Mali podsjetnik za osvjeavanje znanja prije eseja. Nadam se da e vam biti od koristi.

Gorana Rosandi, prof.

VIA RAZINA:
1. Camus, Albert, Stranac
2. Cihlar Nehajev, Milutin, Bijeg
3. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i kazna
4. Dri, Marin, Dundo Maroje
5. Flaubert, Gustave, Gospoa Bovary
6. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladoga Werthera
7. Kafka, Franz, Preobrazba
8. Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi
9. Krlea, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza
10. Marinkovi, Ranko, Ruke (novele: Ruke, Zagrljaj, Aneo, Prah)
11. Poe, Edgar Allan, Crni maak
12. Salinger, Jerome David, Lovac u itu
13. Sofoklo, Antigona
14. imi, Antun Branko, Preobraenja
15. oljan, Antun, Kratki izlet.
OSNOVNA RAZINA:
1. Boccaccio, Giovanni, Dekameron (Uvod, 1. Dan 1. novela, 2. dan 3. novela)
2. Cesari, Dobria, Lirika
3. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladoga Werthera
4. Gunduli, Ivan, Dubravka
5. Ibsen, Henrik, Nora
6. Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi
7. Mato, Antun Gustav, Pjesme
8. Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipanii
9. Sofoklo, Antigona.

1. MARIN DRI: Dundo Maroje (VR)

RADNJA:
Dundo Maroje stie u Rim u potrazi za sinom kojeg je, povjerivi mu 5000 dukata, prije tri
godine poslao na put u Italiju po tkaninu koju je potom trebao prodati u Sofiji. Traei
smjetaj Dundo Maroje i Bokilo nailaze na Tripetu, Kotoranina koji zna za jednog mladog
Dubrovanina koji u Rimu ivi ve tri godine, ivi vrlo raskono i obilazi rimsku kurtizanu.
Dok Dundo i Bokilo vrebaju Mara, kurtizana Laura odbija ponude Uga Tudeaka koji je
pohodi u pratnji svoga sluge Pometa. Popiva, sluga Marov, ih ismijava i opisuje na to sve
Maro troi novac, a Dundo Maroje to slua.Kad signor Marin dolazi, u njemu Maroje
prepoznaje svog sina. Za to vrijem u Rim su stigli i Pera, Marova zarunica, i njen roak
Divo, takoer traei Mara.
Pomet po nalogu Tudeaka ponovno odlazi k Lauri i dok tamo oijuka s Petrunjelom otkriva
joj da je za Marom u Rim doao otac. Maro se pretvara da oca ne poznaje, a kad Maroje na
njega bjesan nasrne pokupi ga policija.
Maro je oajan jer je potroio sav novac, stie Lauri koja mu sretna kae da mu je otac u
Rimu te da ga trai. Popiva odlazi Lauri i uvjerava je da je Pomet organizirao cijelu spletku s
namjerom da joj Maro omrzne kako bi nju dobio Ugo Tudeak te da je zbog toga Pomet, kad
je douo da je Maroje u Rimu, izmislio da je ovjek koji je napao Mara njegov otac. Popiva
nagovara Lauru da pristane na njihov plan. On i Maro potom odlaze utanaiti najam jer je
Laura jer je Laura pristala dati svoj nakit koji joj je Maro poklonio kao polog za robu koju e

idov Sadi isporuiti Maru. On e se pak, skromnijom odjeom u unajmljenim tuim

skladitem robe, pretvarati da je trgovac i pokazati ocu svoje tobonje poslovne uspjehe, a
nakon to otac ode iz Rima vratiti robu trgovcima.
U meuvremenu Pomet izvlai Maroja iz zatvora te mu govori da e ga Popiva odvesti Maru,
a sam odlazi k Lauri izvidjeti situaciju. Naiavi na Pewtrunjelu koja ga ne puta Lauri, uvia
da su ga prozreli, a Maro ga potjera.
Zbiva se obrat. Nakon to Pometa otjera i Ugo, on, shvativi da je Laura ki bogatog
njemakog vlastelina, dobiva novanu nagradu koju je ovaj ponudio za informacije o svojoj
keri.
Nakon to je Maro ocu pokazao skladite, Maroje ga alje da obavi neki tobonji posao. Za to
vrijeme je ispraznio skladite i preuzevi robu podmiri barem dio bogatsva koje je Maro
potroio. Kad se Maro vratio i traio kljueve iod skladita, otac se pravi da ga ne prepoznaje,
kao to je i on njega negirao na poetku. U meuvremenu je Laura susrela Peru i saznala da je
Maro zaruen i da je izgubila nakit jer je Maroje ispraznio skladite.
Kraj Dunda Maroja je izgubljen, ali se moe pretpostaviti da je kraj bio sretan.
Razdoblje: hrvatska (dubrovaka) knjievnost renesanse
Rod: drama
Vrsta: komedija u 5 inova kojima prethode dva prologa. Nije pisana stihom, za razliku od
Novele od Stanca.
Mjesto radnje: Rim (radnja se dogaa tijekom jednog dana, pred Laurinom kuom)
Vrijeme radnje: 16. st.
Prvi prolog: Govori negromant Dugi nos. Taj dio je najpoznatiji po tome to objanjava
razliku izmeu ljudi nazbilj i ljudi nahvao koja tvori osnovu djela. Komedija e rei
neto relevantno o zbilji. Dakle, svrha komedije je da slikovito pokae ono to gledatelji
ionako znaju; kazalina igra e otkriti ono to je u zbilji prikriveno ispod privida. To, pak, to
je skriveno ispod privida veoma je vano; to je skriveni mehanizam koji pokree svijet.
Daje obeanje da e omoguiti da se utvrdi tko su ljudi u publici nazbilj, a tko nahvao.
Ljudi nazbilj sposobni i snalaljivi, ali obespravljeni i obezvlaeni.
Ljudi nahvao - dubrovako plemstvo, imuno i mono, ali nesposobno.
Negromant arobnjak, ime se namee ideja da je sve to govori neistina.
Drugi prolog: uvod u zbivanja koja predstoje jer donosi obavijesti koje su gledateljima i
itateljima nune za razumijevanje i praenje radnje. U drugom prologu se spominje i
izgubljeni Pomet kao komedija koja je izgubljena, ali je oito prethodila ovoj komediji.
Jezik likova slui njihovoj karakterizaciji, pomou jezika odreuju se likovi koji pripadaju
razliitim drutvenim slojevima i podnebljima.
Glavni lik: Pomet dri u rukama sve konce radnje. Pomet je gospodar smijeha u komediji, no
za razliku od ostalih likova u komediji, Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju, nikada se
gledatelj ne smije Pometu, nego se uvijek smije zajedno s njim. Pomet je stereotip
renesansnog lika. On dri da je ovjek u ivotu sretan upravo onoliko koliko je u stanju

svojom mudrou pruiti priliku boici fortuni da ga usrei. Fortuna je slijepa sila koja se
suprotstavlja ljudskim tenjama i koju moe svladati samo tko posjeduje vrline.

2. FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI: Zloin i kazna (VR)

RADNJA:
Siromani student medicine Rodion Romanovi Raskoljnikov u St. Petersburgu obuzet je
idejama da se ovjeanstvo moe podijelitit u dvije skupine: u jednoj su obini smrtnici za
koje postoje zakoni kojima se moraju podvrgavati, a u drugoj su iznimni pojedinci koji
stvaraju zakone sami za sebe. Kako bi provjerio pripada li ovim malobrojnim razmilja o
tome da ubije nekog, po mogunosti nekog zlog i bezvrijednog. Kako je Aljona Ivanovna
navodno bogata, njen novac i ubojstvo bi rijeilo probleme Raskoljnikova siromatva. Odlazi
sa sjekirom u njen stan i ubija je, ali neoekivano ubija i njenu polusetru Lizavetu. U panici
grabi samo neke sitnice i bjei.
Nekoliko je ljudi indirektno upleteno u njegov zloin: majka koja mu alje novac, sestra
Dunja koja je dadilja djeci Arkadija Svidrigajlova. Kad ju je ovaj pokuao zavesti, ona daje
otkaz i zaruuje se za samodopadljivog Luina. Rodion joj to zamjera jer misli da to radi zbog
novca. Trea osoba je Sonja Marmeladova koja se prostituira kako bi pomogla svojoj obitelji.
Nakon to joj je otac ubijen nesretnim sluajem, pomae im i Raskoljnikov. Rodion ima
vjernog prijatelja Razumihina.
Nakon zloina je u panici i bunilu, jo vie nakon to je pozvan u policiju. Gotovo da je i
priznao zloin. Ispituje ga Porfirij Petrovi kojemu je sumnjiv.
U meuvremenu Dunja ostavlja Luina, ali se razvija ljubav izmeu nje i Razumihina.
Rodion eli ii po sat koji je zaloio kod starice. Petrovi ga opet ispituje i svojim igrama ga
dovodi do ludila. Tog dana je neki liilac Nikolaj priznao zloin. Rodion odlazi Sonji i
priznaje zloin. Ona je duboko religiozna i tjera ga da prizna zloin i prihvati pokajanje.
Petrovi je shvatio da je Nikolaj neduan. Inspektor se interesirao o lanku Raskoljnikova
izalom u Periodinoj rijei u kojem je Raskoljnikov izloio misao o obinim i neobinim
ljudima koji vuku svijet pa im se moe oprostiti ak i zloin ako to znai napredak
ovjeanstva. Porfirij je to povezao s psihikim stanjem zloinca u trenutku zloina
(Raskoljnikovu se inilo da mu je Porfirij namignuo).
I Svidrigajlov je saznao da je on ubojica jer je imao stan pokraj Sonjinog i uo je
Raskoljinova kad je priznao Sonji zloin. Svidrigajlov e time ucjeniti Dunju da pristane na
brak s njim. Dunja se brani i u ruci dri pitolj, kada je opalio metak je okrznuo Svidrigajlova.
On uvia da je nikada nee imati, uzima joj pitolj, izlazi i ubija se.
Na kraju, vie zbog moralne i psiholoke prisile, nego zbog snage dokaza, Rodion odlazi na
policiju i priznaje zloin. Osuen je na robiju u Sibiru na sedam godina kamo odlazi i Sonja
kako bi ga pratila. Postoji nada da e uz nju postati pravi pokajnik. Sada prvi put uzima
Evanelje u ruke.
Razdoblje i zemlja: ruska knjievnost realizma
Rod: epika
Vrsta: roman
Vrijeme radnje: 19. st. (radnja se dogaa u svega 9 dana to ukazuje na modernost romana)
3

Tematska podjela:
Kriminalistiki: to je najmanje jer nema napetosti oko otkrivanja ubojice, sve se zna odman na
poetku.
Ljubavni: odnos Sonje i Raskoljnikova
Psiholoki: pitanja morala, vjere, savjesti....i sve kroz unutarnji monolog.
Drutveni: opisuje i kritizira drutvene probleme Carske Rusije. (Lihvarenje, siromatvo,
zloin, drutvena nepravda, prostitucija, alkohol)
Elementi naturalizma: U prvom dijelu petog poglavlja analiziraju se Raskoljnikove none
more. Imao je sedam godina kada je s ocem na putu doma vidio dogaaj koji ga je zgrozio:
seljak je hladnokrvno udarao jadnog konja. Kad se probudio te su more prouzroile da je
duboko u sebi poeo dvojiti u ispravnost djela koje namjerava uiniti. Kraj odlomka govori da
ta dvojba ipak nije bila toliko mona da bi sprijeila zloin. Raskoljnikov ne optuuje sebe
zbog ubojstva, nego zbog slabosti to se nije ponio kao Napoleon.
Za sve romane Dostojevskog je znaajno da obrauju moralna i vjerska pitanja (ima li Boga
ili nema), pitanje suprotnosti dobra i zla, to je dovoljno i to nije. Ako nema Boga onda je po
miljenju Raskoljnikova sve dozvoljeno, takoer i ubojstvo. Ime glavnog lika je simbolino, a
znai unutarnji raskol, duevno razdvojenu linost.
Psiholoku problematiku Dostojevski iskazuje putem unutarnjeg monologa i putem snova pa
je ovo jedan od razloga zato ovaj roman najavljuje modernizam. Pripovjeda sve vie bjei
iz treeg lica jednine u prvo.

3. FRANZ KAFKA: Preobraaj (VR)

RADNJA:
Gregor Samsa jednog se jutra probudio preobraen u kukca. Gregor je po zanimanju trgovaki
putnik i sve tee podnosi stres koji mu donosi posao, no ne moe ga promijeniti dok ne otplati
dugove svojih roditelja.
Nakon to shvati da kasni na vlak, na vrata mu pokuca majka, a on, odgovorivi joj, uplai se
svog glasa i kojem se osjetilo nekakvo bolno jaukanje. Usto shvaa da se ne moe tako lako
izvui iz kreveta. uenje i sumnja ukuana zbog zakljuanih vrata njegove sobe sve vie
rastu, a uskoro stie i prokurist iz njegove tvrtke provjeriti zato Gregora nema. Zbog toga se
Gregor mukom izvue iz kreveta.
Uzbuenje pred vratima postaje sve vee i iako ih Gregor pokuava umiriti, to se ne dogaa
jer mu je glas toliko promijenjen da ga ne razumiju. Iako je htio odgoditi trenutak
pojavljivanja, prokuristovi otri prijekori natjeraju ga da se ipak pokae, nakon ega mu
majka pada u nesvijest, a prokurist pobjegne od straha. Gregor krene za njim u namjeri da mu
objasni sve, no otac ga tapom potjera nazad u sobu. Provlaei se kroz tijesna vrata bojei se
udarca, Gregor se ozlijedio i tek se naveer probudio iz nesvjestice jer je namirisao svoju
omiljenu hranu, koja mu vie ne prija. Pada no i njegova ga prostrana soba poinje
ispunjavati strahom.
Sutradan mu ujutro sestra Greta, koja je jedina mogla podnijeti njegov novi izgled, primjetivi
da nita nije okusio, donosi svakakve vrste jela da ispita njegov ukus. Gregor otkriva kako mu

prijaju samo jela zahvaena truljenjem. Brigu o njemu preuzima sestra: donosi mu hranu, isti
i prozrauje sobu, dok on lei pokriven plahtom kako ga ona ne bi vidjela.
Iako ne komunicira s ostatkom obitelji, saznaje da je otac nakon sloma svog poduzea uspio
spasiti neto novca koji e pomoi obitelji da se osovi na noge sad kad je izgubila svog
hranitelja. to se tie Gregora, sestra je odluila isprazniti mu sobu kako bi mogao puzati po
zidovima. I kada Gregor osjeti da mu oduzimaju sve to ga podsjea na njegovu ljudsku
prolost, prvi put reagira agresivno. Oajniki se ustrao sobom pokuavajui spasiti bar
neto, zbog ega njegova majka, uasnuta, pada u nesvijest. Tada dolazi otac i mislei da je
Gregor poinio nasilje, ranjava ga jabukom, koja ostaje duboko zarivena u njegovom tijelu.
Rana zbog koje Gregor teko pati urodila je ipak time da mu uveer otvaraju vrata da moe
promatrati obitelj okupljenu u dnevnoj sobi.
Gregor bi s nostalgijom promatrao oca, koji se ponovno zaposlio, te majku i sestru zabavljene
ivanjem. Postupno, obitelj sve vie potiskuje Gregora iz svoje svijesti. Unajmili su dvorkinju,
koja ga je uivala vrijeati, da obavlja najtee poslove, dok bi sestra ostatke hrane iz njegove
sobe uklonila jednim zamahom metle.
Gregor gotovo vie nita ne jede, a u njegovu su sobu poeli stavljati sve suvine predmete.
Roditelji uzimaju stanare pa vrata njegove sobe ostaju i uveer zatvorena. Jedne je veeri uo
sestru kako svira violinu, a vrata su njegove sobe sluajno ostala otvorena te se on pribliio
vratima kako bi ju vidio. Na nesreu, vidjeli su ga stanari, uspaniili se i poeli prijetiti
tubom. Taj dogaaj pogorava Gregorov poloaj, a sestra izjavljuje da ga se moraju rijeiti.
Poraen, Gregor se vraa u sobu uvi kako se za njim okree klju. Te noi, prisjeajui se
obitelji, Gregor umre.
Sutradan ga nalazi dvorkinja, a na njezinu je vijest da je umro svima laknulo. Proljee je.
Otac, majka i sestra odlaze na izlet izvan grada razmiljajui o povoljnim perpektivama za
budunost koje su im se otvorile Gregorovom smru.

Razdoblje i zemlja: austrijska (njemaka) knjievnost avangarde (ekspresionizam)

Rod: epika
Vrsta: pripovjetka
Kafka je pisac otuenja. On prikazuje izgubljenost ovjeka u suvremenoj civilizaciji, ovjek
biva uhvaen u vrtlogu svoje socijalne sredine, ne moe komunicirati i kako bi opstao u
ivotnim uvjetima koje je sam stvorio. Zato ga i pretvara u kukca kao neto to je na dnu
prehrambenog lanca. Suvremeno drutvo odbacuje svaki humani odnos i svodi svoju
budunost na krutu funkcionalnost. Kafka Gregoru prvo oduzima ljudski oblik, pa glas, pa
prehrambene navike da bi ostavio sjeanje (sestrino muziciranje) i osjeaje te ga tako donekle
uinio ovjekolikim.
Samo Gregor i njegova sestra imaju imena, ostalima je oduzet i identitet.
Ono to je za itatelja zaudno na poetku jest to to se Gregor nimalo nije iznervirao
preobrazbom, ve time to ne moe stii na posao.
Kafka u otkriva obitelj kao temeljnu zajednicu u kojoj sve funkcionira na bazi interesa.
Ljubav nije dovoljna, potreban im je novac za opstanak obitelji. Bez njega i obitelj dolazi u
pitanje. Suvremena obitelj pati od egoizma, licemjerja i zavisti, a osnovni princip koji je
prisutan i u obitelji i u drutvu princip je korisnosti.

4. ANTUN BRANKO IMI: Preobraenja (VR)

Antun Branko imi predstavlja sredinju linost hrvatskog ekspresionizma (1920). On
negira tradiciju i povezanost knjievnosti s drutvenim problemima. Umjetnost je po njemu
neto to se mora doivjeti najintezivnije i taj se doivljaj reflektira na umjetnika. Zato je ona
samo odraz stvaratelja, ona trai dublji smisao postojanja. Jedini njen smisao je da bude
umjetnost, a ne da bude drutveno orjentirana.
U svojim lancima otro se oborio na tradicionalizam, zastupajui umjetnost koja je
ekspresija umjetnikovih osjeaja, koja se otkriva u ekspresivnosti, ne u ljepoti
Umjesto idilinog impresionizma, mladi imi zagovara krik kao novi, nesputani
izraz. Jezik za imia nije vie odraz stvarnosti, ve on tu stvarnost preobraava, postajui i
estetski autonoman (simetrija stiha) . Zato je krik tu idealan, jer ponitava sve tragove
formalne jezine organizacije, osim toga, u kriku je maksimalno sadran sam pjesnik. U zbirci
Preobraenjima (1920), koja sadre 48 pjesama, izilima u vlastitoj nakladi, imi je pjesnik
pobunjenik, antitetiki razapet izmeu ivota i smrti, prolaznosti i vjenosti, u kojima
potvruje vlastiti sud kako novo vrijeme, istraumatizirano ratom, bijedom i nepravdom, trai i
neke nove forme.
On je veinom misaoni pjesnik: pie o smrti, boli, otuenosti, bolesti, ljubavi, ali i o
siromatvu ekspresionistike teme.
Ekspresivnost se vidi i u stihu kratke reenice, nabrajanja, gomilanje glagola, simetrinost
stiha, atmosfera straha
Ope je miljenje i da je imi unio presudnu novinu u kontekstu hrvatskog pjesnitva na
formalnoj organizaciji pjesme, jer je slobodni stih tek nakon Preobraenja postao
ravnopravnim takmacem tradicionalnoj versifikaciji i uskoro e ga kao konstantu prihvatiti
brojnu drugi hrvatski pjesnici.
(prouiti pjesme iz itanke)
5. ALBERT CAMUS: STRANAC (VR)
RADNJA:
Roman zapoinje vijeu o smrti Mersaultove majke. Mersault nije ambiciozan, radi kao
slubenik u gradu Aliru. Na pogrebu uglavnom promatra reakcije drugih na pogrebu i on je
nervozan jer je jako vrue. Mersault se vraa u Alir iako je subota i odlazi na kupanje. Na
plai susree Mariu Cardonu. Odlaze u kino, ona prespava kod njega.
Sljedeeg dana na stubitu susree Raymonda za kojega se za da je svodnik i ovaj mu pria
kako je ozlijedio aku u nekoj tui u tramvaju. ovjek s kojim se potukao je brat njegove
ljubavnice. Moli Mersaulta da mu sasatvi pismo u kojem e tog ovjeka jo vie izvrijeati.
Sljedei tjedan Mersault i Raymond provode vikend u vikendici njegovog prijatelja. Raymond
mu govori kako ga cijeli dan prati skupina Arapa, meu kojima i brat njegove bive
ljubavnice. Hodajui plaom primijete dvojicu Arapa, uslijedila je tunjava iz koje je
6

Raymond izaao rasjeene ruke i porezane usne. Mersault nastavlja etnju o suncu i egi i
susree Raymondova protivnika. Lik mu titra pred oima, a pijesak gori od sunca. Arapin vadi
no, bljesak obasja Mersaultove oi. On potee revolver i ubija Arapina te ispaljuje jo etiri
metka u nepokretno tijelo.
Mersault je u zatvoru i ispituju ga o ubojstvu. Tuiteljstvo ga ispituje o beutnosti na majinu
pogrebu. Istraitelj ga naziva antikristom i mae mu raspelom pred oima. Marie ga posjeuje,
a li on joj ne poklanja previe panje. Kad je poelo suenje, si su svjedoili. Optuba se
temelji na beutnosti i osuuju ga na smrt. U oekivanju tog dana tri puta odbija sveenika,
ali onda ipak pristaje na razgovor s njim. Mersault slua sve do trenutka dok mu ne odlui
izloiti svoja razmiljanja o ivotu: emu trud kad je sve uzalud. U zadnjim trenucima se
osjea sretan i smiren. Potrebno je samo jo da bude guva na pogubljenju i da ga isprate s
povicima mrnje.
NAJVANIJE O DJELU:
-

Camus je roen u Aliru, ali pripada francuskoj knjievnosti (prozaist, esejist i

dramatiar)
esej Mit o Sizifu / romani Stranac i Kuga / drame i novele
itav Camusov opus temelji se na ideji apsurdnosti ljudske sudbine i po tome je blizak
egzistencijalizmu
autor je i eseja Mit o Sizifu. (Suvremeni ovjeka osuen na obavljanje besmislenog posla
APSURD) zanima ga Sizif u trenutku dok se sputa po kamen
ivot nije apsurd. Apsurd je ivot
ovjek najprije postoji, a onda svojim djelima i promiljanjima moe odrediti svoju
sudbinu koju najprije gradi u samome sebi. EGZISTENCIJA prethodi ESENCIJI.
(pokuava sruiti tezu da esencija prethodi egzistenciji po kojoj je sve nuno i ima svoj
uzrok)
ovjek je slobodan birati sve modele ponaanja, od roenja do smrti.
Svaki ovjek koji ne plae na pogrebu svoje majke dovodi sebe u opasnost da bude
osuen na smrt

Nobelova nagrada 1957.

roman apsurda je podijeljen u dva dijela:

1. DIO: realni neposredni dogaaj Mersault (spontan, ravnoduan, pui kraj odra, pije
bijelu kavu, na pogrebu munina i znoj)

2. DIO: posljedice dogaaja i njegova iskrivljena percepcija sud (drutveni mehanizam,

Mersault je po njihovom miljenju monstrum koji se dan nakon pogreba uputa u
nedozvoljenu vezu i odlazi u kino gledati komian film. Sud sve eli podvri drutvenoj
normi; U sukobu je sa svijetom jer ne prihvaa pravila drutvene igre
-

ima savreno logian razlog ubojstva sunce ga je natjeralo na to u asu maksimalne

ivane napetosti) Mersault ne zna zato je ubio jer se to i ne moe znati, a osuen je zato
to to ne zna, a ne pokuava se braniti podvalama.
- Ako je svijet besmislen, to preostaje ovjeku? (Izdrati sve iako nema nade, ivjeti bez
iluzija, i ne za neku blisku ili daleku budunost ve za ono danas i ono trenutano

pripovjeda je ujedno i glavni lik i dogaaje oblikuje u prvom licu.

Fabula je linearna i obuhvaa iskljuivo sadanjost pa sve izgleda kao da se zbiva

neposredno

Dogaaji su prepriani tehnikom redukcije, tj. svedeni su na puko biljeenje osnovnih

dogaaja

Reenice su svedene na biljeene osnovnih dogaaja (susreti, kratke konstatacije...)

Stranac=drugaiji ovjek, njegove reakcije nisu uobiajene, nisu oekivane.

Mersault se u romanu ne suprotstavlja, on se ponaa kao da ga se ne tie

Za sve to se dogaa u njegovom ivotu njemu je svejedno (majin pogreb, veza s

Mariom...)

Osuen je jer nije potovao pravila drutva i oekivanog ponaanja

Apsurd = ovjek koji bez iluzija ivi u svijetu nuno je u njemu stranac. On se ne
suprotstavlja, nego se puta slijedu sluajnosti koje mu ivot nosi.

6. MILUTIN CIHLAR NEHAJEV: BIJEG (VR)

RADNJA:
Ovo je roman o siromanom Primorcu uri Andrijaeviu od kojega su svi oekivali da e biti
doktor pravnih znanosti, a njega su privukle kavane, kazalite, pisanje. U djetinjstvu kod
strica Tome bio je zaljubljen u Zoru, ali mu se idealizirana slika o njoj ubrzo sruila. Shvaa
da je ivot u knjigama neto potpuno drugaije od onog u stvarnosti. Prelazi u Zagreb na
studij filozofije, a tako se i nada da e spasiti vezu s Verom Hrabarovom. Zatim dobiva radno
mjesto u senjskoj gimnaziji, ali ga malograanska sredina ubrzo gui. Verini roditelji ga mole
da joj se ne javlja dok ne poloi sve ispite, a on im se niti ne usprotivi. Vera se u
meuvremenu udaje za bogatog odvjetnika Ljubojevia, a uro se utapa u alkoholu. Umire
8

mu stric Tomo koji imetak ostavlja urinoj majci, a ona asnim sestrama pa je uro i tu ostao
razoaran. Bijeda, besparica i dugovi uru bacaju u potpuno oaj i ona se utapa u moru. Iz
njega ostaje pismo koje je poslao prijatelju Toi.
O DJELU:
- Roman kojega je kritika, a i Mato, ocijenila najboljim romanom moderne. Podnaslov
je Povijest jednog naeg ovjeka. To je primjer romana lika jer je u cijelosti roman
posveen liku uri Andrijeeviu, njegovoj psihi, stanju svijesti, ponaanju, poloaju
u drutvu. Svi ostali likovi imaju funkciju octravanja karaktera glavnog lika. On je kao
moderna varijanta suvinog ovjeka realizma. Svi su ti likovi sanjari, talenti, velikog
intelektualnog potencijala i nisu dorasli zahtijevima okoline. Osnovna im je znaajka
pasivnost, preosjetljivost, nesposobnost socijalizacije ( klonuli intelektualci u sudaru s
okolinom i sa samim sobom).
-

U trenutku kad s od njih oekuje akcija, Andrijaeviu ponestaje volje i energije.

Osnovni sukob je unutar lika. uro bjei od stvarnosti, ali ga ona uvijek ponovno
stie.

Autorsko pripovijedanje (3.l.jd)isprekidano je monolokim djelovima glavnog lika,

pismima, stranicama iz dnevnika (ovo su ve naznake modernog romana jer se razbija
ideja koja je krasila realizam).

Roman karakterizira izrazita defabularizacija, pri emu se autor posluio modernom

tehnikom pisanja, odnosno pokuajem zatvaranja interesnog kruga na ovjeku bitne
probleme. Pri tome sve ostalo stavlja se u drugi plan, posebno nacionalna i socijalna
motivacija.

Roman ima autobiografskih crta, pa bi se moglo kazati da je to opis ivota i osobnosti

mladog Milutina Cihlara Nehajeva. Najveim se djelom zbiva u Senju. Lik mladog i
nadarenog ure Andrijaevia slama se u sukobu s okolinom i zbiljom, te ivot
zavrava alkoholizmom i samoubojstvom.

7. ANTUN OLJAN: KRATKI IZLET (VR)

RADNJA:
Radnja romana je relativno oskudna dogaajima. Vezana je za potragu za starohrvatskom
arhitekturom i zaboravljenim fresakama u koju kree grupa mladih arheologa i
povjesniara umjetnosti po Istri. Pripovjeda je svjedok dogaanja, neimenovan je i sam
je lik u romanu. Sadraj romana zapravo ine njegova sjeanja.
U uvodu upoznajemo Roka koji predvodi i pokree radnju. Roko eli pronai Gradinu
koja navodno krije vrijedne predmete. Grupa kree na put, ali im se pokvari autobus. Dio
putnika ostaje, a dio nastavlja pjeke potragu. Na putu doivljavaju niz bizarnih susreta, a
i neki lanovi odustaju od potrage. Odustaju Petar, koji se vraa do autobusa, i Vladimir.
Ostaju samo Roko i pripovjeda.
Nakon tekog i napornog probijanja kroz umu i ikaru, stiu do ostataka naputenog
samostana. Samostan uva stari fratar i pokazuje im to je ostalo. Kad ustanove da od
fresaka nije ostalo nita i da moda nisu nikad ni postojale, dolazi do svae i pripovjeda
se oprata od Roka. Sam ulazi u podzemni hodnik u nekakvoj viziji ugleda svoje pretke.
Izlazak u pusti kamenjar ujedno je i povratak u stvarnost. U zavrnom dijelu koji je
smjeten u suvremenost pripovjeda nastoji pronai sve koji su putovali, pa i Roka, ali ne
nalazi nikoga, ni Gradinu na zemljopisnoj karti.
-

oljan je roen u Beogradu 1932., a umro u Zagrebu 1993.

predstavio se u Krugovima
roman je prstenasto komponiran
dogaaji su ispripovjedani u prvom licu, kronoloki
dogaaji su sloeni kao nekakve zapreke koje se moraju proi
kako su likovi mladi, roman se moe okarakterizirati kao proza u trapericama
oljan je jedan od prvih hrvatskih autora koji uvodi u tekst urbani razgovorni jezik
ROKO: posveeno mu je prvo poglavlje.
mladi student povijesti umjetnosti koji je imao reputaciju luaka kojega nitko nije
volio a ipak su ga svi slijedili u njegovim pothvatima
Imao je neizljeivi nemir, neodoljiv poriv za akcijom
Nikada mu nije stalo do toga to drugi misle o njemu a sve ljude, bez obzira na spol,
vjeru, rasu, je gledao jednako
Ljude je privlaio jer su uz njega uspijevali se osloboditi nelagodnog osjeaja da sve
to rade je besmisleno.
Roko predstavlja vou kojega svaka grupa trai jer nije sama u stanju ii svojim
putem, a kad se Roko na kraju gubi i dokazuje da nije u stanju biti voa, i grupa
nestaje te se potvruje kao izgubljena generacija.
On se pripadnicima skupine ne namee, oni ga sami prihvaaju kao vou jer je
neto stariji, a nitko meu vrnjacima nema ni trunke vodeeg instinkta.
Pripovjeda ipak eli ii i optuuje Roka zbog njegova odustajanja. Zato je uope
preuzimao ulogu voe kad nije spreman ii do konanog cilja i sada tvrdi da taj cilj ne
postoji
PRIPOVJEDA: Roman je ispripovijedan u prvome licu, iz lica pripovjedaa.

10

On je u cijelome romanu kao neki nevidljivi sudionik putovanja. Tek na kraju kada i
posljednji lan, Roko, odustane od putovanja pripovjeda se pobuni te po prvi puta
postaje onaj koji kroji daljnju radnju u knjizi.
O njemu saznajemo jako malo, znamo da je mladi sposobni novinar. Paljiv sluatelj
te da se interesira u hrvatsku povijest.
Ostali likovi: Fotograf Vladimir, Petar i Ivan arheolog, dva brata Slovenca, te dvije
ene koje su oni nazvali dvije Ofelije.
Ljudi sljede uhodane drutvene obrasce koje nemaju vrijednosti.
Roman se moe promatrati i kao egzistencijalistiki: na kraju puta nema niega, cilj
putovanja je samo putovanje
stav o ovjekovoj baenosti u egzistenciju, mukotrpnom nastojanju da
savladavanjem prepreka realizira svoj identitet i nevjerica u postojanje neega viega
to bi tome kretanju dao neki vii smisao
U to doba (socijalizam), jedino je umjetnost bila zona relativne slobode, podruje
koje je nemogue do kraja nadzirati
Razlog tomu jest dio romana koji izraava visok stupanj kritinosti usmjerene
protiv dominantne ideologije tog vremena socijalizma
Napustivi autobus skupina koju vodi Roko zaluta u istarskoj divljini; traei put
dolaze do nekog putokaza na kojem su se mogle razabrati rijei: Ovdje skreni
ulijevo. Posluavi to uputstvo krenuli su lijevo, meutim, taj ih je put odveo ravno
do provalije ije je dno bilo crveno od krvi mnogih putnika koji su ili tim putem
Doslovna razina:
Pripovjeda/Roko dolazak u Gradinu prouavanje starih fresaka

Alegorijska razina:
Kruni ciklus individulanog i kolektivnog vremena
Dolazak do cilja (postavljanje pitanja smisla ivota)
8. DOBRIA CESARI (Sl. Poega,1902- 1980) (OR)
Otkad se javio prvom pjesmom 1920. godine u listu Kririka bilo je pitanje dana

kada e se pojaviti njegova prva zbirka. Bilo je to 1931. u njegovoj 29. godini to je relativno
kasno. Do tada je Cesari ve veliki dio svojih pjesama objavio po raznim asopisima. Prva
zbirka je LIRIKA (1931.) i u nju je uvrstio 42 pjesme (Kad budem trava, Mrtvanica
najbjednijih, Oblak, Povratak...). Doekana je s najveim pohvalama kritike, a sljedee je
godine proglaena i knjigom godine. Teko je izdvojiti jednu od pjesama iz te zbirke, veina
se kasnije nala u antologijama pjesnitva.
Druga zbirka izlazi 1938. pod nazivom SPASENA SVIJETLA i sastavljena je od 52
pjesme, ako je usporedimo s prethodnom, samo je petnaest novih pjesama (Poludjela ptica,
Slap, Voka poslije kie, Truba sa Seine...).

11

Trea zbirka IZABRANI STIHOVI (1942) donosi dvadeset novih pjesama (Balada iz
predgraa, Orao u volijeri...), ostalih pedeset i tri je iz prethodnih zbirki.
etvrta zbirka PJESME (1951) ima trinaest novih pjesama (Pjesma mrtvog pjesnika,
Tiho, o tiho govori mi jesen, Poetak proljea...), ostale su poznate.
Peta zbirka je izala dvije godine kasnije pod nazivom OSVIJETLJENI PUTI i
donosi nam osam novih pjesama, ali iz te zbireke nijedna pjesma nije od kritirke ocijenjena
kao antologijska (antologijskima se smatraju one koje su ope priznate ili su uvrtene u
antologije pjesnitva)
Nakon ove objavljuje jo nekoliko knjiga pjesama, no sve su te pjesme ve objavljene
(zbirke: Izabrane pjesme;Moj prijatelju; Slap-tri izdanja).
Iz svega voga vidi se da je Dobria Cesari u svojih 60 godina stvaralatva napisao
165 pjesama (samo!?). Ipak, iznimne kvalitete. Neke je doraivao, promijenio bi poneku
rije, ali one koje je sam smatrao manje vrijednim jednostavno je izostavljao pa nikada nisu ni
uvrtene u zbirke, ali su pronaene u rukopisima. Pisao je iskljuivo liriku i tome je ostao
odan i u prevodilatvu (prevodi Goethea, Rilkea, Pukina...)
Kad je Cesari pojavio na hrvatskoj knjievnoj sceni, tu su jo uvijek velika imena
moderne - A.G.Mato, Vladimir Nazor, Vladimir Vidri. te godine i Ujevi objavljuje prvi
zbirku, Krlea Liriku, a imi 1925. objavljuje Preobraenja. Kritika je Cesaria
okarakterizirala kao nastavljaa Matoa i Vidria jer je pisao vezanim stihom, a tada je
intenzivan razvoj slobodnog stiha (imi). Tom vezanom stihu dao je neto novo prirodnost
i gibljivost. Cesari nije insistirao na formi svojih pjesama, one su jednostavne i iste jer
proizlaze iz unutarnjeg mira i reda. U ovom sluaju jednostavnost ne znai banalnost nego
jasnou i prije svega stvarnost. Sonet (Mato) je rijedak u njegovom opusu.
Teme su vezane za ljudskost, dobrotu, intezivan doivljaj prirode, brigu za malog
ovjeka, traenje dubljeg smisla u sitnim, obinim i svakodnevnim stvarima. Temelj
cesarievih pjesama su stvarni doivljaji zabiljeeni u trenutku, obini, svakodnevni (npr.
Voka poslije kie). zbog ritma, rime, razliitih ponavljanja (glasova, stiha, strofe) postignuta
je melodioznost pjesme pa je Cesari ubrzo proglaen jednim od najmuzikalnijih hrvatskih
pjesnika. Do danas je uglazbljeno 55 njegovih pjesama (npr. Hrvoje Hegedui, Ibrica Jusi,
razni zborovi...).
Ekspresionizam u njegovoj poeziji se oituje u odreenim znaajkama kao to je
osjeaj za socijalni element. Ti socijalni motivi obiljeili su ranu fazu njegovog stvaralatva
(vagonai, skitnice, bludnice, prosjaci, zatvori, bolnice, mrtvanice...). U njima se oituje
12

Cesariev osjeaj za drutvenu stvarnost i obine ljude na rubu ivota. Svoj stih polako vodi
od onog vezanog matoevskog do stiha slinog razgovornom jeziku (npr. ...ko zna, ah, niko
nita ne zna...). kao se u moderni svi dre nekih stalnih oblika u pjesnitvu, ekspresionizam ih
rui, pa tako i Cesari. Iako se ini da jednostavno i lako gradi stih na stih, gradi ih originalno.
Uoavaju se strofe koje imaju funkciju refrena, grafike crtice obino ispred zadnje strofe
(npr. Mrtvanica najbjednijih) to dokazuje da sve radi promiljeno i sloeno. Sthovi Dobrie
Cesaria kriju dubinu otkrivanu jednostavnim jezikom i stilom, odaju pjesnika zapitanog nad
svakodnevnim pojavama ivota i svijeta, prolaznosti, ljubavi, bola, ideala....Sve ga to motivira
i u tome nalazi smisao svega.

9. MIROSLAV KRLEA: POVRATAK FILIPA LATINOVICZA (VR)

RADNJA:
U sedmom razredu je majci ukrao stotinjarku i tri dana lumpovao s enama, majka ga vie
nije htjela primiti u stan. Nikad nije saznao tko mu je otac. Upoznaje Boboku, lokalnu
blagajnicu u krmi, tipinu promiskuitetnu enu, enku. Iz nje je bogato iskustvo, zapleteni
razvod braka u kojem je pravni dio vodio Vladimir Baloanski. On je doslovno za njom
poludio, sve u ivotu izgubio, pronevjerio novac, razorio brak, dospio u zatvor i sad j
epatoloki vezan za nju. Boboka privlai Filipa, budi u njemu slikarsku energiju i on zbog
nje ostaje u Kostanjevcu. U mjesto stie i zagonetni Kyriales koji se u dugim raspravama
poigrava s Filipom. U nekoliko momnetata su naimali temu samoubojstva, a uskoro nalaze
Kyrialesa mrtva ispod eljeznikog mosta. Boboka moli Filapa novac za put u hamburg,
Baloanski nasluuje kraj i prijeava preuzimanje novca. Majka Filipa upozorava na
neprikladnost drutva u kojem se kree i on u rasravi sazna tko mu je otac. Tada stie
Baloanski i kae Filipu da je Boboka odustala od puta. Filip uoi tragove krvi, baloanski
bjei, a Filip nalazi mrtvu Boboku.
O DJELU:
-

njegov prozni zaetak je prozni fragment objavljen u Hrvatskoj reviji pod naslovom
Boboka
Prvi moderno pisani roman u hrvatskoj knjievnosti
sredinji motivi su: potraga za identitetom (Proust) / istraivanje unutarnjeg
krajolika / granice vlastitog bia (roman pripada EGZISTENCIJALISTIKOJ
literaturi zbog pitanja identiteta, otuenosti, samoe, nemogunosti komunikacije) =
povratak fiziki i psihiki

13

Nakon 23 godine izbivanja kao izgubljeni sin Filip se vraa u rodni kraj Kostanjevac
da bi se na izvorima svog ivota pokuao potvrditi kao ovjek i kao slikar. Motiv
povratka u naslovu romana oznaava povratak k sebi, smirenje, potragu za
identitetom.
Poetak romana svitalo je, a kraj zavrava u noi - zaokruivanje
Vratio se psihiki rastrojen, u krizi identiteta, raspadu svih vrijednosti, razoaran
svijetom, umjetniki klonuo, on je fauvistiki slikar koji ve dugo nije nita naslikao
(svijet mu je u potpunom raspadu), nema vie koloristki izraz

Podrijetlo: Filip je sin trafikantkinje Regine, moralno problematine ene koja mu

nikad nije rekla pravu istinu o ocu. O tome je sluao samo glasine i s njima odrasta.
Sada u 40-ima eli znati istinu. Problem neznanja identitea oca jevezan za slikarstvo.

Dolazak na zagrebaki kolodvor budi uspomene (tehnika retrospekcije), Poetak

podsjea na Prousta zbog prisjeanja davnih predmeta, ljudi, oivljavnja traumatinih
dogaaja, mijeanjem sa sadanjou (kao Proust)

Vozi se u zaprenim kolima Joe Podravca. Kako Joa neto spomene tako kree novi
krug asocijacija (Panonsko blato i civilizacija koja dolazi!")

FILIPOVA MAJKA, pravim imenom Kazimera, Poljakinja,"najtajnovitija pojava

njegova djetinjstva", potpuno je hladna spram Filipa. Govorilo se da mu je otac biskup
i to mu je determiniralo djetinjstvo. Zbog te "istine" majka ga je eljela istaknuti
odjeom i izdvojiti time od ostale djece.

Portret majke: Prikaz majke novi je izvor nemira u Filipu. Bila je u svemu
pretenciozna, alila se na reumu, zamatala nou u flanel, a po danu hodala u laganim
kostimima. Imala je sve karakteristike kvazi bogate i kvazi fine gospoe koja je silno
eljela odravati neki nivo u ivotu, a inila je to sirovo i prilino nespretno. Zapoeo
je na njezin zahtjev slikati njezin portret i tu za njega poinje muenje. Ne mogavi
kistom izraziti nita lijepo ili bar uljepano, prikazao ju je onako kako je izgledala.
Majka se uvrijedila. Ljubav koju mu nije davala ostavila je traga na Filipu, on je slika
onako kako ju doivljava, a ona se u portretu prepoznala.

FILIPOV OTAC - predpostavlja se da mu je otac pokojni sobar i osobni kamerdiner

Sigismund, prekrten u Filipa. Umro je kad su Filipu bile dvije godine. "... jedna
savreno bezlina pojava s hladnokrvnim pasivnim pogledom roenog sluge, stajao je
kao sjena, pred kojom je Filip godinama strepio." Po slubenim dokumentima oni su
bili vjenani i u desetom mjesecu zakonita braka rodilo im se dijete. Filip se oca sjea
sa slike iz maminog albuma, bilo je mnotvo slika, no on nije znao tko je na njima.

SLIKANJE simultanost sadraja svijesti i on eli naslikati sve ivotne senzacije, po

njemu se sve pojave u ivotu odvijaju jedna pored druge istodobno i nemaju
meusobno nikakve veze. Ne moe niemu dati smisao, nestali su koloristiki
doivljaji i inspiracija, nije u stanju zaustaviti dogaaje (nemogunost zavravanja
slike raspetog Krista (suprotnost panonskom blatu i neredu)koja po njemu treba biti
ideal boja, pokreta, zvukova, mirisatotalna slika
upan Liepach Kostanjevaki sanjari nad nezaboravnim danima bekog dvora. Za
Boi se Leipach vratio u Kostanjevac i odatle se vie nije micao. Nije se vie snalazio

14

meu dogaajima. Nakon objavljivanja lanka u Narodnim novinama da su Slavonija i

Hrvatska nita drugo do Ugarske zemlje, bio je promaknut u upana. Jednom je Filip
vraajui se ranije kui ugledao majku kako sjedi u krilu tom starcu. Pozlilo mu je od
toga i htio je iste veeri otii iz Kostanjevca, no i stari ljudi imaju svoje potrebe i on
im to ne moe osporiti, znao je to. Filip je bio pozvan u Kostanjevaki dvor, Leipach
ga je neprekidno pozivao, no itav posjet biva za Filipa glup i besmislen. Povrh toga
Leipach ga je doivljavao kao protivnika.
-

utjecaj Freudove psihoanalize: utjecaj se osjea u nizu motivacijskih sklopova odnosa

prema majci i Edipovog kompleksa, sjeanje na bolne doivljaje iz djetinjstva

prijelomna toka romana je susret s Sergijem Kyrialesom u razgovorima s njim

dolazi do izraaja Filipova podvojenost karaktera, proturjenost njegovih nazora i
njegovog bia.. Kyriales je Filipova mrana savjest, njegovo drugo JA

erotski trokut Latinovicz Boboka (Ksenija Radajeva) Baloanski nastao je na

tragu Glembajevih. Boboka (27) je fatalna ena dubokih i mutnih strasti, tajanstvena,
uvijek u crnom, zavodnica, nimfomanka iji je ivot ispunjen ljubavnim aferama,
ubojstvimanastala na tragu barunice Castelli. Na Filipa djeluje privlano i razlog je
da Filip due ostaje. On je svjestan njenog bolesnog erosa, ali s druge strane daje mu
ivotnu snagu i kreativnu energiju pa slike samo dolaze.

Ta je ena po prii bila olienje skandala, upropastila je nekoliko banaka, unitila

supruga ministra Pavlovia i svog posljednjeg ljubavnika advokata Baloanskog
odvela u zatvor. ena Baloanskog se potom bacila s drugog kata. (Samoubojstvo iz
oaja koje Krlea ovdje koristi istovjetno je samoubojstvu Canjekove s glembajevske
kue, takoer sporednog lika.) Naravno da je Filipa ta ena zanimala, privlaila, bila je
prosjeda, promuklog alta, akvamarinskih oiju. Ubrzo mu dosadi zabava i on odlazi na
proplanak u umu, nedugo nakon njega stie i Ksenija.

Uzrok ponaanja Boboke Krlea trai u njenom djetinjstvu. Prvi tjelesni kontakt
doivljava s ujakom. Potom na putovanju brodom susree sina carskog bankira. Tom
je prigodom raskrstila sa strahom, nemirom, stidom i predrasudama i poeljela je,
vraajui se u kabinu, sve rei majci koja je igrala brid, ali ta joj je misao bila
bizarna.

Kraj romana: furiozan i dogaaji se brzo izmjenjuju. Kyrialesovo samoubojstvo,

Filip saznaje da mu je otac Liepach, Baloanski ubija Boboku i nju nalaze odgriena
grkljana otvorenih oiju.
Krleina proza i tekst: bogate reenice, stilske stanke, nabrajanje...unutarnji monolog
Modrenost roman: slikanje Filipovog lika slikara, opisi i komentari, sobodni
neupravni govor, tehnike toka svijesti, likove motivira psiha, socijalna okolina,
bioloka motivacija...
Ponavljanje reenica iz Glembaja

15

10.

GUSTAVE FLAUBERT: GOSPOA BOVARY

RADNJA:
Charles Bovary je prosjean mladi koji uz veliku trud uspijeva postati lijenik. Za njega se
itavi ivot brinula majka. Charles se nakon smrti prve ene oeni Emmom Rouault, keri
vlasnika susjednog imanja.
Emma je mladost provela u samostanu urulinki u kojem ita ljubavne romane i mata o
buduem ivotu. Umjesto romantike, ona dobiva dosadan i tup brak. U toj se koloteini
Emma sve vie odvaja od svog mua. Nakon jednom bala u Emmi raste ezadovoljstvo i
frustracija i ona postupno zaputa sebe, kuu i mua. Charels to pripisuje ivanom slomu pa
je vodi na preglede. Emma je rodila ker Berthe. U odlascima lijeniku u Rouene upoznaje
Leona Dupuisoa. Odnost je brzo preao u zaljubljenost, a li je sve ostalo u naznakama jer se
oboje boje prijei granicu. Leon uskoro odlazi na nastavak studija u Pariz pa i Emmi uskoro
splasne zaljubljenost.
Uskoro je zavede lokalni zemljoposjednik Rudolphe Boulanger. Uputaju se u strasnu vezu,
ali Rudolphe je od poetka proraunat. Emma eli da pobjegnu, ali Rudoplhe prekida vezu.
Emma se od oka razboli i boluje nekoliko mjeseci. Charles je, kad joj je ve bilo bolje, vodi
u kazalite gdje ona opet sree Leona, ali sada je veza puno konkretnija. Ljubavnici su
neoprezniji pa kreu i ogovaranja. Emma pada u sve vee dugove, lihvarski trgovac Lheureux
je ucjenjuje pa od Emme trai mjenice. Uskoro dolazi i sudski ovrhovoditelj. U oaju Emma
trai pomo od Leona, ali i Rudolpha, a nakon niza ponienja, domogavi se arsena u skladiti
ljukarne Homaisa, odluuje popiti otrov.
Nakon njene smrti, Charles koji je i dalje voli, otkriva njena ljubavna pisma. On umire u
bijedi nakon dugova koji su iza Emme ostali.
O DJELU:
-

zabiljeio je moralne krize drutva svoga vremena, uzima istinit dogaaj za temu svog
djela, pisana je s nakanom da bude dokumentom o ivotu u provinciji s jednostavnom
fabulom
TEMA tragina sudbina Emme koja je stradala pod teinom svojih iluzija
Emma je romantiarski lik (udnja za pustol, snovi, gospa koja eka svog viteza,
sentimentalna, trai zanos u romanima), ali i realistiki sebina, hladna, traga za sreom,
doivljava ivot kao razoaranje
LJUBAV problem brane nevjere, Emma ima tipian romantiarski doivljaj lj.
eka da doe iznenada
Leon i Rudolpf (trenutna srea) predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i
Charles (mu, bez uzbuenja, on nije njezin princ)

16

Emma eli prijei iz jednog u drugi stale tenja za bogatstvom i slavom (problem
novca stalno se zaduuje dugovi; uz neuzvraenu ljubav uzrok njezine smrti)
problem majinske ljubavi ne posveuje panju i brigu svom djetetu (na tren je
gruba, na tren njena (proturjenost))
Emma ivi izmeu neba (romantizam) i zemlje (realizam) to izaziva proturjenost u
njoj
lik Emme se pretvorio u simbol nemogue enje prema visinama, neostvarenim
ambicijama, zavisti i svakidanje dosade pojam BOVARIZAM

11.

SOFOKLO: ANTIGONA (VR)

RADNJA:
Radnja se odvija u gradu Tebi za vrijeme Kreontove vladavine,u 6.st.pr.Kr.
Radnja ovog djela je usko vezena s dramom "Kralj Edip".U njemu se (izmeu ostalog)
opisuje sukob Edipovih sinova. Naime, jedan od njih, zvan Polinik, odlazi iz Tebe jer mu
njegov brat Eteoklo nakon godinu dana vladavine ne preputa vlast po dogovoru. Ovaj se
vraa nakon nekog vremena sa namjerom da pokori Tebu.Uskoro dolazi do sukoba same
brae koji u isti trenutak, jedan drugome, probadaju ma u tijelo te oboje umiru. Vlast dobiva
brat Edipove ene Kreont, koji nareuje da se Eteoklovo tijelo dostojno pokopa, a Polnikovo
tijelo zbog njegove izdaje ostavi bez obrednog pokopa.
Tada poinje radnja same"Antigone"
U dramu nas uvodi razgovor Antigone i Izmene, dviju Edipovih keri. Doznajemo da su
mrtva njihova braa Eteoklo i Polinik. Sadanji Tebanski kralj Kreont je Polinika zabranio
pokoptai jer ga je smatrao izdajicom, dok Eteokla pokapaju uz najvee poasti. Antigona
smatra da i Polinik sazluuje biti pokopan, a Izmena smatra da se nije pametno suprotstavljati
kraljevoj volji.
Straar je izvijestio Kreonata je da je Polinik tijekom noi ipak pokopan i da je Natigona
zateena dok je sreivala grob. Izmena lano tvrdi da j epomagala Antigoni. Antigona je
odvraa od toga tvrdei da je dovoljno da jedna sestra bude osuena na smrt. Kreont je zaista
osudi, iako je njegov sin Hemon zaljubljen u Antigonu.
Presuda je da e biti iva zakopana.
Prorok Tiresija nakovara Kreonta da odustane jer e zbog toga umrijeti sam i ostavljen pa
Kreont alje sluge da oslobode Antigonu.

17

Stie glasnik Euridici, Kreontovoj suprugi. Iz Antigonine grobnice se uje pla. Hemon plae
jer se Antigona objesila. Nasre maem na oca, ali ga promai, a zatim ma zabija sebi u prsa.
Euridika se ubila zbog tuge.
O DJELU:
-

drama (tragedija) u 6 inova s KATARZOM na kraju

tragedija je jer:
a) Antigona na kraju umire i unato Kreontom predomiljanju, sudbina je nepromjenjiva
b) nosi traginu krivnju od poetka svog ivota (zapravo jo iz oeve prolosti)
c) njoj je predskazana smrt
d) to god uinila ne moe primijeniti sudbinu

- klasian primjer tragedije u kojoj tragina junakinja stavlja svoje ideale iznad vlastite
sigurnosti i nije voljna praviti kompromise da bi preivjela.
12.

JOHHAN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA (VR)

RADNJA:
Werther, mladi pravnik, stie u jedan gradi zbog posla oko nasljedstva. Prijatelju Wilhelmu
pie o dogaajima. Na balu upoznaje Lottu, ker iz mnogobrojne obitelji kneeva upravitelja
dobara. Lotta je zaruena, ali oni ipak provode vrijeme zajednoi Werther se zaljubljuje. Ljotta
je prema njemu ljubazna, ali ne zaboravlja zarunia Alberta. Kad se on vrati s puta, idila se
nastavlja. Sve troje provode vrijeme zajedno u etnjama. Wertherova ljubav jaa i on odluuje
da mora otii. To zavrava prvi dio romana.
Zaposlio se kod nekog diplomata, ali ga birokratski poslovi ne ispunjavaju pa uskoro naputa
sslubu. Vraa se u Lottin gradi, uvjeren da bi Lotta, koja se u meuvremenu udala, bila
sretnija s njim, nego Albertom. Ona prestraena strau i nesigurnou svojih osjeaja
odluuje mu uskratiti posjete na nekoliko dana. Zatim mu ipak popusti pa ak i poputa
osjeajima, ali mu daje znanja da ga vie ne eli vidjeti. Slomljeni Werther od Alberta
posuuje pod lanom izlikom pitolje i sprema se na samoubojstvo.
O posljednjim dogaajima izvjetava izdava pisama. Werther je pred smrt malo doao k
svijeti, oko njega su svi oajni, a Lotta gotovo umire od alosti. Pokopan je bez sveenika na
mjesti to ga je sam odabrao.
O DJELU:
-

epistoralni roman pisan u pismima koja Werther pie prijatelju Wilhelmu u kojima
opisuje svoje osjeaje (od 4.5.1771. - 20.12.72.)

18

iskazuje tenje mlade generacije pobuna protiv svih drutvenih normi, zalaganje za
individualnost
osjeaji od zanosa ljubavi prema Lotti do tragine spoznaje o svojoj ljubavi
tenja generacije ispunjen istim osjeajem, ali se ne snalazi u ivotu, drutvu i ljubavi
zbog rastrojenosti poinjava samoubojstvo
TEMA tragina sudbina pojedinca, graanskog individualista
WERTHER gl. junak pripadnik graanskog drutva
odnos s drutvom (drutvo je podjeljeno na aristokraciju i graanstvo)
ARISTOKRACIJA omalovaava ga, ne prihvaa, izolira, Goethe kritizira njihovo
licemjerje i pokvarenost (problem klasnih razlika); = GRAANSTVO administrativnobirokratski aparat sve to bi Werther uinio, ef bi bio nezadovoljan (problem
pokoravanja u odnosu na vii poloaj), problem karijerizma istaknut kao negativna
pojava
ne snalazi se u drutvu birokrata jer nije mogao prihvatiti njihov karijerizam i krutost
LJUDSKI ROD JE JEDNOLIAN.
problem neuzvraene ljubavi kod Werthera vode ga strast i osjeaji (vano mu je sao
to da e vidjeti Lottu, tvrdi da je ljubav sve u ovjekovom ivotu, nije se borio za svoju
ljubav nije ju javno iskazivao)
LOTTA portvovna (brine se za oca, brau i sestre), odana Albertu, lijepa, mlada, osoba
koju vole dva potpuno razliita mukarca na razliite naine (u WERTHERU vlada nemir,
osjeaji, senzibilnost; u ALBERTU vlada smirenost, razum prihvaa Werthera, iskreno
voli Lottu, pouzdan je mukarac)
priroda zauzima znaajnu ulogu u Wertherovom ivotu slijedi njegove osjeaje ima
razornu mo Werther je nemoan u odnosu na svoje osjeaje
priroda za umjetnika izvor inspiracije koja mu daje neizmjerno bogatstvo
Werther ita Homera to ga smiruje Goethe ne negira antiku i uzore iz antike; ita
tipinu romantiarsku knjievnost
Werther sav doivljava umjetnost za razliku od Alberta koji sve gleda povrno
(objektivno)
VERTERIZAM pretjerana sentimentalnost i romantinost
misao u ivotu treba usklaivati emocije i razum
13.

RANKO MARINKOVI: RUKE (zbirka novela) (VR)

RUKE
Ruke razgovaraju i iznose svoje stavove i miljenja. Rijei su rukama izvor svih nesporazuma.
One predstavljaju ljude i njihove ivotne poglede odnosno nadzore. Marinkovi se kroz
dijalog ruku na poetku novele ruga ljudskim besmislenim svaama kao da su mala djeca.
Jedna drugoj prebacuju da ne zna pisati, da ne zna itati, slikati. Svaaju se i zaotravaju
sukob. Lijeva ruka prebacuje desnoj da je preuzela in stvaranja. Da je sve ostalo na mislima i
rijeima nita se ne bi dogodilo. Ranko Marinkovi se u noveli pita to je to ast i treba li se
pod svaku cijenu fiziki obraunati branei tu ast. Noem ili vatrenim orujem ovjek
produbljuje

sukob

dovodei

ga

do

fizikog

unitenja

drugoga.

Ruke ne predstavljaju samo pojedinca. U njima moemo prepoznati narode i drave,

19

Napoleona, Oktobarske revolucije, Hitlera itd. Uvijek je jedna politika opcija okrivljivala
drugu

prvo

rijeima,

onda

djelima,

tj.

oruanim

sukobom.

Na kraju novele ruke doivljavaju udan sukob. U susret im dolazi djeak i djevojica.
Djevojica je prola pored desne skrueno, tiho, kao da je neto skrivila. Namee se misao
nije li ta djevojica iz novele predstavnica svih djevojica (ena

koje su odgajane u

poslunosti i potencijalnoj krivnji. Desna ruka ( onzervativna, patrijarhalna, tradicionalna koja

se dri obiaja Crkve i obitelji) je pogladila djevojicu dajui nam do znanja da cijeni njezinu
poslunost, skromnost i ednost. Sukob nastaje na lijevoj strani, utz lijevu opciju. Djeak je
prkosan kao to su bili i svi lijevo orijentirani mladii u razliitim revolucionarnim
vremenima. Lijeva se alila, kvrcnula je djeaka po nosu i aljivo zamahnula iznad njegove
glave. Pisac je pokazao da lijevi mogu mladiima oitati bezazlene lekcije, da su strpljivi s
njima i da shvaaju njihovu mladost. Desna je pljusnula djeaka po licu. Ako je ovog mladia
samo pljusnula, moemo zamisliti kako bi kaznila neposlune starije starije osobe koje
sustavno smiljaju i snuju osvajanje vlasti na bilo koji nain.
-

biblijske, povijesne i opeljudske asocijacije koje autor donosi u konfliktu lijeve i

desne ruke (Napoleon, Oktobarska revolucija, hitler...jedna opcija okrivljuje drugu. Prvo
rijeima, a onda i djelima)
kakva je desna, a kakva lijeva ruka (Desna ruka je konzervativna, patrijahalna,
tradicionalna, dri se obiaja Crkve i obitelji. Desna je razum, a lijeva osjeaj)
odnos ruke prema mislima, rijeima, djelima (ruke razgovaraju i iznose svoja
miljenja. Predstavljaju ljude i njihove razlike u ivotnim pogledima. Jedna drugoj
predbacuju svata kao da su mala djeca.)
Autor se pita to je to ast i treba li je braniti pod svaku cijenu. Fizikim obraunom se
produbljuje sukob. Ruke su te koje uzimaju oruje, ali nisu one krive ve mozak, ljudska
svijest koja umjesto ljubavi bira strah i mrnju, pa onda stvaramo pakao.
kompozicijska uloga i znaenje motiva tunjave ruku s djeakovim ocem ( Ba
kada povjerujemo da je lijeva osjeajna i blaga, ona se okree nasilju)
to govori o ljudima da se razum i osjeaji udno isprepliu
ironija i groteska
zavrna misao A Obraz tada pljune u njih da bi ih oprao od blata i krvi

ANEO
Novela Aneo je postavljena na suprotnostima starost mladost, optereenje starosti/smrt
ivot/strast/ljubav. Na tim se suprotnostima gradi pria o majstoru klesaru Knezu i mladom,
snanom egrtu Lojzu, kojeg majstor naziva klipan i majstorovoj drugoj eni Fridi. Oko te
tematske jezgre razvijaju se ostali motivi koji objanjavaju odnose: licemjerje lojalnost,
obrtnitvo/zanat umjetnost, fiziologija mladosti nepotrebnost i usamljenost starosti.
Marinkovi je moderan psiholoko-realistiki pripovjeda.
Autor opisuje mediteranski mikrokozmos smjeten u otonoj izolaciji, analizira ovjeka kao
nesretan sluaj. esto kombinira ironiju i patetiku. Modernost zbirke proizlazi iz autorova
20

interesa za osobnost, za suvremenog ovjeka, interesa za iracionalno-podsvjesno, prikaza

nesklada pojedinca i okoline te elje i realizacije.
Pripovijedanje nije pravolinijsko, ne donosi realistiku znanstveno sliku svijeta ve
fragmente/isjeke stvarnosti autor ironino analizira i propituje, u sve sumnja i svemu se ruga.
Iako djeluje grubo, opisani dogaaj iz ivota majstora klesara Kneza, ciklus ivota i ivljenja
uvijek se nastavlja. Smrt majstora klesara, iako oekivana, uvod je u poetak novog ivota
onih koji iza majstora ostaju.
To je novi ciklus ivota mladog egrta klipana Lojza i majstorove ene Fride. Taj novi
ciklus autor moralno ne osuuje jer se oni iskreno brinu o bolesnome majstoru na kraju
ivota. Prije tog ciklusa majstor se, u vrijeme teke bolesti svoje prve ene, takoer zaljubio u
novu, mladu enu Fridu.
-

U koji je ambijent smjetena radnja novele Aneo? (mediteranski mikrokozmos

smjeten u otonoj izolaciji)
Na kakvim suprotnostima je postavljena novela? (starost mladost; smrt ivot;
strast ljubav; licemjerje lojalnost, obrtnitvo/zanat umjetnost, fiziologija mladosti
nepotrebnost i usamljenost starosti)
Koja je tema novele s obzirom na simboliku naslova? (majstor Albert Knez lei na
samrtnoj postelji i razmilja o svom ivotu, ljubavi i smrti. Radio je spomenike po
eljama drugih.
Tko su glavni likovi novele i kakav je njihov meuodnos? (majstor klesar Knez i
mladi, snani egrt Lojz, kojeg majstor naziva klipan i majstorova druga ena
Frida.)
Mlada udovica Frida mu je bila nova inspiracija i pretvorila ga u umjetnika.
Nadahnula ga je da klee anela kojega ne uspijeva zavriti.
Na poetku upoznajemo Lojza i Alberta i znamo da ga ovaj ivcira i moramo saznati
zato.
to u noveli simbolizira aneo, odnosno kako povezujmo kip anela nadgrobni
spomenik, i ivoga, ali i teko bolesnog majstora (starost)? Ideal ljubavi,
ujetnosti, kreativnosti...
Zato je majstor svog egrta smatrao svojim najveim i konanim djelom? Po
njemu je klesao anela.
to se dogodilo? Te noi Albert otkriva da ga ena vara s Lojzom, a ironino je to je
po njemu klesao anela.
Je li smrt majstora zapravo kraj? (Iako djeluje grubo, opisani dogaaj iz ivota
majstora klesara Kneza, ciklus ivota i ivljenja uvijek se nastavlja. Smrt majstora
klesara, iako oekivana, uvod je u poetak novog ivota onih koji iza majstora ostaju.)
To je novi ciklus ivota mladog egrta klipana Lojza i majstorove ene Fride. Taj
novi ciklus autor moralno ne osuuje jer se oni iskreno brinu o bolesnome majstoru na
kraju ivota. Prije tog ciklusa majstor se, u vrijeme teke bolesti svoje prve ene,
takoer zaljubio u novu, mladu enu Fridu

PRAH
itava pria su sjeanja i impresije na nesretnu ljubav te ponovni susret sa enom koju je ludo
volio a voli i sada. On se zove Tonko plemeniti Jankin a ona Ana. Bili su zaljubljeni, ona ga je
stalno zadirkivala da smijeno pie slovo N, kao da je U. Njezino N je bilo poput krila galeba.
21

Tonko je bio strastveni sakuplja starih kljueva. Ona je Tonka napustila zbog geometra koji
im je doao izmjeriti kuu. On to u vrijeme rastanka nije znao, obeavao je da e se odrei
kljueva, mislio je da ju to strano smeta. Rastali su se na klupi pod mirisnim oleandrima, on
ju je molio da ga ne naputa. Ona je bila ljuta i slomila petu cipelice kad je ljuto lupila nogom
po bijelom ljunku pa su ekali cipelicu s popravka. On ju je oboavao, smatrao je je da je iz
raja, kada je otila on je dvije godine bio bolestan i buncao o kljuevima raja. Lucija, stara
ena koja ga je njegovala i informirala o Aninom ivotu, mislila je da je Tonko ve pred
vratima sa svetim Petrom, a Tonko je u buncanju razmiljao o nestanku rajskog kljua nakon
njenog odlaska. To se oito deavalo pred 2.svjetski rat jer je od Lucije saznao da je
geometar partizan te da je i Ana htjela u umu u partizane. Udala se za geometra Sada dri
Anino pismo u rukama i to je zapravo uzrok svih njegovih naglih navala sjeanja i tuge,
nikako da se odlui otvoriti. To je prvi kontakt nakon 11 godina. ak se nada da joj je propao
brak te da eli opet biti s njim. Ali, ona mu pie da su nakon dugog ekanja dobili sina, mu je
komunist i ne eli krstiti dijete, Ana zove Tonka da bude krsni kum djetetu te da e ga potajno
njih dvoje krstiti. Ona je muu rekla da eli da joj doe stari prijatelj u posjetu i to mu je
drago, jer Tonko nije suraivao s okupatorom. Tonko joj je brzojavom javio da dolazi. Na
parobrodu se za njega zalijepila jedna starica s koarom groa koja je priala da joj je sin u
Splitu oenjen i da je jako zaposlen pa mu nosi groe. Tonko je nosio zamotan paketi,
poklon za dijete, koji je stalno negdje zaboravljao a starica mu vraala. Ona je takoer, kao i
Ana, jadikovala da joj unue nije krteno i nee moi pred boje lice Pri izlasku s parobroda
nevoljko je nosio starici koaru, samo je elio doi do Ane koja ga je ekala. Starica mu je
nagurala dva grozda, koje je onda iza ugla ljuto bacio a Ana mu se smijala. Kad su prilazili
kui, mu je itao na terasi, Ana mu je odzvidala melodiju iz Fra Diavola, istu kojom je
nekada njega zvala a to je jako Tonka pogodilo. Geoemtar i Tonko su se rukovali. Ana je
meu njima bila kao krasna kopa koja ih je htjela povezati. I mu i Ana su bili vrlo ljubazni
prema Tonku, govorili su Toni, osjeaj se kao kod svoje kueOn je eznuo za svojim
domom i sjeanjima u krinjici s Aninom kosom i konfetiem sa zadnjeg karnevala. Sadanji
susret ga nije ispunjavao nego enja za Anom kakva je bila nekada. Tonko je zaboravio
osobne stvari pa mu je domain dao nonu koulju. Tonko se osjeao kao u luakoj koulji.
Pod jastukom je napipao dugoljasti zamotuljak, to je bio Anin dar Toniju. Starinski, a barokni
pozlaeni klju na kojem su bile ugravirane godine 1937 i 1948. S jedne strane ugravirano
Toniju, s druge Ana. To ga je opet podsjetilo na njihovu ljubav, kako su se dopisivali i mahali
runikom, ona u kui s ludom tetom Rozom a on s dobrom Lucijom. Roza je posumnjala na
njihova pisma pa je s papagajem bila esto na prozoru da vidi dok Lucija donaa pisma. Jo
mu je bilo bolnije kada je uo pla njenog djeteta u noi. Sada tek saznajemo da u paketiu
koji je nosio kao poklon, zapravo su Anina pisma koja je htio pokazati muu i unititi njihov
brak. Ipak, sad ih je u noi otvorio jer se iz njega izlio cvjetni prah pomirenja, u njemu
se javila elja za umiranjem. Kad je svanulo, etao je hodnikom i oslukivao njihovo disanje.
Pokuao se objesiti crvenom trakicom s Aninih pisama na prozor, ali je samo jako tresnuo.
Uletio je sneni geometar a za njim Ana, zgranuti njegovom golotinjom meu pismima na
parketu. Geometar je proitao poetak jednog pisma Dragi moj, jedini Toni i njeno
podigao Tonija s poda i polegao u krevet. Toni je samo promrmljao Vi ste mislili da sam
ja nesretan i da u se objesiti zbog toga? Dobro sam se s vama naalio? He?
Sav smisao strasti, ekanja i osvete, sitan, zloban, ali ipak bar neki smisao, neka iluzija ivota,
rasipa se u prah koji treba prikriti izgovor bijedne ale
ZAGRLJAJ (Goranovoj sjeni...pisao protiv koljaa, a od njih i ubijen)
Tema: knjievnoumjetniko stvaranje, odnos izmeu stvarnoga ivota i knjievnoga djela.

22

Na poetku pratimo dijalog izmeu pisca i njegovog drugog ja koji se sprema napisati prvu
reenicu.
Pripovijetka poinje pievim dvojbama o emu ili o komu pisati.
STVARNOST se rastvara pred tobom kao lepeza; proetaj pogledom uokolo, svi viu iz
gledalita mene, mene! Misle da je to ala to ti kani uiniti. U tebe je pogled mesarski:
bira ovna za rtvenik UMJETNOSTI.
- Autor u pripovjedakim komentarima govori o samom inu pisanja, o samoj prirodi
umjetnikog ina i o odnosu umjetnosti i ivotne zbilje.
Mrlja tinte koja se pojavljuje na papiru je simbol besmisla koji prijeti prii i tada pisac izlazi
van i opisuje ljude koje susree: jor Keka koji je jor Bepo, financa, andara...Njihove
ispriane prie pisac pretvara u knjievnu zbilju, da bi na kraju knjievna zbilja pobijedila.
Knjievni tekst i stvarnost su u neprekidnom zagrljaju, a stvarnost umire u zagrljaju pisca
i pretvara se u neku novu umjetniku stvarnost.
LIKOVI: U Marinkovievoj slici otokog ivota susreemo vike oriinale i bizarne
tipove. Likovi predstavljaju spoj smijenog i ozbiljnog, traginog i kominog. Takvi su
likovi financa, trafikantkinje i njezine keri, jor Bernarda i njegove slukinje Matije, jor
Bepa, depara i njegove ene, andara, pa i samoga pisca.
andar je simbol vlasti (okrutan, neinteligentan, misli da su svi protiv njega i da mu se
smiju i rugaju, eli dominirati, opasan je). Meutim, u trenutku kada promatra ribice u
moru i kod njega se javlja neka njenost i tuga zbog nedostatka ljubavi.
Simbolika zagrljaja: Pisac je, zagrlivi andara, zagrlio strah i smrt. ivot je u vjenom
zagrljaju sa smru, nikad se ne mogu otkinuti jedno od drugog.
Crna Mrlja na papiru simbolizira smrt. Vidio sam Crnu Mrlju kako je kanula na ivot i
prodirala ga mrakom
Ulogu pripovjedaa ima lik koji je pisac. Novela zavrava groteskno - zagrljaj pisca i
andara je zagrljaj umjetnika koji vrsto dri stvarnost da mu ne pobjegne kako bi je
pretvorio u umjetniko djelo.
Izmeu toga su umetnute prie financa kako pokuava pregledati sumnjivog seljaka,
andarova pria iz djetinjstva, pa pieva izmiljena pria o ini i njezinom muu deparu.
Dakle, u prvom planu novele su dogaaji iz svakodnevnog ivota u obliku ivo isprianih
anegdota, u drugom planu je pisac promatra i u tream planu promatra promatraa ( onaj
koji sve opisuje i razgovara s piscem ).
14.
-

MIROSLAV KRLEA: GOSPODA GLEMBAJEVI

prva drama iz trilogije o Glembajevima (2. U agoniji, 3. Leda) koja govori o financijskoj
i moralnoj propasti obitelji Glembay od po. 1. svj. rata do potkraj dvadesetih godina
1928.
Forma: tri ina (to se ne uklapa u vrijeme u kojem nastaje jer se ovime naslanja na
tradicionalnu dramu)
slika donjogradske patricijske obitelji uzdizanje iz blata, lai i zloina do svjetlosti,
bogatstva PROPAST
tema tragina sudbina Leona Glembaja koji se bori protiv glembajevtine u sebi

23

vrijeme radnje po. 1. svj. rata; radnja se odvija u jednoj noi (SIMBOLIKA preko
noi su se obogatili i preko noi propali)
1. in crveni salon obitelj slavi obljetnicu svoje banke, gledaju obiteljske portrete. Na
vidjelo izlazi pria po kojoj su svi Glembayevi ubojice i varalice; 2. in Leonova
gostinjska soba u kojoj se odvija sukob izmeu Leona i oca; 3. in spavaa soba u
kojoj je smjeten mrtvi Glembaj
drama je prije svega psiholoka, a zatim drutvena.
sukobi se ne javljaju samo izmeu likova to se na prvi pogled svakom itatelju ini nego
i u likovima (Leone bori se protiv glembajevtine u sebi koja na kraju pobjeuje
postaje ubojica; barunica Castelli boji se siromatva; Silberbrandt eli zadrati svoju
poziciju (karijeru); Glembay enja za ljubavi, biti voljen i od ene i od sina; Angelika
borba izmeu realnog i vjerskog tjelesnog i duhovnog)
GL. LIK LEON umjetnik intelektualac
- odnos s ocem nerazumijevanje, nedostatak oinske ljubavi, sukob materijalnog
(Glebajeva krv) i duhovnog (Danielli) shvaanja, otuenost otac i sin su potpuni stranci
odnos s barunicom preljubnica, zauzela majino mjesto (ula u brak s interesom)
mrzi je, ali ga je oca smotala meu noge (naglaavanje tjelesnosti u njenom liku
Leon = Filipi L.: obojica su slikari, obojica se vraaju u dom, trae svoj identitet i na
kraju su ubojice
Barunica Castelli: fatalna ena. Njoj je sestra Angelica potpuna suprotnost.

Simbolika:
- itajui didaskalije vidi se da stie oluja kako se napetost u drami podie. Na kraju na
pozornici ostaje sestra Angelica, a vani se uju ptice koje simboliziraju nadu.
15.

JEROME DAVID SALINGER: LOVAC U ITU

RADNJA:
esnaestogodinji Holden Caulfield iz New Yorka, smjeten u nekon sanatoriju ili
psihijatrijskoj klinici, pria o krizi koji je proao oko Boia prethodne godine. Rekonstruira
vrijeme od subote popodne do ponedjeljka popodne. Holdena izbacuju iz kole (to mu je ve
etvrta) jer je zbog nezainteresiranosti pao iz svih predmeta osim engleskog. Jo je potresen
smru mlaeg brata Allieja (leukemija). Iz pristojnosti se jedino oprostio s profesorom iz
povijesti, Spencerom. Izbjegava povratak roditeljima koji ga oekuju tek u srijedu i odlazi u
hotel. Lifboj mu nudi usluge prostitutke Sunny. Ona dolazi u njegovu sobu, on eli platiti iako
nije bilo odnosa.
Drugi dan Holden nastavlja etnju New Yorkom. Odlazi na Broadway gdje kupuje
gramofonsku ploi za sestru Phoebe. Pokuava je nai u njenom omiljnom parku, ali nje tamo
nije bilo. Napokon, umoran odlazi do stana roditelja koji su odsutni i on neopaeno ulazi. Kad
se roditelji vrate Holden bjei i trai prenoite kod profesora Antolinija, kunog prijatelja.

24

Jedan njegov dodir protumai homoseksualnim sklonostima i odlazi spavati na Centralni

kolodvor. Ujutro dogovara susret sa sestrom i govori joj da odlazi, ona eli s njim. On
odustaje i vodi je u zooloki vrti i na vrtuljak.
Roman zavrava epilogom u kojem Holden izvjetava o svom trenutnom stanju i posjetima
starijeg brata za kojeg smo tijekom radnje saznali da pie scenarije u Hollywoodu.
O DJELU:
-

Roman je komponiran kao ispovijest u 1. licu

Proza u trapericama

Osim kratkog uvoda, dogaaji se niu linearno unutar kratkog vremenskog razdoblja

Uz pojedinane epizode ima i digresija (vraanja) koje su u funkciji karakterizacije

Holdena.

Prostori u kojima se holden kree idu u prilog teoriji o njegovom nesnalaenju u svijetu
odraslih, dok igralite na kraju simbolizira elju za povratkom ili zadravanjem u
djetinjstvu

Naslov romana: tradicionalni prijevod bi trebao biti catcher = hvata (baseball) jer je
Holden nosio Allijevu rukavicu za baseball. Drugo je tumaenje to to u razgovoru sa
sestrom citira stihove kotskog pjesnika u kojima govori kako stoji na rubu itnog polja
gdje je provalija i pazi da djeca koja se igraju ne padnu (on ih hvata). Ta slika simbolizira
pokuaj zaustavljanja odrastanja, on pazi da djeca ne padnu u svijet odraslih.

Jezik: urbani slang njujorke mladosti; vulgarizmi i psovke

Lik Holdena prikazan je kao lik tinejdera koji je ak i inteligentniji nego mu godine
doputaju. On ima svoje probleme i gleda na svijet na svoj nain. Pomalo je
problematian. Pokazuje znakove razumnosti, ali misli da mu svijet ne moe pruiti ono
to on eli. Holden je rastao u relativno dobrim uvjetima ivota. Otac mu je bio pravnik i
prema njegovim rijeima mlatio dosta novaca. Imao je sestru i brau. Problemi poinju
smru njegovog brata Alleja to je vjerojatno i uzrok njegovog tmurnog pogleda na svijet i
ljude.

25

16.

EDGAR ALLAN POE: CRNI MAAK (VR)

RADNJA: Amerika, 19.st

Prva reenica: Ne oekujem niti traim da itko povjeruje u ovu silno fantastinu, a
ipak silno jednostavnu pripovijetku koju kanim prenijeti na papir....ovjek koji je od
rane mladosti privren ivotinjama, ali i odan alkoholu, oenio se enom koja je kao i on
voljela ivotinje. Drali su mnogo ljubimaca, meu kojim i crnog maka Plutona.
ovjek se jedne noi vratio pijan i iskopao maku oko. Ne mogavi vie gledati ivotinju,
jednom ju je u bijesu objesio na drvo. Te noi mu je buknula vatra u kui i jedva se sa enom
spasio, a na zidu iznad njegovog kreveta, na zgaritu pojavila se slika velikog maka.
Preselili su se u staru zgradu, a ovjek dovodi kui drugog crnog maka. Tako ive neko
vrijeme, a onda ovjek zapazi mrlju na makovim prsima, koja ima oblik vjeala. Pijan ovjek
digne sjekiru na maka, ena ga pokua zaustaviti, ali on digne sjekiru na nju, ubije ju i zazida
je u podrumu.
Nakon toga maak nestaje i on konano mirno spava. Dolazi policija i ne otkriva nita, ali
ovjek lupi rukom o zid, koji je nedavno sagradio, a iznutra se javi cviljenje. Policajci odmah
srue taj zid, te u njemu nau enu i maka.
O DJELU
-

Ameriki knjievnik romantizma

Utemeljitelj kriminalistike prie i znanstvene fantastike

pripovijetka ima obiljeja horrora; prepriava to mu se desilo u prvom licu

Poeova omiljena metoda je preuveliavanje osobina i situacija do stupnja groteske

crni maak oznaava praznovjerje; ime: Pluton, vladar svijeta mrtvih, makov ugriz demon koji ulazi u ovjeka
tema: ovjekova svijest i podsvjest, stalno smjenjivanje racionalnoga i iracionalnoga
Iracionalni motivi:
ugriz maka (demon koji ulazi u pripovjedaa) /
poar u noi nakon kojeg ostaje divovski lik mrtvog maka s omom oko vrata na zidu
koji nije sruen u poaru /
pojava drugog crnog maka /
bijela mrlja na makovim grudima koja sve vie slii na vjeala /
zazidani maak koji otkriva ubojstvo

a)
b)
c)
d)
e)

26

Glavni lik: popustljive, ovjene udi i njena srca. Voli ivotinje. Pokvario se zbog
neumjernosti

piu,

ijim

bi

posljedicama

nastradale

ivotinje

ena.

Izravno govori o svojim osjeajima i stanjima due, iako ponekad izgledaju pregrubi.
-

Pluton: veliki crni maak. Slijedio je gospodara svugdje po kui, a ovaj se sam brinuo o
njemu i hranio ga.

Novi maak: potpuno jednak Plutonu osim to je imao neku neodreenu, bijelu mrlju na
prsima. Kasnije je primijetio da je, i ovaj maak poput Plutona, bez jednog oka, a ona je
mrlja dobila svoj oblik

Poe je u svojim djelima nastojao zaprepastiti. To mu je dobro uspijevalo jer je znao

upotrijebiti gotiku struju, kojom se sluio, i raspolagati matom, koje mu nije
nedostajalo. Stvarao je mrane, mistine scene i naglim detaljima drao itatelja u
neprekidnoj radoznalosti.

27