Uvod u metodologiju strunog i znanstvenoga rada

1. Nabrojite obiljeja predznanstvenog razdoblja ljudske civilizacije.

Predznanstveno razdoblje obiljeeno je primitivnim pretpostavkama, prvim primiti
vnim oblicima hipoteza, primitivnim oblicimazakljuivanja kao posljedice razmilja
nja i razdoblje poetaka sustavnoga razmiljanja i stjecanja znanja.
2. Nabrojite najstarijie znanstvene discipline u okviru znanosti staroga v
ijeka.
Najstarije znanstvene discipline su ekonomija, matematika, pravo, astronomija, bi
ologija, povijest, fizika, medicina i politika.
3. Opiite osnovna obiljeja znanosti srednjega vijeka.
Umjetnost i kulturana po doruju klasine Grke poinju opadati, stari su rimljani
prendost
davali praksi nad teorijom, grkafilozofska i znanstvena misao stagnira, openito
stagniranje i zaostajanje znanstvene misli na europskom prostoru, araspki narodip
ovezuju grku i indijsku
kulturu, ponovno buenje znanstvene misli, znanosti na europskom prostrou zapo
inje u 11. st.
4. Objasnite ulogu europskih srednjovjekovnih sveuilita u drutvenom,
umjetnikom i znanstvenom ivotu srednjega
vijeka na prostoru europskog kontinenta.
Uloga europskih sveuilita je bila znaajna. Otvaranje prvih sveuilita tijekom
12. stoljea na kojima se prvenstveno pouava teologija i filozofija, sloboda
nauavanja kretala se u granicama ideologije katolike Crkve. Na brojnim
sveuilinim centrima pojavljuju se mnogobrojne znanstvene misli i ideje.
5. Opiite osnovna obiljeja znanosti u razdoblju renesanse.
Razdoblje renesanse najbolje karakterizira drutveno-politiki pokret s
naglaenom tendencijom podravanjem ideologije nove buroaske drutvene
klase. Upravljenost protiv dosada feudalnog-crkvenog svjetonazora. Velika je
zainteresiranost za umjetnost i knjievnost stare Grke i Rima. Procvat znanosti i
filozofije.
6. Opiite osnovna obiljeja znanosti u razdoblju novoga vijeka.
Opisujemo na temelju dva shvaanja svijeta empirijsko shvaanje (temelji se na
iskustvu) i racionalistiko shvaanje (temelji se na razumu). Znaajnije
investiranje u znanosti.
7. Nabrojite znanstvene discipline drutvenih znanosti koje se razvijaju
u 19. stoljeu.
Napredak je postojeih znanosti. Nove znanosti koje se pojavljuju su poglavito
drutvenih karakteristika a to su sociologija, pedagogija, psihologija,
defektologija, antropologij, ekonomska statistika, socijalna geografija,
ekonometrija.
8. Opiite osnovne karakteristike znanosti u 19. stoljeu.

Osnovne karakteristike su difereciranje znanosti, osamostaljivanja novih

znanstvenih podruja, polja i grana, formiraju se samostalna znanstvena podruja
prirodnih, tehnikih, biotehnikih, biomedicinskih, drutvenih i humanistikih
znanosti.
9. Nabrojite nove znanstvene discipline koje se razvijaju na prijelazu iz
20. u 21. stoljee
Razvijaju se genetika, molekularna biologija, ekologija, zatita okolia,
kozmologija, komunikacijske znanosti, kibernetika, informatika, informatologija,
organizacijske znanosti, znanosti upravljanja (menadment).
10. Nabrojite i objasnite glavne razvojne faze klasifikacije znanosti.
1. razvojna faza - jedistvenost znanosti u starom (antika) i ranom srednjem
vijeku, filozofija se smatrala jedinom znanou koja je kao "znanost o znanostima"
obuhvaala sva ljudska znanja o prirodi, drutvu i miljenju.
2. razvojna faza - obuhvaa razdoblje od 15. do 18. stoljea, osnovne
karakteristike su intenziviranje procesa i diferenciranje znanosti, od filozofije se
odvajaju matematika, mehanika i astronomija a zatim i fizika, kemija, biologija,
geologija, sociologija i psihologija.
3. razvojna faza - obuhvaa 19. st., dolazi do jo detaljnije diferencijacije
znanstvenih disciplina, pojedine znanstvene discipline se intergriraju u nova
znanstvena podruja, osnova za stvaranje sustava znanosti.
11. Objasnite glavne znaajke razvoja suvremene znanosti.
1. porast ulaganja kapitala u razvoj znanstvenoistraivake djelatnosti
2. stalno poveanje broja znanstvenika i istraivaa
3. poticanje znanstvenoistraivakog rada
4. ubrzano multipliciranje znanstvenih informacija
5. ubrzano poveanja fonda znanstvenih tehniko-tehnolokih znanja
6. matematizacija znanosti
12. Nabrojite elemente koji determiniraju pojam znanosti.
Elementi koji determiniraju pojam znanosti - povijesni okvir, sveukupnost znanja o
podruju i predmetu istraivanja, objektivna stvarnost, svjesna primjena
znanstvenih metoda, dijagnosticiranje prirodnih i drutvenih pojava sadanjosti,
prognoziranje njihovog slijeda i razvoja u budunosti, maksimizacija uinka
primjene znanstvenih postignua u praksi.
13. Objasnite sutinsku osnovu opih definicija pojma znanosti.
Sutinsku osnovu pojma znanosti ini znanje, neprestano traganje za znanjem i
stalno provjeravanje njegove istinitosti, zajedniki korijen
rijei znanost i znanje upuuje na znanje kao jedan od znaajnih atributa znanosti.
14. Objasnite razliku izmeu pozitivistikog i antipozitivistikog pristupa
kao suprotstavljenih koncepcija tumaenja stvarnosti.
Pozitivistiki pristup stvarnosti ima stajalite da je znanje kruto, objektivno i da je
opipiljivo, preuzima ulogu opaaa i priklapanje metoda prirodnih znanosti.

Antipozitivistiki pristup stvarnosti kae da je znanje kao osobno subjektivno

iskustvo, privrenost istraivaa ispitanicima i priklapanje metodama drutvenih
znanosti.
15. Objasnite osnovne razlike u specifinostima podruja prirodnih i
drutvenih znanosti.
Osnovne razlike proizlaze iz predmeta njihovog istraivanja svako znanstveno
istraivanje zapoinje i zavrava znanstvenom teorijom. U prirodnim znanostima
podrazumijeva se kvantitativno izraavanje odnosa pojava u prirodi, na osnovu
jednog niza podataka moe se predvidjeti drugi niz podataka, deterministiki
modeli rjeavanja problema (uzrono-posljedine veze), eksperimentalna provjera
potvruje predvianja istraivaa, deduktivnim putem dolazi se do potvrivanja
teorije i stvaranja novih teorijskih konstrukata.
U drutvenim znanostima utvruju se postojee teorije i definiraju se novi teorijski
konstrukti koji nisu jednoznana, veze meu teorijskim konstruktima nisu precizne
kao u prirodnim znanostima zbog sloenosti pojava i fenomena u drutvenim
znanostima, probabilistiki modeli rjeavanja problema (mogunost vjerojatnosti
raznovrsnih utjecaja na istraivane pojave i fenomene)
16. Objasnite pojam znanstvene paradigme.
Paradigma je konceptualni okvir unutar kojega djeluje znanstvenik
17. Objasnite Kuhnovu teoriju znanstvene revolucije.
Svaka znanost u jednom odreenom razdoblju odreena jednom i samo jednom
odreenom paradigmom, taj se period naziva period normalne znanosti, s
vremenom se odreeni problemi vie ne mogu objasniti iz perspective vladajue
paradigm, javljaju se anomalije koje se kumuliraju i dovode do krize i potrebe za
novom paradigmom, nastala kriza prethodi znanstvenoj revoluciji i zaivljava
nova paradigma koja reorganizira teorijsko poimanje svijeta na nov nain, proces
znanstvene revolucije nastavlja uz raanje nove paradigme i ponavljanje ciklusa.
18. Navedite i objasnite dominantne paradigme u podruju drutvenih
znanosti.
1. Zamjena Ptolomejevskog geocentrinog sustava Kopernikovim heliocentrinim
sustavom.
2. Zamjena Newtonove mehanike Einsteinovom teorijom relativnosti.
3. Zamjena biblijskog uenja o postanku svijeta Darwinovom teorijom evolucije i
prirodnog odabira
19. Objasnite pojam znanstvene metode.
Znanstvena metoda je skup razliitih postupaka kojima se znanost koristi u
znanstveno istraivakom radu u svrhu istraivanja i izlaganja rezultata
znanstvenog istraivanja u odreenom znanstvenom podruju.
20. Objasnite razliku izmeu znanstvene metode i metode znanstvenog
istraivanja.
Razlika izmeu znanstvene metode i metode znanstvenog istraivanja je u tome
to je znanstvena metoda opa metoda spoznaje strukture znanstvenog
istraivanja dok je metoda znanstvenog istraivanja dio znanstvene metode
specifina za pojedina znanstvena podruja i discipline.

21. Nabrojite i opiite osnovne znaajke znanstvene metode.

Objektivnost - nepristran i neutralan odnos prema pojavama, predmetima i
objektima koji postoje neovisno o subjektu i njegovim zapaanjima i miljenjima.
Pouzdanost - dovoljna obrazloenost podatak tj rezultata, primjerenu
potkrepljenost argumentima i dokazanost rezultata odgovarajuim logikim
postupcima.
Preciznost - tono i precizno odreivanje znaenja koritenja znanstvenih
pojmova.
Sustavnost - rad po naelima teorije sustava, funkcionalna povezanost svih
elemenata koje istraiva tretira (stvari, pojave, pojmovi i odnosi u prirodi i
drutvu) jedan sustav koji funkcionira u svojoj ukupnosti.
Openitost - omoguavanje otkrivanja i istraivanja opih osobina pojava i
odnosa, jednako kao i zajednikih obiljeja odreenih pojava i odnosa koja se
ponavljaju radi otkrivanja novih spoznaja i zakonitosti.
22. Nabrojite najmanje pet metoda znanstvenog istraivanja i jednu od
njih detaljno objasnite.
Delfi metoda, deduktivna i induktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda
apstrakcije i kokretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije, statistika
metoda, komparativna metoda, metoda deskripcije, metoda klasifikacije, metoda
dokazivanja i opovrgavanja.
Metoda deskripcije postupak jednostavnog opisivanja injenica, procesa, pojava ili
predmeta u prirodi i drutvu uz empirijsko potvrivanje njihovih odnosa i veza, ali
bez znanstvenog tumaenja i objanjavanja. Najee se primjenjuje u poetnim
fazama znanstvenog istraivanja. Ima veu ukoliko je jednostavno opisivanje
povezano s objanjenjima o uoenim vanijim obiljejima opisivanih injenica,
predmeta ili procesa te njihovih zakonitosti i uzronih veza
23. Opiite osnovne znaajke Delfi metode.
Delfi metoda koristi se u predvianju i prognoziranju fenomena i pojava, ubraja se
u meu intuitivne metode, uspjeno se primjenjuje u fundamentalnim i razvojnim
istraivanjima, u predvianju i prognoziranju fenomena i pojava nije uvijek
mogue koristiti se kvantitativnom metodom, umjesto njih je koriste kvalitativne i
intuitivne metode. Uspjeno se koristi u prognoziranju ekonomskih fenomena, za
pripremanje makrostratekih odluka koje se odnose na ekonomske sustave itd.
24. Opiite osnovne znaajke induktivne i deduktivne metode.
Induktivna metoda - polazi od analize pojedinanih injenica, od opaanja
konkretnih pojedinanih sluajeva dolazi se do zakljuaka. Odnos posebnog i
opeg kao od najosnovnijih predmeta zakljuivanja i znanstvenog spoznavanja.
Deduktivna metoda - polazi od opih sudova na temelju kojih se izvode posebni
i pojedinani zakljuci, omoguava objanjenje injenica, zakonitosti i zakona,
povjeravanje i dokazivanje hipoteza, otkrivanje novih injenica i zakona. Indukcija
predstavlja poetni, a dedukcija zavrni proces znanstvenog spoznavanja.
25. Opiite osnovne znaajke metode generalizacije i specijalizacije.
Temelji se na misaonim postupcima generalizacije i specijalizacije. Generalizacija
polazi od uopavanja pomou koga se od jednog posebnog pojma dolazi do

openitijeg koji je po stupnju vii od ostalih pojedinanih, izvode se uopeni

zakljuci koji su realni samo ako imaju oslonac u realnoj stvarnosti.
Specijalizacija polazi od opeg pojma pomou kojega se dolazi do novoga pojma
uega u opsegu, a bogatijega po sadraju, temelji se na analitiko-sintetikim i
apstraktno-konkretiziranim postupcima.
26. Objasnite pojam znanstvenoistraivakog rada.
Znanstvenoistraivaki rad je sustavna stvaralaka aktivnost kojom se uz
primjenu znanstvenih metoda stjeu nova znanstvena spoznaja.
27. Nabrojite osnovne znaajke znanstvenoistraivakog rada.
Osnovne znaajke su objektivnost, racionalnost, pouzdanost, preciznost,
analitiko-sintetiki postupak, sustavnost.
28. Objasnite osnovna obiljeja znanstvenog istraivanja.
Osnovna obiljeja su sustavnost, otkrivanje znanstvenih principa, zakonitosti i
zakona, znanstvena utemeljenost i mjerljivost rezultata, generalizacija, novina je
u odnosu na postojee radi doprinosa opoj riznici postojeeg znanja.
29. Objasnite osnovna obiljeja strunog istraivanja.
Osnovna obiljeja, nemaju znanstvene ciljeve, usmjerena prema konkretizaciji,
njihov cilj je usmjeren na rjeavanje nekog konkretnog problema iz prakse,
izravno i brzo posRatignuta korist u uskom podruju, oslanjaju se na rezultate
znanstvenih istraivanja, imaju strogu namjenu u praksi.

30. Objasnite razliku izmeu strunog i znanstvenog istraivanja.

Razlika je u ciljevima, struni nema znanstvene ciljeve dok znanstveno
istraivanje ima. Struno istraivanje temelji se na konkretizaciji, na konkretnim
stvarima u praksi, dok se kod znanstvenog istraivanja istrauje neki dio, neko
podruje. Znanstveno istraivanje donosi rezultate, struni ne, nego se on
nadovezuje, povezuje sa dotadanjim znanjem. Znanstveno istraivanje donosi
neto sasvim novo, a struno istraivanje ne.
31. Nabrojite osnovne vrste istraivanja sukladno opoj podjeli
istraivanja.
Fundamentalna, aplikativna i razvojna istraivanja.
32. Objasnite osnovne karakteristike fundamentalnih istraivanja.
Spada u kategoriju znanstvenih istraivanja, obuhvaaju sva ona istraivanja iji
rezultati doprinose poveanju fonda znanstvenoh injenica i znanja. Nemaju
praktinu primjenu svojih rezultata, Fundamentalna se jo naziva i temeljna
istraivanja. Zahtijevaju znaajna financijska ulaganja.
33. Objasnite osnovne karakteristike aplikativnih istraivanja.
Takoer spadaju u znanstvena istraivanja, poduzimaju se sari stjecanja novih
znanja primarno usmjerenih na rjeavanje praktinih problema. Osnovni je cilj
usmjeren na ispitivanje mogue primjene rezultata fundamentalnih istraivanja.
Proiruju i nadopunjuju postojea znanja.

34. Objasnite osnovne karakteristike razvojnih istraivanja.

Spadaju u struna istraivanja, usmjerena su prema postizanju koristi i razvoju
nekom uskom podruju i postizanju poboljanja u odnosu na postojea
postignua. Sve je vei interes za akcijska istraivanja.
35. Objasnite pojam etosa znanosti.
Etos znanosti je skup vrijednosti i normi moralnog karaktera za koje se smatra da
su obvezujue za svakoga tko se bavi znanou i znanstvenoistraivakom radom.
36. Nabrojite osnovne etike dvojbe u znanstvenoistraivakom procesu.
Etike dvojbe u znanstvenoistraivakom procesu su prikupljanje i koritenje
izvora literature, izrada nacrta istraivanja, pristupanje ispitanicima, prikupljanje
podataka, analiza i interpretacija podataka
37. Objasnite pojam metodologije.
Metodologija je znanost o metodama znanstvenoga istraivanja.
38. Objasnite razliku izmeu metodologije i metodike.
Metodologija je znanost a metodika je nain znansvtenoga istraivanja.
39. Objasnite razliku izmeu ope i posebnih metodologija znanstvenog
istraivanja.
Opa metodologija - ope spoznaje o procesima znanstvenog istraivanja,
metodama i tehnikama koje se u takvim istraivanjima primjenjuju. Kombinira se
s posebnim metodologijama znanstvenog istraivanja. Posebne metodologije specijalistika znanja o postupcima znanstvenoga istraivanja, metodama i
tehnikama koje se primjenjuju u pojedinim znanstvenim disciplinama. Razlikuju se
prema predmetu istraivanja.

40. Nabrojite osnovne znaajke kvantitativnog pristupa istraivanju.

Osnovne znaajke su pristup nacrtu istraivanja, glavni cilj istraivanja mjerenje
varijabli, veliina uzorka, fokus istraivanja, dominantna istraivaka vrijednost,
dominantne istraivake teme, analiza podataka, interpretacija rezultata
istraivanja.
41. Nabrojite osnovne znaajke kvalitativnog pristupa istraivanju.
U kvalitativno pristupu presudnu ulogu ima ljudski faktor, otvoren je i usmjeren je
prema dubljem uvidu i razumjevanju istraivanih pojava, primarna
zainteresiranost istraivaa za sam proces istraivanja, a manje za rezultate
istraivanja. Istraiva je vrijednosno angairan u procesu prikupljanja empirijskog
materijala, osnovni je instrument za prikupljanje podataka i interpretaciju
rezultata i rad na terenu i odlazak u stvarno okruenje.
42. Objasnite razliku izmeu kvantitativnog i kvalitativnog pristupa
istraivanju.
Kvantitativan pristup je objektivan, a kvalitatina je subjektivan pristup.
Kvalitativnost (antipozitivizam), kvantitativnost (pozitivizam). Kod kvantitativnog

pristupa istraivanju osnovno naelo je mjerenje podataka i njihova povjerljivost,

kod kvalitativnog je osnovno naelo iskustvo istraivaa.
43. Objasnite pojam triangulacije.
Triangulacija je kombinirano koritenje kvalitativnog i kvantitativnog pristupa
istraivanjima.
44. Nabrojite osnovne karakteristike primjene triangulacije.
Kvantitativni i kvalitativni postupci i strategije prikupljanja empirijskih podataka,
vie teorijskih perspektiva u interpretaciji rezultata istraivanja i povezivanje
razliitih teorijskih perspektiva i paradigmatskih sustava.
45. Objasnite pojam znanstvenoistraivakog procesa.
Znanstvenoistraivaki process je sloen proces ija struktura obuhvaa sustavnu
primjenu znanstvene metode tijekom svih njegovih faza.
46. Nabrojite osnovne faze znanstvenoistraivakog procesa.
1. Faza odabira podruja istraivanja
2. Faza postavljanja teorijskog okvira istraivanja
3. Faza postavljanja metodologijkskog pristupa istraivanju
4. Faza prikupljanja podataka
5. Faza obrade prikupljenih podataka
6. Interpretacija i rasprava rezultata istraivanja
7. Pisanje znanstvenog izvjetaja i objavljivanje rezultata istraivanja
47. Objasnite pojam podruja istraivanja.
Podruje istraivanja obuhvaa iroko podruje zanimanja iz kojega se moe
generirati specifini problem istraivanja.
48. Objasnite pojam problema istraivanja.
Problem istraivanja je problem koji se ne moe rijeiti uenjem i studiranjem, ve
je za njegovo rjeenje potrebno provesti znanstveno istraivanje kako bi se dolo
do novih znanstvenih spoznaja.

49. Nabrojite initelje koji utjeu na izbor problema istraivanja.

1. Potrebe prakse
2. Interes znanosti
3. Osobni afiniteti istraivaa
4. Kadrovske mogunosti
5. Metodoloke mogunosti
6. Materijalne mogunosti
50. Nabrojite osnovne korake u fazi postavljanja teorijskog okvira
istraivanja.
1. Teorijske deskripcija istraivanoga problema
2. Eksplikacija metodolokog pristupa istraivakom problem
3. Znaaj istraivanog problema u kontekstu ireg podruja istraivanja

51. Objasnite razliku izmeu primarnih, sekundarnih i tercijarnih izvora

informacija
u fazi prikupljanja literature.
Primarni - izvori informacija koji sadre teorijske i empirijske podatke vezane za
neko odreeno podruje.
Sekundarni - izvori koji upuuju na publikacije u kojima se mogu pronai
odreeni teorijski i empirijski podaci vezani za neko odreeno podruje
Tercijarni - citiranost znanstvenih i strunih radova, uvid u najvie citirane
znanstvene i strune publikacije.
52. Nabrojite osnovne korake u procesu prikupljanja literature.
1. Odreivanje kljunih rijei za pretraivanje
2. Pretraivanje knjinica
3. Pretravanje internet
4. Dodatne publikacije
53. Objasnite osnovne naine pisanja biljeki prilikom prouavanja
prikupljene literature.
1. Biljeenje u literarnoj grai - podcrtavanje i oznaavanje dijelova teksta koji se
smatraju znaajnim, biljeenje vlastitih misli na marginama teksta koji se
prouava
2. Kartine biljeke - prepisivanje teksta koji e se koristiti na kartice koje se
razvrstavaju prema podrujima kojima pripadaju.
3. Raunalno pisanje biljeki - prepisivanje teksta iz literature koja se prouava i
analizira u odreene datoteke prema temama, u praksi je najee koriten.
54. Nabrojite osnovne korake u fazi postavljanja metodologijskog okvira
istraivanja.
1. Odreivanje cilja istraivanja
2. Definiranje hipoteza istraivanja
3. Operacionalizacija varijabli istraivanja
4. Odreivanje uzorka istraivanja
5. Odabir metoda prikupljanja podataka
55. Objasnite pojam hipoteze.
Hipoteza je privremeni odgovor na postavljena istraivaka pitanja, odnosno
privremeno najvjerojatnije rjeenje postavljenog problema.
56. Objasnite princip Ockhamove britve prilikom postavljanja hipoteza.
Pojave ne treba nepotrebno komplicirati, a sloeno ne treba dodatno uslonjavati.
57. Navedite osnovne oblike formuliranja hipoteza.
1. Nul hipoteza (Ho)
2. Alternativna hipoteza (radna)
58. Objasnite pojam varijable.
Varijabla je promjenjivo obiljeje istraivane pojave ili procesa koje nije
konstantno i koje se kvalitativno ili kvantitativno mijenja.

59. Nabrojite osnovne vrste varijabli s obzirom na njihove mjerne

karakteristike.
1. Kvalitativne - Diskontinuirane - Diskontinuirani prijelaz u novu kvalitetu na
osnovi kategorija svojstva koja varijabla mjeri.
2. Kvantitativne - Kontinuirane - Kontinuirani stupnjevani prijelaz u novu
kvantitetu na osnovi veliine koju varijabla mjeri.
60. Nabrojite osnovne ljestvice mjerenja u podruju drutvenih znanosti.
Nominalne, ordinalne, intervalne, omjerne.
61. Objasnite pojam populacije.
Populacija je osnovni skup koji obuhvaa sve ispitanike koji imaju neka zajednika
obiljeja.
62. Objasnite pojam uzorka.
Uzorak ispitanika ini onaj dio populacije koji reprezentativno predstavlja
populaciju. Reprezentativni uzorak ispitanika je onaj uzorak koji vjerno predstavlja
populaciju u svim njenim bitnim obiljejima.
63. Objasnite razliku izmeu uzorka i populacije.
Populacija obuhvaa sve ispitanike koji imaju neka zajednika obiljeja, a uzorak
ini onaj dio populacije Shoji reprezentativno predstavlja populaciju.
64. Nabrojite osnovne vrste sluajnog uzorka.
Osnovne vrste sluajnog (probabilistikog) uzorka su jednostavni sluajni uzorak,
klaster uzorak, stratificirani uzorak i intervalni (sistemski) uzorak
65. Nabrojite osnovne vrste namjernog uzorka.
Osnovne vrste namjernog (neprobabilistikog) uzorka su prigodni uzorak, uzorak
lanane reakcije, kvotni uzorak i uzorak prema odluci istraivaa.
66. Nabrojite najmanje pet metoda prikupljanja podataka i jednu od njih
detaljno opiite.
-Metode prikupljanje podataka su: metoda testiranja, metoda intervjuiranja,
metoda anketiranja, metoda promatranja, metoda meta-analize, metoda studije
sluaja, metoda analize sluaja i metoda eksperimentiranja.
-Metoda testiranja- prikupljaju se podaci o znanjima, sposobnostima i osobinama
linosti ispitanika testovi znanja velik interes za mjerenje varijable znanja proizlazi
iz injenice da je znanje povezano s cjelokupnom ovjekovom aktivnou na
gotovo svim podrujima ljudskih djelatnosti ukoliko se radi o provjeri
informiranosti ispitanika umjesto primjene testa moguse koristiti i nizovi zadataka
objektivnog tipa (ZOT-ovi). Razlika izmeu ZOT-a i testa -izostanak prethodne
empirijske provjerenosti njihovih mjernih znaajki-izostanak standardiziranosti

67. Navedite osnovne karakteristike metode intervjuiranja.

Pitanja se postavljaju u usmenom obliku, ispitanici na postavljena pitanja odgovaraju takoer u
usmenom obliku, intervju kao "razgovor sa svrhom" , podrazumijeva oblik prikupljanja podataka

putem razgovora s ciljem koritenja dobivenih spoznaja u znanstvene svrhe , od bilo koga drugog
razgovora formalno, sadrajno i psiholoki razlikuje poznaajkama koje su specifine za intervju
68. Navedite osnovne karakteristike metode promatranja.
Promatranje je neposredno osjetilno doivljavanje objektivne stvarnosti. Znanstveno promatranje je
oblik spoznajnog procesa tijekom koga se organiziranim, planski i metodski izvedenim opaanjem
otkrivanju nove injenice ili provjerevenju znanstvene hipoteze. Osnovni oblici promatranja:
pomatrenje bez ukljuivanja i promatrenje s ukljuivanjem (sudioniko promatranje, strukturirano
pormatranje, eksperiment u prirodnim uvjetima)
69. Navedite osnovne tipove studije sluaja.
Tipovi studije sluaja: eksploratorni (izviajni), eksplanatorni (kauzalni) i deskriptivni (opisni).
70. Objasnite pojam ankete u uem i irem smislu.
-Anketa u irem smislu-cjelokupni straivaki postupak koji podrazumijeva svako
prikupljanje podataka uz pomo postavljanja pitanja o istraivanoj pojavi ili
procesu (anketa, intervju i test). Anketa u uem smislu-dio istraivakog postupka
u kome se ispitanicima u pismenom obliku postavljaju pitanja radi dobivanja
podataka o istraivanoj pojavi ili procesu (anketni upitnik)
71. Nabrojite osnove naine provoenja ankete.
Individualno, grupno, anketiranje putem interneta, anketiranje putem pote,
anketiranje putem telefona
72. Objasnite pojam instrumenta istraivanja.
Instrument istraivanja je svaki mjerni instrument koji istraiva koristi prilikom
prikupljanja podataka.
73. Navedite osnovne mjerne karakteristike mjernih instrumenata.
Valjanost, pouzdanost, osjetljivost, objektvnost
74. Nabrojite najee koritene instrumente istraivanja u drutvenim
znanostima.
Protokol promatranja, protokol intervjua, anketni upitnik, test, protokol analize
sadraja
75. Nabrojite osnovne tipove pitanja u anketnom upitniku.
Pitanja otvorenog tipa, pitanja zatvorenog tipa, kombinirana pitanja
76. Navedite osnovne tipove ljestvica u anketnom upitniku.
Bogardusova ljestvica, Thurstonova ljestvica, Lickertova ljestvica, semantiki
diferencijal
77. Objasnite osnovne karakteristike Likertove ljestvice.
Likertova skala je psihometrijska skala obino ukljuena u istraivanje koje koristi
upitnike. To je najee koriten pristup skaliranje odgovora u anketi istraivanja,
tako da se termin esto koristi naizmjenino s ljestvicom za procjenu, ili tonije
Likertovim tipom ljestvice, iako ta dva nisu istoznanice.

78. Objasnite pojam i osnovna logika polazita statistike.

79. Navedite osnovne korake u procesu obrade kvantitativnih podataka.
1. sreivanje podataka
2. logika kontrola podataka
3. ifriranje podataka
4. unoenje podataka
5. plan obrade podataka
6. obrada podataka
80. Nabrojite najee koritene postupke statistike obrade podataka u
okviru deskriptive statistike.
- srednje vrijednosti
- mjere disperzije
- koeficijent korelacije
- postotci
- relativni postoci
90. Nabrojite najee koritene postupke statistike obrade podataka u
okviru inferencijalne statistike.
- hi-kvadrat
- t-test
- analiza varijacije
- linerana regresija
91. Navedite osnovne korake u procesu obrade kvalitativnih podataka.
1. prikupljanje podataka
2. redukcija podataka
3. sreivanja podataka
4. izvoenje zakljuaka
92. Objasnite svrhu interpretacije rezultata istraivanja.
93. Objasnite svrhu rasprave rezultata istraivanja.
94. Objasnite razliku izmeu interpretacije i rasprave rezultata
istraivanja kao
dviju razliitih faza znanstvenoistraivakog procesa.
95. Navedite osnovne naine prikazivanja rezultata istraivanja.
-tablino prikazivanje:
-grafiko prikazivanje:
96. Nabrojite najee koritene oblike grafikog prikazivanja rezultata
istraivanja.
-strukturni krug
-linijski grafikon
-trodimenzionalni stupci
-dvodimenzionalni stupci

97. Navedite osnovne dijelove izvjetaja o provedenom istraivanju.

1. naslov
2. saetak
3. uvod u problem
4. obrazloenje koritenih metoda
5. interpretacija i rastrava rezultata
6. zakljuak
7. popis koritene literature
98. Navedite osnovna obiljeja strunog rada.
-ne sadri nove ni orginalne znanstvene spoznaje, rezultate i teorije
-teite je na primjeni ve poznatih znanstvenih spoznaja
-ne postoji jedinstvena klasifikacija strunih radova
99. Navedite osnovna obiljeja znanstvenog rada.
-rad koji je nastao kao rezultat znanstvenog istraivanja primjenom znanstvenih
metoda, a otkriva do tad nepoznate injenice i objanjava zakonitosti meu
pojavama
100. Objasnite razliku izmeu strunog i znanstvenog rada.
Struni rad:
-ne sadri nove ni orginalne znanstvene spoznaje, rezultate i teorije
-teite je na primjeni ve poznatih znanstvenih spoznaja
-ne postoji jedinstvena klasifikacija strunih radova
Znanstveni rad:
-rad koji je nastao kao rezultat znanstvenog istraivanja primjenom znanstvenih
metoda, a otkriva do tad nepoznate injenice i objanjava zakonitosti meu
pojavama
101. Navedite osnovne vrste strunih radova.
- struni lanak
- struni prikaz
- struni elaborat
- struna ekspertiza
- struni izvjetaj
- recenzija
- vodi
- magistarski struni rad
102. Navedite osnovne vrste znanstvenih radova.
- znanstveni lanak
- znanstvena studija
- patent
- magistarski znanstveni rad
- doktorska disertacija
- monografija

103. Navedite osnovne vrste znanstvenostrunih radova.

-udbenik
-enciklopedija
-leksikon
-praktikum
-rjenik
-zbornik radova
-bibliografija
-prirunik
-ljetopis
-asopis
104. Navedite osnovne vrste strunih i znanstvenih radova na visokim
uilitima.
Struni radovi - seminarski radovi, diplomski radovi, kritiki prikaz, mag. spec.
radovi i zavrni radovi
Znanstveni radovi - mag. znan. radovi, habilitacijski radovi i doktorski radovi
105. Navedite radove na prijediplomskom i diplomskom studiju.
- seminarski rad
- zavrni rad
- diplomski rad
106. Objasnite osnovnu svrhu izrade seminarskog rada.
- znanstveno usavravanje magistranda priprema za pisanje znanstvenih i
strunih radova
- stjecanje vjetine pisanja znanstvenih i strunih radova
- osposobljavanje za samostalnu izradu magistarskog rada
107. Objasnite osnovnu svrhu izrade zavrnog rada.
Izradom i obranom zavrnog rada student dokazuje:
- sposobnog primjene znanja steenih tijekom studija
- sposobnog primjene primjerenih metoda u obradi odabrane teme
- sposobnost koritenja relevantnih tuih spoznaja, stavova i injenica koje su
objavljene u
koritenoj literaturi
- sposobnost pravilne obrade ilustracija (tabela, grafikona,crtea)
- sposobnost i vjetinu pisanja strunih radova
108. Navedite radove na poslijediplomskom studiju.
- seminarski rad
- kritiki prikaz
- magistarski struni rad
- magistarski znanstveni rad
- doktorski rad
109. Opiite osnovna obiljeja znanstvenog jezika i stila pisanja.
Jasnoa - autor mora imati na umu da ne pie za sebe, nego za druge

- nedovoljno jasan jezik i stil posljedica je zbrkanih misli, neadekvatnog

izbora
i rasporeda rijei, nagomilavanja rijei i predugih reenica
Jednostavnost, prirodnost i odmjerenost:
- bez pretencioznosti, skeptinosti, ironije, polemike i hiperkritinosti
- u pravilu je najtee postii odmjerenost
Konciznost - ekonominost i saetost
- izbjegavati verbalizam i suvine reenice
Koherentnost: - povezanost i logiki slijed reenica
ivost: - odlika dobrog znanstvenog jezika i stila
- postie se dinaminou i raznovrsnou uporabe razliitih vrsta rijei
(imenice,
glagoli, veznici, razliiti padei)
110. Navedite osnovne metodoloke postupke prilikom izrade
seminarskog rada.
1. Definiranje zadatka
2. Prikupljanje podataka
3. obrada materijala
4. Prezentacija rezultata
111. Objasnite pojam citiranja.
Citiranje je pismeno navoenje tuih dijelova teksta od rijei do rijei stavljanjem
u navodnike.
112. Objasnite pojam parafraziranja.
Parafraziranje je ''prepriavanje'' tueg teksta vlastitim rijeima uz navoenje
izvora iz koga je preuzet.
113. Objasnite razliku izmeu citiranja i parafraziranja.
Citiranje je dosovno prepisivanje reenice ili dio iz knjige, a parafraziranje je
prepriavanje nekakvog djela.
114. Objasnite pojam pozivne biljeke (fusnote).
Oznaava biljeku ispod teksta koja obino sitnim slovima objanjava neto u vezi s tekstom.
115. Navedite osnovne vrste pozivnih biljeki.
Dokumentaren, eksplikativne, komparativne.
116. Objasnite osnovne sustave citiranja i pisanja pozivnih biljeki.
Europski sustav - primjenjuje se u zemljama njemakog, talijanskog, francuskog, hrvatskog i
slovenskog jezika.
Ameriki ili harvardski sustav - osim u SAD prakticira se i u europskim zemljama, sustav je praktian
za opsenija djela, direktno povezivanje citata s bibliografskim jedinicama, kod citiranja: na kraj
reenice u zagradi se pie prezime autora, godina objave i broj stranice, kod parafraziranja: prezime
autora, godina objave.
117. Objasnite razliku izmeu bibliografije i literature.
Literatura - popis svih referenci navedenih u tekstu rada, izvori svih citata moraju
biti navedeni u popisu literature.

Bibliografija - popis svih reference koritenih u tekstu, ali i drugih referenci

relevantnih za danu problematiku koje nisu bile citirane u tekstu.
118. Objasnite to se podrazumijeva pod tehnikom obradom strunih i
znanstvenih radova.
119. Navedite postupke koje struni ili znanstveni rad treba proi prije
objavljivanja.
Lektoriranje (lektura), recenziranje (recenzija), redakcija.
120. Objasnite postupak i svrhu recenziranja strunog ili znanstvenog
rada.
To je kritika prosudba i vrednovanje rada od strane recenzenta. Za manje strune radove dovoljan je
jedan recenzent, za knjige i znanstvene radove najmanje dva recenzenta (recenzent - strunjak u viem
zvanju od autra recenziranog rada).
121. Objasnite pojam kategorizacija rada.
Kategorzacija rada je pojam koji opisuje gdje rad pripada, strunom ili
znanstvenom.
122. Nabrojite osnovne vrste kategoriziranih radova.
Struni rad, znanstveni rad.
123. Navedite osnovne mogunosti objavljivanja strunog ili
znanstvenog rada.
asopisi, zbornici radova, publikacije.
124. Navedite osnovne oblike prezentiranja strunog ili znanstvenog
rada.
Izlaganje, power point prezentacija, poster.
125. Navedite i objasnite osnovne dijelove prezentacije rada.
Uvodni dio (predstavljanje sutora i najava teme), glavni dio (izlaganje teme) i
zavrni dio (iznoenje zakljuka)