I Pravni osnov za procenu rizika ini odluka o pokretanju postupka, l. 19 Pravilnika o nainu i postupku procene rizika na radnom mestu i radnoj okolini kao i meunarodni i domai propisi koji se bave bezbednou i zdravlju na radu. Osnovu propisa ine propisi Evropske unuje koji u kontinuitetu od osnivenja EEZ pa do danas kroz Ugovore o osnivanju, Rezolucije i Direktive reguliu potpuno oblast bezbednosti i zdravlja na radu. Tu su jo i Evropska socijalna povelja i Konvencija MOR. Naa zemlja se opredelila za prikljuenje Evropskoj uniji i to ozvaniila Rezolucijom o prudruivanju i Nacionalnom strategijom za pristupanje Evropskoj uniji. Kao rezultat postavljenih ciljeva donet je savremeni Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu i Pravlnik o nainu i postupku procene rizika. Procenu rizika u Samostalnoj zanatsko ugostiteljskoj radnji PEKARA LAKI, Gordana Petri- preduzetnik, Loznica, Gimnazijska bb, preduzetnik e izvriti prema odredbama: - Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu (Sl.glasnikRS br.101/05), - Pravilnika o nainu i postupku procene rizika na radnom mestu i u radnoj okolini (Sl.glasnikRS br.72/06 i 84/06), - Odluke poslodavca o pokretanju postupka procene rizika, - Nacionalnih i medjunarodnih standarda, - Smernica Evropske unije o proceni rizika, - Preporuka MOR-a, i - Pravilnika koji reguliu oblast bezbednosti i zdravlja na radu, - Propise iz oblasti radnog prava,zdravstvene zatite,higijene rada,zdravstvenog penzijskog i invalidskog osiguranja i dr.
II Procenjivai rizika, organizacija i koordinacija sprovodjenja postupka
procene rizika i izmene i dopune ovog akta Procenu rizika vri preduzetnik Agencija Zatita i Sigurnost Loznica. Procenu rizika otpoeti sa danom donoenja Odluke o pokretanju, a zavriti je do 19.04.2009. godine. Sprovodjenje postupka procene rizika obaviti po aktivnostima i to: - pripremne radnje, - opis tehnolokog i radnog procesa, sredstava za rad i sredstava i opreme za linu zatitu na radu, - snimanje organizacije rada, - snimanje stanja bezbednosti i zdravlja na radu, - prepoznavanje i utvrdjivanje opasnosti i tetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini (prikupljanje i prouavanje dokumentacije i konsultacija zaposlenih), - procena rizika u odnosu na opasnosti i tetnosti, - utvrdjivanje naina i mera za otklanjanje, smanjenje ili spreavanje rizika, i - donoenje zakljuka. U toku procene rizika, procenjivai e konsultovati zaposlene. Izmene i dopune akta o proceni rizika vrie se po potrebi, na osnovu kontinuiranog praenja stanja bezbednosti i zdravlja na radu, od strane poslodavca. Analize aktuelnosti akta o proceni rizika, uz ukljuivanje zaposlenih, vrie se estomeseno. III Spisak lica procenjivaa rizika Odgovorno lice za procenu rizika je Agencija ZATITA I SIGURNOST Bakal Milosava bb sa licencom broj 164-02-00171/2007-01. Struno lice u Agenciji Zatita i sigurnost je Dragoslav Luki dipl.ing.znr koji poseduje Uverenje o strunoj osposobljenosti za vrenje poslova bezbednosti i zdravlja na radu br. 152-02-01565/2007-01.
IV Metode za vrenje procene rizika
U postupku procene rizika koristie se kombinacija poznatih metoda (Standard i Kinny), a analiza i procena nivoa rizika vrie se po modelu i konbinaciji metode (Kinny i OHSAS)
V Faze i rokovi za procenu rizika
U postupku procene rizika utvruju se pet faza: 1. Prva faza obuhvata pokretanje postupka procene rizika, donoenje plana procene rizika i davanje saglasnosti na isti, kao i saglasnosti na akte, strune nalaze, uputstva za bezbedan i zdrav rad, i druga potrebna dokumenta iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i rada i radnih odnosa, te sklapanje ugovora. Ova faza traje 6 radnih dana. Za sprovoenje navedene faze odgovoran je poslodavac. 2. Druga faza obuhvata prikupljanje optih podataka o preduzeu, opis tehnolokog i radnog procesa, opis sredstava za rad i njihovo grupisanje i opis sredstava i opreme za linu zatitu na radu, snimanje organizacije rada. Ova faza traje 6 radnih dana. Za sprovoenje aktivnosti opisa tehnolokog procesa odgovoran je poslodavc a za ostale navedene aktivnosti predstavnik poslodavca i procenjivai. 3. Trea faza se sastoji u prepoznjavanju i utvrivanju opasnosti i tetnosti na svakom radnom mestu i u radnoj okolini i traje 6 radnih dana. Za sprovoenje navedene faze odgovorni su procenjivai. 4. etvrta faza obuhvata procenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i tetnosti, utvrivanje naina i mera za otklanjanje, smanjenje ili spreavanje rizika, donoenje zakljuka. Ova faza traje 6 radnih dana. Za sprovoenje navedene faze odgovorni su procenjivai. 5. Peta faza obuhvata angaovanje slube medicine rada radi utvrivanja posebnih zdravstvenih sposobnosti-uslova koje moraju da ispunjavaju zaposleni za obavljanje odgovarajuih poslova na radnim mestima sa poveenim rizikom, odnosno rukovanje odreenom opremom. Ova faza traje 6 radnih dana. Za sprovoenje navedene faze odgovoran je poslodavac. Predvieno vreme realizacije postupaka procene rizika traje 30 radnih dana. Vreme realizacije poinje od dana potpisivanja ugovora. - Faza 1 24.03.2009. - Faza 2 30.03.2009. - Faza 3 - 06.04.2009. - Faza 4 12.04.2009. - Faza 5 18.04.2009.
VI Nain prikupljanja dokumentacije potrebne za procenu rizika
Lice za procenu rizika e prikupiti svu potrebnu dokumentaciju. Sva dokumentacija se nalazi kod poslodavca. U sluajevima ukazane potrebe za dokumentacijom koju poslodavac ne poseduje, isti je duan da je pribavi u to kraem roku, a najkasnije do zavretka Faze 2, po utvrdjenim rokovima za procenu rizika. VII Nain prikupljanja informacija za procenu rizika od zaposlenih Po ukazanoj potrebi, pribavljanje informacija od zaposlenih za procenu rizika, izvrie se sastavljanjem odgovarajuih upitnika anketa u pogledu opisa svakodnevnih radnih aktivnosti zaposlenog i prepoznavanja opasnosti i tetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini. VIII Informisanje zaposlenih O rezultatima procene rizika i o preduzetim merama, poslodavac e informisati sve zaposlene u roku od 15 dana, od dana sainjavanja akta o proceni rizika. U sluaju izmena akta o proceni rizika, poslodavac e o svakoj izmeni u roku od 15 dana od njenog sainjavanja, obavestiti sve zasposlene. Ovaj Plan je mogue dopunjavati ukoliko se ukae potreba za dopunom samog postupka procene rizika.