Srednjovjekovna književnost ,predstavnici

Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje

Europska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje od 5. do 15. stoljeća. Srednjovjekovni

svjetonazori uvelike su utjecali na književnost, koja je bila nabožna ili svjetovna. Veliki utjecaj crkve
ostavio je traga na svemu, pa tako i na književnosti. Pojavljuju se dva pravca: skolastika, koja racionalnim
idejama spoznaje vjerske istine i mistika, koja spoznaje vjeru intuitivno, osjećajno.

Povijesni događaji koji obilježavaju srednji vijek su Pad Zapadnog Rimskog Carstva (476.) i otkriće
Amerike (1492.).

Od književnih vrsta srednji vijek poznaje lirska, epska i dramska djela. Jezici u književnosti srednjeg vijeka
su latinski jezik i narodni jezici europskih naroda. Od epskih djela u ovom razdoblju svakako valja
spomenuti viteške romane (Roman o Tristanu i Izoldi, Aleksandrida, Rumanac Trojski) te nacionalne
epove pisane na narodnim jezicima (španjolska Pjesma o Cidu, francuska Pjesma o Rolandu, njemačka
Pjesma o Nibelunzima, ruska Slovo o polku Igorovu, finska Kalevala i engleski Beowulf). Lirika obiluje
religioznim temama, ali treba upozoriti na djela svjetovne tematike (Carmina Burana) kao i na
trubadursku liriku Provance i autora koji se tamo javljaju (npr. Bertrand Ventardorn), te njemačke
ljubavne pjesme minnesange. Dramska književnost srednjeg vijeka temelji se na liturgijskoj drami,
moralitetu, mirakulu i pasiji. Usporedno s religijskim temama u drami razvijaju se i svjetovni oblici pučkog
kazališta (farsa, mim).

Hrvatska književnost u Srednjem vijeku

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatska srednjovjekovna književnost

Hrvatska se naseljava tek u VII. st. te samim dolaskom počinje pokrštavanje Hrvata zbog utjecaja i blizine
krščanske prijestolnice.

U drugoj polovici IX. st. dolaze dva jezikoslovaca Ćiril i Metod koji stvaraju pismo Glagoljicu hrvatska
postaje tropismena (glagoljica, latinica, ćirilica), a piše se većinom na staroslavenskom i latinskom.

Književne tekstove na tom području, u to doba djelimo na povijesno znanstvene te umjetničke.

Povijesno znanstveni

Vinodolski zakonik – 13. st. pisan glagoljicom, jako važan zakonik u kojem je vrlo dobro opisan vrlo dobar
položaj žena

Istarski razvod – 13 st. svjedoči o uporabi hrvatskog jezika u Istri

Poljički statut – 15. st. pisan hrvatskom ćirilicom, Određuje poljičko pravo koje je po svom obliku, stilu,
sadržaju i u utvrđivanju društveno-ekonomskih odnosa potpuno različit od ostalih hrvatskih statuta.

Ljetopis popa Dukljanina – 14. st. legenda o smrti kralja Zvonimira

Lucidar – 15st. prijevod, enciklopedija

Bašćanska ploča oko 1100 god. – spominje hrvatsko ime i piše o kraljevskom naslovu

Književni tekstovi

poezija – pjesme uz liturgiju i crkvene blagdane

Šibenska molitva (1355., molitva posvećena Djevici Mariji)

Svit se konča (važna zbog osudivanja simonista (prodavača grijeha))

proza

svetačke legende (aprokciji)

Marko Marulić "Začinjavci"

Viteški romani

Aleksandrida (hrvatska ćirilica)

Rumanac Trojski (glagoljica) (prijevod Romana o Troji)

dramska produkcija - dramatizacije pretačkih legendi (crkvena prikazanja)

mirakuli

moraliteti

misteriji (pasija)