Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

1. Definirajte pojam multimedije.

Multimedija sloenica nastala spajanjem dva morfema
multimedija = multis (lat.) viestruki, brojni i medium (lat.) sredina , posrednik
(kanal)
Multimedija podrazumijeva kombiniranje teksta, zvuka, grafike i videa koje se dostavlja
posredovanjem raunala i drugog elektronskog ili digitalnog sredstva.
Multimedija je nain komuniciranja u kojemu se koristi vie naina prikaza podataka. Ti naini
prikaza podataka ukljuuju zvuk, sliku, video, animaciju.
Multimedija se moe promatrati kao interdisciplinarno znanstveno podruje to implicira
poznavanje i drugih podruja.
Pored hardverskih i softverskih znanja to ukljuuje i poznavati i razumijevanje komunikacije,
dizajna, marketinga.
2. to je to komunikacija i u kojoj je vezi s multimedijom?
Multimedija se moe promatrati kao interdisciplinarno znanstveno podruje to implicira
poznavanje i drugih podruja.
Pored hardverskih i softverskih znanja to ukljuuje i poznavati i razumijevanje komunikacije,
dizajna, marketinga.
Komunikacija: Glagol communicare (lat).: uiniti zajednikim, priopiti
Imenica ommunicatio: zajednica
Komunicirati - uspostavljati zajednicu odnosno drutvenosti.
Osnovna odrednica komunikacije u ovom kontekstu jest uspostavljanje zajednice oko proizvoda
i/ili usluga s ciljem zadovoljenja marketinkih ciljeva.
Planiranje komunikacije / komunikacijska strategija uspostavljanje dialoga s korisnicima
pozivajui ih na interakciju putem uspjeno kreiranog sadraja koji potie na akciju.
Multimedija je u stanju da, u najveoj mjeri do sada, zadovolji kompleksnu ljudsku percepciju,
koja se odvija posredstvom vie ula, kao i nain komuniciranja meu ljudima.
3. Navedite vizualne elemente multimedije.
Elementi multimedije su:
Vizualni medij
Akustini medij
Mediji vezani uz druga ljudska osjetila.
Vizualni elementi multimedije su tekst, crte, nepokretna slika, pokretna slika (animacija),
video.
4. Navedite akustine elemente multimedije.
Elementi multimedije su:
Vizualni medij,
Akustini medij,
Mediji vezani uz druga ljudska osjetila.
Akustinii elementi multimedije su zvuk, govor i muzika.
5. Pojasnite analogno digitalnu konverziju/pretvorbu.
Da bi medij (vizualni, akustini ili medij vezan za druga osjetila) prikazali pomou raunala
potrebno je izvriti analogno- digitalnu konverziju.
Analogno-digitalna konverzija/pretvorba predstavlja konverziju analognog (izvornog,
prirodnog) signala u digitalni oblik (oblik razumljiv raunalu).
1

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

6. Opiite analogni signal.

Analogni signal predstavljen je kontinuiranom funkcijom u vremenu
7. Opiite digitalni signal.
Digitalni signal se moe opisati diskretnom funkcijom u striktno odreenim vremenskim
trenucima (uzorkovanje / sampliranje)
8. Pojasnite pojam konvergencije medija i navedite od kojeg spleta se sastoji.
Konvergencija medija fenomen koji podrazumijeva isprepletenost raunarstva i
telekomunikacijskih mrea i izdavaa (glazba, tisak, televizija, film, industrija zabave).
Drugim rijeima, konvergencija medija se sastoji od spleta 3 C:
Computing (raunarstvo)
Communications (komunikacija), i
Content (sadraj).
9. Razlika izmeu masovnih medija i multimedije?
Tradicionalni masovni mediji: televizija, film, radio, novine, knjige
Jednosmjerni komunikacijski proces - od izvora dostavljano masovnoj publici. Te tehnologije
objedinjuju audio, video, grafiku i tekst s naglaskom da su u najveoj mjeri nefleksibilni.
Primjer: Film
Multimedija: digitalna konvergencija medija
Raunala i srodni ureaji omoguuju korisnicima interaktivnost sa aplikacijama
Mnogi strunjaci interaktivnost tretiraju kao integralnu komponentu multimedije.
Hipermedija je nadogradnja na multimediju, a oznaava multimedijske sadraje koji su
meusobno isprepleteni. Mrea se najee gradi poveznicama (eng. Hyperlink) iako moe
biti prikazana i na neki drugi nain.
World Wide Web klasini je primjer hypermedija dok je primjerice film zastupnik linearne
multimedije upravo zbog izostanka hyperlinkova.
10. to mora sadravati jedan multimedijalni raunalni sustav?
Multimedijalni raunalni sustav jest raunalo koje ima sposobnost integracije dva ili vie
medijska elemenata s ciljem stvaranja, snimanja, prikazivanja, rukovanja i pristupanja
multimedijalnim informacijama.
Takvo raunalo podrazumijeva:
Brz procesor - za efikasnu obradu velikih koliina podataka
Ureaj s velikom zapreminom za pohranu podataka aka. Hard disc
RAM
Grafika kartica - koja omoguava zahtjevne prikaze grafike, animacija i videa.
Input/output ureaji potrebni za putanje zvuka putem multimedijalnih aplikacija
(zvunici).
11. Na koje sve naine moemo dostavljati multimediju i koje su njihove prednosti?
Za dostavljanje multimedije putem potrebna je velika koliina digitalne memorije CD / DVD
ili u kontekstu iroko pojasnog interneta tada govorimo o velikoj propusnosti podataka koja
osigurava dostavljanje sadraja bez prekida u prijenosu.
Multimedijalni CD/DVD - mogu biti reproducirani na veini osobnih raunala. Prednosti tih
formata je to su prenosivi, potroni i jeftini, a samim tih i prikladni za svakodnevnu upotrebu.
2

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

S obzirom na ogranienu zapreminu memorije interaktivna svojstva su ograniena kao i

mogunost auriranja sadaja. Distribucija sadraja takoer ima puno nedostataka pa se stoga
odrivom ini samo kad su u pitanju male naklade.
The Broadband Internet
Sve ee multimedijalni sadraji se dostavljaju putem interneta
na nebrojeno razliitih naina, a neki od njih su javni web site-ovi, portali, blogovi,
drutvenim mreama, chat servisima i dr.. Online sadraju se moe pristupiti trenutno putem
raunala, tableta, mobitela ili pak skinuti na ureaj za kasnije gledanje.
Prednosti:
pristup sadraju mogu uz preduvjet pristupa irokopojasnoj Internet mrei.
postizanje visoke razine interaktivnosti
osvjeavanje multimedijalnog sadraja na zahtjev ili elju kreatora sadraja
12. Navedite mogua podruja primjene multimedije te odabirite jedno podruje i opiite na
koji nain se to realizira.
Multimedija - prikladna u svim komunikacijskim prigodama kad je osoba povezana s
elektronskom informacijom.
Poslovna primjena:
Multimedija u obrazovanju
Multimedijalna dravne uprave
Multimedija u zabavi
Multimedija na javnim mjestima
Virtualna stvarnost
Prodajne i marketinke prezentacije, katalozi i prikazi proizvoda, trening zaposlenih, izravan
marketing, prodaja na malo i informacije o mjestu prodaje.
Informatizacija dravne uprave i drugih javnih tijela: e-graani, e-katastar, e-pravosue, eizvadak, e-zdravstveno, e-imenik
Povezan uz standardizaciju uvanja i prijenosa podataka
smanjivanje lista ekanja
efikasnija administracija
Hoteli, eljeznike stanice, trgovaki centri, muzeji, knjinice, koncerti
Dostupnost multimedijalnih sadraja putem instalacija ili kioska s ciljem ponude sadraja i
informacija za korisnike
Povezanost sa beinim ureajima (mobiteli, tableti)
Smanjuje se potreba za tradicionalnim info pultovima, dodaju vrijednost uslugama i dostupni
su 24/7
Mijenja nain na koji svakodnevno pristupamo informacijama kao i na razvoj kulture
komunikacije
13. Tko je sve ukljuen u produkciju multimedije?
Producent
definira, koordinira i osigurava cijeli projekt, mora biti svjestan mogunosti i ogranienja
tehnologije
Multimedijski dizajner/kreativni dizajner
vizualizira sustav i definira njegovu strukturu, odreuje izgled, osjeaj, format i stil cijelog
projekta
Ekspert tematskog podruja
osigurava sadraj za tvorce multimedijskog proizvoda
Programer
3

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

integrira sve elemente (tekst, slike, video, animacije i dr.) u cjelinu multimedijskog proizvoda
Instrukcijski dizajner
odgovoran za prezentiranje informacija kako bi ih korisnici mogli najbolje mogue razumjeti
Scenarist
kreira organizaciju projekta kroz hodogram (dijagram toka) te definira razinu interaktivnosti
meu elementima
Raunalni dizajner
kreira (digitalne) grafike elemente (pozadine, fotografije, logotipi, 3D prikazi, animacije i dr.)
Audio/video specijalist
potreban kada se znaajno koriste audio i video sadraji
Webmaster
kreiranje i odravanje web site-ova i srodnih aplikacija
14. Navedite faze u produkciji multimedije.
Istraivanje i analiza prikupljanje to vie informacija o korisnicima multimedijalnog
projekta kao i informacije o sadraju koji e se prezentirati i sustav na kojem e se projekt
prikazivati.
Pisanje scenarija odluke vezane za strukturu projekta to se realizira kroz kreiranje
hodograma. (primjer - website)
Pisanje ilustriranog scenarija (storyboard) detaljni plan dizajna projekta (boje, mm
elementi, poveznice, arhitektura). Grubi prikaz detaljne vizualizacije i ozraja koje projekt
treba postii.
Kreiranje medijskih elemenata uobiajeno nakon storyboard-a se izrauje prototip i
razmatra se prijedlog dizajna. Nakon toga grafiki dizajner uz pomo detaljnih specifikacija
kreu sa stvaranjem mm elemenata
Programiranje kada su izraeni svi elementi zapoinje izrada zavrnog proizvoda najee
u pomo programskog jezika (npr. Visual Basic)
Testiranje posljednja faza izrade finalnog proizvoda gdje se nastoje ustanoviti mogue
greke ili potrebe za poboljanjem. Neki proizvoai preferiraju beta verzije svojih proizvoda
koje uz povratne informacije korisnika u hodu rjeavaju.
15. emu slui storyboard?
Storyboard razrauje module sadraja i predstavlja kombinaciju pisanih opisa,
crtea, blok dijagrama opisujui sve elemente aplikacije tekst, slike, zvuk,
animaciju, video, gumbe, hiperlinkove i sl. te kako su meusobno grupirani
Izrada storyboarda (skripte) grafika i tekstualna prezentacija svih informacija koje e se
nalaziti na ekranima programa, moe biti skicirana rukom na papiru ili nainjena uz pomo
programa na raunalu (npr.PowerPoint,Visio,)
16. to je HTML?
Izvorni jezik web-a je HTML (engl. Hypertext Markup Language) njime se oblikuje sadraj
i stvaraju se hiperveze hipertekst dokumenta.
Hypertekst kao dio HTMLa omoguava bogatije iskustvo itanja od primjerice knjige.
17. Definirajte hipertekst.
Hipertekst - tekstualna struktura koja se sastoji od meusobno povezanih jedinica informacije
prikazana na nekom elektronikom ureaju. Za razliku od pisanog teksta, hypertekst je
nelinearan.
4

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

18. to je to typeface, to ih definira i navedite primjere?

engl. typeface (porodica fontova) predstavlja skup znakova koji dijele zajednike
dizajnerske znaajke.
Pojedini typeface definiran je odreenom irinom, ornamenturom, gustoom, teinom,
kurzivom, ali ne i veliinom.
Typefaces se najee dijele na dvije glavne kategorije:
Serif
Sans serif (franc. sans bez)
Primjeri: Times, Arial, Verdana Garamond, Courier Calibri
19. Razlika izmeu sans serif-nih i serif-nih fontova?
Typefaces se najee dijele na dvije glavne kategorije:
Serif
Sans serif (franc. sans bez)
Sans serifni fontovi fontovi bez dekorativnih detalja na ivicama slova ili
drugih tipografskih simbola
Serifni fontovi fontovi sa dekorativnim detaljima na ivicama slova (serifi)
ili drugom tipografskom simbolu
20. Navedite tri formata fontova. Odaberite jedna format i pojasnite njegove prednosti.
Font - razliite mogunosti prikaza znakova.
Font objedinjuje razliite karakteristike znakova, meu kojima je osnovna sam izgled znakova,
ali i neka druga svojstva koja neposredno utiu na taj izgled.
Font je elektronski niz podataka (data file) u kojem se nalazi skup slovnih znakova (glyph) i
slovnih simbola (dingbat).
TrueType fontovi mogu se skalirati na bilo koju veliinu, jasni su i itljivi u svim veliinama.
Mogu se slati na bilo koji pisa ili drugi izlazni ureaj koji Windows podrava.
OpenType fontovi slini su TrueType fontovima, ali obino sadre iri skup osnovnih
znakova, primjerice smanjena velika slova, starinski stil brojki te sloenije oblike, kao to su
glifovi (ukrasna slova) i ligature (spojena slova). OpenType fontovi takoer su jasni i itljivi u
svim veliinama i mogu se poslati na bilo koji pisa ili drugi izlazni ureaj koji Windows
podrava.
PostScript - raunalni jezik za stvaranje vektorske grafike. Fontovi su glatki, detaljni i
visokokvalitetni. Obino se koriste za ispis, posebno za visokokvalitetni ispis koji se obino
koristi za tiskanje knjiga i asopisa.
21. Navedite tehnologije izrade fontova i opiite njihove znaajke.
Tehnologija fonta tehnike prikazivanja teksta Postoje dva osnovna pristupa:
Vektorski
Oni koji se mogu matematikim funkcijama uveavati (ili umanjiti) bez gubitka na izgledu
slova. Osnovna prednost je da mogu lako preoblikovati, upotrebom matematike funkcije za
svaku vektorsku toku, tako se mogu skalirati bez gubljenja kvalitete (zamuivanja).
Bitmap
Bitmapirani prikaz se temelji na mrei kvadratia, tj. jedinica koje se mogu prikazati (na
ekranu ili printeru) koje se nazivaju dot (toke). Popunjavanjem tih kvadratia generira se
slika znaka.
Nedostatak ovog prikaza je relativno veliki utroak memorije i ograniene mogunosti
poveanja slike; poveanjem se gubi kvaliteta.
5

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

22. Navedite barem 4 smjernice za efikasno koritenje teksta u multimediji.

Efikasno koritenje teksta u multimediji - ne razlikuje se od uobiajenih principa dobrog
pisanja.
Pored toga pisanje za multimedijalno okruenje stavlja pred autora dodatne smjernice kojih se
treba drati:
Selektivnost koritenje teksta u situacijama u kojima prenosi informaciju bolje od drugih
medija (iznoenje injenica, apstraktnih koncepata, oznaavanje neobinih ikona, kao odgovor
na korisnikovo pitanje ili komentar)
Saetost - velike koliine teksta mogu umarati korisnike kada se itaju sa ekrana raunala.
Treba ukloniti suvine rijei, paljivo biranje rijei, prijelom teksta na segmente, koritenje
natuknica
itljivost bjelina je saveznik. Paljiv odabir fontova, ograniiti broj fontova i uskladiti ih s
pozadinom
Dosljednost odravati tonalitet poruke (profesionalno, leerno, aljivo), koristiti isti font za
svaku veu kategoriju teksta (naslov, blok teksta, izbornik)
Paljivost - gramatika i pravopis su odraz profesionalnost i kredibiliteta izvora, izbjegavati
plagiranje, koristite fontove itljive na vie platformi.
Kombiniranje teksta s drugim medijima npr. zvuni izgovor rijei u tekst, animacije
procesa (ivotni ciklus proizvoda)
Neka tekst bude interaktivan snaga multimedije proizlazi iz interaktivnosti
23. to sve podrazumijevamo pod grafike i za ega one slue?
Grafike su tekstovi, crtei, ilustracije, slike i prikazi izraeni s namjerom da prue vizualnu,
kulturnu, estetsku ili komercijalnu poruku.
24. Kakve grafike po prirodi mogu biti?
Grafike mogu biti unkcionalne i umjetnike prirode.
Funkcionalne - tekst i fotografije u dnevnim novinama imaju svrhu informirati i educirati.
Umjetnike kreirane su radi stila kako bi provocirale i potaknule publiku na razmiljanje ili
osjeaje.
25. Na koja dva osnovna tipa dijelimo grafike?
Grafike moemo podijeliti na dva osnovna tipa:
Vektorska grafika
Rasterska ili bitmap grafika
26. Vektorska grafika?
Vektor linija koja je definirana lokacijom svojih krajnjih toaka.
Vektorska se grafika kreira izravno na raunalu bez pomoi drugih sustava. Obino se koristi za
jednostavnije grafike (oblika) koji se generiraju pomou programiranih algoritama koji definiraju
njihovu poziciju, smjer, duinu i dr.
Primjeri vektorskih grafika: linija, kvadrat, krunica s crnom ispunom
Vektorske slike zauzimaju manje memorije i veliina dokumenta je manja u usporedbi s
bitmapom.
Primjena na webu je jednostavnije po pitanju instaliranja plug-ina kao i pokretanja dokumenta

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

27. Bitmapska grafika?

Bitmap je sloenica nastala spajanjem rijei bit - to je najjednostavniji element pri kojem se
koriste samo dva broja (1,0), a map /mapa predstavlja 2d matricu tih istih bitova.
Bitmap ili rasterske grafike se ne mogu unijeti u raunalo bez koritenja neovisne aplikacije ili
ureaja. Bitmapi se sastoji od malih kvadratnih elemenata koji se zovu pikseli i zbog koji se
bitmapi zovu jo i pikselizirana grafika.
Primjer:
Fotografija napravljena digitalnom kamerom klasian je primjer bitmap grafike
28. Navedite najee podruja primjene vektorske grafike.
Vektorske grafike se koriste na slijedeim podrujima:
Computer-aided design (CAD) programima,
Grafikom dizajnu kao priprema na tiskani medij,
3-D animacijski programi,
Programi koji zahtijevaju crtane i grafike oblike
29. Za to su prikladni bitmap formati i navedite neke od njih.
Bitmap formati prikladni su za izradu:
Foto realnih grafika
Sloenih crtea
Grafike koje zahtijevaju visoku razinu detalja
Primjer:
Fotografija napravljena digitalnom kamerom klasian je primjer bitmap grafike
JPEG prikladan za razmjenu fotografija putem weba zbog njegove veliine i kvalitete
GIF uobiajeno se koristi za dijagrame, buttone i sl. koji zahtijevaju manji broj boja
..takoer je prikladan za jednostavne animacije jer podrava ispreplitanje slika
PNG gotovo jednak kao i GIF s izuzetkom podravanja animiranog formata.
Ovisno o broju boja prikazanih na rasterskoj slici razlikujemo:
1 bit-ne bitmape (jednobojne, monokromatske). Jednotonski crte ili tekst gdje postoje
samo dvije mogue vrijednosti - crna i bijela.
8 bit-ne bitmape (u sivoj skali ili u paleti - 256 boja)
16 bit-ne bitmape (65 536 moguih boja) Rasterske slike koje danas sve rjee susreemo
24 bit-ne bitmape (True color ili 16 777 216 boja) obuhvaaju sav potreban broj boja za
prikaz foto realistinih slika na raunalu u RGB modu. Danas se najee koristi za prikaz
slika na ekranu.
32 bit-ne bitmape (slike u punoj CMYK boji) obuhvaaju viebojne slike namijenjene tisku,
ili bilo kakvoj reprodukciji pri kojoj se koriste etiri osnovne komponente za dobivanje
slike (cyan, magenta, yellow i crna komponenta).
30. Definirajte boju i navedite o kojim imbenicima njezin doivljaj ovisi.
Boja se moe definirati kao psihofiziki fenomen induciran svjetlom ili osjeaj koji u mozgu
izaziva svjetlost emitirana od nekog izvora ili reflektirana s povrine nekog tijela.
Doivljaj boje ovisan je o tri imbenika :
spektralnom sastavu svjetla koje pada na promatrani predmet,
molekularnoj strukturi materijala s kojeg se svjetlo reflektira ili koje ga proputa
ovjekovim osjetom boje, kroz oi i mozak. (mukarci)

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

31. to oznaava HSB model u raunalnoj grafici?

Tri svojstva boje koje ljudsko oko raspoznaje, a definiraju se kao:
Obojenost / ton boje (Hue),
Zasienost / saturacija (Saturation) i
Svjetlina (Brightness).
To je osnova za HSB model boja u raunarskoj grafici.
32. to su to aditivni primari i iza kojeg akronima se skrivaju?
Crvena, zelena i plava (RGB) - nazivaju se osnovnim ili primarnim bojama jer se njih ne moe
dobiti mijeanjem drugih boja. Takvim se zbrajanjem razliitih boja svjetla, u razliitim
omjerima, mogu dobiti sve ostale boje, u svim nijansama i svjetlinama.
Tim nainom nastaju boje na ekranu televizora ili monitora.
33. to su to suptraktivni primari i iza kojeg akronima se skrivaju?
Meusobno mijeanje snopova svjetala primarnih boja dovodi do pojave nekih novih boja
svjetla. Crveni snop pomijean sa zelenim snopom postaje ut. Crveni snop pomijean s plavim
snopom postaje magenta (grimizan). Zeleni snop pomijean s plavim snopom postaje cijan
(plavozeleni).
Boje svjetla - uta, magenta i cijan - (CMYK) nastale su kao rezultat mijeanja aditivnih primara,
a nazivaju se suptraktivnim primarima.
Tim nainom nastaju boje u offset tisku, pisaima s mlazom tinte i drugim ureajima koji koriste
suptraktivno mijeanje boja
34. to je semiotika?
Semiotika (gr. semeiotikos: koj i se obazire na znakove) je znanost (teorija) o znakovima i
simbolima, odnosno prouavanju naina na koji funkcioniraju znakovni sustavi. Simboli
pomau dizajnerima da prenesu jedinstvenu poruku kroz prihvaeno shvaanjejjkao efektivan
alat komunikacije.
Primjeri: Kota ivota" (sanskrt. -srea, zdravlje), Crveni kri-zapadni svijet vs. bliski istok.
35. to je Html5 i koja je njegova zadaa?
HTML (engl. HyperText Markup Language) prezentacijski jezik za izradu i strukturiranje web
stranica.
Temeljna zadaa HTML jezika jest uputiti web preglednik kako prikazati hipertext dokument. Pri
tome se nastoji da taj dokument izgleda jednako bez obzira o kojemu je web pregledniku,
raunalu i operacijskom sustavu rije.
HTML 5 je prva nova revizija standarda od HTML 4.01, koji je izdan 1999.
Nastao u suradnji World Wide Web Consortium (W3C).
Zadaa HT ML5 :
Zadovoljiti potrebe modernih web stranica i aplikacija nativno u pregledniku, te smanjiti
potrebu za vanjskim skriptama i plugin-ovima
Imati standarde za web koji rade jednako na svim platformama i preglednicima +
kompatibilni su sa ranijim verzijama
Olakati posao web dizajnera i developera
36. Objasnite ulogu World Wide Web Consortium (W3C).
World Wide Web Consortium (poznatija kao W3C) - meunarodna organizacija koja, u
kooperaciji sa vodeim sudionicima IT industrije i javnosti, se bavi standardizacijom tehnologija
koritenih na webu.
8

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

Misija im je da Www dosegne svoj puni potencijal kroz razvoj protokola i smjernica koje e
osigurati dugoroni razvoj weba.
Neki od najznaajnijih lanova koji sudjeluju u radu W3Ca su AOL, Adobe, Apple, IBM,
Macromedia, Microsoft i Sun Microsystems.
W3C djeluje kroz radne grupe te kreira i odrava WWW standarde koji se nazivaju 'W3C
preporuke (W3C Recommendations).
37. Na kojim naelima se temelji rad W3C-a?
Poiva na slijedeim naelima:
Web za sve
Web na svemu
Bogatoj interakciji
Web podataka i usluga
Web od povjerenja
38. Objasnite pojam nativna multimedija.
Izniman porast u brzini prijenosa podataka je dovelo do novog koncepta koji se danas naziva
Nativna multimedija
Najvea snaga HTML-a 5 - standardiziranjem pozicionirao kao najbolje rjeenje za razvoj
aplikacija koje rade na svim platformama (cross platform development).
Cilj Nativne multimedije da se objekti vie ne ugrauju u web dokument ve da se on tretira kao
izvorni/nativni.
Takav pristup prua izravne pogodnosti kao to su:
Plugini su suvini
Brzina sve to se izvorno pokree u pregledniku je bre od pokretanja vanjskog klijenta
Navigacijske kontrole se nalaze u sklopu preglednika
Upravljanje putem tipkovnice takoer je omogueno
39. Povijesno gledano, koje su manjkavosti preglednika i aplikacija u reprodukciji
multimedije dovele do stvaranja koncepta nativne multimedije?
Ranih 90-tih na web-u nije bilo multimedije.
Pojavom audio i video datoteka internetska tehnologija nije imala mogunost dostavljanja
multimedijalnog sadraja zbog brzine prijenosa.
Daljnji razvoj donekle je ublaio element sporog dostavljanja sadraja meutim jednog kad je
sadraj stigao morali smo pokrenuti vanjski player koji je bio neovisan o web pregledniku.
Izniman porast u brzini prijenosa podataka je dovelo do novog koncepta koji se danas naziva
Nativna multimedija
40. Objasnite pojam kodek (engl. codec).
Kodek (engl. codec) je kratica od koder-dekoder ili kompresor-dekompresor, a odnosi se
na hardverski ureaj za kodiranje video i/ili audio signala ili na softverski modul s istom
funkcijom.
41. Za to slui CSS tehnologija?
CSS je kratica od (eng.) Cascading Style Sheets. Radi se stilskom jeziku, koji rabimo za opis
prezentacije dokumenta napisanog pomou markup (HTML) jezika.
Drugim rijeima, stil definira kako prikazati HTML elemente. CSS-om se ureuje sam izgled i
raspored stranice.

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

42. to je bilo kljuno za brzi razvoj i transformaciju multimedije?

Strelovit razvoj tehnologije, procesora i algoritmi koji ih iskoritavaju

Razvoj i pad cijena medija za pohranu sadraja
Razvoj operativnih sustava (gui)
Razvoj raunalnih i drutvenih mrea (posebno internet tehnologija)

43. Nabrojite i ukratko prokomentirajte temeljna e Economy obiljeja.

Globalizacija
Revolucija novih tehnologija i interneta
Smanjenje trokova komunikacije
Poveana mobilnost kapitala
Pobjednici ovise o informatikom sektoru
Otvaranje trita i deregulacija

44. Nabrojite globalne trendove u marketinkim aktivnostima.

Sada su potroai glavni

Ljudi se mogu meusobno pronai bilo gdje i zbiti se oko vas ili protiv vas (okupljanje
masa)
Masovno trite je mrtvo, ivjela trita nia
Preli smo iz ekonomije oskudnosti u ekonomiju zasnvanu na obilju nova ekonomija
Omoguavanje potroaima da rade s nama
Cilj marketinkih napora najee je pokretanje auditorija prema nekom tipu ponaanja ili
djelovanja. U stvaranju elja znaajnu ulogu ima neophodan i aktivni pristup kroz
upotrebu ciljanog marketinga pomou multimedije i kombinacijom doputenog
marketinga (engl. permission marketing) i personalizacije.
45. Koje su marketinke mogunosti primjene multimedije?
Epohalna prilika koju prua mogunost koritenja multimedije nije tehnologija ve
komunikacije
Novi komunikacijski idistribucijski kanali
Viral marketing
One-to-One marketing
Permission marketing
Affiliate marketing
Real-time marketing
Content marketing
Mobile marketing
46. Objasnite pojam viralni marketing i potkrijepite primjerom?

Usmena predaja na Internetu

Format poruke koja se alje metodom dobrovoljnog slanja - viralni marketing obino je
prilagoen neformalnoj komunikaciji na online mjestima masovnog okupljanja korisnika
Alat za masovnu promociju

Primjer kada deko pokuava nai djevojku kojuje vidio vani, a samo zna da se zove Ana i da
ima krau crnu kosu. Zapamtio ju je po bedu aligoatora (sprdnja na Lacoste). Na kraju svi
govore (piu) o tome i na taj nain se iri informacija o nekome ili neemu ili se indirektno
10

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

reklamira neki proizvod, kao to je to sluaj ovdje gdje se reklamira mjesto sa runo izraenim
proizvodima.
47. Objasnite pojam content marketing.
Content Marketing (marketing dijeljenja kvalitetnog sadraja / Inbound Marketing)
Marketinka strategija vezana sa objavljivanjem i distribucijom (dijeljenjem) sadraja.
Cilj je angairanje postojeih i potencijalnih klijenata, cilj je i osiguravanje kvalitetne, relevantne
i vrijedne informacije koja ima za cilj da dovede do profitabilne akcije korisnika.
48. Objasnite pojam mobilni marketing, to sve moe biti sredstvo prijenosa poruke (navedite
primjere).
Mobilni marketing omoguuje organizaciji ili fizikoj osobi komunikaciju s potroaima i
njihovo ukljuivanje na interaktivan nain.
Kao kanal prijenosa informacija koristi se neki od protokola za prijenos podataka.
Sredstvo prijenosa poruke, kao sredstvo mobilnog marketinga moe biti SMS, MMS, banner, email, QR kod, bluetooth, geolokacijiske aplikacije.
49. Objasnite personalizaciju u odnosu na marketing.
Napisati neto po svom iz iskustva sa ostalih kolegija.
50. Nabrojite online marketinke trendove koji e dominirati 2014.
1. Content marketing bit e najvei dosad
2. Raznovrsnost drutvenih mrea
3. Slikovni sadraj e prevladavati
4. Manje e biti jo vie
5. Mobilni sadraj je must
6. Retargetiranje e rasti
7. SEO i drutvene mree
51. Definirajte zvuk.
Zvuni sadraj predstavlja znaajan prilog bilo kojem multimedijalnom dokumentu. Kako bi se
razumjelo djelovanje zvuka u multimedijalnom dokumentu, potrebno je uoiti dvije osnovne
Vrste zvunih sadraja:
glazba/zvune metafore
govor
Zvuni sadraj u praksi predstavlja analognu pojavu koja traje u vremenu dreenim
intenzitetom kretanja (amplituda), te se proiruje valovima odreene brzine.
Zvuni val se kroz razliite medije kree razliitim brzinama. U zraku, taj se val, kree brzinom
od priblino 300 m/s, u vodi se kree priblinom brzinom od 1500 m/s, a u eljeznoj ici oko
5000 m/s. Zvuk je odreen, kao i ostali valovi, dvjema fizikalnim veliinama: frekvencijom i
valnom duljinom.
52. Definirajte osnovnu tehnologiju zvuka.
Zvuk je u analognom svijetu kontinuirani slijed iskazan u vremenu i odreenog raspona.
Raspon je mogue priblino tono izmjeriti u bilo kojoj vremenskoj toki.
Kod digitalnog zvuka, signal je definiran za tonu vremensku toku i moe imati vrsto definiran
broj vrijednosti.
Da bi se analogni signal mogao pretvoriti u digitalni, potrebno ga je kvantitizirati, to jest utvrditi
vrijednosti signala do prihvatljive granice tonosti.
Razlike izmeu tako dobivenog digitaliziranog signala u odnosu na izvorni analogni signal
11

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

predstavlja pretvorbeni um koji prati odreeni signal.

ADC sklop preuzima analogni zvuni zapis, uzima isjeak u vremenu, utvruje uzorak i
proizvodi odreeni broj koji ostali strojni i programski sklopovi u raunalu prihvaaju
i prevode digitaliziranu sliku zvunog zapisa.
DAC izvodi obrnuti proces, preuzima odreene brojeve iz programskog sklopa, pretvara ih u
odgovarajue elektrine signale koje alje na izlazni sklop (u drugo raunalo, zvunike itd.).
53. Objasnite razliku izmeu digitalnog i analognog zvuka.

Kod analognog snimanja postoje relativno velika nelinearna izoblienja, dolazi do

modulacijskog uma, ograniena je korisna dinamika te elektroakustika kvaliteta ovisi o
svojstvima medija.
Kod digitalnog snimanja zvunih signala takve smetnje ne postoje te elektroakustike
kvalitete ovise samo o sklopovskim komponentama.

54. Objasnite saimanje zvuka, te navedite tri faktora koji odreuju kvalitetu zvuka.
Zvuni zapisi zauzimaju podosta mjesta na raunalu pa treba uzeti u obzir da se na web-u nalaze
to manje zvune datoteke kako bi se stranica to prije uitavala i kako bi se to prije skinuli
podaci na raunalo.
Saimanjem se zauzima manje mjesta u memoriji i podaci se bre prenose, ali se naravno gubi i
na kvaliteti samog zvuka.
Kvaliteta zvuka odreena je trima glavnim faktorima:
Sampling rate,
Bit rate,
Kompresijom.
55. Objasnite WAW format.
WAV (od enleske rijei wave, val) je matini format zvuka u operacijskom sustavu Windows
Nesaete WAV datoteke mogu biti vrlo velike. Jedna minuta glazbe u WAV formatu, pohranjene
u CD kvaliteti, bit e vie od 10 MB podataka na disku. Za pohranjivanje jednog glazbenog CDa na tvrdom disku u WAV formatu stoga bi bilo potrebno oko 600 MB.
56. Objasnite WMA format.
Microsoft je suoen s oitim nedostacima WAV datoteka, razvio vlastiti saeti format glazbenih
datoteka WMA (to je kratica za Windows Media Audio). Taj je format primarno namijenjen
koritenju za Windows Media Player. Sve su ei i prijenosni MP3/WMA playeri, a ovaj format
zapisa glazbe prihvatili su i divovi glazbene industrije poput Sonyja.
57. Objasnite MP3 format.
MP3 je skraenica od MPEG-1 Audio Layer 3. (Moving Pictures Experts Group)
Glavnu rije pri razvoju MP3-a imao je njemaki institut Fraunhofer IIS koji je jo davne 1987.
godine zapoeo s istraivanjem kompresije zvunog zapisa s gubitkom kvalitete.
Kao plod suradnje nastao je popularni format ISO-MPEG Audio Layer-3, poznatiji pod
skraenicom MP3
58. Navedite neke od ureaja za reprodukciju MP3 formata.
U najvaniju kategoriju ureaja za reprodukciju MP3 glazbe spadaju MP3 walkmani i discmani
jer se kod statinog sluanja glazbe (npr. u stanu) ne primjeuje osnovna karakteristika i prednost
MP3 formata - komprimiranost, odnosno maleno zauzee prostora na disku i/ili memoriji.
12

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

Prvu kategoriju ine bazini ureaji bez zaslona

Drugu kategoriju ine neto napredniji ureaji koje na prvi pogled najlake otkriva display.
Treu kategoriju iako je dosta rijetka ine ureaji koji primaju neki oblik vanjske
memorije: dakle SmartMedia, SD ili CompactFlash kartice.
Discmani
Ureaji s ugraenim tvrdim diskom

Alternativna hardverska rjeenja:

Mobiteli
Laptop sa softverskim MP3 playerom
Kamere s ugraenim MP3 playerom
Linijski MP3 playeri
Automobilski audio/MP3 CD playeri
59. Nabrojite programe za reprodukciju zvuka i objasnite jedan.
Winamp, Windows Media Player

Winamp
Winamp player jedan je od prizvoda tvrtke Nullsoft, namjenjen presluavanju glazbe i gledanju
filmova. Veliku popularnost stekao je jo u relativno ranim danima MP3 groznice, kada se
iskristalizirao kao jedini MP3 player vrijedan panje.
U poecima WinAmp nije bio besplatan, no kasnije postaje potpuno besplatan, kakav je i danas.
Windows Media Player
Od svih operativnih sustava Windowsi XP su do sada najvie integrirani multimedijom.
Windows Media Player dio je Windowsa XP i zamiljen je kao univerzalni player Windows-a XP
za reprodukciju svih zvunih i video formata na koje se moe naii na raunalu.
Suelje Windows Media player-a spada meu najagresivnije, ali i najprilagodljivije programe
ikada napravljene.
60. Nabrojite nove formate zvuka i objasnite format Ogg Vorbis.
Mp3 PRO, MPEG-2 AAC, Ogg Vorbis, MPEGPlus
Ogg Vorbis
Iako je daleko od popularnog MP3-a, Ogg Vorbis vrtoglavom brzinom osvaja trite, a osobito je
popularan kod Linux korisnika. Ove datoteke ete prepoznati po ekstenziji .ogg. Ogg oznaava
kontejner datoteka koji bi jednog dana trebao sadravati i audio i video datoteke, a Vorbis
oznaava audio kompresiju.
Ogg Vorbis ima kvalitetu bolju od MP3-a za istu veliinu datoteka jer koristi bolje akustike
metode za reprodukciju audio zapisa i VBR nain kodiranja. Mnogi smatraju da je open source
software budunosti, pa e to vjerojatno vrijediti i za kompresirane formate. To znai, da bi Ogg,
ili neki slini besplatni format, jednoga dana mogao biti najpopularniji format.
61. Ljudsko uho moe uti zvukove u frekvenciji od 16 do 20 KHz, navedite primjer i
objasnite kako se navedena aktivnost moe iskoristiti u marketingu.
Ova aktivnost oko zvuka moemo iskoristiti tako da npr. pored odreene hrane za ivotinje
emitiramo zvuk koji smeta ivotinje, i oni kada dou blizu te reklame ponu cviliti, to je kao znak
da njihovim vlasnicima da ih ta hrana zanima, i oni tu hranu kupr, to je primjer reklame hrane za
pse Bakers.

13

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

62. Objasnite poveznicu zvuka i marketinga u multimediji (na koji nain zvuk djeluje na na
ponaanje potroaa).
Prema istraivanju Huija, Dubea i Chebata (1997.), glazba/zvuk moe ublaiti negativne emocije
povezane s duljinom ekanja i navesti kupca da pozitivno ocijeni usluge u trgovini.
Zvuk se ne moe promatrati izolirano, nego jedino u koleraciji s ostalim elementima
emocionalnog brandiranja: vizualnim (boje, arhitektura), mirisnim i okusnim (posebna ponuda
hrane i pia), opipljivim (dizajn, oblici, svjetlo, tekstura), i , naravno, zvunim (glazba).
Tako je u jednom supermarketu u odjeljku za vina naizmjenino putana njemaka i francuska
glazba. U razdobljima u kojima je putana francuska glazba odnos kupljenih vina bio je 5 boca
francuskog vina na 1 bocu njemakog vina. U razdobljima u kojima je putana njemaka
glazba odnos kupljenih vina bio je 2 boce njemakog vina na 1 bocu francuskog vina. Nakon
kupnje kupci su ispunili upitnike, a obrada tih upitnika pokazala je kako kupci nisu bili svjesni
utjecaja glazbe na odabir vina.
63. Objasnite strategiju brand sound i pokrijepite primjerom.
Staregija brand sounda imamo primjer zvuka telefona Nokia.
64. Objasnite poveznicu odreene glazbe sa marketinkim aktivnostimai potkrijepite
primjerima.
Razliita glazba razliito djluje na ljude, tako je Wilson 2003. godine napravio istraivanje kako
razliita glazba ima razliite efekte na percepciju restorana.
Gosti su sluajui jazz (Gone with the Wind Dave Brubeck; Love for Sale Miles Davis),
restoran ocjenjivali kao okolinu koja potie i osnauje.
Sluajui popularnu glazbu (I Try - Macy Gray; It Aint Over Til Its Over Lenny Kravitz),
restoran ocjenjivali optimistinim,
Sluajui klasinu glazbu (Debussy Prelude to the Afternoon of a Faun; Elgar Serenade for
Strings, Op. 20 II. Largetto) imali miljenje da je restoran sofisticiran, dok su sluajui jednostavne
pjesme (Always On My Mind Pan Pipes; Annies Song Johnny Pearson) restoran ocjenjivali
neukusnim/napadnim.
65. Prokomentirajte zatitu autorskih prava.
Autorska prava su prava autora na ono to su oni stvorili. Ona su zakonski regulirana. To se najbolje
vidi na primjeru glazbene industrije. U poetku su razne web stranice doputale skidanje glazbe u
mp3 formatu besplatno. Nako tube autora, pokrenuti su procesi protiv vlasinka takvih web stranica
i protiv njih se vode sudski postupci, a stranice su ugaene. Primjer su i operativni sustavi Windows
od Microsofta, gdje se oni ne smiju korisiti na raunalu ako nemaju licencu, inae vlasnik raunala
ili tvrtka koja ih koristi moe dobiti kaznu za nelegalno koritenje softwarea.
66. Navedite kako odreena industrija (npr. Automobilska industrija) koristi zvuk i zvune
sadraje koji nastaju u procesu marketinkih aktivnosti.
Automobilska industrija koristi zvune sadraje u marketinke svrhe tako da reproducira zvuk
motora kojeg su proizveli, a on je prepoznatljiv, primjer za to su motori Harley-Davidson koji imaju
specifian svuk. Ili, primjer je zvuk zatvaranja vrata automobila, luksuzni auti imaju dublji i tii
zvuk zatvaranja vrata, dok jeftiniji automobili imaju onaj jeftini metalni zvuk koji se
potroaima ne svia.
14

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

67. Objasnite razliku izmeu videa i animacije.

U podruju multimedije videozapis sve vie se definira kao osnovni vizualni sadraj, bez obzira
radi Ii se o jedininoj ili pokretnoj slici.
Video (lat. "vidim") ili videotehnika zajedniki je naziv za niz tehnikih postupaka kojima se
ostvaruje snimanje, zapis, obrada, prijenos i prikaz pokretnih slika koje se gledaju na
televizijskom ili raunalnom zaslonu.
Animacija se pojavljuje kao udrueni dinamino povezani skup grafikih elemenata/slika i nosi
sva obiljeja grafikih prikaza.
Animacija, kao vremenski slijed razliitih slikovnih sadraja, omoguava dinamiko
predstavljanje injenica, dogaaja, itd.
Dimenzija vremena odreuje kada e se i koji grafiki objekt/slika pojaviti i koliko e dugo
trajati njegov prikaz na ekranu.
68. Nabrojite faktore koji utjeu na kvalitetu videa.
Video zapisi namijenjeni su dodavanju informacijskih sadraja multimedijalnom dokumentu s
ciljem obogaivanja i poveanja razumljivosti informacijske poruke
Na kvalitetu videa utjeu:
Oprema kojom je izraen
Koriteni format za pohranjivanje
Softver koji je koriten za izradu
Drugi faktori koji utjeu na kvalitetu videa:
Digitalni ili analogni?
Odnos irina/visina (aspect ratio)?
Nain prelaza slike interlaced ili progressive?
Videoobrazac za prijenos: NTSC ili PAL?
Da li je video visoke definicije (high definition)?
69. Objasnite razliku izmeu analognog i digitalnog video formata.
Video je analogni ili digitalni.
Analogni video signali su u obliku valova
Digitalni video signali su diskretne toke koje se mogu izraziti sa 1ili 0.
Analogni izvor: VHS
Digitalni izvor: DVD
Analogni izvori obino imaju loiju rezoluciju, kvalitetu i krai rok trajanja.
To je jedan od osnovnih razloga zato se digitalni video koristi sve vie.
Digitalni video ima manju degradaciju kvaliteta s vremenom nego analogni.
70. Zato se video mora kompresirati, te koja se sredstva koriste.
Zato se video mora kompresirati?
Zato to nekompresirani video zauzima previe memorije!
Jedna sekunda nekompresiranog videa bi zahtijevala oko 30 MB!
Skoro svi video formati koriste video kompresiju.
Glavni cilj kompresije je da se osigura to je mogue vei kvalitet uz to manju veliinu
datoteka.
Codec je sredstvo za kompresiju videa (za pohranjivanje) ili dekompresiju (za reprodukciju).
DVD koristi MPEG-2 codec.
Drugi popularni codeci su MPEG-1, RealVideo, Windows Media Video, DV i MPEG-4.
15

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

71. Objasnite formate MPEG.

Formati koji najvie zanimaju filmsku i TV industriju su MPEG 1 i 2. MPEG 1, koji je logiki
prvi nastao, prvobitno je bi namijenjen pohranjivanju video materijala na CD-ROM, no
nedovoljne kvalitete da bi se koristi u radiodifuziji, zbog male rezolucije MPEG kompresija se
koristi kod svakog DVD filma, svi video CD-i su komprimirani u MPEG datoteke.
Ta kompresija se razlikuje od ostalih codeca po tome to koristi kompresiju koju koristite na
fotografijama, tonije JPEG kompresiji. Razliku izmeu divx, xvid i slinih codeca i
MPEG-a vidi se na kvaliteti slike, divx e pri prevelikoj kompresiji pokazati pixele, tj. kockice,
dok e MPEG sliku, ako pretjeramo sa kompresijom.
MPEG-1 je naziv za grupu standarda za kodiranje audio i video signala koje je predstavila
organizacija MPEG (Moving Picture Experts Group).
MPEG-1 brzina protoka i kvalitetA su bliski VHS vrpci.
Dio MPEG-1 standarda je i popularni MP3 format za zvune datoteke.
Pojavom jeftinijih, brih i monijih elektronskih sklopova, napredniji formati, kao to su
MPEG-2 i MPEG-4, su razvijeni i uli su u upotrebu.
Ovi novi formati su kompleksniji i zahtjevaju snanije ureaje za obradu, ali se postie vea
efikasnost odnosno za isti protok podataka se moe postii vei kvalitet video signala.
72. Objasnite temeljne znaajke formata AVI, WMV i Divix.
Audio Video Interleaved (AVI): ako se govori o obinom AVI-ju, bez kompresije, on je dosta
veliki, tj. zauzima dosta prostora na disku, te se zato koristi kompresija. esto koriteni
Microsoftov format, prepoznatljiv na gotovo svim raunalima.
Windows media video (WMV) je Microsoftov format koji je zamiljen za koritenje na
internetu. Ponajprije zbog toga to zauzima malo pro stora na disku, to je pro porcionalno sa
duinom samog materijala. Malo zauzee se postie velikom kompresijom, to znai manju
kvalitetu, no slui svrsi.
Divx: Ovaj format kodiranja je postao popularan zbog toga to ima dobru kompresiju u
odnosu na kvalitetu, te se zato koristi za komprimiranje DVDova, i svih ostalih video materijala.
Divx se moe usporediti kod audia, sa MP3-jem.
73. Objasnite prikriveno oglaavanje i potkrijepite primjere.
Prikriveno oglaavanje (eng. Product placement): je oblik promocije i promidbe komercijalnih
proizvoda ili usluga stavljenih u kontekst medijskih promidbi (najee na filmu, tv seriji,
propagandnom spotu, knjizi ili raunalnoj igri). Prikriveno oglaavanje je marketinki pristup
kojim se nastoji u uvjetima prezasienosti trita na optimalan nain doi do kupca.
Prvi primjer prikrivenog oglaavanja u povijesti zabiljeen je 1934. godine u filmu It Happened
One Night s Clark Gableom u glavnoj ulozi.
Poznati primjer je takoer i film E.T. (engl.) Stevena Spielberga iz 1982. godine. Prodaja
slatkia Reese's Pieces je nakon toga porasla za 65 %.
74. Objasnite Kljune razlike i slinosti izmeu oglasa i prikrivenih oglasa.
Slinosti
- I oglasi i prikriveni oglasi su plaeni, su plaeni, Skepticizam prema oglasima negativno djeluje
na prihvaanje i oglasa i prikrivenog oglasa.
Razlike
- Oglasi identificiraju sponzora, dok prikriveni oglasi ne identificiraju sponzora, Kod oglasa
postoji regulacija oglasa, dok kod prikrivenog oglasa ne posotoji regulacija.
16

Multimedijalni Marketing - Pitanja i odgovori za ispit

75. Objasnite strategiju brendirani sadraj.

Brendirani sadraji je relativno novi oblik oglaavanja koji na neki nain prikriva razliku
izmeu konvencionalnog oglaavanja i zabave. U osnovi predstavlja objedinjavanje oglaavanja
sa zabavom. Brendirani sadraj je u biti spoj dvije vrste oglaavnja gdje se kvalitetne marke
reklamiraju kroz zabavu (npr. film, spot, video igre ili glazbeni spot). Tu reklamu plaaju tvrtke
koje se reklamiraju.
Krizna, 2009. godina natjerala je vodee svjetske marketingae na preokret u strategijama
oglaavanja. Smanjeni budeti srezali su tradicionalne vrste oglaavanja na najmanju razinu, dok
se sve vie mjesta u budetima rezervira za drukije vrste promocije. Pokazalo je to istraivanje
amerikog Custom Publishing Councila (CPC) prema kojemu je 2009. uloeno vie novca nego
prije, u tzv. branded content, odnosno brendirani sadraj.
U SAD-u su pojedine kompanije potroile vie od 1,8 milijuna dolara na brendirani sadraj.
CPC-ovo istraivanje iznjedrilo je podatak da je ak 21 posto od tih 1,8 milijuna dolara otilo na
tiskana izdanja, 27 posto otpalo je na internetske medije, dok je 22 posto togiznosa potroeno na
kategorije kao to su video ili audio.
3F: fit, focus & fame"
76. Navedite 5 trendova u videomarketingu.
1. Identificiranje s brandom podrazumijeva jasno komuniciranje vlastitog branda kroz
isticanje znaajki i diferenciranja od konkurencije. Najbolji primjeri imaju jasnu sliku spoja
vlastitog identiteta s ciljanim kupcima / korisnicima. Nike Hyperwear Napredovanje ne prestaje
samo zato to je hladno
2. Video u slubi prezentacije i/ili demonstracije proizvoda - Content marketing esto
najbolje funkcionira kada daje uvid u nain na koji se proizvodi osmiljavaju i nastaju. U svrhu
kreiranja integrirane komunikacijske strategije treba prikazati proizvod na djelu te ga povezati
kroz web i drutvene kanale. Ikea, je napravila odlian pristup prikazivanja svojih proizvoda
putem video gdje demonstritaju nainna koji funkcioniraju u stvarnom ivotu.
3. Ljudska strana branda u svijetu tehnologije, online kupovine, slubi za korisnike sve
manji dio interakcije se obavlja uivo meu ljudima. Iz tog razloga je bitno unijeti ljudskosti i
osobnosti koja se nalazi u kreatorima branda. Nitko to nije radio bolje od Steve Jobsa - Apple
keynote & guest presentations
4. Iskoristiti korisniki generiran sadraj za uvrivanje branda to je sadraj vezan za
odreen brand koji su stvorili korisnici ,a ne sam brand. Taj sadraj moe biti recenzija, video,
lanak na blogu i sl. Marketinki strunjaci su spoznali da gradnja kampanje oko korisniki
generiranog sadraja moe biti trokovno nezahtjevan a istovremeno vrlo efikasan za poveanje
lojalnojsti prema brandu koju drugi oblici oglaavanje ne mogu postii.
5. Kratka video forma - Vine i Instagram mobilne video aplikacije doprinijele su strelovitoj
popularnosti stvaranja stop motio video clipova unazad godinu dana. Ti kratki filmovi
postavljaju nove izazove pred kreativnce diljem svijeta.

17