Srednji vijek

-druga temeljna epoha europske povijesti knjievnosti

-preplitanje i povezivanje antike i biblijske mitologije (stvaranje kulture koja se s jedne strane bitno oslanja
na Bibliju i kranstvo, a s druge na nasljee razvijene rimske i grke kulture)
-trajanje: propast ZRC 476.godine ili pad Carigrada do otkria Amerike 1492.godine ili poetak reformacije
1517.godine
-otprilike od polovne petog do polovine petnaestog stoljea
-epoha procesa- proces nastanjanja onog to e postati knjievnost europskog kulturnog kruga, pa ak i u
najiroj projekciji i svjetska knjievnost
-proces proimanja biblijske i grke mitologije
-usporedni proces ujednaavanja (preuzimanje kranstva) i razjednaavanja (nastajanje knjievnosti
na razliitim nacionalnim jezicima)
-epoha u kojoj su stvorena temeljna djela mnogih nacionalnih knjievnosti
-epoha u kojoj je poela meunarodna i meujezina komunikacija kakva je osnovica nastajanja svjetske
knjievnosti
-europska civilizacija nije ni u bilo kojem smislu nadmonija civilizacija nad civilizacijama Indije ili Kine ili
nad arapskom civilizacijom
-upravo sukob, stalni dijalog i uzajamno proimanje bitno razliitih svjetonazora i ivotnih stilova dovodi
do znanstvenotehnikog napretka koji e dovesti do civilizacijske premoi europskih naroda i u opem stilu
ivota, miljenja i pisanja
-kranska religija dovela do novih kvaliteta u shvaanju ovjeka i svijeta, koja je obogatila antiko nasljee
i omoguila institucije koje e omoguiti ouvanje antike tradicije i njezinu nadogradnju u svim
smjerovima
-samostani- najvie gaje i njeguju kulturu, ponajprije kulturu prepisivanja i ouvanja rukopisne batine, a
zatim i novoga originalnoga pisanja i knjievnog i znanstvenog stvaranja
-postupno postaju obrazovna sredita iz kojih e proizii kole, pa i na kraju sveuilita
-sauvao i dalje razvijao u kasnoj antici uspostavljen sustav obrazovanja, zasnovan na tzv. septem
artes liberales (sedam slobodnih umijea) koji je inio trivium (gramatika, retorika i dijalektika) te
kvadrivium (aritmetika, geometrija, glazba i astronomija)
-trivium posveen njegovanju umijea govora, pisanja i miljenja koje se izuavalo na uzorima
antikih pisaca
-suradnja skolastike i knjievnosti u uem smislu
-postojanje usmene knjievnosti- pripada nepismenom i neobrazovnaom narodu koji uva neka iskustva i
umijee jezinog oblikovanja
-neki teoretiari istiu postojanje dviju kultura: u velikim djelima knjievnosti obrazovanih uvijek se moe
razabrati i manji ili vei utjecaj narodne kulture nepismenih slojeva puanstva

-srednji vijek poinje gospodarskim i kulturnim nezadovoljstvom (s obzirom na dostignua antike), ali se u
dugom procesu postupno obnavlja i nadograuje ne samo gospodarstvo nego i knjievno umijee
-djela Aurelija Augustina (354-430)- uvod u srednjovjekovnu knjievnost
-darovit filozof i pisac
-uitelj retorike
-jedan od najutjecajnijih katolikih teologa, filozofa i knjievnika
-najvanija djela Ispovijesti (Confessiones), Kransko uenje (De doctrina christiana) i O Bojoj
dravi (De civitate Dei)- temeljne razrade kranske doktrine i kljuna ostvarenja shvaanja ovjeka,
njegove povijesti i njegova odnosa prema Bogu
-antika i stare mitologije vrijeme shvaaju kruno, ponavljanje istoga, a Augustinova doktrina prvi
put zastupa razraeno uenje o jednosmjernom kretanju i vremena i povijesti
-Ispovijesti- introspekcija
- Augustin pie zaokupljen unutarnjim ivotom i metodama stalnog propitivanja vlastitih
postupaka
-autobiografija koja je u potpunosti zaokupljena vlastitom osobom i ondosnom prema
transcedentalnom Bogu
-Augustinovu teologiju i visoko stiliziranu knjievnost moe slijediti samo knjievnost obrazovanih
-obinom puku pripadaju djela posveena upuivanju u kransko uenje, te djela koja nastoje povezati
lokalne tradicije sa ve razvijenom tradicijom uenog kranstva
-ideal ivota, olien u ivotu sveca proeo srednjovjekovnu knjievnost na narodnom i latinskom jeziku
- legenda, vita- nova knjievna vrsta-stilizirani knjievni anr sa ustaljenim postupcima u tematici i obradi
-knjievno djelo koje ima stalne anrovske znaajke: odluku da se napusti svjetovni ivot, poziv s
Neba, ivot koji prezire udubnost, odreeno samokanavanje, odvanost i ustrajavanje u odlunost te na
kraju oduevljenje naroda koji dri da e dobiti zatitnika na Nebu
-primjer legenda o svetom Aleksiju, sauvanoj u francuskim rukopisima iz 11.stoljea
Mladi Aleksij- pria se u legendi- bio je iz bogate obitelji, a rano ga je krasila pobonost i ostale
kranske vrline. Kada je odrastao, roditelji su mu nali isto tako dobru, lijepu i pobonu vjerenicu, koju je
on takoer ljubio i potivao, no na dan njihova vjenanja osjetio je poiv s Neba, pa je kriomice otiao iz
kue, napustio mladu enu i postao prosjakom. Lutajui neko vrijeme svijetom kao prosjak, vratio se kui i
neprepoznat poeo sluiti u vlastitoj kui kao posljednji sluga. Gledao je godinama iz prikrajka kako pate
njegovi roditelji i supruga, no to ga nije pokolebalo. Tek se na samrtnoj postelji otkrio- i umro. U gradu je
tada nastalno slavlje, jer je novi svetac oito bio na pomolu.
-nije vie pripovijest o ratnikim pohodima, niti o svakidanjici, ve je pripovijest o etikim idealima
koji nalau jednu mogunost ivljenja, u potpunosti okrenutu prema onostranosti
-ideal sveca nije jedini koji proima srednjovjekovnu knjievnost

-u spoju vjere i stare ratnike tradicije izveden je ideal viteza, ratnika bez straha i mane, koji posjeduje
vrline proizile iz feudalnog ustrojstva gospodarstva i drave- vjernost svom vladaru, kao i one koje bi se
mogle pripisati svecu- istoa, pobonost, odvanosti i samilost
-ideal takvog lika postupno se razvija na osnovici lokalnih tradicija usmenih junakih pjesama
-najstariji sauvani cjeloviti rukopisni ep na narodnom jeziku- Beowulf (10.st)- junaci pripadaju vie
mitskom svijetu narodne predaje nego kranstvu
-okosnica epa- povijest germanskih plemena
-Pria o gaetskom kralju Beowulfu koji pomae Dancima, ubivi udovinu neman Grendela, a kasnije i
Grendelovu majku, nakon okraja s kojom umire od zadobivenih rana.
-taj junak ima nadljudska svojstva, a njegove vrline vie nalikuju mitskim polubogovima nego kranskim
vitezima
-nova knjievna konvencija lika kranskog viteza nastaje u Francuskoj potkraj 11.stoljea i poetkom
12.stoljea u epskim pjesmama u desetercu s asonancama, poznate pod imenom Chansons de geste
(junake pjesme)
-najpoznatija od njih je Pjesma o Rolandu (Chanson de Roland) koja opisuje povratak Karla Velikog s
pohoda na muslimansku panjolsku
-u toj epskoj pjesmi nema vie mitske, nego se radi o legendarnoj povijesti
-Karlo je opisan kao veliki kranski vladar, a njegov neak, vitez Roland, primjer kranskog viteza velike
hrabrost i novog osjeaja asti koji ga je doveo do pogibije
-on nije htio elio zatrubiti u udesni rog Olifand, kojim bi pozvao Karlovu vojsku nazad, sve dok nije bilo
prekasno
-elio je biti savren junak pa je njegova hrabrost prela u svojevrsnu oholost
-na kraju, prije smrti se kaje i time se uspostavlja ravnotea izmeu tvrdoglave viteke hrabrosti i vrline
kranskog pokajanja zbog oholosti
-slina je i panjolska Pjesma o Cidu (Cantar de Mio Cid) nastala oko 1140.godine
-opjevana je povijesna osoba Rodrigo Diaz de Vivar, nazvan od Arapa Cid Campeador (gospodin borac)
-Cidova junaka djela opisana su jednostavno, s blagom primjesom fantastike, ali uz potovanje odreenih
povijesnih i geografskih injenica
-lik Cida idealiziran je ne samo u smislu kranskog viteza nego i u smislu nositelja nacionalnih
karakteristika
-nain izlaganja je jasan i pregledan, opisi su kratki, sve je usredotoeno na radnju, pri emu se kratke
epizode nastavljaju jedna na drugu, to kompozicijski podsjea na pustolovne romane
-njemaki ep Pjesma o Nibelunzima (Der Nibelungen Not)- nastao oko 1200.godine- prevladava odjek
stare mitologije, opsjednutost sudbinskom neumitnou smrti i katastrofe, ideali kranskog vitetva jedino
prisutni u nekim vrlinama glavnih junaka i u strukturi dvorske hijerarhije
-ruski ep Slovo o Igorevom pohodu (Slovo o polku Igoreve)

-finski nacionalni ep Kalevala

-neto drugaije obrise lik viteza dobiva u ciklusima pria o kralju Arthuru i vitezovima Okruglog stola,
koji se donekle oslanjaju na keltsku mitologiju, ali su se proirile diljem Europe
-na njihovom temelju Francuz Chretien de Troyes zasnovao je anr vitekog romana, glavna su mu djela
Erec i Enida, Yvain, vitez s lavom, Lancelot, vitez s kolima i Parceval
-legende o kralju Arthuru i njegovim vitezovima ispreplele su se s legendama o traganju za Svetim gralom
-ostaci po svoj prilici keltske mitologije povezani su pri tome s novom, kranskom mistikom proetom
priama
-sredite zbivanja je Arthurov dvorac Camelot, u kojem izabrani vitezi zasjedaju za Okruglim stolom, to
simbolizira njihovu ravnopravnost
-Arthur je oenjen Guinevijerom koja se kasnije zaljubila u viteza Lancelota, pa je njihova strast u nekim
verzijama dovela do konane propasti cijeloga dvora
-najglasovitiji su vitezi Lancelot, Perceval, Gawain, Yvain i Tristan
-vanu ulogu ima i arobnjak Merlin
-udotvorni ma Excalibur i Sveti gral ujedinjuju svojstva magijskih predmeta s kranskom simbolikom

-ljubavna lirika je vrlo rano razvijena ve u srednjem vijeku kako na latinskom tako i na narodnim jezicima
-kada su se krajem 11.stoljea na teritoriju neto irem od dananje Provanse u Francuskoj pojavili na
feudalnim dvorovima profesionalni pjevai i autori pjesma nazvani trubaduri, novi tip lirike poinje se
nezadrivo iriti cijelom Europom
-taj tip lirike njeguju i neki feudalci, kao Guillaume de Poitiers kojeg se smatra jednim od utemeljitelja
cjelokupne trubadurske lirike, pa zatim Bertran de Ventadorn, Marcabrun, Jaufre Rudel i Bertran de Bornsvi iz 12.stoljea
-oit je i izravan utjecaj na Waltera von der Vogelweidea, najglasovitijeg njemakog srednjovjekovnog
liriara
-procvat novog pjesnitva i nove osjeajnosti povezane s novim shvaanjem svijeta i ovjeka
-najvie zanimanja izazvao je novi odnos prema eni, tzv. kult dame, koji se oituje u itavoj skali
razraenih postupaka kojima se opisuje kako se pjesnik zaljubljuje, kako mu njegova gospoja uzvraa,
odnosno u pravilu ne uzvraa ljubav, kako je on opisuje, kako se njegov ivot mijenja zbog ljubavi, i slino
-uzdizanje ljubavi na razinu neega to ima kultno znaenje, kao i zamisao da treba ponizno sluiti eni koja
je redovito supruga drugoga, pa ve unaprijed nema nade da se ljubav ostvari je novina vana za
razumijevanje cijelokupnog tijeka europske lirike, pa i u nekoj mjeri i cjelokupne knjievnost
-trubadurska lirika- odreena knjievna konvencija
-pjesme se dodue jo uvijek pjevaju ili recitiraju, ali se sve vie piu da bi bile itane
-publika tako nije vie sluateljstvo ve i itateljstvo, a ene feudalaca imaju svakako vie vremena i volje da
itaju nego njihovi muevi koji su zauzeti stalnim ratnim pohodima, lovom i njegovanjem ratnikih vjetima

-knjievnici piu ono to se svia njihovim itateljima, vie itateljicama

-slino vrijedi i za liriku iz glasovitog zbornika Carmina Burana (Buranske pjesme) nastao oko 1230.
-naziv prema bavarskom samostanu Benediktbeuren
-zbornik sadri pjesme na latinskom (250) i neto pjesama (55) na njemakom ili u kombinaciji
latinskog i njemakog jezika
-lirika koju su pisali putujui klerici, ili nezavreni studenti teologije, nazvani vaganti
(vagus=lutalica) ili goliardi prema eiru koji su nosili
-mijeanje elemanata vjerske, narodne i antike tradicije u irokoj skali koja od karnevalskog
okretanja svih vrijednosti i sarkastine ironije do uzvienosti vjerskih osjeaja, od raskalaene spolnosti,
koja podsjea na kultove plodnosti, do moralistikog propovijedanja koje upozorava na toliko esto
ponovljeno geslo srednjovjekovne knjievnosti: memento mori (sjeti se smrti)
-vagantske su pjesme anonimne
-vaganti svojevrsne pretee suvremenih intelektualaca, oni koji su pisali knjievna djela za sebe i sebi
sline podrugujui se svemu i svaemu, pa i samima sebi, a njegujui time stil i izraz koji su mogli
razumijeti samo obrazovani
-pisci i njihovi itatelji se prvi put ujedinjuju u neku zajednicu iji se lanovi meusobno dobro razumiju, pa
je to poetak procesa nastajanja neega to se mnogo kasnije razvilo u raslojavanje knjievnosti na visoku
i trivijalnu, puku i knjievnost obrazovanih i takoer u njihovo stapanje i preplitanje kojem smo danas
toliko skloni u postmodernizmu
-vagatska i trubadurska lirika moe se povezati sa srednjovjekovnom junakom poezijom i s vitekim
romanima jer njeguju sline ideale vitetva te ideale izraza na taj nain da uvijek postoji i konkretno
zbivanje i konkretno iskustvo, koje se moe simbolino, alegorijski tumaiti
-sklonost srednjovjekovne knjievnosti prema alegoriji bila je oito uvjetovana kranskim uenjem o dva
carstva, svjetovnom i duhovnom, ovostranosti i onostranosti
-taj rascjep u shvaanju svijeta i ivota, u kojem se prava stvarnost ovoga ivota uspostavlja tek u onom
prekogrobnom, na nenadmaan je nain i proeo i Danteovu Boanstvenu komediju, djelo u kojem se ogleda
cjelokupni svijet srednjeg vijeka, na nain usporediv s onim kako se u Homerovim epovima ogleda svijet
antike Grke
-Dante Alighieri (1265-1321)
-opepriznati velikan svjetske knjievnosti
-zbog obuhvatne sloenosti i visoke vrijednosti svojih djela zadaje i najvie tekoa svim pokuajima
razvrstavanja povijesti svjetske knjievnosti na epohe i razdoblja
-njegova Komedija je prava knjievna enciklopedija srednjovjekovlja, ak nadilazi okvire srednjeg
vijeka jer se u njoj pojavljuju znaajke humanizma i renesanse
-Dante je tako velianstven kraj jedne duge tradicije, ali i poetak nove tradicije
-rodio se u Firenci koju su u njegovo vrijeme potresale borbe plemikih stranaka

-borio se na strani gvelfa, pobornika slobode graanskih republika, a protiv gibelina, koji su zastupali
krupno plemstvo
-gvelfi se dijele na crne i bijele, Dante stao na stranu bijelih koji su poraeni pa je izgnan iz grada
-u izgnanstvu se razoarao u drugove te naputa sve stranke i pokuava razviti vlastita politika miljenja
koja su se pribliila gibelinima
-njegovo politiko djelo zasjenila je njegova intimna ljubavna pria, najue povezana s njegovim
knjievnim stvaranjem
-zaljubio se kao devetogodinji djeak u djevojicu Beatrice Portinari te kad ju je nakon devet godina opet
susreo obuzelo ga je ljubavni zanos do te mjere da se gotovo razbolio
-kada je Beatrice umrla njegov zanos se jo vie pojaao, i on je odluio da Beatrice proslavi kao to nijedna
ena nikad nije bila proslavljena
-odmah nakon Beatricine smrti napisao je Novi ivot (Vita nuovo) svojevrsnu lirsku autobiografiju koja je
visokom umjetnikom vrijednou postala uzorom kole slatkog novog stila (dolce stil nuovo) koja
zastupa ideal uzviene i iste ljubavi dostupne samo odabranima
-napisao je i nedovrenu knjigu filozofskih rasprava Gozba (Convivio), raspravu O umijeu govora na
narodnom jeziku (De vulgari eloquentia) i politiku raspravu Monarhija (Monarchia)
-svoje ivotno djelo nazvao je Komedija (Commedia) to u njegovo doba bijae naziv za djelo koje nije
pisano uzvienim stilom i ima sretni zavretak
-boanstvena (divina) dodao je Boccaccio pa se u izdanju od 1555. pojavljuje i kao dio naslova
-prema novijim shvaanjima knjievnih vrsta to je ep
-tri dijela: Pakao, istilite, Raj
-svaki dio 33 pjevanja, a na poetku je dodano i uvodno pjevanje= 100 pjevanja- u srednjovjekovnoj
mistici brojeva simbolizira cjelovitost i savrenstvo, dok brojevi 3 i njegovi umnoci 9 i 33 sadre jasne
premisli na Sveto Trojstvo
-stih isto prilagoen simbolici: strofe su tercine sastavljene od tri jedanaesteraca s karakteristino povezanim
rimama aba, bcb, te na kraju pjevanje s jednim stihom, koji se rimuje sa srednjim iz prethodne strofe, pa
tako zaokruuje cjelinu
-uvodni dio: opis drutvene krize, simbolizirane umom u kojoj je Dante zalutao na pola naeg ivotnoga
puta (takoer 33 godine)
-Beatrice se javlja kao simbol ljubavi koja nas jedino moe spasiti
-ona mu alje Vergilija, koji ga vodi kroz pakao i istilite, a sama ga vodi kroz raj, a pred lice Boga ga je
doveo mistik sv. Bernard
-cijeli put simbolizira kako osobni put pojedinca (Dantea) do spasenja tako i put cijelog ovjeanstva preko
beznadnosti grijeha do konanog spasa vjernika u raju
-Pakao:
-opisan kao lijevak s devet krugova

-skala teine grijeha odgovara tradiciji srednjovjekovlja i osobnom Danteovom miljenju: grijeni
ljubavnici, prodrljivci, krci i rasipnici, srditi, krivovjerci, nasilnici i varalice te na kraju izdajice
-u sreditu pakla, na najdubljoj toki lijevka, Lucifer osobno mui Judu, koji je izdao Krista te Bruta
i Kasija, koji su izdali Rimsko Carstvo
-najglasovitiji dio epa
-opis beznaa

-istilite:
-opisuje patnje onih koji se mogu ipak nadati
-redoslijed grijeha je obrnut od pakla jer je istilite planina kojom se penjemo: oholi, zavodnici,
srditi, nemarni, krti i rasipni, prodrljivi i grjeni ljubavnici
-Raj:
-sastoji se od devet neba (u prvom su due pravednika koji su ispnili zavjet istoe, u drugom due
djelatnih, u treem due ljubavnika, u etvrtom due uenih, u petom due boraca, u estom pravednika, u
sedmom mislilaca, u osmom pobjednika , a u devetom se nalaze aneoski zborovi)
-na vrhuncu je Empirej gdje stoluje Bog
-Danteov spjev se uvelike razlikuje od Ilijade, Odiseje i Eneide
-Dante Vergilija uzima za uitelja i vodia
-Homer i Vergilije opisuju svijet ovostranog ivota
-Dante opisuje svijet vjenosti
-Dante moe prikazati galeriju likova koji su ujedno i tipovi, pa ak i simboli
-transpozicija ovog svijet u onaj svijet omoguila je da se na nov nain knjievno oblikuje
ljudska sudbina- omoguila je novu, epohalnu knjievnu konvenciju
-slika svijeta proizila iz cjelokupne kulture srednjovjekovlja
-Dante opisao konanu sudbinu ovjeka i svijeta u projekciji vjene tvorevine, pakla, istilita i raja
-izgled svijeta je povezan sa smislenom ljudskom djelatnou i moe ga se spoznati ako razumijemo
namjere prema kojima je napravljen, a te se namjere mogu razabrati i umom koji je naelno zajedniki Bogu
i ljudima
-duboki pesimizam srednjovjekovlja isprepleten je i s optimizmom mogunosti ljudskog uma da shvati
Boje namjere
-srednjovjekovne drame ne nestavljaju se izravno na tradiciju antike tragedije i komedije
-jedina stvarna ljudska drama je ona objavljena u Evaneljima- drama muke i smrti boga koji je posato
ovjekom da bi iskusio ljudsku patnju i tako spasio ovjeanstvo

-drama se seli u sakralni prostor crkve pa tako nastaje nova dramska knjievna vrsta- crkvena drama ili
prikazanja- prikazuje se prilikom crkvenih sveanosti, a tema joj je Isusova drama, smrt i uskrsnue, a
kasnije se povezuje i sa ivotima svetaca
-izvaneuropske knjievnosti:
-arapska knjievnost:
najglasovitiji pjesnik Mutanabi-tradiciju stare beduinske poezije razvio do svojevrsnog oblikovnog
savrenstva i postao uzorom svim kasnijim pjesnicima, oblik pjesama- KASIDA- pjesma od 25 do 100
dugih stihova, s cezurom irimom, visoko stilizirana i tematski oblikovno vrsto ustaljena knjievna vrsta
-proza: Tisuu i jedna no izniman doprinos arapske knjievnosti svjetskoj knjievnosti
-perzijska knjievnost:
-pisac Firdusi i golemi nacionalni ep Knjiga kraljeva
-liriar Omar Hajjam proslavio je poseban pjesniki oblik- RUBAIJA- etverostih s rimom aaba i s
naglaenom poantom na kraju
-kineska knjievnost:
-poezija iznimno cijenjana
- pjesnici Li Bai i Du Fu najpoznatiji i najcjenjeniju
-japanska knjievnost:
-prvenstveno poezija
-najstarije zapisano klasino djelo- zbirka od oko 4500 pjesama Man'yo-shu (Zbirka deset tisua
listova ili Zbirka deset tisua generacija) iz 8.stoljea
-znatan broj pjesama oblikovan prema specifinom pjesnikom obliku koji se naziva tanka ili
waka i haiku koji se proirio prema Zapadu, ali nema ugled u Japanu kao tanka
-zbog osobitosti jezika i pisma japanski pjesniki oblici tanka i haiku ne mogu se prepjevati na
europske jezike i teko je prevodiva poezija