SVEUILITE U RIJECI

UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

VJEKOSLAV VOJO RADOII

Seminarski rad iz kolegija
Slikovnica prva knjiga djeteta

MATEA KULUNDI
IVANA TOPI
RANI I PREDKOLSKIODGOJ
I OBRAZOVANJE/4.SEMESTAR

dr. sc. Maja Verdonik

Rijeka, travanj 2013.

Sadraj

1.

Uvod...........................................................................................................................1

2.

Biografija....................................................................................................................2
2.1.

3.

Nagrade i priznanja.............................................................................................3

Ilustracije slikovnica..................................................................................................4
3.1.

Putovanje maka Nera........................................................................................4

3.2.

Zakrpica..............................................................................................................5

3.3.

Poruka.................................................................................................................5

3.4.

Mica Laarica.....................................................................................................6

4.

Zakljuak....................................................................................................................8

5.

Literatura....................................................................................................................9

1. Uvod

Slikovnica je prva djetetova knjiga. Ona je najbogatiji izvor pisane rijei s kojim
se dijete moe susresti u ranom djetinjstvu. Jedno od najopenijtih tumaenja jest da je
ona knjiga za djecu koja se sastoji preteno od slika ili samo od slika ili crtea.
(Martinovi i Strievi, 2011.). Moe se rei da je u slikovnicama slika vanija od
teksta, da je dominantna. (Crnkovi, 1980., ako, 2000.) Ilustracije u slikovnicama
trebaju biti jednostavne i djetetu razumljive; estetski vrijedne, skladnih boja i
odgovarajue poruci koju prenose, da bi razvijale djetetov smisao za lijepo. Iako
naalost moemo nai nekvalitetne slikovnice, u Hrvatskoj zaista moemo rei da
imamo sree, jer imamo mnotvo kvalitetnih autora i ilustratora slikovnica. Na naem se
tritu danas moe nai velik izbor dobrih i likovno snanih slikovnica.
Ilustracije su u djejim slikovnicama uz priu nositelj radnje, koji esto puta sam
pripovijeda, odnosno proiruje priu u predodbenom smislu dajui djetetu okvir za
razmiljanje. Autori ilustracija u slikovnicama meusobno se razlikuju po senzibilitetu
izraza, izboru materijala i tehnika izvedbe, nainu komponiranja i kojeemu drugome,
to upravo njihove ilustracije ini jedinstvenima i autentinima. Do danas se ilustracija
u slikovnicama razvila do te mjere i toliko je prepoznatljiva i osebujna da ju se moe
smatrati posebnom vrstom likovne umjetnosti.
Vjekoslav Vojo Radoii veoma je cijenjen slikar, koji ima veoma prepoznatljiv
stil, a za njegova likovna djela moemo rei da

su odavno postala zatitni znak

rijekoga slikarstva. Njegov likovni opus zaista je irok bavi se slikarstvom, malom
plastikom, primjenjenom grafikom i tekstilnim dizajnom, a izmeu ostalog ilustrirao je
nekoliko slikovnica za najmlae, kojima je podario novu matovitu estetsku dimenziju.
Njegove ilustracije slikovnica za djecu rane i predkolske dobi iznimno su
prepoznatljive inspirativne su, obogauju doivljaj prie, te kod djece potiu
imaginaciju i stvaralatvo.

2. Biografija

Vjekoslav Vojo Radoii, suvremeni hrvatski umjetnik, istaknuto je ime domae,

ali i europske likovne scene. Roen je 10. prosinca 1930. godine u Poegi. Zavrio je
Pomorsku akademiju u Rijeci. Redovni je lan Hrvatskog drutva likovnih umjetnika
Rijeke i Zagreba i VBO-a (Verein Bildenden Kunstler Osterreichs, Wien - Schonbrun).
ivi i radi u Rijeci, Beu i Begovom Razdolju. Izlagao je u zemlji i svijetu na vie od
sto i sedamdeset izloaba, meu kojima samostalno u Rijeci, Opatiji, Dubrovniku,
Zagrebu, Veneciji, Firenci, Beu, Londonu, Melbourneu, New Yorku, Oslu... Poznat je
kao slikar grafiar, karikaturist, dizajner, ilustrator, scenograf i kipar. Iako nikada nije
upisao likovnu akademiju, oduvijek se bavio slikarstvom i nakon Pomorske akademije
pohaao je majstorsku kolu Krste Hegeduia. ivio je u Zagrebu, Londonu, Beu, a
danas ivi u Rijeci. Bio je veliki prijatelj sa poznatim austrijskim slikarom, grafiarom i
arhitektom

Friendensreichom

Hundertwasserom.

(http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/10
2391/Default.aspx)
Svijet vidi djejim oima, pun boja, prizora iz primorja, brodova, mornara. Za
sebe kae da mu je slikarstvo u genima. Najinspirativniji radovi nastali su pod utjecajem
ljepota Jadranskoga mora i Kvarnera. Njegovi motivi postali su rijeka prepoznatljivost,
koriteni su u mnogim prigodama, a osmislio je i brojne protokolarne poklone Grada
Rijeke i Turistike zajednice grada Rijeke. Oslikao je gradski turistiki autobus, rijeke
kiobrane, gradska proelja, te je su u centru grada postavljene i njegove skulpture
brodova.Autor je stotinjak kazalinih i televizijskih scenografija. Ilustrirao je zapaene
knjige za djecu i mlade brojnih autora. Prepoznatljivim, osebujnim stilom stvara i
vlastite slikovnice. Najea tema njegovih djela su imaginarni, nadrealni predjeli,
osobito morski. Stil temelji na bogatom crteu i ivim bojama, a uz elemente djejega
stvaralatva i tekstualne poruke esto rabi i tehniku kolaa.

2.1.

Nagrade i priznanja

Vjekoslav Vojo Radoii je za svoja posebna dostignua na podruju likovne i

primijenjene umjetnosti bio 2002. godine nominiran za najveu svjetsku nagradu za
djeju knjievnost "Hans Christian Andersen" (Mali Nobel) - za djeju ilustraciju, kao i
za nagradu "Astrid Lindgren" takoer za djeju knjievnost. Dobitnik je najviih
dravnih priznanja, a ove je godine dobio i nagradu Grada Rijeke za ivotno djelo.
Odrao je vie od 170 samostalnih izlobi u zemlji i inozemstvu, a osmislio je i
vie

od

50

kazalinih

scenografija.

(preuzeto

sa:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/10
2391/Default.aspx). Dobio je i nagrade: Ostende (1979.), Otkupnu nagradu za fundus
Gradskoga muzeja, godinju nagradu grada Rijeke (1988), odlikovanje redom Danice
Hrvatske s likom Marka Marulia za doprinos kulturi. Za ilustraciju djeje knjige dobio
je 1984. godine nagradu Grigor Vitez i 1989. godine nagradu Ivana Brli
Maurani.

3. Ilustracije slikovnica

Slikarstvo Voje Radoiia sjajno se uklapa u likovne dijelove slikovnica iz vie

razloga: prikazi su vrlo narativni i naslanjaju se na priu osebujnim likovnim jezikom
koji u sebi sadri elemente djejeg likovnog izraza, vidljivog u kromatici, formi i
planimetriji. Svojim ilustracijama on nadograuje tekstualni dio prie, a matovitim
kompozicijama potie djeji fantazijski svijet. Redukcijom oblika sugerira slobodan,
zaigran i spontan djeji izraz, naglaavajui ga koritenjem bogatog kolorita koji se
uglavnom kree unutar primarnih i sekundarnih boja spektra (Lazzarich, 2011.).

3.1.

Putovanje maka Nera

Vjekoslav Vojo Radoii autor je i ilustrator slikovnice "Putovanje maka Nera".

Pria je to o silno radoznalom maku, o maku koji je, pa gotovo iznad svega, volio
putovanja. Jedne se tamne noi kriomice ukrcao na veliki brod, u potrazi za avanturom.
Susreo se sa udnim jelima i velikim eljeznim sanducima. No ve nakon nekoliko dana
plovidbe, iznemogao i gladan iskrcao se kriomice, mislei da ga nitko ne vidi na kopno i
nastavio traiti sklonite i hranu. Naiao je na reklamu za mjuzikl ''Make'' i ponadao se
da su to neki njegovi roaci. Naalost, u kazalite nije mogao ui te je tuan nastavio
traiti hranu i dom. Naao se u parku gdje je susreo Vicka, pridolicu iz staroga kraja,
koji mu je ponudio komad kruha i savjet. Rekao mu je da ode na policiju i da se prijavi.
Na policiji je svima bio sumnjiv i nisu znali to bi s njim, te je Nero skoio kroz prozor,
i uhvatio taxi koji ga je odveo do luke. I onda konano, gladan, umoran i krzna bez
sjaja, vratio u svoj rodni grad, u kuu tete Ivke, koja mu se vrlo obradovala ni ne slutivi
to je sve proivio.
Slikovnica je prepuna veselih i ivih ilustracija koje prate ovu priu. Radoii je
ostao vjeran svome stilu i prepoznatljivim ilustracijama pojaao i uljepao doivljaj
svoje slikovnice.

3.2.

Zakrpica

Ova se slikovnica raala gotovo petnaest godina. Ideja je zaeta na

bolonjskom sajmu knjigu, onda je rukopis dugo bio kod jednog zagrebakog izdavaa,
da bi se nakon mnogo peripetija vratio u Rijeku. Tamo je slikovnica ekala jo nekoliko
godina na objavljivanje, te je 2012. godine konano objavljena. Autorica teksta je
Ivanka Glogovi Klari , a ivotopisne ilustracije potpisuje Vjekoslav Vojo Radoii .
( preuzeto sa: http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Zakrpica-Ivanke-GlogovicKlaric-i-Voje-Radoicica-Dogodovstine-djecaka-Popetica)
Slikovnica ''Zakrpica'' prati "ivotni ciklus" zakrpice koja se s vremenom i
dotrajalou od prelijepe haljine postupno smanjivala do krpice koja prekriva poderani
dio na Popetievim hlaama. Mala zakrpica nije bila zadovoljna dok je bila velika
crvena haljina. Njena je srea bila najvea kada je postala mala zakrpa u obliku srca na
hlaama malog Popetia, na koljenu. Njoj uope nije bilo dosadno. Puzala je po zemlji,
ila u etnje, bila uprljana sladoledom, zavrila u perilici rublja, suila se vani na
konopcu, te provodila vrijeme na stolici kraj Popetievog kreveta dok je bio bolestan.
Jednoga dana ostala je sama u sobi jer je Popeti otiao u vrti u novim hlaama.
Zakrpica je mislila da e se odmoriti, uivati u miru, ali brzo joj je bilo dosta. Htjela je
van, na prljavu zemlju, htjela je bockavu ogradu, i da ju zamasti pateta. Sve je bolje od
samoe. Uveer ju je Popetieva majka uzela u krilo. Bilo je toplo i ugodno pa je
zaspala. Kada se probudila, doivjela je veliko iznenaenje. Na drugome koljenu
Popetievih hlaa stajala je jo jedna zakrpa s iste crvene haljine. Tako je Zakrpica
dobila sestru i vie nee biti sama i tuna dok je Popeti u vrtiu.

3.3.

Poruka

Poruka je arena, razigrana, bogato ilustrirana slikovnica koja nam otkriva ari i
nedostatke ivota na jednom otoku. Ovo je jedna od tri knjige koje je Nacionalna i
sveuilina knjinica u Zagrebu odabrala da predstavlja nacionalnu kulturnu batinu u
sklopu

meunarodnog

projekta

Meunarodna

djeja

digitalna

knjinica.

(http://www.kasmir-promet.hr/proizvodi/biblioteke/velike/iskrica/Poruka.asp)

Autor teksta i ilustracija je Vjekoslav Vojo Radoii, a u slikovnici koristi

akavsko narjeje. Radi se o jednom otoku, koji nije ni blizu ni daleko od kraja.
Brodska veza tamo je dolazila rijetko, a stanovnika je bilo malo. Zimi zbog bure i juga,
brod nikako nije mogao pristati na otok, pa se inilo da tamo nitko i ne ivi. Jednog
proljea ipak je stigla veza tata Petar, mama Eva i mali Ive su se doselili na otok i
donijeli mnogo stvari. Uskoro je Petar poeo raditi popravke raznih stvari i time uvelike
pomogao otoanima. Problem je bio to lijenik na otok ne dolazi. Ive, Petar i Eva otili
su sa otoka, a ponovno je dola bura i veliko jugo. Nakon due vremena, doao je brod i
oni su se vratili. Kraj slikovnice zakljuen je rijeima Nismo mi vie osamljen koj
ovdje ive marljivi mladi i stari ljudi, a uskoro e nam trebati i kola.
More, otoci, brodovi i ljudi iz primorskog kraja esta su inspiracija Radoiievih
djela, a upravo ovom slikovnicom on progovara o problemima malih hrvatskih otoka na
nain shvatljiv djeci. Na njima se esto ini kao da nitko ne ivi. Poruka je upravo u
tome, da moe doi do pozitivih promjena i da treba motivirati mlae ljude da ive na
otocima.

3.4.

Mica Laarica

Zatitno lice spisateljice Nade Horvat postale su njene mice. Mica potarica,
Mica debeljuca, Mica akrobatkinja, te mnoge druge. Ta spisateljica otkrila je sasvim
nov, aroban svijet i ivot najraznovsnijih mica, njihovih doivljaja, prijateljstava,
druenja i igre. Mica laarica je jedna pustolovna Mica, koja voli ploviti morem. U svoj
njenoj ivosti doarao ju je Vjekoslav Vojo Radoii, koji je za ilustriranje ove
slikovnice dobio Pohvalu Nagrade Grigor Vitez 2010 godine.
Pria poinje tako to se Mica otisnula na more u jednom starom jedru, a na rep
privstila platno. Na moru je doivjela strano nevrijeme, ali se uspjela spasiti
zahvaljujui svom izuzetnom repu, kojeg je iskoristila kao jarbol i kormilo. Tako je
zavrila na jednom otoiu gdje je zaspala. Repom je ulovila ribu za objed. Kad je
krenula natrag, plovilo joj se probuilo, ali je repom zakrpala rupu. Uspjela se vratiti
kui, gdje su je doekali galebovi, a rep joj je tada posluio kao ue za teglenje. Upitali

su je kako se usudila uope otii na more, te zar se nije bojala. Na to je jedan mali galeb
rekao: s takvim se repom niega ne treba bojati!
Na pravi maji nain, ova se mica nosila sa svakavnim problemima snanim
vjetrovima i valovima, stjenovitim otokom, rupom na plovilu.. Igrajui se morem,
spretno se vratila u svoju luku. Tematika ove slikovnice cijela je morska, pa su upravo
ilustracije Vjekoslava Voje Radoiia bile odlian izbor. Svojim prepoznatljivim
ilustracijama, ovaj znameniti slikar uspio je postii tenju pravog majstora ne slikati
za djecu, nego slikati kao dijete.

4. Zakljuak

Rad uz slikovnicu iznimno je vrijedan aspekt likovnog, kao i knjievnog odgoja,

i kao takav pravi primjer odgoja temeljenog na umjetnosti koja potie kreativnost,
otvara osobnost djeteta i oplemenjuje ga utjeui tako u mnogome na kvalitetu ivljenja.
Slikovnice Vjekoslava Voje Radoiia moemo opisati kao pravu umjetnost. Kvaliteta
slikovnice procjenjuje se prema ilustracijama i tekstu, te prema njihovoj meusobnoj
usklaenosti, pa stoga njegove slikovnice (i one kojima je sam autor, i one koje je samo
ilustrirao) moemo svrstati u kategoriju kvalitetnih slikovnica.
Ovaj znameniti slikar se u slikovnicama koje je ilustrirao ravnopravno pojavljuje
kao jedan od autora, jer je proniknuo u djeji svijet crteom, bojom, perspektivom i
kompozicijom, te tako posao prepoznatljiv i omiljen. (Pintari, 2005.)
Rijeki gradonaelnik Vojko Obersnel za Radoiia je rekao: "Malo je umjetnika
koji su se na takav nain saivjeli sa svojim gradom. Danas na Radoiievo djelo
moete nai na svakom koraku, od brojnih galerija preko Gradskog kazalita lutaka do
oslikanog Turistikog autobusa, to na najbolji nain govori o vezi izmeu Rijeke i Voje
Radioia. Vjerujem da e Vojo Radoii i dalje stvarati, budui da unato svojim
godinama ima ogromnu radnu energiju i nepresunu inspiraciju."
Preporuka svima onima onima koji rade s djecom i roditeljima i odgajateljima
je da bez ustezanja djeci prue to vie slikovnica, a sa slikovnicama koje je ilustrirao i
napisao Vjekoslav Vojo Radoii sigurno nee pogrijeiti. On vidi svijet djejim oima,
a eksplozije ivahnih boja i oblika na njegovim ilustracijama sigurno e privui djecu
rane i predkolske dobi.

5. Literatura

Crnkovi, M. (1980.), Djeja knjievnost: prirunik za studente pedagokih

akademija i nastavnike. Zagreb: kolska knjiga.

ako, P. (2000). Slikovnica, njezina definicija i funkcije. U Kakva knjiga je

slikovnica: zbornik, prir. R. Javor, 12 - 17. Zagreb: Knjinice grada Zagreba.

Glokovi Klari, I., (2012.), Zakrpica, Rijeka: Adami d.o.o.
Horvat, N., (2010.), Mica laarica, Zagreb: Sipar
Lazzarich, M., (2011.), Integracijske mogunosti slikovnice u nastavi

materinskoga jezika; ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 61. 82.
Martinovi, I., Strievi, I., (2011.), Slikovnica: prvi djeji strukturirani

materijal, Libellarium, IV, 1 (2011): 39 - 63.

Pintari, A., (2005.), Od proljea do proljea s Ljubicom Kolari-Dumi; ivot i

kola, br. 14 (2/2005.), str. 160

Pretraivanje informacija na internetu: http://www.kasmir-

promet.hr/proizvodi/biblioteke/velike/iskrica/Poruka.asp
Pretraivanje informacija na internetu:
http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Zakrpica-Ivanke-Glogovic-Klaric-iVoje-Radoicica-Dogodovstine-djecaka-Popetica; 22.04.2013.

Pretraivanje informacija na internetu:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/artic
leId/102391/Default.aspx; 22.04.2013.

Radoii, V. (2002.), Putovanje Maka Nera, Zagreb: Profil

Radoii, V. (2011.), Poruka, Zagreb: Kamir promet