SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

Tema: Tehnologija prijevoza malih motornih pila Stihl

MS 201 T u cestovnom prometu

Mentor:

Student: Ante ani

doc. dr. sc. Danijela Bari

JMBAG:0135239109

Zagreb, 2015.
SADRAJ

1. UVOD....................................................................................................1
2. PREDMET PRIJEVOZA............................................................................2
3. TRANSPORTNI UREAJI.........................................................................3
4. MANIPULACIJSKA SREDSTVA.................................................................4
5. INFRASTRUKTURNI ELEMENTI...............................................................5
6. PRIJEVOZNA SREDSTVA........................................................................6
7. TRANSPORTNI PROCES.........................................................................7
8. ZAKLJUAK.........................................................................................13
LITERATURA............................................................................................14

1. UVOD
U ovom seminarskom radu biti e opisan transport supstrata tj. prijevoz
predmeta koji je u ovom sluaju mala motorna pila Stihl MS 201
T.Prikazati e sve bitne toke prijevoza koje igraju vanu ulogu za
potpuno razumijevanje transporta supstrata od njegovog izvorita tj.
skladita pa do skladita trgovine u koju se prevozi. Cijeli postupak biti
e popraen i raunskim putem kako bi u potpunosti razumijeli i uvidjeli
sve bitne parametre prijevoza kao i same koeficjente koji prikazuju
isplativost prijevoza toga odreenog predmeta.

Seminar sadri est toaka od kojih e svaka pojedino biti objanjena i

opisana kako bi to bolje shvatili ovaj seminarski rad. Prva najvanija
toka predstavlja sam predmet prijevoza bez kojega bi transport bio
bezznaajan i nebi ga bilo svrhe uope obavljati. Predmet prijevoza ili
supstrat moe biti bilo to, ukoliko se prijevozi neki predmet on se
automatski smatra predmetom prijevoza pa tako bio on ive ili neive
prirode. Sljedea toka su transportni ureaji gdje spadaju kontenjeri,
palete, paketi i slino. Zatim slijede manipulacijska sredstva kao to su
viliari i dizalice koji pojeftinjuju cjelokupan proces ukrcaja i iskrcaja a
samim time i bri transportni proces. Infrastruktura kao dio u
transportnom procesu sadri sve objekte i graevine kao i same
prometnice koje slue za obavljanje transporta koji se moe vriti na tlu,
zraku i vodi sa predmetom prijevoza to predstavlja petu toku i nuan
je za vrenje prijevoza. Kao posljednja od est toaka navodi se
transportni proces gdje e biti prikazane i izraunate detaljno sve bitne
stavke i operacije prijevoza nekoga predmeta ili supstrata prema
zadanim iznosima u tablici 1..

2. PREDMET PRIJEVOZA
Predmet prijevoza ili supstrat je prvi i najbitniji element tehnologije
prijevoza zbog toga to je on kljuan za obavljanje i izvravanje svih
ostalih radnji usmjerenih na planiranje, pripremu, realizaciju i
zakljuivanje prijevoznog procesa.
Ukoliko nema zahtjeva za prijevozom robe, putnika ili bilo kakvog
supstrata nemogue je obaviti transport jer on sadri predmet prijevoza
kao glavni imbenik sve opeg transporta i zato se kae da je on temelj
prema kojem se planiraju daljnje radnje prijevozne usluge.
Sam proces prijevozne usluge zapoinje naruiteljem te usluge kao i
navoenjem supstrata na kojem e se vriti transport sa mjesta
izvorita pa do mjesta odredita koje navodi naruitelj. Uz to odreuje
se i vremenski period u kojem se treba obaviti prijevozna usluga.
Sukladno supstratu prijevoza odreuju se tehnologije koje e biti
koritene prilikom transporta tj. odreuju se svi elementi prijevoza kao
to su manipulacijska sredstva, prijevozno sredstvo i sve ostalo to e
se koristiti u svrhu prijevoza tog supstrata s ciljem jeftinog, sigurnog i
vremenski efikasnog prijevoza.
Supstrat u ovom seminarskom radu je mala motorna pila Stihl ML 201 T
(slika 1.) koja zbog svoje male teine slui iskljuivo za jednostavan rad
jednom rukom te u ovom sluaju predstavlja idealan predmet prijevoza.
Koristi se u raznim komunalnim ali i osobnim djelatnostima. Dimenzije
supstrata su 251x500x170 mm a masa 4 kilograma.

Slika 1. Stihl ML201T

(izvor:http://www.stihl.com.au/STIHL-Products/Chainsaws/Specialist-Chainsaws/21957-1575/MS201-T.aspx)

3. TRANSPORTNI UREAJI
Sljedea toka promatranja su transportni ureaji. Ukratko, to su sve
naprave koje za osnovnu zadau imaju pojednostavljenje prihvata i
smjetaja robe pri raznim procesima manipulacije, skladitenja i samog
transporta. Oni predstavljanju glavno suelje izmeu supstrata i
sredstva koje vri rad nad njime.
Danas postoji mnogo razliitih transportnih ureaja koji imaju svoje
prednosti i mane ovisno iz kojeg se kuta gleda, pa tako postoje razliite
bave i vree koje uglavnom slue za transport rasutih tereta dok nam
sanduci, gajbe, kontejneri i palete uglavnom slue za komadni teret.
Pri transportu malih motornih pila koristit e se paleta, prema zadanim
dimenzijama, za transportni ureaj, a prikazana je na slici 2.
Slika 3. prikazuje pakete natovarene na paletu.
Paleta kao transportni ureaj je nosivo postolje s nadgradnjom ili bez
nje, a slui za saimanje proizvoda, za stvaranje tovarne jedinice za
otpremu, skladitenje i slaganje u vozila ili manipuliranje uz pomo
drugih manipulacijskih sredstava.1

Slika 2. Drvena euro paleta

(izvor: http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.html)

Slika 3. Paketi na paleti

Protega, V.: Osnove tehnologije cestovnog prometa - autorizirana predavanja, 2015., (estudent.fpz.hr)

(izvor: http://www.overseas.hr/cjenik-poslovni-palete)

4. MANIPULACIJSKA SREDSTVA
Manipulacijska sredstva predstavljaju manipulatore koji se rabe pri
ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju a slue zbog pojednostavljenja tih samih
procesa ali samim time osiguravanju od ozljeda i doprinose utedi
vremena koje je danas bitan faktor u usluzi transporta. Manipulacijskim
sredstvima se uglavnom osobno barata, ali isto tako se koriste i
sredstva navoena raunalom. 2
Primjeri manipulacijskih sredstava su viliari, dizalice, pokretne trake i
slino.
U ovome procesu kao manipulacijska sredstva koriste se viliari, to su
strojevi sa suvremenim ekonomsko-tehnikim rjeenjima i
karakteristikama koje osiguravaju pouzdanost i ekonominost. Danas
sam ukrcaj ili iskrcaj tereta je skoro nezamisliv bez njih ukoliko je gomilu
tereta potrebno premjestiti u to kraem roku. Jedina mana je ta to za
koritenje viliara teret mora biti postavljen na paleti koja je ranije
spomenuta.
Prema zadanom zadatku i zadanim karakteristikama viliara kao
ukrcajni viliar koristi se elektrini viliar RX 20-20P (slika 4.) marke Still
ija je nosivost dvije tone, a kao iskrcajni viliar BT Reflex (slika 5.)
nosivosti do 1600 kilograma takoer pogonjen elektromotorom.

Slika 4. Still RX 20-20P

(izvor: http://www.vilicari.hr/elektricni-vilicari-elektrini-viliar-rx-20-vise-id-1329122453-kat-42)

Slika 5. BT Reflex

(izvor: http://www.skladisna-logistika.hr/regalni-vilicar---bt-reflex-b---serija-ps46-20-22)

Golac, B.:Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu,CP,Zagreb,2007.

5. INFRASTRUKTURNI ELEMENTI
Infrastrukturni elementi predstavljaju objekte i graevine koji kao
cjelina omoguuju odvijanje prijevoznog procesa kao i prometa
openito. To su uglavnom statiki elementi.
Pod pojmom infrastrukturnih elemenata smatraju se svi oni elementi
koji sudjeluju u prometu i transportu pa tako tu spadaju prometnice,
skladita (slika 7.), terminali, te sve one operativne povrine koje
doprinose smjetaju i tehnolokoj obradi predmeta prijevoza na
njegovom putu od izvorita do konanog odredita. Uz navedeno
ubrajaju se i objekti za smjetaj i odravanje prijevoznih i
manipulacijskih vozila.3
Cestovnu prometnicu (slika 6.) u ovom sluaju promatramo kao glavnu
kariku u prometu jer bez nje bi bilo gotovo nemogue vriti bilo kakav
prijevoz, a i samo kretanje vozila.

Slika 6. Cestovna prometnica

(izvor: http://www.prometna-zona.com/cestovni-infrastruktura-008gornji_ustroj.php)

Slika 7. Logistiki centar-skladite

upanovi, I.: Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2002.

(izvor: http://masinelektro.com/novi-logisticki-centar/)

6. PRIJEVOZNA SREDSTVA
Prijevozna sredstva su tehnike naprave koje slue za prijevoz ljudi
i robe, a cestovna prijevozna sredstva su ona koja se pritom kreu
cestovnim prometnicama. Ako se gleda ista poslovna namjena
motornih vozila (bez osobnih vozila) mogu se podijeliti na putnika,
teretna i kombinirana motorna vozila. 4
Za prijevoz supstrata rabi se Volkswagen Crafter Furgon, prikazan na
slici 8., pogonjen dvolitrenim dizel motorom snage 120kW. Dimenzije
tovarnog prostora navedenog modela su 1780x3260x1650 mm.

Slika 8. Volkswagen Crafter Furgon

(izvor: http://www.arpem.com/furgonetas/volkswagen/crafter/imagenes-11/furgon-carga.html)

Protega, V.: Osnove tehnologije cestovnog prometa - autorizirana predavanja, 2015., (estudent.fpz.hr)

7. TRANSPORTNI PROCES
U tablici 1. prikazani su transportni parametri za proraun transportnih
procesa.
4323122

Tablica 1. Zadani parametri - datoteka

Nazivi zadanih podataka (obiljeja i
znaajke)
tip paketa
masa paketa
irina paketa
duljina paketa
visina paketa
udaljenost prijevoza paketa tijekom
ukrcaja
udaljenost prijevoza paleta tijekom
iskrcaja
tip palete
nosivost palete
irina palete
duljina palete
visina palete
tip ukrcajnog viliara
nosivost ukrcajnog viliara
brzina kretanja ukrcajnog viliara
vrijeme zahvata, podizanja i sputanja
palete tijekom ukrcaja
tip prijevoznog sredstva
irina teretnog prostora prijevoznog
sredstva
duljina teretnog prostora prijevoznog
sredstva
visina teretnog prostora prijevoznog
sredstva
nosivost prijevoznog sredstva
brzina kretanja prijevoznog sredstva
poloaj garae
udaljenost od garae do skladita
poloaj skladita
udaljenost od skladita do prodajnog
mjesta
tip iskrcajnog viliara
nosivost iskrcajnog viliara
brzina kretanja iskrcajnog viliara
vrijeme zahvata, podizanja i sputanja

Simbol
pak
mpak
Bpak
Lpak
hpak
Lu
Li
pal
qnpal
Bpal
Lpal
hpal
uv
qnuv
Vuv

broj

Zadana
Vrijedno
st
4
8
30
50
20

Mjerna
jedinic
a
[kg]
[cm]
[cm]
[cm]

24 [m]
14
3
1,2
1000
1200
1200
2
2,5
0,7

[m]
[t]
[mm]
[mm]
[mm]
[t]
[m/s]

tzuv
PS

46 [s]
3

BPS

1600 [mm]

LPS

3400 [mm]

hPS
qn
VPS
XG
LGS
XS

1900
2
20
1
0,8
2

LSA
iv
qniv
Viv
tziv

24
2
2
0,4
38

[mm]
[t]
[km/h]
[km]
[km]
[t]
[m/s]
[s]
9

palete tijekom iskrcaja

10

Opis transportnog procesa s pripadajuim proraunom:

Na paletu dimenzija 100x120x120 cm sloili smo 48 paketa dimenzija

30x50x20 cm. Masa svakog paketa je 8 kg, a masa opetereene palete
je 384 kg.U prijevozno sredstvo palete slaemo irinom po duljini
kombija te moemo ukrcati 3 palete ime prevozimo ukupan teret od
1,152 kg.Vrijeme ukrcaja po paleti iznosi 80,3 s to bi znailo da za
ukrcaj 3 palete gubimo 240 sekundi, dok za iskrcaj gubimo neto manje
tj. 219 sekundi. Za vrijeme radnog vremena koje traje 8 sati napraviti
emo 3 obrta te isporuiti ukupan teret od 3,456 t i pri tome prijei put
od 148.8 km.
Prijevozno sredstvo pod teretom e ukupno prijei 72 km te ostvariti
prijevozni uinak od 82,94 tkm.Tijekom vonje od garae do skladita
gubimo 4.8 min dok za vrijeme vonje tijekom obrta gubimo 144
min.Tijekom radnog dana ostvariti emo 7.53 sati rada i vrijeme vonje
od 7.28 h.
Koeficjent angairanosti tokom dana iznosi 0.314 to bi znailo da
prijevozno sredstvo koristimo 31.4 % od ukupnog dana. Nadalje,
koeficjent iskoritenja vonje iznosi 96.6 % dok koeficjent iskoritenja
prijevoznog puta pod teretom iznosi 48.4 %.
Srednja udaljenost prijevoza jedne tone tereta iznosi 24 km, a obrzna
brzina prijevoznog sredstva 19 km/h.
Svi zadani iznosi se nalaze u tablici 1., a dobiveni rezultati u tablici 2..
1.Broj paketa na paleti
BPAL 100

2
LPAK
50
LPAL 120

4
BPAK
30
BPAL 100

3.33 3
BPAK
30
LPAL 120

2.4 2
LPAK
50
H PAL 120

6
H PAK
20
2 x4 8
8 x 6 48 paketa

2.Masa optereene palete

11

mPAL 48 x8 384kg

3.Vrijeme ukrcaja jedne palete

tUPAL t zvi

LU
24
46
80,3s
VUK
0 .7

4.Broj paleta na prijevoznom sredstvu

BPS 160

1.33 1
LPAL 120
LPS
340

3.4 3
BPAL 100
BPS
160

1.6 1
BPAL 100
LPS
340

2.83 2
LPAL 120
H PS
190

1.58 1
H PAL 120
3 x1 3 palete

5.Ukupna masa tereta na prijevoznom sredstvu

q N PAL xmPAL 3 x384 1152 kg

6.Nulti put prijevoznog sredstva

LN 2 xLGS 2 x 0.8 1,6km

7.Nulto vrijeme vonje od G do S i natrag

tN

LN 1600

4.8 min
20
VPS
3.6

8.Prijeeni put prijevoznog sredstva tijekom obrta

LO 2 xLSA 2 x 24 48km

9.Vrijeme vonje prijevoznog sredstva tijekom obrta

12

tVO

LO 48

144 min
VPS 20

10.Vrijeme iskrcaja palete

t IP t ZIV

LI
14
38
73s
VIV
0.4

11.Vrijeme ukrcaja prijevoznog sredstva

tOU N PAL xtUPAL 3 x80 240 s 4 min

12.Ukupna veliina prevezenog tereta

Q q 1,152t x3 3,456t

13.Ukupni ostvareni prijevozni uinak

U QxLSA 1,152 x 24 27,64tkm x3 82,94tkm

14.Ukupno prijeeni put

L LN LO 1,6 48 49,6km x3 148,8km

15.Prijeeni put pod teretom

LT LSA 24km x3 72km

16.Ostvareni sati rada prijevoznog sredstva

H R TO xN OD TN 149 x3 4.8 451.8 min 7,53h
TO

tUO tVO t IP 4 144 73

149 min
60 xN PAL
60 x3

N OD

8hx60 t N 8 x 60 4.8

3
TO
149

17.Ostvareni sati vonje prijevoznog sredstva

H V tVO xN OD t N 144 x3 4.8 436.8 min 7,28h

18.Koeficjent angairanosti tokom dana

AD

H R 7.53

0.314 31,4%
24
24

19.Koeficjent iskoritenja vonje

13

H V 7.28

0.966 96,6%
H R 7.53

20.Koeficjent iskoritenja prijeenog puta pod teretom

LT
72

0.484 48,4%
L 148.8

21.Srednja udaljenost prijevoza jedne tone tereta

LST 1

27.64
24km
1,152

22.Obrtna brzina prijevoznog sredstva

VO

tUPAL
xN PAL
48

LO
48

19km / h
tVO
80
144
73
t IP
x3

x3

xN PAL
48
60 3600
60 3600

14

Tablica 2. Rezultati prorauna

Naziv
broj paketa na paleti
masa optereene palete
vrijeme ukrcaja jedne palete
broj paleta na prijevoznom sredstvu
ukupna masa tereta na prijevoznom
sredstvu
nulti put prijevoznog sredstva
nulto vrijeme vonje od garae do
skladita i natrag
preeni put prijevoznog sredstva
tijekom obrta
vrijeme vonje prijevoznog sredstva
tijekom obrta
vrijeme iskrcaja palete
vrijeme ukrcaja prijevoznog sredstva
ukupna koliina prevezenog tereta
ukupni ostvareni prijevozni uinak
ukupno preeni put
preeni put pod teretom
ostvareni sati rada prijevoznih
sredstava
ostvareni sati vonje prijevoznih
sredstava
koeficijent angairanosti tijekom dana
koeficijent iskoritenja vonje
koeficijent iskoritenja preenog puta
pod teretom
srednja udaljenost prijevoza jedne tone
tereta
obrtna brzina prijevoznog sredstva

Simbo
l
Npak/pal
mpal
tupal
Npal
ql
Ln

Vrijedno
st

Mjern
a
jedini
ca

48
384 kg
80,3 s
3
1,152 t
1,6 km

tn

4,8 min

Lo

48 km

tvo
tip
tuo
Q
U
L
Lt
Hr

144
73
4
3,456
82,94
148,8
72

min
s
min
t
tkm
km
km

7,53 h

Hv
aad
av

7,28 h
0,314
0,966

0,484

Lst1
Vo

24 km
19 km/h

15

8. ZAKLJUAK
Prijevoz nekog supstrata nije toliko jednostavan kao to se misli. Iz
primjera se moe zakljuiti da prije samog poetka transporta supstrata
se mora izraunati mnogo parametara i uzeti u obzir sve to je
potrebno za transport tog odreenog supstrata, u ovom sluaju mala
motorna pila Stihl ML201T, te onda uvidjeti isplativost tog transporta.
Tu pripadaju i neki parametri koji nisu navedeni, a to mogu biti ruta
prijevoza, stanje na cestama, izbor vozaa i slino. Sve to a i mnogo
vie utjee na sam transport, na njegovu isplativost, sigurnost,
pouzdranost, efikasnost i vremensku fleksibilnost koja danas mnogo
utjee na poslovanje. Mora se uzeti u obzir i to da prethodno nabrojane
karakteristike naruavaju kvarovi, guve na cestama, kanjenje,
nesree te bilo koji drugi parametri koji bi bili na tetu prilikom
transporta.
Za uspjean rad i visoko pozicioniranje na tritu bitno je da se posluje
sa dobiti kako bi se moglo investirati tj. ulagati u odabranu disciplinu
transporta. Tako se moe ulagati u bolja prijevozna sredstva, bolje
manipulacijske ureaje te sve ukupnu mehanizaciju koja sudjeluje u bilo
kojem dijelu transporta tog odabranog supstrata. Sve to uvelike bi
doprinjelo razvoju ponude i poboljanju transporta a samim time bi
privuklo i zainteresiranost naruitelja prijevoza predmeta.

16

LITERATURA
[1] Protega, V., Bari, D., Pilko, H.: Osnove tehnologije cestovnog
prometa autorizirane vjebe, 2015., (e-student.fpz.hr)
[2] Protega, V.: Osnove tehnologije cestovnog
autorizirana predavanja, 2015., (e-student.fpz.hr)
[3] upanovi, I.: Tehnologija cestovnog
prometnih znanosti, Zagreb, 2002.

prometa

prijevoza,

Fakultet

[4] Golac, B.:Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom

prometu,CP,Zagreb,2007.
[5] imulik,
D.:Ekonomika
prometa,FPZ,Zagreb,2004.

organizacija

cestovnog

[6] http://www.stihl.com.au/STIHL-Products/Chainsaws/SpecialistChainsaws/21957-1575/MS-201-T.aspx
[7] http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.html
[8] http://www.overseas.hr/cjenik-poslovni-palete
[9] http://www.vilicari.hr/elektricni-vilicari-elektrini-viliar-rx-20-vise-id1329122453-kat-42
[10] http://www.skladisna-logistika.hr/regalni-vilicar---bt-reflex-b--serija-ps46-20-22
[11] http://www.prometna-zona.com/cestovni-infrastruktura008gornji_ustroj.php
[12] http://masinelektro.com/novi-logisticki-centar/
[13] http://www.arpem.com/furgonetas/volkswagen/crafter/imagenes11/furgon-carga.html

17