmeu sredine kolovoza i
sredine lipnja. Tjedno optereenje uenika nastavom kree se od 19 do 30 sati, od prvog do devetog razreda.
Nastavni sat traje 45 minuta s obveznim odmorom od 10 do 15 minuta
izmeu svakog sata.
Prihvaajui suvremene teorije uenja, u nastavi se istie aktivna uloga uenika kao organizatora vlastite strukture znanja (sociokonstruktivizam).
Uenikovo miljenje i oekivanja odreuju usmjerenost na razliite sadraje
i aktivnosti uenja, koje e informacije izabrati te kako i za to e ih iskoristiti.
Uspjeno poduavanje je, prije svega, stvaranje optimalnih uvjeta za
uenje uz voenje rauna o motiviranosti i upravljanju uenikovim eljama.
To znai i promjenu uloge uitelja koji, umjesto posredovanja i prezentiranja
informacija, sada treba upravljati uenjem i biti odgovoran za pripremu sredine za uenje (socijalna sredina, tehnika sredina, didaktiki mediji i sl.).
Uiteljica ili uitelj, trebaju omoguiti traenje informacija te evaluiranje
valjanosti znanja. Uenici trebaju znanju pristupati na kreativan nain.
Polazi se od pretpostavke da tehniki razvoj zahtijeva da svi graani
imaju novu vrstu spremnosti za uporabu tehnikih rjeenja i inovacija te da
imaju utjecaj na taj tehniki razvoj. Graani trebaju razumjeti tehnologiju kako bi se njome mogli koristiti. Zato u osnovnoj (obveznoj) koli uenici bez
obzira na spol, moraju imati ansu za upoznavanje s novim tehnologijama.
Iznimno je vano omoguiti kritiko gledanje na efekte koje tehnologija ima
na odnose ovjeka i prirode. Tomu bitno pridonosi poseban nastavni predmet
tijekom itava obveznoga kolovanja pod nazivom (u slobodnom prijevodu)
zanati ili runi rad.
Vana zadaa osnovne kole je i razvijanje sposobnosti za uenje. U
poetku se pod tim razumijevaju tehnike itanja i pisanja, a poslije upoznavanje medija za prikupljanje i obradu informacija, stjecanje vjetine procesuiranja informacija te sama uporaba informacija. Sve se to radi s ciljem da
pojedinac nakon zavretka kolovanja moe preuzeti odgovornost za vlastito
cjeloivotno uenje te razvijanje motivacije za stalnim usavravanjem.
Smanjuje se uloga uitelja kao izvora znanja, a poveava njegova uloga
kao savjetnika, mentora, i pomagaa uenikovih aktivnosti.
Vanu ulogu u ivotu djeteta ima obvezna kola u podruju osnovnih ljudskih vrijednosti. Zato u nastavnim kurikulumima bitno mjesto imaju
sadraji i aktivnosti koji se odnose na religijsku kulturu i etiku. Kao osnovne
se vrijednosti istiu ljepota, istina i potenje te isticanje ljudskog dostojanst473

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

va. Tu je i isticanje jednakosti ljudi bez obzira na spol, rasu i socijalno podrijetlo. Glavne se smjernice za te vrijednosti preuzimaju u univerzalnim deklaracijama koje se odnose na ouvanje ljudskih prava. kola treba promovirati
ideju opravdanog (poeljnog) razvoja, zatim kulturni identitet, multikulturalizam i internacionalizam. kola treba pripremati i za ivot u demokratskom
graanskom drutvu.

Ocjenjivanje aktivnosti i postignua uenika

Evaluacija je vaan segment nacionalnog kurikuluma. Zato Nacionalno
vijee za obrazovanje odreuje osnovna naela za provoenje te djelatnosti.
Smatra se da kola treba stalno evaluirati sve aktivnosti u koli i aktivnosti i
postignua uenika. Zato svaka kola esto izrauje i vlastitu samoevaluaciju. U taj se posao ukljuuje i opina odnosno lokalna kolska prava. U procesu samoevaluacije sudjeluju, osim uitelja, roditelji, uenici i drugi lanovi
lokalne zajednice. Evaluacija se moe odnositi na cjelokupan rad neke kole
ili samo na neke dijelove kurikuluma (npr. pojedine predmete, projekte, na
materijalno-tehniko okruenje za uenje itd.). Dakle, jednaka se pozornost
posveuje vanjskoj i unutarnjoj evaluaciji.
U evaluaciju su ukljueni, kako je reeno, i uenici. Pritom se podrazumijevaju i verbalne i brojane ocjene koje uitelji dodjeljuju stalno ili
periodino za uenikov rad i rezultate.
Ocjenjivanje uenika ima za cilj poticanje uenikova razvoja u skladu
s naelima iz nacionalnog kurikuluma. Ocjene predstavljaju povratnu informaciju o napredovanju, o socijalnim vjetinama, sposobnostima samostalnog
uenja te o svim ostalim rezultatima uenja. Ovdje je vano posvetiti pozornosti procesu uenja, a ne samo rezultatima. Evaluacija uenikovih aktivnosti
i rezultata treba biti u funkciji osposobljavanja za samoevaluaciju, radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i steenim kompetencijama te o vanosti
stalnog uenja.
Evaluacija uenikovih aktivnosti i rezultata treba pridonijeti stjecanju
pozitivne slike o sebi te poticati uenike da planiraju svoj rad i samostalno donose odluke. Da bi se to postiglo, uenike se esto stavlja u situaciju da analiziraju svoje uenje i uenje drugih radi stjecanja evaluacijskih kompetencija.
Evaluacija se koristi za intenziviranje veze i suradnje obitelji i kole.
Naime, sve vrste izbora i stalnih promjena u uenikovu okruenju odnose se
i na obiteljski ivot, pa se i itava obitelj treba ukljuiti u analiziranje djetetovih aktivnosti i postignua.
Evaluacija uenikovih aktivnosti i postignua polazi od ciljeva koji su
istaknuti u kurikulumu. Vano je uoiti da evaluacija polazi od pojedinca i uzi474

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

ma u obzir njegove mogunosti i razvoj sposobnosti. Naravno, uenikove aktivnosti i postignua se promatraju i u odnosu na drugu djecu iste generacije, a
i samu djecu se potie na to da se usporeuju s drugima radi stjecanja svijesti
o svojim mogunostima. To je vano radi pripremanja za ivot u drutvenoj
zajednici u kojoj je sve podlono usporeivanju i vrednovanju.
Informacije o evaluiranim aktivnostima i rezultatima uenicima i roditeljima priopuju se svakodnevno. Osim toga, obveza je kole uenicima
i roditeljima uruiti godinji i polugodinji pisani izvjetaj, zatim zavrnu
svjedodbu na kraju obveznog devetogodinjeg kolovanja. Osim toga uenici
mogu dobiti u pisanom obliku certikat o zavretku dodatne nastave (dodatnih programa). Na kraju razreda izdaje se i ocjena o ponaanju i urednosti.
Ocjene za ponaanje i urednost ne nalaze se u zavrnoj svjedodbi o obveznoj
koli, osim ako to roditelji izriito zatrae.
Nacionalni kurikulum konkretizira i naela za napredak u uenju te za
prijelaz u vii razred. Ta su naela konkretizirana u lokalnom kurikulumu, odnosno u dokumentu koji izrauje svaka lokalna zajednica ili kola. Uenik
prelazi u vii razred ako je zadovoljio sve svoje zadatke iz razliitih predmeta ili skupina predmeta koje predvia nastavni plan za taj razred i koji je
naznaen u lokalnom kurikulumu.
Uenici takoer mogu napredovati u sljedei, vii razred, ak i kada
ocjenama nisu zadovoljili, ako se prosudi da se mogu nositi sa zahtjevima
sljedee kolske godine.
Ako se prui prilika za pokazivanje uspjeha po zavretku kolskih obveza, moe se donijeti uvjetna odluka o zadravanju uenika. Odluka mora
sadravati napomenu o onim podrujima nastavnog plana za odreeni razred
u kojoj e postignut i prihvatljiv uspjeh kao rezultat posebnog ispitivanja biti preduvjet za prijelaz u vii razred. Posebno ispitivanje moe se izvesti na
razliite naine ili u prilikama u kojima se moe pokazati uspjenost.
Ako je, u skladu s Uredbom ministarstva za obrazovanje o osnovnom
obrazovanju, bilo odlueno da e uenik napredovati prema individualnom
programu uenja, umjesto prema opem nastavnom programu za svaki razred,
kurikulum e specicirati znanje i vjetine koji e se koristiti kao preduvjet za
poetak uenja u novom modulu. Po Uredbi o osnovnom obrazovanju uenik
koji ui prema individualnom programu unapreuje se u vii razred kada ispuni sve kolske obveze za odreenu kolsku godinu.
Uenik se vodi kao uenik devetog razreda sve dok ne dovri cijeli nastavni program osnovnog obrazovanja i ne stekne zavrni certikat (diplomu)
osnovnog obrazovanja, odnosno dok ne stigne dobnu granicu potrebnu za obvezno obrazovanje i ne povue se iz kole (Prilog 5).
Osim grupacije predmeta okoli i prirodne znanosti, svi se glavni predmeti ocjenjuju posebno. Od prvog do etvrtog razreda znanost o okoliu i
prirodi ocjenjuju se kao jedna cjelina. Od petog do estog razreda biologija i
475

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

geograja ocjenjuju se kao jedna cjelina, kao i zika i kemija. Od sedmog do

devetog razreda predmeti biologija, geograja, zika, kemija i zdravstveno
prosvjeivanje ocjenjuju se posebno.
Ocjenjivanje radnih vjetina predstavlja dio ocjenjivanja uenikovih
sposobnosti uenja. Ciljevi postavljeni za razliite predmete predstavljaju osnovu za ocjenjivanje radnih vjetina, koja je usmjerena na uenikove sposobnosti planiranja, reguliranja, primjenjivanja i ocjenjivanja vlastita rada.
Ocjenjivanje takoer obuhvaa odgovornost i kooperativnost.
Ocjenjivanje ponaanja usmjereno je procjenjivanju uenikova odnosa
prema drugim osobama, prema okoliu i prema njegovu pridravanju pravila. Svi uitelji koji poduavaju uenika ocjenjuju njegovo ponaanje. Ciljevi
za ponaanje uenika moraju biti istaknuti i u lokalnom kurikulumu. Kod
stvaranja ciljeva ponaanja, u obzir moraju biti uzeti zajedniki kolski obrazovni ciljevi iz nacionalnog kurikuluma.
Da bi razvili svoje vjetine samoocjenjivanja, uenici moraju biti
voeni u provjeravanju procesa uenja i prilikom ocjenjivanja svojih vjetina
u uenju i radu. To nalae stalno davanje povratne informacije uenicima o
radu. Uenici moraju biti voeni i motivirani kako bi ocjenjivali svoje uenje
i uspjeh na razliite naine. Tako e se razvijati njihove sposobnosti za samoocjenjivanje.
Potekoe u uenju kod uenika koji nisu bili upisani ili premjeteni u
sistem obrazovanja s posebnim potrebama moraju se uzeti u obzir kod ocjenjivanja. Kod takvog ocjenjivanja moraju se koristiti metode uz koje e uenik
moi pokazati svoj uspjeh to je mogue bolje.
Osnove ocjenjivanja uenika koji je bio upisan ili premjeten iz sustava posebnog obrazovanja denirane su u individualnom obrazovnom planu
(IOP) koji se za takve uenike izrauje (prilagoeni program).
Ako je odlueno da uenik ui prema prilagoenom programu za jedan
ili vie predmeta, uenikov e uspjeh biti ocijenjen na osnovi ciljeva koji se
oblikuju posebno za njega. U tom sluaju, uenikov uspjeh nije ocjenjivan u
odnosu na opise dobrog uspjeha iznesene u nacionalnom kurikulumu. U skladu s individualnim nastavnim planom opisno ocjenjivanje moe se iskoristiti
za predmete koji se ue u svim razredima.
Ocjenjivanje uenika ije je poduavanje organizirano prema podruju
aktivnosti, utemeljeno je na individualnim ciljevima koji su iskazani u IOP-u.
Ocjenjivanje uenika usmjereno je na napredak u podruju aktivnosti. Podruja
aktivnosti koja se ocjenjuju su: motorika koordinacija, jezik i komunikacija, drutvene osobine, sposobnosti svakodnevnog funkcioniranja/snalaenja i
kognitivne sposobnosti. Ocjenjivanje se mora temeljiti na uenikovu razvoju
i procesu uenja, te na poetnim tokama i ciljevima. Prilikom ocjenjivanja
znanja mora postojati tolerancija za prepreke u uenju nastale zbog uenikove
onesposobljenosti (razvojne tekoe) ili poremeaja.
476

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Ocjenjivanje uenika imigranata u razliitim predmetima uzima u obzir

uenikovo podrijetlo i postupno poboljavanje vjetina u nskom i vedskom
jeziku. Pri ocjenjivanju uenika koriste se mjeovite, eksibilne metode koje su primjerene uenikovoj situaciji, tako da moe pokazati svoj uspjeh bez
obzira na mogue nepravilnosti u jezinim sposobnostima (nski ili vedski).
Ocjenjivanje uenika imigranata moe biti opisno u osnovnom obrazovanju, s
iznimkom konanog ocjenjivanja.

Zakljune ocjene
Zadatak zakljunog ocjenjivanja jest denirati koliko je dobro, po
zavretku svog obrazovanja, uenik ostvario ciljeve nastavnog plana osnovnog obrazovanja u raznim predmetima. Zakljuno ocjenjivanje mora biti usporedivo na nacionalnoj razini i mora biti ravnopravno prema svim uenicima. U
svakom od osnovnih predmeta zakljuna ocjena temelji se na uspjehu uenika
u zavrnoj fazi osnovnog obrazovanja, odnosno u osmom i devetom razredu.
Kriteriji za zakljuno ocjenjivanje u osnovnom obrazovanju pripremljeni su
za sve osnovne predmete. Uenikov uspjeh ocjenjuje se s pomou tih kriterija, na osnovu raznih dokaza.
Ako poduavanje osnovnog predmeta zavri prije zavrne faze osnovnog obrazovanja (akceleracija, individualno napredovanje), uenikov uspjeh
ocjenjuje se prema kriteriju zakljunog ocjenjivanja za taj predmet.
Uenikove aktivnosti i postignua procjenjuju se na skali od sedam
stupnjeva: 4 10. Zapravo je to skala od 10 stupnjeva, ali se tradicionalno
podrazumijeva da nema tako slabog uenika koji bi trebao biti procijenjen s
1, 2 ili 3. Ostale ocjene, u slobodnom prijevodu, znae: 10 izvrsno, 9 vrlo
dobro, 8 dobro, 7 zadovoljavajue, dovoljno, 6 manjkavo, 5 jedva dovoljno, 4 nedovoljno.
Opisne (verbalne) ocjene mogu se upotrebljavati od prvog do sedmog
radzreda. Osim toga opisne ocjene mogu se upotrebljavati pri ocjenjivanju izbornih predmeta, zatim za uenike koji ponavljaju razrede, zatim kod ocjenjivanja uenika kojima nski jezik nije materinski jezik te uvijek kao dopuna
numerikom ocjenjivanju.
Kriteriji zakljunog ocjenjivanja te standarda za zadovoljavajui uspjeh
u svakom predmetu ili varijabli koja se procjenjuje deniraju stupanj znanja
i vjetina ili ponaanja potrebnih za ocjenu osam (8). Kriteriji su napisani tako da uenik dobije tu ocjenu ako, u prosjeku, pokae uspjeh na razini koja
je potrebna prema kriterijima za taj predmet ili varijablu. Ako se neki od tih
kriterija, kad je u pitanju opi uspjeh, ne zadovolje, oni se mogu kompenzirati
nadmaivanjem standarda drugih kriterija.
Uenik je prihvatljivo usvojio znanje i vjetine predviene za osnovno
obrazovanje kada dobije ocjenu 5 (najnia ocjena koja omoguuje prijelaz u
477

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

vii razred), ako je do odreenog stupnja mogao pokazati uspjeh koji taj kriterij nalae.
U zakljunom ispitivanju i ocjenjivanju ocjena radnih vjetina ukljuena
je u ocjenu za predmet.
Ako je, prema prilagoenom individualnom programu, odlueno da
e uenik uiti po prilagoenoj verziji programa za jedan ili vie predmeta,
uenikov e uspjeh biti ocijenjen na osnovi ciljeva deniranih u IOP-u. U
tom sluaju uenikov se uspjeh ne ocjenjuje u odnosu na kriterije za konano
ocjenjivanje denirane u nacionalnom osnovnom kurikulumu.
U zavrnoj fazi osnovnog obrazovanja osnovni predmeti koji se ocjenjuju brojano jesu materinski jezik i knjievnost, prvi i drugi nacionalni jezik
(nski i vedski), matematika, zika, kemija, biologija, geograja, zdravstveno prosvjeivanje, religija ili etika, povijest, drutvene znanosti, glazbena kultura, likovna kultura, tehniki odgoj, tjelesni odgoj i domainstvo.
Uenik ui materinski jezik prema jednom od dva nastavna plana (prvi i
drugi jezik: nski ili vedski). Ako je uenik promijenio nastavni plan za materinski jezik i knjievnost, (zamijenio prvi i drugi nacionalni jezik), ili strane
jezike, konano se ocjenjivanje usmjeruje na nastavni plan prema kojemu je u
zadnjem razredu uio. Ista procedura primjenjuje se ako se uenik prebacio s
religije na etiku i obrnuto. Ti se izborni predmeti, koji ine integrirani nastavni
plan od barem dva nastavna sata tjedno, godinje ocjenjuju.
Izborni predmeti koji podrazumijevaju manje od dva sata tjedno
godinje, ili moduli koji se sastoje od takvih nastavnih planova, ocjenjuju se
opisno.

Neke posebnosti pouavanja i ocjenjivanja u niim razredima

Ciljevi uenikog ponaanja usklaeni su s odgojnim uputama u koli.
Kriteriji ocjenjivanja uenikog ponaanja dodani su ovom konceptu i njihov
sustav klasiciranja slui ostvarivanju tih ciljeva. Evo nekih od osnovnih pravila kojih se uenici trebaju pridravati da bi zasluili zadovoljavajuu ocjenu (npr. 8 ili viu): Pazi na druge (prihvaaj ih)! Pazi na okoli! Pridravaj se
kolskih i razrednih pravila! Budi kritian i samokritian! Poeljan je pozitivan stav prema uenju!
Kod ocjenjivanja uenika opisuje se kako su prihvatili ciljeve koji
su pred njih postavljeni. Postavljanje ciljeva moe biti ope i pojedinano.
Ocjenjivanjem se nastoji razviti kod uenika sposobnost samokritinosti kao i
stjecanje realne predodbe o samom sebi.
Temelj ocjenjivanja jesu brojni pokuaji. Uitelj za vrijeme nastavnog
procesa prati ueniko shvaanje i prihvaanje postupka ocjenjivanja. Rezultate
testova uitelj upisuje u podsjetnik. Rad na nastavnom satu, savjesnost, stav
478

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

prema nastavniku i nastavnom predmetu, kao i rezultati, zajedniki utjeu na

konanu ocjenu. Ponaanje se ocjenjuje posebno.
U pravilu, za uenike do petog razreda ocjenjivanje je opisno. Za
uenike petog i estog razreda postupno se uvodi numeriko ocjenjivanje, ali
se i dalje moe kombinirati s verbalnim ocjenjivanjem.
Tijekom kolske godine kola izdaje dvije svjedodbe: polugodinju i
godinju. Nakon to je savladao propisano zadatke, uenik dobiva godinju
svjedodbu i prelazi u sljedei razred. Ako nije zadovoljio u jednom ili vie
predmeta, ostaje u istom razredu. Ta se mogunost u praksi javlja vrlo rijetko. Odluku o ponavljanju razreda donosi direktor na sjednici nastavnikog
vijea.
Ako uenik nije uspio savladati ciljeve iz jednog predmeta, a uitelj zajedno s roditeljima smatra da bi to mogao pokuati naknadno popraviti, postoji mogunost da to uini u jesen, na poetku idueg razreda. Termin se dogovara s roditeljima kao i sadraj i postupak popravnog ispita. Ako uenik zadovolji na tom ispitu, prelazi u sljedei razred. Ako ne proe na ispitu, ponavlja
razred sa svim pripadajuim nastavnim predmetima. Svaki se predmet ponovno ocjenjuje, bez obzira na prijanje pozitivne ocjene iz tih predmeta.
Vladanje se ocjenjuje zajedno u polugodinjim i godinjim svjedodbama. U prva etiri razreda vladanje se ocjenjuje opisno, na temelju
nastavnog plana u kojem su tono navedeni ciljevi uenikog ponaanja. U
petom i estom razredu ocjene iz vladanja upisuju se numeriki u obrazac
svjedodbe, na temelju kriterija ocjenjivanja vladanja koji su sastavni dio nastavnog plana s ciljevima uenikog ponaanja (vidi prilog 5).
Zajedno s pouavanjem treba kod uenika primarnog obrazovanja
stvarati pretpostavke za samoocjenjivanje. Namjera je voditi i usmjeravati
uenike da sami prate i procjenjuju svoj napredak, da sami sebi postavljaju
odreeni cilj, dakle da ue uiti i stjeu kompetencije za samoocjenjivanje.
Cilj je jaanje uenikove samosvijesti i pozitivne slike o sebi, kao i osjeaj
zajednitva. Razvijanjem sposobnosti samoocjenjivanja uenik procjenjuje
vlastitu strategiju uenja. Dakle, na taj se nain kod njega razvija kritinost u
odnosu na rezultate svog rada i svojih mogunosti.
kolske aktivnosti ocjenjuju se s ciljem poboljanja kvalitete nastave
(pouavanja). Tokom godine ocjenjuje se ostvarenje ciljeva tih aktivnosti (ostvarenje plana rada), razina suradnje i uloga kole u stvaranju optimalne radne atmosfere. Osim toga, ocjenjuje se podjela rada, raspored sati i koritenje
vremena, uzimajui u obzir individualne mogunosti uiteljica i uitelja.
Ocjenjuje se razina samokritinosti koja se oituje u estim razgovorima koje
direktor kole vodi sa svojim uiteljima. Sve to rezultira daljnjim razvijanjem
i unapreivanjem rada u koli i ukupnoga kolskog ozraja.
Ocjenjivanje rada dio je ocjenjivanja uiteljske struke. Prilikom ocjenjivanja uitelj uzima u obzir ocjene uenikih zadataka (konane rezultate,
479

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

postignua) kao i ukupan rad. Radna ocjena formira se na temelju unaprijed

deniranih kriterija (Vidi tablicu!).

Ocjenjivanje u podruju matematike

Primjer deniranja ciljeva i kriterija ocjenjivanja ovdje emo prikazati
na predmetu matematika. Uitelji za taj predmet trebaju procjenjivati ostvarenost ciljeva koji se odose na miljenje i znanje, brojeve i raunanje, te geometriju, sreivanje podataka i tabelarno prikazivanje podataka. Skala ocjena
od 4 do 10 opisana je u okvirnom nastavnom dravnom kurikulumu (Vidi tablicu!).
Tablica 2: Kriteriji ocjenjivanja u matematici za peti razred
OCJENA

OBJANJENJE ZNAENJA

10

svi rezultati ispita su izvrsni

neznatno bolji rezultati u odnosu na razinu 8

razina opisana kao zadovoljavajua u slubenom dravnom kurikulumu

neznatne manjkavosti u odnosu na razinu 8

prosjene ocjene svih ispita oko 6

prosjene ocjene za sve ispite oko ocjene 5

veoma rijetko, slabi rezultati, problemi s ponaanjem i sl.

Logika, odnosno konkretizacija kompetencija koje treba usvojiti

za odreenu ocjenu u matematici vrijedi i za sve ostale nastavne predmete.
Uiteljima e procjenjivanje prema skali u Tablici 2 pomoi konkretizacija ciljeva prema tematskim cjelinama koje dajemo u nastavku
(prema: National core Curriculum, 2004).
Opis dobrih osobina i rezultata na kraju petog razreda u matematici za
ocjenu osam (8):
Miljenje i marljivost
Uenik e pokazati razumijevanje koncepata u vezi s matematikom, upotrebljavajui ih pri rjeavanju problema i prikazujui ih u
razliitim prigodama uz pomo instrumenata, slika, simbola, rijei,
brojeva ili dijagrama;
Pokuati svjesno usmjeriti svoju pozornost pri promatranju; moi
uspjeno prenositi svoja zapaanja i miljenje u razliitim oblicima
prilikom djelovanja, govorenja, pisanja ili prilikom uporabe simbola;
480

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Znati kako zorno prikazati realni svijet i fenomene matematiki,

oslanjajui se na usporeivanje, klasiciranje, organiziranje, konstruiranje ili modeliranje;
Znati kako, na temelju zadanih ili izabranih kriterija, grupirati ili klasicirati, razlikujui izmeu kvalitativnih i kvantitativnih svojstava,
te opisivati skupine stvari i objekata, iznosei istinite ili neistinite
propozicije o njima;
Znati kako prezentirati matematike probleme u novom obliku; moi
e interpretirati jednostavne tekstove, ilustracije ili dogaaje te izraditi plan za rjeavanje problema.
Brojevi i raunanje
Uenici e razumjeti decimalni sustav i pojam decimalnih razlomaka;
Razumjeti pojam negativnog broja i razlomka te ih biti u stanju prezentirati u razliitim oblicima;
Znati kako prezentirati raunanje pismeno i usmeno, te znati odnos
izmeu razliitih izraunavanja;
Moi unaprijed procijeniti rezultat, te poslije, kad je zadatak rijeen,
vrednovati rjeenje;
Znati kako prikazati u obliku formule, nastaviti brojevne nizove i prikazati povezanost.
Geometrija
Uenici e znati kako oblikovati likove, slijedei zadane instrukcije;
takoer e moi opisivati jednostavnije geometrijske likove, a bit e
im bliske strukture oblikovane na konceptu planiranog lika;
Prepoznati slinosti; prepoznati likove koji su simetrini u odnosu na
crtu;
Razumjeti naela mjerenja te kako izraziti neku veliinu u jedinicama mjerenja;
Znati kako izraunati opseg kvadrata i trokuta.
Obrada podataka, statistika i vjerojatnost
Uenici e znati kako prikupljati podatke, organizirati ih, klasicirati
i statistiki ih prezentirati;
Znati kako itati jednostavne tabele i dijagrame;
Znati kako, i alternativno, objasniti brojne razliite dogaaje, i prosuditi to je nemogue ili to pouzdano mogue.
481

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Ciljevi su, dakle, iskazani iz pozicije uenika. Istaknuto je to bi uenik

trebao znati (moi napraviti, rijeiti itd.) na kraju odreenog razreda. Tako iskazani ciljevi olakavaju uiteljima praenje i ocjenjivanje ako to ine verbalno (opisno). Po istom su modelu iskazani konkretizirani ciljevi za sve nastavne predmete.
Nacionalno vijee za obrazovanje povremeno organizira evaluaciju na
reprezentativnom uzorku uenika na kraju obveznoga kolovanja. Jedan takav projekt vanjske evaluacije ostvaren je u Finskoj za nastavu matematike. Uzorak su inili uenici devetog razreda obveznog kolovanja, a evaluacijski je projekt zamiljen kao vanjsko longitudinalno istraivanje kojem je
inicijator i nositelj Dravno vijee za obrazovanje (Finnish National Board of
Education).
Strunjaci Dravnog vijea za obrazovanje pripremaju svake druge godine zadatke koji se rjeavaju u vremenu od jednog nastavnog sata. Zapravo
1998. godine uenicima je zadano 30 zadataka koje su rjeavali 45 minuta, a
2004. godine zadano je 24 zadatka koje su rjeavali 30 minuta. Dakle, radi se
o jednostavnim zadacima koje je mogue rijeiti za jednu do dvije minute, ili
logikim razmiljanjem od pola minute. Kao kriterij teine zadataka uzimaju
se oni zadaci koje bi trebala rjeavati veina uenika kao standard za ocjenu 8
(dobar, zadovoljavajui), odnosno za ocjenu koja se uzima kao optimalan rezultat za veinu populacije uenika tijekom obveznoga kolovanja (Vidi prilog!).
Uenicima se pripremaju zadaci koji trae raunanje, rjeavanje problema, a odnose se na aritmetiku, geometriju, vjerojatnost i funkcije.
Rade se analize uspjenosti po kolama, zatim po spolu, po regiji, po
veliini naselja te prema izboru materinskog jezika (nski ili vedski).
Tablica 3: Aritmetike sredine (postoci) i standardne devijacije uspjenosti po godinama
Uenici

1998.

2000.

2002.

2004.

subtest

viestruki izbor

66,6

20,8

61,2

21,0

65,7

22,0

65,0

19,4

55,6

24,3

raunanje

482

rjeavanje
problema

44,6

21,9

48,3

25,1

51,8

24,2

50,2

21,15

itav test

53,6

20,1

53,4

22,6

57,3

22,4

55,6

19,7

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Tablica 4: Distribucija zadataka po podrujima matematike
1998.

2000.

2002.

2004.

Brojevi i raunaje

10

11

11

6+5

Geometrija

11

7+4

Statistika i vjerojatnost

2+1

Funkcije

3+1

Algebra

6+1

Ukupno

25

30

30

24 + 12

Napomena: U koloni 2004. zadaci se odnose na tip viestrukog izbora i zadatke koji trae
raunanje.

Postotak tonih odgovora u etiri ispitivanja kretao se za zadatke koji

su se odnosili na raunanje izmeu 60 i 74%, za zadatke iz geometrije izmeu
38 i 50%, za zadatke iz statistike izmeu 12 i 58%, za zadatke iz funkcija
izmeu 50 i 55%, a za zadatke iz algebre izmeu 50 i 66% (prilog 1).
Prilog 1
1. zadatak (brojevi i aritmetika); 1998. godine tono odgovorilo 81% ispitanika.
Kolika je cijena cipela ako je njihova cijena od 500 maraka smanjena za
15%?
a) 485 maraka
b) 425 maraka
c) 75 maraka
d) 350 maraka
e) 400 maraka
2. zadatak (geometrija); 2000. godine tono odgovorilo 56% ispitanika.
Duina stranice posude u obliku kocke je 20 cm. Koliko litara soka
moe stati u tu posudu?
a) 8 litara
b) 6 litara
c) 20 litara
d) 80 litara
e) 4 litre
3. zadatak (funkcije); 2000. godine tono odgovorilo 22% ispitanika.

483

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Prema uputama koncentrirani se sok mijea s vodom u omjeru 1 : 4.

Koliko se razrijeena soka moe se napraviti s dva litra koncentrirana
soka?
a) 4 litre
b) 5 litara
c) 6 litara
d) 8 litara
e) 10 litara
4. zadatak (algebra); 2002. godine tono odgovorilo 39% ispitanika.
Izraz (2a)3 moe se napisati kao:
a) 2a3
b) 6a
c) 8a
d) 6a3
e) 8a3
5. zadatak (algebra); 1998. godine tono rijeilo 69% ispitanika.
Rijei jednadbu 6x 2 = 4x + 7

Prilog 2
KRITERIJI OCJENJIVANJA RADA (ZALAGANJA)
10 (Odlino)
Uenik
zainteresiran stav prema uenju; uenju pristupa s oduevljenjem
aktivno i samoinicijativno sudjeluje u radu
pie svoje kolske zadae
primjenjuje steena znanja i vjetine primjerno, hrabro i svestrano
konstruktivno radi sa svojim parom, odn. u grupi, pomae i potie
ostale, trai suradnju i osjeaj zajednitva
9 (Pohvalno)
Uenik
zainteresiran stav prema uenju
aktivno i samoinicijativno sudjeluje u radu
pie svoje kolske zadae
primjenjuje steena znanja i vjetine hrabro i svestrano
484

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

konstruktivno radi sa svojim parom, odn. u grupi, pomae i potie

ostale
trai suradnju i osjeaj zajednitva
8 (Dobro)
Uenik
ima pozitivan stav prema uenju
aktivno sudjeluje u radu
uglavnom redovito pie svoje kolske zadae
napreduje u radu sa svojim parom, odn. u grupi
7 (Zadovoljavajue)
Uenik
ponajee ima pozitivan stav prema uenju
openito uzevi aktivno sudjeluje u radu
uglavnom napie svoju kolsku zadau
napreduje u radu sa svojim parom, odn. u grupi
6 (Podnoljivo)
Uenik
potrebna mu je pomo drugih u uenju
katkad napie svoju kolsku zadau
ponajee ima pozitivan stav prema uenju
esto ga je potrebno voditi kad radi sa svojim parom ili u grupi
5 (Dovoljno)
Uenik
ima odbojan (negativan) stav prema uenju
potrebna mu je nastavnikova pomo kad radi sa svojim parom ili u
grupi
uglavnom ne pie svoje kolske zadae
potrebno ga je stalno voditi i tjerati na rad i zajednitvo
4 (Slabo)
Uenik
mnogo izostaje s nastave
ne radi na satu
ne pie svoje kolske zadae
nema osjeaj zajednitva
485

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Prilog 3
Kriteriji ocjenjivanja ponaanja
Opis ponaanja

486

Uenik ima vrlo razvijen osjeaj zajednitva, vrlo je aktivan,

spreman pomoi, samoinicijativan. Savjestan je i paljiv.
Ima pozitivan stav prema uenju. Obziran je prema drugima,
prema okoliu. U stanju je ocijeniti svoj i tui rad (zalaganje).
Pridrava se svih kolskih propisa.

Izvrsno 10

Uenik je svjestan pravila (principa) zajednikog rada,

aktivno sudjeluje u radu i samoinicijativan je. Primjernog je
ponaanja. Odnos prema kolskom radu je pozitivan, obziran
je prema svojim kolskim drugovima, brian u odnosu na
okoli. Poznaje kolska pravila i u stanju je pridravati ih se.

Pohvalno 9

Uenik je dobro prihvatio osnovne odgojne ciljeve; openito

uzevi vladanje mu je besprijekorno. Ima osjeaj zajednitva.
Stav prema uenju najee je pozitivan. esto je obziran
prema drugima kao i prema okoliu. Ocjenjuje svoj, ali i tui
rad. Najee se pridrava kolskih pravila.

Dobro 8

Uenik je djelomino prihvatio osnovne odgojne ciljeve,

ali esto ga je potrebno voditi do ostvarenja postavljenoga
dnevnog zadatka. Ponaanje za vrijeme nastave kao i stav
prema uenju mogao bi biti i bolji. Povremeno kri pravila
kolskog reda. S tim u vezi nastavnik je morao razgovarati s
roditeljima.

Zadovoljavajue 7

Uenik nije prihvatio osnovne odgojne ciljeve. Njegov

stav prema uenju je lo, esto ga je potrebno opominjati.
Razuzdan je i agresivan. esto kri pravila kolskog reda;
nije u stanju ocijeniti ni svoj, a kamoli tui rad. Nastavnik je
ee o tim problemima morao razgovarati s roditeljima.

Manjkavo 6

Uenik opetovano pokazuje ravnodunost (nemarnost) i

negativan odnos prema zajednitvu (zajednikom radu). Ne
cijeni rad ni kolsku zajednicu. Ne cijeni kolske odgojne
ciljeve, ne tei njihovu ostvarenju. Nepoten je, pravila
kolskog reda svjesno i opetovano kri.

Jedva dovoljno 5

Uenik je neprikladan za rad u koli. Ima sasvim iskrivljen

stav prema koli; zbog stalnih prekraja esto je potrebno
donositi individualne odluke. Nita ne dri do zajednitva,
do kolskih drugova, nepristojan je, nema nikakva osjeaja
prema svojim osnovnim zadacima, neopravdano izostaje s
nastave. Treba nai alternativu.

Nedovoljno,
Loe, 4
Slabo

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Prilog 4
Opis poeljnog uspjeha nakon zavrenog 5. razreda u predmetu Etika
Meuljudski odnosi i moralni odgoj
Uenik:
- je sposoban u raznim situacijama ocjenjivati (vrednovati) moralne
zahtjeve i postupke
- prepoznaje svoje loe (krive) postupke koji su suprotni openito
prihvaenim principima
- je sposoban istraiti moralne probleme zajedno sa svojim drugovima
i shvatiti njihova ishodita
- shvaa da je za razrjeenje konikata potrebno nai nenasilna
rjeenja
Samospoznaja i kulturni identitet
Uenik:
- se slui sredinjim pojmovima nastavnog predmeta (ivotni nazor,
kultura, manjine)
- se ne ustruava iznijeti vlastito miljenje i razumije da ga je potrebno
obrazloiti
- je u stanju priznati manjak ivotnih nazora u vlastitom ivotu
- je sposoban shvatiti svoju domovinu kao dio svijeta kulturne raznolikosti
Drutvena zajednica i ljudska prava
Uenik
- razumije pricipe pravednosti, ljudskih prava i tolerancije
- razumije znaenje drutvenih pravila
- razumije pojedinanu odgovornost kao i injenicu da pojedinac pripada razliitim skupinama
ovjek i svijet
Uenik
- razumije objanjenja svijeta i ovjekova mjesta u njemu
- razumije vanost prirode i okolia za ovjeka
- paljivo se odnosi prema prirodi i prihvaa trajne razvojne principe

487

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Rezultati nskih uenika u projektu PISA

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u suradnji sa
zemljama lanicama, organizirala je 2000. godine veliki projekt vanjske evaluacije uspjenosti kolskih sustava u 32 zemlje na uzorku od 265.000 uenika.
Ispitivanje je provedeno 2000. godine na uzorku petnaestogodinjih uenika,
a planirano je ponavljanje svake tri godine. Uenici su testove ispunjavali u
svojim kolama.
PISA (Programme for International Student Assessment) ispituje sposobnost uenika da steeno znanje i vjetine primijene u razliitim ivotnim situacijama. Dakle, ne procjenjuje se usvojenost informacija niti stupanj ovladanosti kolskih programa. Uenika pismenost je procjenjivana u tri podruja:
itanje s razumijevanjem, matematika pismenost te prirodne znanosti.
Umjesto ispitivanja informiranosti uenika strunjaci su se opredijelili ispitati naine na koje uenici razumiju glavne koncepte, kako vladaju odreenim procesima i kako mogu primijeniti steena znanja u razliitim
ivotnim situacijama. Ispitivanje jezine pismenosti usmjereno je na italaku
pismenost (Reading literacy), odnosno na ispitivanje itanja s razumijevanjem. Za dobivanje upotrebljivih pokazatelja od petnaestogodinjih je uenika
traeno da pronalaze odreene informacije u tekstu, da pokau sposobnost
razumijevanja poruka iz teksta, da interpretiraju sadraj teksta. Uenicima
su kao predloci davani razliiti tipovi tekstova poput popisa, dijagrama,
grakih prikaza i sl. italaka pismenost je u ovom ispitivanju shvaena kao
sposobnost razumijevanja, upotrebe i kritikog razmiljanje uz napisani tekst
(vidi: http://www.pisa.oecd.org/).
Matematika pismenost je u ovom ispitivanju odreena kao sposobnost
uoavanja i razumijevanja te uporaba matematike u sadanjem i buduem
ivotu. Projeravane su sposobnosti uporabe matematikih kompetencija od
izvoenja osnovnih matematikih operacija do matematikog razmiljanja.
Traeno je znanje i primjena matematikih sadraja iz podruja vjerojatnosti,
promjene i rasta, prostora i oblika, kvantitativnog razmiljanja.
Znanstvena pismenost (Scientic literacy) je u ovom ispitivanju
ukljuivala upotrebu znanstvenih spoznaja u donoenju odluka o ivotu u prirodnom okruenju. Od ispitanika je traeno prepoznavanje znanstvenih pitanja, upotreba dokaza, te donoenje znanstvenih zakljuaka na temelju utvrenih
injenica. U ispitivanju je traeno da ispitanici upotrijebe znanstvene koncepte vane za sadanji i budui svijet uenika, npr. pitanje znanosti i znanstvenih
spoznaja u svakodnevnom ivotu, zatiti okolia te tehnologiji. Od ispitanika
se, dakle, trai da pokau sposobnost uporabe znanja, sposobnost postavljanja
pitanja te sposobnost zakljuivanja na temelju poznatih injenica.
Na ispitivanjima koja su provedena 2000. i 2003. godine uenici iz
Finske bili su na samom vrhu po uspjenosti u italakoj, matematikoj i
488

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

znanstvenoj pismenosti te u podruju rjeavanja problema (vidjeti tablice broj

5, 6, 7 i 8).
Tablica 5: Usporedba rezultata italakih sposobnosti: PISA 2000. i PISA 2003.
PISA 2000.

PISA 2003.

Finska

546

543

Nordijske zemlje

514

508

OECD

500

493

EU

494

494

SAD

504

495

Japan

522

498

Tablica 6: Usporedba rezultata matematike pismenosti: PISA 2000. i PISA 2003.

Finska

PISA 2000.

PISA 2003.

536

544

Nordijske zemlje

514

515

OECD

500

500

EU

491

475

SAD

493

483

Japan

557

534

Tablica 7: Usporedba rezultata znanstvene pismenosti: PISA 2000. i PISA 2003.

PISA 2000.

PISA 2003.

Finska

538

548

Nordijske zemlje

505

502

OECD

500

500

EU

492

499

SAD

499

491

Japan

550

548

Tablica 8: Rezultati u rjeavanju problema: PISA 2003.

Finska
Nordijske zemlje
OECD
EU
SAD
Japan

PISA 2003.
548
514
500
499
477
547

489

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Zato je Finska tako dobra u projektu PISA?

Objanjenje se moe nai u nekim osnovnim naelima obveznog
obrazovanja u Finskoj koje su nski strunjaci istaknuli u materijalima
koji su dostupni javnosti (Izvor: Finnish National Board of Education
http://www.oph./english/frontpage.asp?path=447), a to su:
podjednake anse za obrazovanje bez obzira na podrijetlo, spol, socioekonomske prilike ili materinski jezik
regionalni pristup obrazovanju
bez segregacije s obzirom na spol
obrazovanje sasvim osloboeno od nadzora
obvezno i neselektivno temeljno obrazovanje
eksibilna i podupirua administracija centralizirano upravljanje
cjelinom, ali lokalna implementacija
interaktivan, suradniki put u ostvarenju na svim razinama; ideja
zajednitva (osnova zajednitva)
individualna potpora za uenje i dobrobit djece
razvojno orijentirana evaluacija i ocjenjivanje djece bez testiranja i
bez rangiranja
visokokvalicirani i autonomni uitelji
sociokonstruktivistika koncepcija uenja.
Temeljno obrazovanje je, dakle, neselektivno, to zahtijeva dobro
osmiljen sustav unutarnje evaluacije i ocjenjivanja tijekom nastavnog procesa.
Ocjenjivanje uenika podijeljeno je na ocjenjivanje tijekom nastave i na
zakljuno ocjenjivanje (National core curriculum for basic education, 2004;
260-269). Oba imaju odreene pedagoke i dokimoloke uloge.
Zadaci ocjenjivanja tijekom nastave vode i potiu uenje te pokazuju u kolikoj je mjeri uenik ispunio ciljeve namijenjene razvoju i uenju.
Ocjenjivanje, takoer, treba pomoi ueniku da oblikuje realnu sliku svoga
uenja i razvoja, te da podri razvoj njegove osobnosti.
Ocjenjivanje za vrijeme nastave mora biti vjerodostojno i utemeljeno
na razliitim dokazima. Takoer, ono treba prihvaati odreena pedagoka i
dokimoloka naela. Osim toga, ocjenjivanje mora biti slika uenikova uenja
i napredovanja u razliitim podrujima uenja.
Ocjenjivanje uenika stvara cjelinu u kojoj uiteljeva stalna povratna informacija (feedback) ima kljunu ulogu. Uz pomo ocjenjivanja uitelj
moe usmjeravati uenike na to da razviju sposobnost osvjeivanja o svojim
razmiljanjima i djelima i pomoi im kako bi razumjeli ono to ue.
490

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Napredovanje uenika, njihove jezine vjetine i ponaanje ocjenjuju

se u odnosu na ciljeve istaknute u kurikulumu te opise oekivanih rezultata za
zadovoljavanje nacionalnog obrazovnog standarda.
Opis dobrog uspjeha i konani kriteriji vrednovanja odreuju, na nacionalnoj osnovi, znanje i stupnjeve vjetina koji tvore osnovu za ocjenjivanje uenika. Kada je rije o brojanom ocjenjivanju, opis dobrog
(zadovoljavajueg) uspjeha odreuje stupanj ocjene 8. Kod opisnog ocjenjivanja opis pomae uitelju da ocijeni uenikov napredak i stvara osnovu za
ocjenjivanje pri opisu ciljeva koje je uenik postigao. Opis se preliminarno sastavlja da bi se uspjeno zavrio svaki predmet u temeljnom nacionalnom kurikulumu, a podudara se s tokom tranzicije u distribuciji satova nastave.
Kurikulum mora odreivati ciljeve ocjenjivanja opih i posebnih
predmeta. Uenik ili njegov roditelj, odnosno staratelj moraju biti unaprijed obavijeteni o utemeljenosti ocjenjivanja, i ako to zatrae, moraju dobiti
objanjenje o nainu primjene odgovarajuih kriterija u ocjenjivanju.
Predmeti, grupe predmeta i ponaanje vrednuju se brojano, opisnim
saecima ili kombinacijom: brojano i opisno. Ocjena opisuje stupanj uspjeha.
Opisnim ocjenjivanjem uitelj takoer moe predoiti uenikov napredak i
proces uenja. Kod ocjenjivanja glavnih predmeta, izvjetaj mora sadravati
ocjene najkasnije do kraja osme kolske godine. Ako uenik dovri sve svoje
obveze u nekim od glavnih predmeta prije tog vremena, ocjene se primjenjuju
u izvjetaju za kolsku godinu u kojoj je predmet zavrio.
U sluaju opisnog ocjenjivanja, u godinjem kolskom izvjetaju mora pisati je li uenik na prihvatljivoj razini postigao ciljeve za tu kolsku godinu. Odluke koje se odnose na neobavezne predmete donose se putem kurikuluma.
Uz godinje kolske svjedodbe, uenik i njegovi roditelji ili staratelji dobivaju i primjerenu povratnu informaciju (feedback) u vezi s ocjenjivanjem, i to na razliite naine. Informacije o uenikovu napretku, njegovim
jaim stranama, ali i onim podrujima koja zahtijevaju poboljanje, moraju
biti dostupne. Povratna informacija za ocjenjivanje moe se predoiti neposrednim izvjetajima, razliitim obavijestima, putem razgovora ili na neke druge naine.

Zakljuak
U ovom su tekstu, na temelju studije sluaja (temeljito prouavanje
kolskog sustava jedne zemlje s posebnim naglaskom na nastavni kurikulum
i mjesto evaluacije u tom kurikulumu), prezentirane spoznaje koje mogu biti
korisne za usporednu analizu obvezne kole s rjeenjima u drugim zemljama
(npr. u Hrvatskoj) te za mogue reforme kolskih sustava (vie kod: Kansanen,
491

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

2004, te Luj, 1994). Pozornost je posveena unutarnjoj evaluaciji (formativno

i sumativno ocjenjivanje) te vanjskoj evaluaciji (dravni evaluacijski projekti
u Finskoj, te meunarodni evaluacijski projekt poznat pod imenom PISA).
Na ogranienom prostoru koji je planiran za ovaj tekst nije bilo mogue
prezentirati sve injenice koje su vane za razumijevanje nske obvezne kole
(npr. posebnosti kurikuluma pojedinih nastavnih predmeta kao to su runi
rad, informatika pismenost, vjeronauk ili etika itd.). Neke su od tih injenica
poznate strunjacima za kolstvo, a neke su dostupne u citiranoj literaturi ili
na navedenim internetskim stranicama (vidjeti: Matijevi, 2005; Matijevi,
2006; te navedene internetske stranice).
Kao posebne vrijednosti nske obvezne kole valja istaknuti visok standard u pogledu prostora, opreme i uiteljskoga kadra. U posljednjih dvadesetak
godina svi novi uitelji koji ulaze u kolski sustav imaju visokokolsko fakultetsko obrazovanje (ukljuujui one primarnog obrazovanja). Broj uenika
koji se poduavaju u jednom odjeljenju obino se kree oko 20. Osim glavnog uitelja esto je u razrednom odjeljenju i pomoni uitelj ako je u razredu uenik s razvojnim tekoama. Nastava se najee odvija u jednoj smjeni,
odnosno organizirana je cjelodnevna nastava.
Strunjaci za dokimologiju iz prikazanoga e lako uoiti dobru vezu
modela praenja i ocjenjivanja s konkretizacijom ciljeva uenja, odnosno uz denirane standarde za ocjenu koja oznaava zadovoljavajuu razinu rada i usvojenosti znanja (8). Uz dobro osmiljen nastavni kurikulum,
sociokonstruktivistiku didaktiku paradigmu u osnovi didaktikih rjeenja za
ostvarivanje ciljeva, u nskoj se koli mogu i dalje oekivati zadovoljavajui
ili visoki rezultati u svakoj vanjskoj evaluaciji. Moe se zakljuiti da nska
obvezna kola pokazuje visoke uspjehe i zbog zadovoljavajue brige o svim
kolskim pitanjima svih nskih graana, putem lokalne samouprave i povezanosti roditelja s uiteljima i kolom.

LITERATURA
*** Alhaisten koulun opetussuunnitelma (2005). Salo: 114.
*** Evaluation in Education: Thematic Bibliography (2002). Brussels: Eurydice.
Evaluation of Schools providing Compulsory Education in Europe (2004). Brussels:
Eurydice: 156.
Kansanen, P. (2004) Finnland. U: Die Schulsysteme Europas. Baltmannsweiler.
Schneider Verlag Hohengehren: 142-154.
Luj, O. (1994) kolstvo u Finskoj. U: kolstvo u svijetu. Zagreb: HPKZ: 64-72.
Matijevi, M. (2004) Ocjenjivanje u osnovnoj koli. Zagreb: Tipex.

492

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Matijevi, M. (2005) Evaluacija u odgoju i obrazovanju. Pedagogijska istraivanja.
2 (2): 279-298.
*** National Core Curriculum for Basic Education (2004). Helsinki: Finnish
National Board of Education.

Internetski izvori:
http://www.eurydice.org/ (25.03.2006.)
Basic Education Act 628/ Finnish National Board of Education
http://www.oph./english/
Summary of four national assessment of mathematics learning in the 9th grade of
basic education 1998 2004. http://www.oph./english/
OECD Programme for Internationale Student Assessment
http://www.pisa.oecd.org/ (02.07.2006.)
OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development
http://www.oecd.org/

493

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Prilog 5
Razredna svjedodba za zavrne razrede obvezne kole
Grad:___________________________
Osnovna kola: ___________________
Datum: _________________
VRIJEME OCJENJIVANJA____
Ime i prezime ____________________

Razred____
Matini broj ___________

Ponaanje .........................................................................................._____
Materinski jezik i knjievnost
- Finski ............................................................................................._____
- Finski kao strani jezik ...................................................................._____
A1- strani jezik - engleski ................................................................_____
A2- strani jezik - njemaki ..............................................................._____
Vjeronauk ........................................................................................._____
Povijest ............................................................................................._____
Matematika ......................................................................................_____
Fizika i kemija .................................................................................._____
Etika ................................................................................................._____
Biologija i geograja ........................................................................_____
Fiziki odgoj ...................................................................................._____
Glazba .............................................................................................._____
Likovna umjetnost ..........................................................................._____
Runi rad .........................................................................................._____
Napomene:

_______________
Potpis razrednika

____________
Potpis roditelja

Ocjene: 10 (izvrsno), 9 (veoma dobro), 8 (dobro), 7 (zadovoljavajue), 6 (manjkavo), 5

(jedva dovoljno), 4 (nedovoljno)

494

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

GRADING IN FINNISH COMPULSORY SCHOOLS

Milan Matijevi

Summary
In this paper, the author describes the Finnish national curriculum for
compulsory schools. Particular attention is paid to an analysis of the model
of monitoring and grading of students activities and achievements in Finnish
compulsory schools. The author seeks to answer the question of why Finnish
students are so successful in the international PISA project.
At the beginning of this millennium, around 600,000 children in Finland
were included within compulsory education which lasts for nine years.
In the rst six forms of compulsory school, all school subjects are taught
by the class teacher, with the assistance of specialist teachers for certain school
subjects (e.g. Music, Physical Education). In the last third of compulsory education, each school subject is taught by a subject specialist teacher in charge
of the respective subject.
The school year lasts 190 school days, between mid August and mid June.
The weekly school load on students is from 19 to 30 hours, from the rst to the
ninth form. Lessons are 45 minutes long, with a compulsory break lasting between 10 to 15 minutes between each lesson.
The basic grading scale during compulsory education has seven grades
(from 4 to 10). Grading in general is descriptive for students from the rst to
fourth form, and numeric in other forms. The basic grade according to which
the national criteria and standards are set is 8. Grades 9 and 10 are used to
highlight certain features of students and to commend those who stand out in
terms of their efforts, way of work and results in relation to other students.
Grades 6 and 7 are given as a reminder that the student should put in extra effort to reach the necessary standard, and grade 5 describes a nal warning to
the student and his or her parents that a change must be made in the approach
to learning. Grade 4 marks unsatisfactory results.
In the last two assessments of the knowledge and competences of students
at the end of compulsory education, Finnish students were ranked at the very
top of the list.
Key words: elementary school, compulsory education, Finland, grading,
PISA

495