Professional Documents
Culture Documents
KE1 WWW 2012 Osovine I Vratila PDF
KE1 WWW 2012 Osovine I Vratila PDF
-1-
OSOVINE I VRATILA
Funkcija, optereenja, naprezanja
Osovine su strojni elementi koji na sebi nose strojne dijelove kao to su npr. unice
i kotai. Osovine mogu mirovati dok se dijelovi okreu na njima ili se mogu
okretati zajedno s na njima privrenim dijelovima.
-2-
Poprene sile
Moment savijanja
-3-
-4-
Osovine
Optereenje
Ms uvijek
Fa ponekad
Ms najee
Vratila
Fa ponekad
T uvijek
Naprezanje
s = Ms / W
= s v, tl
v, tl = Fa / A
s = Ms / W
= s v, tl
v, tl = Fa / A
e 2 3 ( 0 t ) 2
t = T / Wp
Osovine i vratila imaju obino dva rukavca, tj. leaja, a dugaka i jae optereena
vratila vie njih, npr. koljenasto vratilo motora.
Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po itavoj duljini. Najee su
stupnjevani, tj. pojedini dijelovi imaju razliite promjere. Vratila mogu biti i
profilirana, tj. olijebljena ili ozubljena.
-5-
Radi smanjenja teine, osovine i vratila mogu biti uplji, s uzdunim provrtom, to
poskupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja teine vea nego teta od
smanjenja vrstoe i krutosti. Npr. vratilo s promjerom provrta 0,5d je lake 25 %,
a momenti otpora W i Wp se smanjuju samo oko 5 %.
Primjer: uplje vratilo s dva zupanika
Materijal
-6-
Izrada
Oblikovanje
-7-
-8-
Sile i momenti
Teq = KATN
TN
Tmax
Ms eq = KAMsN
MsN
Ms max
Ms
-9-
Teq = KATN
- 10 -
pogonski
zupanik
gonjeni
zupanik
Ft b
l
FBx
Ft a
l
Fr b
l
FBy1
Fr a
l
FAy2 FBy2
Fa
d
2
- 11 -
d
i radijalne reakcije u
2
2
FAx
FAy1 FAy 2
2
FBr FBx
FBy1 FBy2
Prirubnica spojke
My2 = FBy2b
M s M x2 M y 2 M y3
- 12 -
Torzijski moment T (Nm) esto se izraunava iz snage P (W) i brzine vrtnje n (s1),
odnosno kutne brzine (s1):
P
, = 2n
M e M s2 0,75 0 T 2
Ovaj moment treba razlikovati od ekvivalentnog momenta savijanja Ms eq=KAMsN.
Ekvivalentno naprezanje
Me
W
- 13 -
Osovine
Mjerodavna veliina za proraun osovina je najvei lokalni moment savijanja
Ms (=Ms eq), pri emu se teina osovine zanemaruje.
Naprezanje pri savijanju
Ms
sdop
W
(N/mm2)
3
d pr
32
Ms
(mm3)
sdop
Slijedi
d pr 3
32 M s
sdop
(mm)
Rds0
S
S = 3...5
Rds 1
S
S = 4...6
Vratila
Mjerodavna veliina za proraun vratila je moment torzije T (=Teq), koji je
praktiki uvijek ishodinog dinamikog karaktera.
1. sluaj: nisu poznate izmjere konstrukcije u kojoj e se vratilo nalaziti
Naprezanje pri torziji
T
tdop
Wt
(N/mm2)
- 14 -
Wt Wp
d 3pr
16
T
tdop
(mm3)
Slijedi
d pr 3
16 T
tdop
(mm)
tdop
Rdt0
S
M e M s2 0,75 0 T 2
i dalje raunati kao za rotirajuu osovinu, ali s Me:
d pr 3
32 M e
,
sdop
sdop
Rds 1
,
S
S = 4...6
- 15 -
Kontrolni proraun
Oljebljeno vratilo
dpr
t
Utor za pero
dpr
dpr
d dpr
Utor za uskonik
Zatim se utvruje nain uleitenja i konstruira oblik osovine ili vratila prema
postavljenim zahtjevima. Kontrolni proraun se vri za presjeke za koje se
procjenjuje da su kritini. Kritini su presjeci oni gdje se javljaju najvei momenti
savijanja ili najvei ekvivalentni momenti, odnosno gdje se nalaze koncentratori
naprezanja - promjene promjera, utori i sl.
- 16 -
v, tl
Ms
W
T
Wp
Fa
A
(N/mm2)
T
)
Wt
- 17 -
Wt
d 3
32
Wt
Wt
Wt
z = broj lijebova
Wt
Wt
- 18 -
d 3
16
Ova se kontrola mora vriti za najvea naprezanja koja se mogu javiti kao
posljedica najveih optereenja (Ms max, Tmax i Fa max). Takva su naprezanja rijetka i
uglavnom se pojavljuju pri pokretanju ili zaustavljanju radnog stroja.
Ako je kritini presjek osovine optereen samo savijanjem (s), onda je faktor
sigurnosti protiv plastine deformacije
SP
Res
s max
Ako je kritini presjek vratila optereen samo torzijom (t), onda je faktor
sigurnosti protiv plastine deformacije
SP
Ret
t max
Ako je kritini presjek vratila optereen i savijanjem (s) i torzijom (t), onda je
faktor sigurnosti protiv plastine deformacije
SP
1
2
s max t max
Res Ret
1
2
s max v, tl max
t max
Re
Ret
Res
max,
- 19 -
Faktor sigurnosti mora biti SP SPmin = 1,2. Kod nedovoljno pouzdanih svojstava
materijala, mogunosti vee tete i opasnosti za ljude pri havariji, minimalni faktor
sigurnosti SPmin mora biti i vei od 1,2.
Visina stvarne granice teenja Re (odnosno Rp0,2) u odnosu na nazivnu granicu
teenja ReN, koja je odreena za ispitnu epruvetu promjera 16 mm, ovisi o
izmjerama osovine/vratila i uzima se u obzir tehnolokim faktorom Kt:
Za vlak/tlak Re = Kt ReN (N/mm2)
Za savijanje Res = Kt ResN
Za torziju
Ret = Kt RetN
Tehnoloki faktor Kt uzima u obzir da se s porastom veliine smanjuju granica
teenja, dinamika vrstoa i tvrdoa koja se moe postii toplinskom obradom.
Faktor Kt se oitava sa slika 1 i 2 ili proraunava po sljedeim izrazima:
Ugljini konstrukcijski elici:
a) Ako se faktor Kt koristi za proraun stvarne vlane vrstoe Rm izvedene
osovine ili vratila (Rm=KtRmN), koristi se linija 1 na slici 1, tj.:
- za D 100 mm : Kt = 1
- za 100 < D 300 mm: Kt = 1 0,23lg (D/100)
- za D > 300 mm: Kt = 0,89
elici za nitriranje:
- za D 100 mm : Kt = 1
- za 100 < D 300 mm: Kt = 1 0,23lg (D/100)
- za D > 300 mm: Kt = 0,89
elici za poboljanje:
- za D 16 mm : Kt = 1
- za 16 < D 300 mm: Kt = 1 0,26lg (D/16)
- za D > 300 mm: Kt = 0,67
- 20 -
elici za cementaciju:
Tehnoloki faktor Kt
Tehnoloki faktor Kt
- za D 11 mm : Kt = 1
- za 11 < D 300 mm: Kt = 1 0,41lg (D/11)
- za D > 300 mm: Kt = 0,41
- 21 -
- 22 -
Re
Rd1N
Rd1K
RdA
45
- 23 -
Rds 1K
2 Rm Rds 1K
Rdt 1K
2 Rm Rdt 1K
min
, odnosno min
max
max
()
a (a)
a (a)
min
(min)
max
(max)
(m)
t
- 24 -
Jednostavno optereenje
Ovakav je sluaj kad na osovinu djeluje (samo) moment savijanja Ms ili na vratilo
djeluje samo moment torzije T.
Variranje naprezanja tijekom pogona treba uzeti u obzir faktorom primjene KA i
zapravo raunati odmah s optereenjima Ms eq , odnosno Teq.
a) Srednje naprezanje je konstantno: sm = konst., odnosno tm = konst.
Ovakav sluaj se npr. javlja kod mirujue osovine unice.
Smithov dijagram:
(N/mm2)
- 25 -
ta, Rdt
RdtA
RdtAN
RdtAN
ta
Rdt1N
Rdt1K
RdtA
Ret
ta
tm
Rdt 1K
1 tm
ta
(N/mm2)
Rds 1K
1 sm
sa
- 26 -
Sloeno optereenje
Vratila su najee podvrgnuta sloenom optereenju, tj. i momentu savijanja Ms i
momentu torzije T.
Variranje naprezanja tijekom pogona treba uzeti u obzir faktorom primjene KA i
zapravo raunati odmah s vrijednostima Ms eq i Teq.
Potrebno je izraunati srednja ekvivalentna naprezanja kojima se uzima u obzir
ukupni utjecaj normalnih i tangencijalnih naprezanja koja istodobno djeluju:
2
2
em sm
3 tm
em
em
3
(N/mm2)
RdtA
Rds 1K
1 em
sa
(N/mm2)
Rdt 1K
1 em
ta
- 27 -
Amplituda
dinamike
vrstoe
Amplituda
dinamike
vrstoe
RdtAN
tm
ta
ta
Rdt1N
Rdt1K
RdtAN
Amplituda
naprezanja
RdtA
Ret
RdtA
ta, Rdt
RdsA
sa
RdtA
ta
1
2
sa ta
RdsA RdtA
- 29 -
Za savijanje Rds 1K
K t Rds 1N
K
Rdt 1K
K t Rdt 1N
K
Za torziju
(N/mm2)
1
1
1
K ks
K g K 0
KV
Za torziju
1
1
1
K kt
K g K 0
KV
- 30 -
- 31 -
- 32 -
K g 1 0,2
lg(d / 7,5)
lg 20
- 33 -
Karbonitriranje (cijaniranje)
- 34 -
ReN, ResN
(iz tablice)
Kt za odreivanje Re
Ms max, Fa max
s max, v, tl max
Re, Res
SP 1,2
Kt za odreivanje Rm
RmN
(iz tablice)
Rm
Rds1N
(iz tablice)
Rds1K
Ms
sm
sa
Samo za
= konst.
RdsA
SD 1,2
- 35 -
Kt za odreivanje Re
SP 1,2
Kt za odreivanje Rm
RmN
(iz tablice)
Rm
K, K
Rds1N, Rd t 1N
(iz tablice)
Rds1K, Rd t 1K
Ms eq, Teq
,
sm, tm
Djeluje samo T
sa, ta
Djeluju i Ms i T
em, e m
RdsA, RdtA
SD 1,2
- 36 -
Samo za
= konst.
Priblino se moe uzeti da razmak izmeu leajeva prema uvjetu najveeg progiba
treba biti
l 316 d
l (mm), d (mm)
l 108 d 2
l (mm), d (mm)
T l
G Ip
(rad)
d 4
Za puni okrugli presjek je I p
i
32
32 T l
G d
tj.
- 38 -
d
4
32 T
G
l dop
Uz uvjet
0,25 / m 4,36 10 3 rad/m i G = 0,811011 N/m2
l dop
dobiva se potreban promjer vratila
d 0,013 4 T
d (mm), T (Nm)
Kod veih kuteva uvijanja vratilo poinje djelovati kao opruga, prilikom
deformacije akumulira rad i moe doi do vibracija. Mala krutost vratila daje i
malu kritinu brzinu vrtnje pri kojoj dolazi do rezonancije.
Kut uvijanja je vaan kod dugakih vratila, npr. transmisijskih vratila te vratila za
pogon kotaa dizalice i pogon make dizalice.
- 39 -
Fc G
y
f
(N/mm)
- 40 -
Centrifugalna sila
Slijedi
Fc = mr2 = m(y + e) 2 = Cy
me2
C m
/: m2
C
m 2
C
C
, tj. 2 ,
m
m
G
f
G
g
g
9807 99
f
f
f
nk
30
950
k
nk (min1), f (mm)
- 41 -
950
f
Osovina je nepokretna
K = 1,3
- 42 -
- 43 -