MENADMENT U OBRAZOVANJU

Razvoj komunikacijskih vjetina

Prirunik za sudionike seminara

Radni materijal: Silvija Marui, Zoran Pavleti i Rajka Ptiek, 9. veljae 2009.

SADRAJ:

1. Prijedlog literature i web stranica . 3

2. PRVI DIO: Uvod u program .. 4

3. Plan seminara .. 5

4. Ciljevi seminara ... 5

5. Nain rada 6

6. DRUGI DIO: Znaaj komunikacije 7

7. TREI DIO: Komunikacija i asertivnost .. 9

8. ETVRTI DIO: Upravljanje procesom 10

9. PETI DIO: Postavljanje pitanja 11

10. ESTI DIO: Problemi u komunikaciji 12

11. SEDMI DIO: Prezentacijske vjetine ... 13

12. OSMI DIO: Vjetine voenja sastanaka .14

13. Evaluacija seminara.17

PRIJEDLOG LITERATURE I WEB STRANICA ZA PROIRENJE SPOZNAJE

O KOMUNIKACIJSKIM VJETINAMA

Literatura:
1. Knight, Gayley Communication Challenges: Listening, Writing, Reading as a Business
Professional, MySolutionSpot
2. Antion, Tom Wake em Up: How to Use Humor and Other Professional Techniques to
Create Alarmingly Good Business Presentations, Anchor Publishing
3. Bowden, John Powerful business speeches: How to motivate and persuade whatever the
business situation, 2nd Oxford:How To Books
4. Laskowski, Lenny The Human Factor, LJL seminars
5. Blair, M. Gerard Basic Management Skills, IEE Engineering Management Journal
6. Razliiti autori Prirunik za ravnatelje, Znamen, Zagreb
7. Miljkovi,D. & Rijavec,M. Menederske vjetine, Edicija Obelisk, Zagreb
8. Pennington, D. Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko, Naklada Slap.
9. Hogg, M.A., Vaughan, G.M. Social Psychology, Prentice Hall, London.
10. Schulz von Thun, F., Ruppel, J., Stratman, R. Psihologija komunikacije za rukovoditelje,
Erudita, Zagreb, 2005.
11. Schulz von Thun, F., Kako meusobno razgovaram 1 - opa psihologija komunikacije,
Erudita, Zagreb, 2006.
12. Schulz von Thun, F., Kako meusobno razgovaram 2 stilovi, vrijednosti i razvitak
linosti, Erudita, Zagreb, 2005.
13. Schulz von Thun, F., Kako meusobno razgovaram 3 unutarnji tim i komunikacija,
Erudita, Zagreb, 2005.
14. Schulz von Thun, F., Inghard, L., Tausch, R., Kako se razumljivo izraavati, Erudita,
Zagreb, 2003.
15. Benien, K., Kako voditi teke razgovore, Erudita, Zagreb, 2006.
16. Winkler, M. Komunikacijsko psiholoka retorika, Erudita, Zagreb, 2008.
17. Reardon, K.K., Interpersonalna komunikacija gdje se misli susreu, Alineja Zagreb,
1998.
18. Braja, P., Umijee razgovora, C.A.S.H. Pula, 2000.
19. Kagan, S., Kettle, K., McLean, D., Ward, C. Cooperative meetings, Kagan Publishing,
San Clemente, USA, 2004
Web stranice:
www.mindtools.com/commSkll
www.crinfo.org/CK_Essays/ck_communication_skills
www.youthlern.org/learning/teaching
www.mysolutionspot.com/effective-communication-techniques
www.communicationideas.com/manager-employee-communication
www.see.ed.ac.uk/~gerard/Management/art1.html

Tri etvrtine svog

budnog vremena
razgovaramo
(govorimo i
sluamo), 16%
itamo, a 9%
piemo!
Paul. T. Rankin

PRVI DIO: UVOD U PROGRAM

Cilj: motivirati sudionike za praenje modula ''Razvoj komunikacijskih vjetina'', potaknuti ih
na razmiljanje o temi i zainteresirati za sadraj.
Zadatak: Upoznati sudionike meusobno, snimiti oekivanja, sklopiti ugovor o zajednikom
radu i uspostaviti pravila rada, upoznati sudionike sa strategijama prezentacije modula kroz
piramidu pouavanja, upoznati sudionike sa sadrajem modula.

VJEBA 1

UPOZNAVANJE, OEKIVANJA I UGOVOR O ZAJEDNIKOM RADU

a. Predstavite se:
Ime i prezime: __________________
Struka: ________________________
Interesi: ________________________
Hobi: __________________________

b. Izrazite Vaa oekivanja:__________________________________________________

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
c. Nadopunite predloeni Ugovor o zajednikom radu:

Da
Ima li pitanje pitaj!

Ne
Ne zahtijevaj od voditelja odgovore na sva
pitanja on ih ne zna!

Slobodno iznesi svoj primjer!

Ne zatvaraj se rijeima: 'lijepa teorija, ali.'

PLAN SEMINARA
PRVI DAN
9:00 10:30 UVOD U PROGRAM
10:30 10:45 pauza
10:45 12:15 ZNAAJ KOMUNIKACIJE
12:15 13:15 ruak
13:15 14:45 KOMUNIKACIJA I ASERTIVNOST
14:45 15:00 pauza
15:00 16:30 UPRAVLJANJE PROCESOM

DRUGI DAN
9:00 10:30 POSTAVLJANJE PITANJE
10:30 10:45 pauza
10:45 12:15 PROBLEMI U KOMINIKACIJI
12:15 13:15 ruak
13:15 14:45 PREZENTACIJSKE VJETINE
14:45 15:00 pauza
15:00 16:30 VJETINE VOENJA SASTANAKA
16:30 16:45 evaluacija

Komunikacijske
vjetine nisu
kompetencije s
kojima se ovjek
raa. One se mogu
razviti i poboljati.
Reardon, K.K.

CILJEVI SEMINARA

Upoznavanje s komunikacijskim strategijama i tehnikama za uinkovito odravanje

dobre komunikacije unutar i izvan kole.

Razvijanje komunikacijskih strategija koje e doprijeti do svih lanova ue i ire

kolske zajednice.

Upoznavanje s oblicima verbalne i neverbalne komunikacije

Razvijanje vjetina upravljanja komunikacijskim procesom razmjene

Razvijanje komunikacijskih vjetina: dijaloga, aktivnog sluanja, saimanja,

postavljanja pitanja, davanje povratnih informacija, asertivno ponaanje u
komunikaciji

Razvijanje vjetina uinkovitog rjeavanja sukoba, naroito postizanja konsenzusa i

situacije pobjednik-pobjednik.

Usvajanje prezentacijskih vjetina za odravanje uinkovitih govora i predavanja u

javnosti.

Usvajanje vjetina suradnje i sudjelovanja u timskom radu.

Usvajanje vjetina voenja suradnikih sastanaka.

NAIN RADA

Radionice

Zato radionice?

Zato rad u paru i timu?

'MI > JA'

PIRAMIDA POU
POUAVANJA
PREDAVANJE 5%
ITANJE 10%

Timovi od 4 lana
udvostruuju komunikaciju:

AUDIOVIZUELNA 20%
DEMONSTRACIJE 30%

Tim od 3 lana = 3 para

Tim od 4 lana = 6 parova

DISKUSIJE 50%
PRAKTINI RAD 70%

Kagan, S.

UENJE OD DRUGIH 90%

VJEBA 2

MOZGOVNA OLUJA

to bi ravnatelj iz prie trebao uiniti da sa zadovoljstvom dolazi na posao?

''Sine, ustani, mora u kolu!''
''Spava mi se, mama, ne da mi se
ii u kolu.''
''Ali, sine, mora ustati, zakasniti e!''
''Ne ide mi se, mene nitko ne voli u koli!''
''Sine, mora ii, ti si ipak ravnatelj!''

DRUGI DIO: ZNAAJ KOMUNIKACIJE

Cilj: osvijestiti kod sudionika potrebu uporabljive komunikacije, razumijevanja odnosa u
komunikacijskim kanalima, razumijevanja umova u komunikacijskim kanalima
Zadatak: potaknuti suradniku diskusiju, prezentirati teorijsku potporu uporabe uinkovite
komunikacije i gubitka informacija u komunikacijskim kanalima.

Komunikacija je
razmjena ideja i
informacija izmeu
dviju ili vie osoba
koje u procesu
razmjene
meusobno utjeu
na svoje miljenje i
ponaanje.
Reardon, K.K

Jednostavna
Kratka
Razumljiva Jasna
Zanimljiva
KOMUNIKACIJA
Nerazumljiva

Uspjena
komunikacija
omoguava
otkrivanje,
upoznavanje i
osvjeivanje.
Braja, P.
Koristite alat
Johari prozor!

Zapletena
Opirna
Nejasna
Dosadna
Braja, P

JOHARI PROZOR
Lako prepoznatljivo
Izvan naeg nadzora
Neprikriveno, svjesno
Nama neprepoznatljivo
Pod naim nadzorom
Izvan naeg nadzora
prikriveno

Izvan naeg nadzora

Potisnuto u nesvjesno

ODNOSI U KOMUNIKACIJI
A

B
Slobodni i ravnopravni
Upravljajui
Manipulirajui
Suparniki
Braja, P.

VJEBA 3

ZAMISLITE

-da elite promijeniti posao, ili

-da ste tehnoloki viak, ili
-da je vaa organizacija u steaju.
Napravite listu 25 osoba koje bi nazvali traei pomo:
-u traenju nove slube,
-ostvarenja novog radnog mjesta za vas.

Kada ste koga od navedenih osoba u posljednje vrijeme nazvali i razgovarali?

to ste uradili za svakog od njih u posljednjih 12 mjeseci?

Biljeke

Vanost komunikacije:

o
o
o
o
VJEBA 4

PRIA O O HRAK

Refleksija: Razgovarajte o znaaju prenoenja, irenja informacija i to se s informacijama

dogaa u komunikacijskom kanalu.

TREI DIO: KOMUNIKACIJA I ASERTIVNOST

Cilj: razumijevanje odnosa u komunikacijskim kanalima, te osvijestiti znaaj razumijevanja
strana u komunikaciji.
Zadatak: podijeliti sudionike u skupine, obraditi priu, razviti suradniku diskusiju,
prezentirati teoriju asertivnosti

Asertivnost je vjetina koja

omoguuje da se izborimo za svoja
prava, osiguravajui da se nae
miljenje i osjeaji uzmu u obzir, a pri
tom se ne naruavaju prava drugih.

VJEBA 5

Zamislite situaciju stojite u dugom

redu u trgovini i ekate red, odjednom
dolazi osoba s prepunim kolicima i
ugura se ispred vas.
to moete uiniti?

GOSPOA MARINA

Posluajte priu o gospoi Marini, razmislite, upiite odgovore u kvadrate i upoznajte s

odgovorima ostale grupe:
1. Kako biste otpoeli razgovor?
2. U kvadrat a upiite: u emu vidite pozitivnu jezgru ponaanja gospoe Marine?
3. U kvadrat b upiite: koja bi pozitivna vrijednost trebala dopuniti to ponaanje; kakvo bi
ponaanje gospoe Marine eljeli potaknuti ovim razgovorom?
4. U kvadrat c upiite ponaanje ge Marine iz oglednog primjera.
5. U kvadrat d upiite: koje bi Vam pretjeranosti tog poeljnog ponaanja sugovornica
mogla spoitnuti? (U tome lei opasnost polarizacije miljenja).
6. U kvadrat e upiite koji bi uinak u tom razgovoru moglo imati aktivno sluanje?
7. U kvadrat f upiite: kako biste reagirali kad bi Vaa sugovornica u tom razgovoru
zasula Vas bujicom rijei?
8. U kvadrat g upiite kako biste razgovor doveli do konkretnog rezultata?

ETVRTI DIO:

UPRAVLJANJE PROCESOM

Cilj: razviti kod sudionika osvjeivanje i razumijevanja osjeaja u komunikaciji, potaknuti

sudionike na razmiljanje o prezentacijama prvog dana modula
Zadatak: shvatiti teoriju upravljanja procesom u komunikacijskim vjetinama, provesti
evaluaciju prvog dana

VJEBA 6

GLAZBENI TRENUCI

Koje osjeaje u Vama izaziva odsluani glazbeni insert?

Partneri u komunikaciji
ne ine neto jedan
drugom, nego neto
rade zajedno.
Reardon, K.K

Proces vrijeme
Sadraj
Interakcija
Osjeaji interesi
potrebe

Uspjena
komunikacija
ostvaruje se JA
porukama.

Da, ali Da, i

Iliili ii
.

Biljeke: __________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________

Evaluacija PRVOGA dana

Molimo Vas da na papirie za voditelje radionica napiete pitanja koja su Vam se nametnula
ili ukoliko je neto ostalo nedoreeno prvoga dana. Odgovor oekujte sljedei dan!
Pitanje:
___________________________________________________________________
Odgovor:
__________________________________________________________________________

10

PETI DIO: POSTAVLJANJE PITANJA

Cilj: potaknuti sudionike na razmiljanje o znaaju postavljanja pitanja u komunikaciji.
Zadatak: realizirati radionice, upoznati sudionike sa znaajem otvorenih i zatvorenih pitanja.

VJEBA 7

KOMUNIKACIJA U PROSTORU

Nakon vjebe upiite vizualnu prezentaciju hobija kojima se osobe, s kojima ste razgovarali,
bave te upiite ime osobe uz hobi.
Ime osobe:

Ime osobe:

Ime osobe:

Ime osobe:

VJEBA 8

TEHNIKA ABC
SAVJETI I IDEJE

Refleksija:
to ste doivjeli unutar komunikacije u trojkama?
Kako ste se osjeali?
Iznesite svoje prijedloge za poboljanje komunikacije.

Prilagodite oblik
komunikacije
specifinim
situacijama, potrebama
i interesima primatelja
nastavnika, uenika,
roditelja, kolskog
odbora i zajednice, itd.

Tko se boji pitati boji se uiti.

Poslovica

11

ESTI DIO: PROBLEMI U KOMUNIKACIJI

Cilj: osvijestiti sudionike za razumijevanje i uoavanje problema u komunikaciji, osobiti
nastajanja sukoba
Zadatak: kroz rad u paru i u trojkama proi kroz praktine vjebe, prikazati teoriju nastanka
sukoba i rjeavanja sukoba

VJEBA 8

VJEBA 9

SLINOSTI I RAZLIKE

LEPTIR I OHAR

Refleksija: Kako J. J. Cousteau predlae rijeiti problem?

NE SKA
SKAI U MORE AKO NE ZNA
ZNA PLIVATI.
NE SKA
SKAI AKO VIDI
VIDI PERAJU.
AKO SI VE
VE SKO
SKOIO I VIDI
VIDI PERAJU
NEMOJ IZGUBITI PRISEBNOST.
AKO TE UGRIZE,
NE KRVARI PREVI
PREVIE, PRIVU
PRIVUI E OSTALE.
AKO SI VE

VE NAPADNUT,
POKU

AJ
DEZORGANIZIRATI
POKU
ORGANIZIRANI NAPAD NA TEBE.

Pobjednik- pobjednik
rjeenje sukoba je
vjerovanje u treu
alternativu. To nije tvoj
put, niti moj put, to je bolji
put.
Covey, S.R.

J. Cousteau

12

SEDMI DIO:

PREZENTACIJSKE VJETINE

Cilj: osvijestiti kod sudionika osobne kvalitete javnog nastupa.

Zadatak: sudionici e uvjebati aktivnosti kroz radionicu te kroz video prikaze.

VJEBA 10

FILMSKA AUDICIJA

Refleksija:
1. Kako ste se osjeali?
2. to je bilo dobro?
3. to nije bilo dobro? to biste promijenili?

SAVJETI I
IDEJE
Razgovarajte s
nekim o Vaim
prezentacijskim
vjetinama.
Snimite svoju
prezentaciju i
analizirajte je!

Svijest o tome to dobro inimo, a to jo zahtijeva poboljanje,

je klju razvoja!

VJEBA 11
1.
2.
3.
4.

FEEDBACK NA VIDEO URADAK

to mislite da je bilo dobro u prezentaciji?

Kakav je bio poetak i kraj?
Kakav je bio verbalni dio, jezik, glas itd.?
Kakav je bio neverbalni dio, govor tijela?

PREZENTACIJSKE VJETINE
UVOD
2 do 2.5 minute
Predstavite se
Pridobijte pozornost
humorom, pitanjem,
priom, citatom itd.
Motivirajte publiku na
sluanje, uoite njihove
potrebe
Najavite temu, sadraj i
trajanje

SREDINJI DIO
ZAVRETAK
Do 20 minuta
2 do 2.5 minute
Ne itajte prezentaciju
Signalizirajte kraj
Koristite saetke - A6 kartice za 5-10
Sumirajte glavne toke
minuta, velika tiskana slova, natuknice Donesite zakljuak
5 - 7 kljunih rijei
Poveite s neim to ste
Iskoristite tremu konstruktivno
rekli u uvodu
Budite prirodni
Koristite citat, alu
Kreite se i budite u interakciji s
Potaknite pitanja
publikom
Recite zavrne
Kontrolirajte glas, tempo i govor tijela
formalnosti
Uinkovito koristite vizualna sredstva
Pozovite ih na djelovanje
POSTAVLJANJE PITANJA
Recite na poetku kad mogu postavljati pitanja. Odredite vremensko ogranienje.
Sluajte paljivo. Provjerite koliko su razumjeli.
Parafrazirajte dugaka pitanja. Budite ljubazni.
Pitajte da li su zadovoljni odgovorom. Pripremite se: Da li postoji neto to elite izbjei?
Recite da ne znate ako ne znate i da ete saznati.

13

OSMI DIO: VJETINE VOENJA SASTANAKA

Cilj: Osvijestiti i potaknuti ravnatelja na razmiljanje o tome kako izgledaju sastanci u koli, koje su
prepreke u pretvaranju tradicionalnih u suradnike sastanke, to je potrebno poduzeti i koliko vremena
je potrebno da bi se to postiglo.
Zadatak: Individualno i u paru vjebati vjetine sluanja, razmjenjivanja informacija te uljudnog
zahvaljivanja na radu. Nadalje, zadatak je radom u grupi stjecati socijalne vjetine, suradnje,
sudjelovanja i vrednovanja, te komunikacijske vjetine postavljanja pitanja, saimanja i izlaganja.

VJEBA 12

EFIKASNOST SASTANAKA

' Prisjetite se vaih sjednica uiteljskog/nastavnikog vijea ili nekog drugog sastanka u koli
te razmislite o dolje navedenim primjerima ponaanja i stavovima lanova vijea. Oznaite s
sluajeve koji se najee javljaju na tim sastancima:

_____ 1. Uitelji/nastavnici sjede do istih kolega, na istom mjestu, na svim sastancima.

_____ 2. Uvijek isti ljudi monopoliziraju sastanak, a veina ljudi kae malo ili nita.
_____ 3. Uitelji/nastavnici se nerado dobrovoljno javljaju da e obaviti neki zadatak ili pak
se uvijek javljaju isti.
_____ 4. Redovitost u pohaanju se razlikuje od sastanka do sastanka. Ljudi dolaze kasnije i
odlaze ranije.
_____ 5. Ljudi sluaju 'mudrijaa na postolju' i mislima odlutaju.
_____ 6. Uitelji/nastavnici dolaze na sastanak upoznati s dnevnim redom i spremni za
dijalog.
_____ 7. Radionice team buildinga i slavljenje uspjeha su redovite aktivnosti.
_____ 8. Ljudi govore otvoreno o tekim temama.
_____ 9. esto se koriste vizualna sredstva.
_____ 10.Zakljuci/ishodi sastanaka su dostupni svima te se ubrzo nakon toga primjenjuju.

Tradicionalni
sastanci imaju obino
dvije forme ili je to
hijerarhijski forum za
prenoenje
informacija ili pak je to
forum tipa vijenice
gdje se izraavaju
miljenja.
Kagan, S.

Suradniki sastanci imaju drugaiju

svrhu koja bolje odgovara obrazovnoj
instituciji. Oni e osigurati vrijeme za
dijalog o vanim temama, vrijeme za
generiranje novih ideje, za stjecanje novih
znanja i strategija, za razvijanje vjetina
komunikacije, vjetina uvoenja promjena,
vjetina rjeavanja sukoba itd.
Kagan, S.

14

Razlike izmeu tradicionalnih i suradnikih sastanaka

Kagan, S., Kettle, K., McLean D., Ward C., Cooperative meetings, 2004.:
Tradicionalni sastanci
Sudionici sjede u klupama u redovima.

Suradniki sastanci
Sudionici sjede u timovima za okruglim
stolovima.
Nema potrebe znati ili biti u interakciji s Kolege su meuovisni.
kolegama.
Jedna po jedna osoba govori.
Mnogo ljudi pria istovremeno unutar timova.
Svi ne sudjeluju podjednako.
Svi sudjeluju podjednako.
Fokus je na osobi u frontalnom dijelu sobe.
Fokus je unutar tima, a na osobi u frontalnom
dijelu samo za upute i sintezu.
Voditelj osigurava informaciju i/ili odrava Voditelj bira strukture i sadraj da bi
red.
potaknuo interakciju i kreirao sinergiju.
Pasivna participacija s malo energije.
Aktivna participacija s puno energije.
Generiranje zapisnika dnevnoga reda Generiranje irokog spektra 'artifakta' na
sastanka
papir (oluja ideja, mentalne-mape, dr.)
Transmisija informacija ili raspravljanje kao u Izgradnja odnosa, profesionalni razvoj,
vijenici
zajedniko donoenje odluka
Miljenje veine najee prevlada
Rad u manjim timovima prua manje
mogunosti za prevladavanje miljenja
veine
Fokus je na znanju i razumijevanju Fokus
je
na
sloenijim
vjetinama
informacija koje se prezentiraju
razmiljanja: primjene, analize, sinteze,
evaluacije; Rasprava o stvarnim problemima.
Metodom
sastanka
kontroliraju
se Metodom sastanka potiu se i istrauju
neslaganja.
neslaganja.
Ozbiljni i formalni
Ukljuuju smijeh, zabavu i igru
Vaan posao se obavlja prije i nakon Vaan posao se dogaa za vrijeme, prije i
sastanka
poslije sast.
Malo ili nimalo individualne odgovornosti za Visoki stupanj individualne odgovornosti za
participaciju na sastanku
sudjelovanje na sastancima.

VJEBA 13

PUTOVANJE

Pitanja za KAPETANA - ravnatelja kole:

KAPETAN
Da li imate volju zapoeti sa suradnikim sastancima?
Koliko se osjeate strunim tako neto zapoeti?
Koga biste jo ukljuili kao su-voditelja, kormilara?
Tko e Vas jo podrati u toj promjeni?
Kakve podrke se mogu nadati s viih struktura?
Da li imate potreban trening i resurse za poetak?
Da li mislite da je suradnja na sastancima potrebna? Da li je ve primjenjujete? U
kojem obimu?
Koliko ste spremni posvetiti se tim nastojanjima?
U koliko velik rizik se elite upustiti?
Da li elite uvesti suradnike strukture na sastancima postepeno ili odmah?

15

POSADA
Kakva je visina strunosti u pouavanju nastavnika?
Kakav stav imaju prema suradnikom uenju i da li ga primjenjuju?
Da li je nastavnicima potreban trening da bi usvojili te strukture?
Kako reagiraju na promjene? Da li je potrebno uvoditi ih polagano?
Kakvi primjeri izolacije postoje u koli?
Kakvo meusobno povjerenje postoji? Vjeruju li meni?
Da li postoji koji struni aktiv ili neko povjerenstvo u koli koje mogu koristiti kao
model?
Tko ima mo utjecanja meu nastavnicima?
Koje druge promjene se upravo provode u koli i kakav im je moral?
Koji drugi unutarnji ili vanjski pritisci bi mogli utjecati na snagu vijea da prihvate
promjenu?
PUTOVANJE
Koje znaajke suradnike kulture postoje u koli?
Da li e izgradnja odnosa biti glavni zadatak?
Kakve potrebe za profesionalnim razvojem postoje?
Kakvi uvjeti postoje u koli/zajednici za ispunjenje tih potreba za profesionalnim
razvojem?
Za donoenje kojih odluka najbolje odgovaraju suradnike metode, npr. postizanja
konsenzusa?
Kako e suradnike metode pomaknuti strukturu moi?
Kako u iskoristiti prekid nastave (praznike) da bih zapoeo s tom inicijativom?
Tko e sastavljati redoviti tjedni memorandum o informacijama koje su do sad bile dio
tradicionalnih sastanaka?
Tko e me izvjeivati o prvim uspjesima?
Koja druga pitanja si trebam postaviti u svezi sa suradnikim sastancima?

Refleksija: Kako smo radili vjebu?

1. Da li smo dobrovoljno preuzeli uloge u timu?
2. Da li smo svi podjednako sudjelovali? Da li je netko dominirao, a drugi utio?
2. Da li smo sluali jedan drugoga? Da li smo postavljali potpitanja?
3. Da li smo kritizirali ljude ili ideje?
4. Da li smo pomagali u rezimiranju i crtanju?
5. Kako smo postigli konsenzus oko odabira vozila?
6. Da li smo pohvalili dobra rjeenja i uloge?
7. to bismo sljedei put napravili drugaije?

16

EVALUACIJA SEMINARA:

Koliko su ispunjena moja oekivanja?

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
to u poduzeti nakon seminara?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________

Brod je siguran u luci, ali to nije ono emu brodovi slue.

Isplovite na more i otkrijte novi svijet!
Grace Hopper

17