Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (biljeke s predavanja)

3. KOGNITIVNI RAZVOJ U DJETINJSTVU I ADOLESCENCIJI:

PIAGETOVA TEORIJA
Kognitivni razvoj obuhvaa razvoj sloenih misaonih procesa poput rasuivanja, miljenja,
uoavanja i rjeavanja problema te kreativnog stvaranja.
Poetkom 20. stoljea neovisno su se pojavile dvije struje razmiljanja o kognitivnom razvoju:
Jean Piaget: Rani kognitivni razvoj je posljedica meudjelovanja sazrijevanja biolokih
struktura i spontanog djetetovog djelovanja i istraivanja pojava u svijetu oko njega.
Lav Vigotski: U misaonom razvoju kljunu ulogu imaju odnosi djeteta s odraslim osobama u
njegovoj okolini koje mu pomau u spoznavanju i tumaenju dogaaja.
Jean Piaget je postavio teorija stupnjeva prema kojoj se intelektualni razvoj odvija kroz nekoliko
kvalitativno razliitih stupnjeva. Svaki stupanj je nova organizacija spoznaja sa veom koliinom
informacija i novom vrstom znanja. Za njega dijete nije prazna ploa koja pasivno i neselektivno
preuzima vanjske sadraje, ve aktivno bie koje djeluje na svijet oko sebe i razvija se u dodiru s
okolinom.
1. Jean Piaget (1896.-1980.)
Bavio se standardizacijom testova inteligencije u psiholokom laboratoriju Alfreda Bineta te je
utvrdio da o djejem nainu razmiljanja vie govore netoni odgovori nego toni. Takoer, uoio
je da djeca iste dobi ine sline pogreke koje su kvalitativno razliite od pogreaka djece drugih
dobnih skupina. Uoio je da se postavljanjem otvorenih pitanja moe puno vie saznati o djejim
misaonim procesima nego ispitivanjem inteligencije standardiziranim testovima pa se zalagao za
kliniki pristup ispitivanju inteligencije umjesto psihometrijskog.
2. Osnovni pojmovi u Piagetovoj teoriji
Inteligencija je dinamika osobina linosti koja se nalazi u osnovi ponaanja koja omoguavaju
optimalno preivljavanje. Inteligencija je svojstvo ivih organizama koje se mijenja zbog
sazrijevanja i stjecanja iskustva u dodiru s okolinom.

Prema: Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.; Vizek Vidovi, V.,
Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Shaffer, D.R., Kipp, K. (2010). Developmental psychology, childhood & adolescence. Wadsworth: Cengage Learning.

Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (biljeke s predavanja)

initelji koji odreuju kognitivni razvoj:
Maturacija ili sazrijevanje:
o bioloko sazrijevanje organizma i ivanih struktura
o genetski je uvjetovano i na njega se teko utjee
o proizvod sazrijevanja je ona spoznaja do koje dijete dolazi spontano
Aktivnost pojedinca i djelovanje na okolinu:
o djelujui na okolinu dijete provjerava zamisli, utvruje zakonitosti i organizira svoju
spoznaju
o s fizikim sazrijevanjem poveava se djetetova mogunost djelovanja na okolinu i
sposobnost uenja
Unutarnji misaoni svijet se izgrauje na temelju iskustava steenih izravnim dodirom i
manipulacijom predmeta u vanjskom svijetu pa se Piagetov pristup kognitivnom razvoju naziva
konstruktivizam.
Sheme
Naa je kognitivna struktura izgraena od osnovnih elemenata ili shema i predstavlja skup svih
shema kojima raspolaemo u odreenom trenutku. Shema je opi potencijal za izvedbu nekog
ponaanja. To je organizirani nain pridavanja smisla proivljenim iskustvima i mijenjaju se s
dobi. Sheme kojima raspolaemo odreuju na nain reagiranja na svijet. Sheme se oituju u
vanjskom ponaanju kao odreeni postupci ili djeluju prikriveno i tada govorimo o miljenju,
odnosno o misaonim operacijama. S dobi se mijenjaju naini odnoenja prema okolini, a Piaget je
smatrao da se je ta promjena u ponaanju uvjetovana promjenom kognitivnih struktura.
Asimilacija i akomodacija
Kako bi se ostvarila to bolja prilagodba okolini, sheme se mijenjaju pomou mehanizama:
Asimilacije: proces kojim se novi podatci iz okoline ukljuuju u ve postojee sheme.
Akomodacije: proces mijenjanja postojee sheme u skladu s novim informacijama.
Nove informacije koje proturjee postojeim shemama dovode do neravnotee, a ljudi imaju
uroenu sklonost za uspostavu skladnih odnosa s okolinom. Nastoje smanjiti neravnoteu
mijenjajui stare ili stvarajui nove sheme sve dok se naruena ravnotea ponovno ne uspostavi.
Proces uspostave ravnotee naziva se ekvilibracija. To je glavni motivacijski proces koji
objanjava poticajnu snagu u pozadini intelektualnog razvoja.

Prema: Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.; Vizek Vidovi, V.,
Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Shaffer, D.R., Kipp, K. (2010). Developmental psychology, childhood & adolescence. Wadsworth: Cengage Learning.

Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (biljeke s predavanja)

Piagetov koncept
EKVILIBRACIJA

Definicija
Primjer
Harmonija izmeu sheme Dijete koje je vidjelo samo pticu kako leti,
i iskustva.
misli da su svi letei objekti ptice.

ASIMILACIJA

Pokuava se usvojiti novo

iskustvo tako da ga se
pokua uklopiti u ve
postojee sheme.
AKOMODACIJA Modifikacija
postojeih
shema kako bi se mogla
uklopiti nova iskustva.

Vidjevi avion kako leti, dijete ga naziva

pticom.

Dijete je iskusilo konflikt ili disekvilibrij

primijetivi da nova ptica ne izgleda kao
one koje je viao do sada i ne mae krilima.
Zakljuuje da to nije ptica i izmilja novo ime
ili pita to je to. Uspjena akomodacija
rezultira ekvilibrijem.
ORGANIZACIJA Reorganizacija postojeih Formira hijerarhijsku shemu koja se sastoji
shema
u
novu
i od nadreenog pojma (letei objekt) i
kompleksniju strukturu.
podreenog pojma (ptica, avion).
3. Razvojni stupnjevi u Piagetovoj teoriji

Senzomotoriko razdoblje (0-2 godine)

Predoperacijsko razdoblje (2-7 godina)
Stupanj konkretnih operacija (7-11 godina)
Stupanj formalnih operacija (12 godina do odrasle dobi)

Senzomotoriko razdoblje (0 2 godine)

Dijete ispituje svijet pomou senzomotorikih shema koje se temelje na uroenim, refleksnim
ponaanjima s kojima se dijete raa.
o npr. dotaknemo li prstom djeji obraz dijete e okrenuti usta i pokuati sisati prst, stavimo
li prst na djeji dlan ono e stisnuti dlan
Dijete poinje stjecati kontrolu nad refleksnim radnjama i izvodi ih u odsutnosti podraaja koji ih
automatski izazivaju. Uenje je veinom sluajno, a kasnije se temelji na uvidu steenom
pokuajima i pogrekama.

Prema: Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.; Vizek Vidovi, V.,
Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Shaffer, D.R., Kipp, K. (2010). Developmental psychology, childhood & adolescence. Wadsworth: Cengage Learning.

Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (biljeke s predavanja)

Na kraju razdoblja dijete je u stanju mentalno predoiti predmete i dogaaje te moe o njima
misliti i kada nisu u njegovoj blizini. Odvajanje od neposredne stvarnosti omoguuje pojavu
planiranja i poetnog rjeavanja problema.
Glavni napredak je shvaanje o stalnosti objekta shvaanje da predmeti postoje i kada nisu u
djetetovom djelokrugu (npr. igraka postoji i kada je prekrivena krpom). Tada je dijete spremno
za baratanje predodbama u vlastitom umu te pri izvedbi misaonih radnji gubi ovisnost o
neposrednom dodiru s vanjskim svijetom.
Predoperacijsko razdoblje (2 7 godina)
Obiljeja predoperacijske misli:
1. Konkretnost: dominantno obiljeje djejeg miljenja zbog kojeg dijete razmilja o prisutnim
predmetima ili onima koji su povezani s trenutnom situacijom.
2. Ireverzibilnost: nemogunost logikog povezivanja uzajamno ovisnih predodbi, odnosno
mentalnog prolaenja kroz niz koraka u rjeavanju problema te potom okretanja smjera i
vraanja na poetnu toku.
Primjer: A: Ima li brata?
Dijete: Da, zove se Marko.
A: Ima li Marko brata?
Dijete: Ne!
3. Egocentrizam: dijete se ponaa kao da svi znaju ili vide ono to ono opaa ili zna te ne moe
shvatiti da druga osoba drugaije vidi ili ima drugaije stajalite.
Primjer: Zadatak s tri planine bio je originalni Piagetov zadatak za testiranje egocentrizma. U zadatku se
koristi maketa koja se sastoji od tri planine razliite po boji, veliini i po vrhovima (na vrhu jedne nalazi se
kri, na vrhu druge planine kuica, a na vrhu tree je snijeg) postavljena na stol. Dijete je prvo imalo priliku
razgledati maketu sa svih strana. Potom je postavljena lutka koja gleda maketu s drugog poloaja nego dijete.
Pitali su dijete to lutka moe vidjeti od tamo gdje sjedi te je dijete trebalo pokazati jednu od slika koje
pokazuju planine s razliitog kuta gledita. Utvrdili su da veina etverogodinjaka pokazuje sliku koju oni
vide jer ne shvaaju da lutka ima drugaiju perspektivu.

Prema: Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.; Vizek Vidovi, V.,
Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Shaffer, D.R., Kipp, K. (2010). Developmental psychology, childhood & adolescence. Wadsworth: Cengage Learning.

Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (biljeke s predavanja)

4. Centracija: usmjeravanje na samo jedan aspekt situacije, a pritom se zanemaruju druga vana
obiljeja situacije.
Primjer: Djetetu se pokau dvije jednake iroke ae s vodom i pita ga se je li one sadre istu koliinu vode.
Kada se dijete sloi da su koliine vode jednake, tada se voda iz jedne ae prelije u visoku i usku au ime
se promijenio izgled vode, ali ne i njena koliina. Pita se dijete je li koliina vode u ai ista ili promijenjena.
Djeca u predoperacijskoj fazi misle da se koliina vode promijenila: Sada ima vie vode, jer je tu voda via
(razina vode je via). Djeca se usredotouju samo na jedan aspekt situacije, zanemarujui druga njena vana
obiljeja. Dijete je centrirano na visinu vode u ai i ne uvia kako promjene u njenoj visini kompenziraju
promjene u njenoj irini.
Primjer: Posloimo novie u dva reda te je u svakom redu isti broj novia. Nakon toga, razmaknemo
novie u jednom redu. Dijete e rei da ima vie novia u redu u kojem su novii razmaknuti jer se dijete
usmjerava samo na jedan aspekt situacije, na duljinu reda, a zanemaruje da je broj novia ostao isti.
5. Ovisnost o percepciji: usmjerenost na trenutno stanje ili oblik onoga to dijete opaa, to
onemoguuje usporedbu s prethodnim stanjem i stvara tekoe pri prosuivanju promjena.
Primjer: U zadatku s prelijevanjem iz ire ae u uu i viu au, mlae dijete koje je vidjelo postupak
prelijevanja iz ae u au, ali ne i oblik ae u koji se voda ulijeva, odgovorit e da je koliina vode u drugoj
ai ista kao i u prvoj. Ako dijete vidi drugu au koja je ua i razina vode je via, ono e promijeniti miljenje
u skladu s percepcijom trenutnog stanja. Dijete je usmjereno na trenutno stanje, tj. na visinu stupca vode.
6. Transduktivno prosuivanje: nemogunost meusobnog povezivanja i usporeivanja
poznatih pojmova, pri emu dijete jo ne koristi induktivno (od pojedinanog prema opem)
i deduktivno (od opeg prema pojedinanom) rasuivanje.
Primjer: Ako su na stolu 4 jabuke i 6 kruaka dijete moe tono odgovoriti na pitanje ima li vie kruaka
ili jabuka. Ali, ako dijete pitamo ima li vie kruaka ili voa, dijete e rei da ima vie kruaka. Dijete ne
shvaa kako kategorija voe ukljuuje i kruke i jabuke.
Primjer: Djeci se pokae 16 cvjetova, od kojih su 4 plava i 12 utih. Dijete e tono odgovoriti da ima
vie utih cvjetova, nego plavih. Na pitanje: Ima li vie utih cvjetova ili cvjetova?, dijete u
predoperacijskoj fazi e odgovoriti da ima vie utih cvjetova jer ne shvaa kako kategorija cvjetovi
sadri i ute i plava cvjetove.

Prema: Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.; Vizek Vidovi, V.,
Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Shaffer, D.R., Kipp, K. (2010). Developmental psychology, childhood & adolescence. Wadsworth: Cengage Learning.

Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (biljeke s predavanja)

Navedena obiljeja djeluju kao ogranienja predoperacijske misli i ometaju dijete u logikom
prosuivanju koje poiva na naelima konzervacije. Konzervacija je pojam koji se odnosi na
meusobnu neovisnost nekih svojstava predmeta. Dakle, odreene fizike karakteristike
predmeta ostaju iste iako se njihov izgled promijenio.

Primjer: Prethodno je opisan primjer sa aama. Dijete smatra da je vie tekuine u visokoj i uskoj ai,
nego u manjoj i irokoj. Dakle, dijete ne uvia da su fizike karakteristike vode, u ovom sluaju koliina
vode, ostale nepromijenjene, unato promjeni vanjskog izgleda vode.
Primjer: Dijete e rei da ima vie okolade ako razlomimo okoladu na kockice, nego ako ostane u jednom
komadu (konzervacija broja). Dakle, dijete ne shvaa da se fizike karakteristike okolade ne mijenjanju
unato promjeni vanjskog izgleda.
Igra zamiljanja kao da igra
Igra zamiljanja ili kao da igra je primjer mentalnog predoavanja u ranom djetinjstvu. Djeca
kroz pretvaranje i glumljenje ojaavaju novosteene predodbene sheme. U ranoj igri zamiljanja
koriste stvarne predmete (npr. igraka telefon za telefoniranje ili piju iz alice). Imitiraju postupke
odraslih i aktivnosti nisu fleksibilne. Nakon navrene 2. godine, djeca se poinju igrati i glumiti s
manje realistinim igrakama (npr. kocka je telefonska slualica) i usmjeravaju se prema drugim
predmetima (npr. hrani lutku).
Igra ne slui samo uvjebavanju predodbenih shema, nego odraava djetetove socijalne i
kognitivne vjetine te doprinosi razvoju. Odgajatelji procjenjuju socijalno kompetentnijima djecu
koja vie vremena provode u igrama zamiljanja. Istraivanja pokazuju kako igra zamiljanja
osnauje veliki broj razliitih mentalnih sposobnosti panju, pamenje, logiko zakljuivanje,
jezik i pismenost, matu, kreativnost, sposobnost razmiljanja o vlastitom miljenju i zauzimanju
tue perspektive.
Stupanj konkretnih operacija (7 11 godina)
Izraz konkretna operacija znai mogunost konzervacije i logikog razmiljanja na poznatim i
konkretnim sadrajima. Velike su razlike u razmiljanju u odnosu na prethodni stupanj, ali dijete
jo uvijek ne razmilja kao odrasla osoba. Dijete moe stvarati pojmove, uviati odnose i rjeavati
probleme samo kada radi s poznatim predmetima ili kada ih moe konkretno predoiti. Miljenje
je loginije, fleksibilnije i organiziranije.
Prema: Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.; Vizek Vidovi, V.,
Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Shaffer, D.R., Kipp, K. (2010). Developmental psychology, childhood & adolescence. Wadsworth: Cengage Learning.

Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (biljeke s predavanja)

Osim zadataka konzervacije, dijete moe uspjeno rjeavati i zadatke koji ukljuuju specifine
misaone operacije:
1. Serijacija je mogunost nizanja predmeta prema nekom mjerljivom svojstvu.
o npr. dijete moe poredati tapie od najkraeg prema najduljem
2. Tranzitivnost je sposobnost zakljuivanja o odnosu izmeu dva predmeta na temelju
znanja o njihovom odnosu prema treem predmetu
o npr. Ako je Martin vei od Josipa, a Josip vei od imuna, je li imun vei od Martina?
3. Klasifikacija je mogunost uoavanja nadreenog naela prema kojem logiki razvrstava
predmete u skupini
o npr. razvrstavanje kockica prema boji i obliku
Mogunost rjeavanja navedenih zadataka znai da je dijete svladalo ogranienja prethodnog
stupnja. Na ovom stupnju pojavljuje se:
1. Reverzibilnost miljenja: dijete na logian nain moe misaono baratati uzajamno
povezanim predodbama (npr. ako se njegov brat zove Marko, znat e odgovoriti na
pitanje ima li Marko brata)
2. Decentracija: podrazumijeva da dijete moe baratati s vie dimenzija odjednom (npr.
usporeujui duinu i broj novia u dva niza, moi e zakljuiti da su ta dva svojstva
neovisna i da je unato razlikama u duljini, broj novia isti u oba niza)
3. Neovisnost o percepciji: dijete nije ovisno o percepciji trenutnog stanja, ve moe
razmiljati i o promjenama koje su dovele od jednog stanja do drugog (npr. moe rijeiti
zadatak konzervacije s prelijevanjem vode)
4. Gubi se egocentrizam: dijete ne vidi vie svaku situaciji iz vlastite perspektive (npr. zna
da osoba koja stoji nasuprot njemu vidi njega samoga)
5. Uoavaju se odnosi meu klasama predmeta. Npr. djeci se pokae 16 cvjetova, od kojih
su 4 plava i 12 utih. Na pitanje: Ima li vie utih cvjetova ili cvjetova?, dijete e u fazi
konkretnih operacija moi odgovoriti da cvjetova ima vie, jer e prepoznati cvjetove kao
kategoriju koja ukljuuje ute i plave cvjetove.
U konkretnim situacijama dijete poinje pokazivati znakove logikog razmiljanja i poetke
uzrono posljedinog zakljuivanja.

Prema: Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.; Vizek Vidovi, V.,
Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Shaffer, D.R., Kipp, K. (2010). Developmental psychology, childhood & adolescence. Wadsworth: Cengage Learning.

Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (biljeke s predavanja)

Stupanj formalnih operacija (12 godina - )
Razmiljanje je sve apstraktnije, to znai da se dijete moe odvojiti od konkretnog predmeta ili
dogaaja te zamilja hipotetske situacije koristei se apstraktnim pojmovima. Mogu rjeavati
probleme koji ukljuuju proporcionalno i analogijsko miljenje:
Proporcionalno miljenje: razmatranje omjera, a ne apsolutnih veliina.
o Djeca mogu rijeiti ovaj zadatak: dva vozila su krenula s istog mjesta i koliko e prije stii vozilo
koje vozi dvostruko bre od drugoga.
Analogijsko miljenje: na temelju uvida u jedan sluaj mogu zakljuivati to e se dogoditi u
drugom sluaju.
o Kada naue kakva je klima u pustinji, moi e objasniti kakve e biti posljedice ako doe do
globalnog zatopljenja.
Sposobnost uopavanja : mogu shvatiti openitije znaenje
o Ne treba plakati nad prolivenim mlijekom. Dijete u fazi konkretnih operacija: Ako prolije
mlijeko nema koristi aliti za njim. Dijete u fazi formalnih operacija moi e objasniti ire
znaenje poslovice.
4. Pozitivne strane Piagetove teorije

Dao nam je vrijedne informacije o djetetovom razvoju

Zamijetio je vane razlike izmeu djece i odraslih
Utvrdio je da su djeca znatieljna, aktivni istraivai, aktivno konstruiraju svoje znanje
Meu prvima pokuava objasniti, a ne samo opisati proces razvoja
Inspirirao je mnoge psihologe i potaknuo istraivanja

5. Prigovori Piagetovoj teoriji

Pojam spremnosti za uenje: uenje nije mogue sve dok organizam nije spreman za
odreenu vrstu sadraja te se neki pojmovi ne mogu nauiti dok dijete nije doseglo
odreeni stupanj razvoja, a pokazalo se da su djeca u mnogim podrujima logikog
rasuivanja kompetentnija nego to je procijenio te da mlaa djeca mogu tono rjeavati
zadatke ako se pitanja postave na prikladniji nain ili zadatci promijene (npr. konzervacija,
egocentrizam, stalnost predmeta).
Odreivanje opih stupnjeva djejeg razvoja: pitanje heterogenosti izvedbe,
meukulturalnih usporedbi, razliitog tempa razvoja u pojedinim podrujima i vrstama
kognitivnih zadataka

Prema: Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.; Vizek Vidovi, V.,
Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Shaffer, D.R., Kipp, K. (2010). Developmental psychology, childhood & adolescence. Wadsworth: Cengage Learning.

Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije (biljeke s predavanja)

Primjenjivost samo na razmjerno usko podruje logiko-matematikog prosuivanja:

podruje verbalnog razvoja i stjecanje znanja narativnim metodama je zanemareno

6. Primjena Piagetove teorije u nastavi

Nema smislenog uenja bez uvaavanja trenutne razine djetetova kognitivna razvoja.
Dobro je osloniti se na strunu prosudbu psihologa koji e procijeniti djetetovo kognitivno
funkcioniranje, govorne kompetencije i razvijenost psihomotorikih vjetina.
Poticati uenike da se aktivno ukljue, da istrauju svijet oko sebe i tako stjeu znanja i
spoznaje. Umjesto frontalnog poduavanja treba osigurati to vei broj razliitih aktivnosti
koje e djeci omoguiti izravnu interakciju s okolinom.
Uvaiti individualne razlike meu uenicima! Ne razvijaju se sva djeca istim tempom pa
je potrebno prilagoditi zadatke mogunostima pojedinog djeteta ili manje skupine djece.
Djetetov uspjeh pratiti na temelju njegovog individualnog napretka, a ne na temelju
usporedbe s postignuima drugih uenika.
Voditi rauna da odreeni broj djece uope ne primjenjuje formalno miljenje do kraja
osnovne kole, a veina uenika se nalazi u prijelaznom razdoblju izmeu konkretnih i
formalnih operacija. Potrebno je davati konkretne i ueniku poznate primjere.
Namjerno uklopiti neusklaenosti u poduavanje i izazvati kognitivnu neravnoteu koja
e poticati motivaciju za uenjem i djelovati poticajno za akomodaciju i kognitivni rast.
Budui uitelji moraju dobro razumjeti zakonitosti djejeg kognitivnog razvoja.
Konzultirati se sa kolskim psihologom koji moe pomoi u osmiljavanju poduavanja
prilagoenog razvojnim mogunostima djeteta.

Prema: Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.; Vizek Vidovi, V.,
Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Shaffer, D.R., Kipp, K. (2010). Developmental psychology, childhood & adolescence. Wadsworth: Cengage Learning.