Meunarodni sustav mjernih jedinica

Drugi nazivi: metriki sustav, SI (francuski naziv, Systme International d'Units)

Sustav mjernih jedinica ija je uporaba zakonom propisana u svim dravama svijeta

osim SAD-a, Liberije i Mjanmara.

Decimalni sistem mjerenja. Razvio se nakon pada francuske monarhije.
Inicjativa: 1948, objavljen 1960.
Mjerne jedinice definirane u Meunarodnom uredu za mjere i utege: osnovan 1875,

kada je 17 drava potpisalo Dogovor o metru (kg, m).

U Hrvatskoj je uveden 01.01.1981
Osnovna mjera za duljinu je metar.

Mjera za duljinu
SIMBO
L

IME

km

kilometar

metar

1 km = 1000 m
1 m = 0,001 km
Osnovna jedinica za duinu SI sutava. Jedan metar jednak je
putu koji svjetlost pree u vakuumu za 1/299 792 458 dio

dm

decimetar

cm

centimetar

mm

milimetar

mikrometar

sekunde. 1
1 dm = 0,1 m 1 x 10-1 m
1 m = 10 dm
1 cm = 0,01 m 1 x 10-2 m
1 m = 100 cm
1 mm = 0,001 m 1 x 10-3 m
1m = 1000 mm
1 m = 0, 000 001 m 1 x 10-6 m
1 m = 1 000 000 m (1 0002)

nm

nanometar

1 nm= 0, 000 000 001 m 1 x 10-9 m

1 m = 1 000 000 000 nm (1 0003)

"17th Confrence Gnrale des Poids et Mesures (CGPM) - Resolution 1 of the CGPM (1983): Definition

of the metre"

Imperijalni sustav

Drugi naziv: Engleske mjere, Ameriki sustav mjerenja

Sustav mjera koji je odreen prvi put 1824.godine britanskom uredbom o teinama i

mjerama. Unaprijeivan je sve do 1959. godine.

Svoje korijene vue jo od starog Rima: '' Karlo Veliki, car Svetoga Rimskog Carstva,
u devetom stoljeu odluio je da e otada pa nadalje duljina stopala biti stopa-lo
(foot) po kojem e se mjeriti sve duine. Po toj se mjeri car, za kojeg se kae da je bio
dobre, ali ne iznimno visoke grae, mogao podiiti visinom od sedam stopa. Tri
stoljea kasnije britanski vladar Henry I. donio je zakon po kojem e mjerna jedinica
lakat (yard) biti jednaka razmaku njegova nosa od srednjeg prsta njegove ispruene
ruke. Vjeno pokretni Rimljani zamislili su pojam milje kao duljinu koju ovjek moe
prijei u 1000 irokih, muevnih koraka. Naziv milja potjee od latinskog izraza
milia passuum, odnosno tisuu koraka. Sve su se takve mjere poele standardizirati u

renesansi i nastavljajui se u dvadeseto stoljee.2

Mjerne jedinice za duljinu: palac, stopa, yard, milja

SIMBO
L

IME

Mjera za duljinu
SI sustav mjerenja:

in

palac

Osnovna mjera za

ft

(inch)
stopa

yd

(foot)
yard

duljinu.
1 ft = 12 in
3 ft = 1 yd
1 yd = 3ft
1 760 yd = 1 mi

mi

milja
(mile)

1 mi = 1 760 yd

1 in = 25,4 mm
1 ft = 0,3048 m
1 yd = 0,9144 m
1 mi = 1, 609344 km

2 http://www.znanostblog.com/metricki-protiv-imperijalnog-sustava/

Stari naini mjerenja:

Kao jedinineveliine ovjekje od samog poetkarabio mjere to ihje nalazio na svom tijelu ili
pri svom radu - prst, palac, irinu ake, ispruenu duljinu ruke, lakat, stopu, pedalj, nogu,
korak ...hvat, jutro oranja, tovar i sl.cubit

ORANJE: Engleski poljoprivrednici mjerili su povrinu svoje zemlje na temelju

koliko su njihove ivotinje mogle orati. Izvorno, ral je definiran kao maksimalni
prostor koji vol moe orati u jednom danu, otprilike 4047 m2. Oxgate je podruje koje
je vol mogao poorati unutar cijele godine, jednaka 15 jutara.Virgate je podruje koja
su dva vola mogla poorati unutar godine dana, 30 jutara. Carucate je podruje koje su
osam volova mogli poorati unutar godine dana, 120 jutara. Furlong, je jedinica
udaljenosti ne povrine, koliko daleko vol moe orati u odreeno vrijeme. 1 Furlong je
neto vie od 200.
ZRNO JEMA: Zrno jema bila je anglosaksonska jedinica za duljinu. Nekada je bio
dug kao i stvarno zrno jema, no kasnije je standardiziran na 8,5mm. Imperijalni nain
mjerenja i njegova osnova inch ista je kao tri zna jema. Zrno jema se i danas koristi
kao jedinica veliina cipela.

DIJELOVI TIJELA:

RUKE I PRSTI: To je engleska metoda mjerenja koja se temelji na rasponu ruka i

drugih mjerenja ruke. Jedan raspon bio je udaljenost od palca do kraja malog prsta
kada su prsti raireni, standardiziran na 23cm ili 9 ina. Osnovna ruka (hand) bila je
10cm, ili 4 ina. Dlan (palm) je 7.5cm ili 3 ina. Prst (finger) je 2.2cm ili 7/8 ina, ali
nekako nokat je bio vei od prsta, to je 5.7cm ili 2 i 1/4 ina. Znamenka je neto
manje od prsta na 1.9cm, 3/4 ina.Ell je udaljenost od ispruenog prsta do suprotnog
ramena, 114cm. Zapisi tih mjerenja vratiti za vie od tisuu godina.

CUBIT/LAKAT: mjera udaljenosti od ovjekova srednjeg prsta i lakta (oko 18 inch

45cm)

Tradicionalni sustav mjerenja u Japanu

Naziv: Shakkanho (), tradicionalni sutav mjerenja u Japanu. Naziv je nastao

spajanjem dviju vrijednosti: duljina (shaku) i masa (kan).

Podrijetlom iz Kine (13 stoljee prije Krista), a stabilizirao se u 10 stoljeu nakon

Krista. U Japanu su prihvaene 701. godine

1924., Japan prelazi na metriki sustav, iako se u nekim profesijama jo uvijek koristi

(stolarija, proizvodnja kadi, boca i sl.)

Osnovna mjera je shaku.