Egoizam i ovinizam

0
JU UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA-PSIHOLOGIJA
SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA II

Egoizam i ovinizam

Student:
Profesor:
Nerimana Krajni
ozi,red.prof.

dr.sci.Adib

Tuzla, maj 2010.

Sociologija odgoja i obrazovanja

Egoizam i ovinizam
1

Egoizam i ovinizam
Egoizam po izvornoj definiciji ima nekoliko znaenja, ali danas je
uobiajeno i opeprihvaeno znaenje: ovjek koji voli samo sebe i radi
samo za svoju korist bez obzira na posljedice koje to ima na druge
ljude i okolinu openito.
ovinizam je mrnja i(ili) diskriminacija prema odreenim skupinama,
najee drugim narodima. To su jasno definirane skupine, ne nasumce
izabrane.
Ako su navedene definicije tane, onda egoista svakako ima
neusporedivo vie nego ovinista. Analogno tome bi onda uinak
takvog ponaanja trebao imati i ima daleko negativnije i rairenije
posljedice nego ovinizam. No, ipak se ovinizam smatra daleko gorim
nego egoizam. Zato je tako? I zato se egoizmu poklanja manja panja
meu sociolozima i svima koji o tome govore i piu nego o ovinizmu?
Pa egoisti su nedrueljubivi. Zato egoizam i nije socioloki problem,
ve eventualno psiholoki ili psihijatrijski.
Prvo, na mikrorazini ovinizam je usmjeren prema pojedincima koji
po nekom obiljeju pripadaju nekoj skupini . Dakle, ovinist uzima u
obzir neko manje-vie sredinje obiljeje neijeg identiteta i onda
temeljem toga radi nepravdu. Kako je to obiljeje obino askriptivno, a
nepravda redovita i predvidljiva(tj. sustavna), onda je lan
skupine/rtva teko moe izbjei. Naime, pripadnik odreene skupine
moe oekivati da e kad-tad pretrpiti neku nepravdu, i samo zato to
pripada odreenoj skupini.
Drugo, na makrorazini negativne drutvene posljedice ovinizma su
ogromne. Kontinuirana nepravda koju vre ovinisti stvara zlu krv u
odnosima meu skupinama. Dakle, negativni efekti se ire daleko izvan
izravnog odnosa ovinist-rtva, jer se generira nepovjerenje meu
skupinama koje se poslije teko ponovno uspostavlja. Negativne efekte
zle krvi i nepovjerenja je teko kvantificirati, ali sigurno loe utjeu
na optimalno funkcioniranje drutva.
Ukoliko je u pitanju ovinizam prema nekoj manjinskoj vjerskoj ili
nacionalnoj skupini, koje su u pravilu dobro organizirane, onda postoji
opasnost da ovinizam dovede do ozbiljnog sukoba. Pogotovo ako
manjinsku nacionalnu skupinu podrava njena matina drava- u tom
sluaju postoji i mogunost meudravnog rata.
Nepravda egoista, koju smo vjerovatno svi barem jednom iskusili,
nema ove karakteristike.
Dakle, ovo su neki od razloga zato je ovinizam puno gori, i sa
sociolokog aspekta zanimljiviji nego egoizam. Iako je vjerovatno tano
d egoista ima vie nego ovinista, u globalu su aktualne i potencijalne

Sociologija odgoja i obrazovanja

Egoizam i ovinizam
2
posljedice ovinizma puno opasnije od aktualnih i potencijalnih
posljedice egoizma.
Vrenje nepravde je redovito i predvidljivo u smislu da e neki
pripadnik ili pripadnici skupine doivjeti nepravdu, ali konkretni
pojedinac ne zna tano kada i gdje. Takoer, on moe oekivati napad
'iz ista mira', dok egoist napada ako mu netko smeta na putu
ostvarenja njegovih ciljeva. Za mjesto i vrijeme ne zna, ali zna da
prijeti opasnost i moe se pripremiti za nju. U sluaju egoista ne moe
nita. ak je esto i rtva lane sigurnosti jer egoist prikriva svoje
namjere. Zar nije to onda nepovoljnija situacija?
Da bi konkretni pojedinac realizirao prednost o kojoj se govori, on bi
morao stalno ivjeti u nekom tjeskobno-alarmantnom stanju, a ini se
da to ponitava prednost te prednosti.
Ako je netko svjestan opasnosti svakako da postoji odreeni strah i
tjeskoba, ali moda nije vei od straha od bolesti ili neke druge
nesree.
K tome, u odnosu ovinist-rtva postoji asimetrija moi u korist
ovinista, dok u odnosu egoist-'rtva' to ne mora biti. No ne mora biti ni
kod ovinista. Nisu ovinisti samo oni koji su jai i nadmoni. Prilian
broj malih naroda mrzi imperijalistike narode iako su potpuno nemoni
pred njima.
Svi skaemo na prvu na poznate, date, opeprihvaene
negativnosti, a ne vidimo od podivljalog mora ubitani val koji i tvori tu
jednu nevjeru(ovinizam) nego i sva druga mora i oceane naih
samorazaranja i poradi toga je egoizam atomski dio svakog razaranja.
Zato on nije i drutveno priznat i oznaen kao takav?
Hipokrizija kao vrhovno naelo ljudskog udruivanja zarad tobonje
ope dobrobiti. Svi smo bili licemjeri barem jednom u ivotu, a malo e
nas to i priznati. Svi vladari svih drutvenih ureenja funkcioniraju na
jednoj osnovnoj datosti, a to je ljudska slabost da vide bez poticaja.
Ovako svatko moe hraniti svoje osobne egoizme, jer je to manje zlo.
Ljudi se raaju, ovjekom se postaje.
Vladajui drutveni sustav promie egoizam kao prirodan, jer je taj
sustav zasnovan na shvatanju ovjeka kao potroaa. Stoga promie
greed is good!- budite egoistini, troite mnogo na ta god poelite u
pojedinom trenutku; a da bi mogli mnogo troiti morate i mnogo
zaraivati- stoga i radite mnogo. A mali postotak od vae potronje ide
u dep...kome? naravno, da bi ta pria o priroenom egoizmu bila
uvjerljivija, svi koji poriu valja proglasiti ili licemjernim prevarantima,
ili naivnim slijepcima. Lako je razumjeti zato svaki drugi spomen
ljudske prirode(osim te da je ovjek toboe prirodno egoistian) nije
poeljan. Naime, trite svaku razliku shvata kao ogranienje, i time
kao neto nepoeljno.
Sociologija odgoja i obrazovanja

Egoizam i ovinizam
3
Latinska rije egoist znai doslovno samoivac, tj. samoiv
ovjek.
-ovjek koji se ponaa kao drugi ljudi ne postoje(samo su sredstvo).
Sebian ovjek je egocentrik.
-Drugi je ekstrem altruizam-potpuna predanost(uslunost prema)
drugima.
Moe se rei da je ovinizam kolektivni egoizam, tj. kolektivni
egoizam.
Podjela je precizna i rjeava problem razliitog shvatanja istog pojma
ako taj pojam nije precizno definiran. To razliito shvatanje istog pojma
je masovna pojava i uzrok je moda i veine nesporazuma i svaa kod
ovakvih polemika.
Bitno je biti dobar prema sebi i oprostiti samome sebi. Kako bi svijet
izgledao kad bismo se svi jo grizli zbog toga? ini se da je oprost sebi
svakako nuan, nakon shvatanja pogrenosti postupka, shvatanja
uvjeta koji su doveli do postupka i odluke o promjeni tih uvjeta tako da
se postupak ne moe ponoviti.

Sociologija odgoja i obrazovanja