1.

Nacrtajte blok-shemu BSC. Koji su uvjeti da bi kanal bio BSC? to je sekvenca pogreke?

BSC je binarni kanal te moe prenijeti samo jedan od dva simbola (0 ili 1). Uvjet da bi kanal
bio BSC je da vjerojatnost pogreke u prijenosu mora biti jednaka za oba simbola. Iz tih
razloga se naziva binarni simetrini kanal.
2. Izvor informacije je bacanje 25 kockica u sekundi. Koja je minimalni kapacitet binarnog
digitalnog komunikacijskog kanala ako su odreditu informacije zanimljivi ishodi pojedinih
kockica?
Kapacitet kanala je najvea koliina informacije koju u sekundi moemo prenijeti kanalom.
Ako predstavimo jednu kockicu kao jedan bit, minimalni kapacitet kanala nam je 25 b/s zbog
toga to su nam zanimljivi ishodi pojedinih kockica, a ne svih zajedno.
3. Opiite i grafiki prikaite promjene U-NRZ signala koje nastaju sniavanjem gornje
granine frekvencije prijenosnog sustava.

Jedinice su prikazane pravokutnim impulsima sa pozitivnom amplitudom, nule su prikazane

impulsima sa amplitudom jednakom 0. Tranzicije nisu prikazane s toga je teko razluiti
granicu izmeu dva ista bita. Smanjnjem granine frekvencije, suavaju se impulsi, postaju
gui.
4. to prikazuje dijagram otvora oka a to dijagram konstelacije? Skicirajte grafove za binarni
digitalni signal.
Dijagram konstelacije je graf koji prikazuje na koji je nain binarna
informacija pridodjeljena odreenim fazama modulacije (vrhovima
fazora). Na slici je primjer dijagrama konstelacija QPSK. Postoje
etiri razliite fazne modulacije kojima dodjeljujemo bitove na nain
da se susjedne faze razlikuju za samo jedan bit. To nam daje manju
mogunost pogreke.

Dijagram otvora oka je graf koji prikazuje efekte uma u kanalu i

moguu intersimbolnu interferenciju.

5.

Pojasnite razlike blok i sljednih kriptografskih algoritama.

Slijedne ifre temelje se na vremenski promjenjivim pretvorbama primjenjim na pojedinane
bitove ili znakove otvorenog teksta. Najpoznatija slijedna ifra je BINARNA ADITIVNA
SLIJEDNA IFRA. Omoguava bru komunikaciju.
Blok-ifarski sustavi rade se obino tako da mala promijena u dijelu otvorenog teksta daje
veliku promijenu u izlaznom obliku bloka kriptograma. To svojstvo rasprostiranja pogreke
vano je za autetntinost poruke. Temelji se na permutaciji.

6. to je intersimbolna interferencija? Kako nastaje? Koje su posljedice u digitalnom

komunikacijskom kanalu?
Intersimbolna interferencija je pojava izoblienja signala u kojoj jedan simbol iterferira sa
drugim simbolom to utjee na sljedei simbol, domino efekt. Do interferencije dolazi kada je
impuslni odziv dui od trajanja samoga impusla jednog informacijskog bita pa s toga signal
jednog informacijskog bita utjee na drugi. To je nepoeljna pojava jer ima slian efekt kao
um, to rezultira manje pouzdanom komunikacijom. Obino je prouzrokovana zbog razliitih
putova kojima beini signal propagira na kojima dolazi do raznih pojava poput refleksije
signala, refrakcije signala itd. Takoer moe doi do interferencije ako signal putuje kanalom
limitiranog frekvencijskog pojasa.
7.

Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:

Telekomunikacije su svaki prijenos digitalne informacije na daljinu.
Telekomunikacije su prijenos vijesti elektrinim signalima.
Svaki beini prijenos vijesti jesu telekomunikacije.
Svaki razgovor jest komunikacija.
Dopisivanje moe, ali ne mora biti telekomuniciranje.
SMS-anje je telekomunikacija.
Razgovor po lokalnoj raunalnoj mrei je komunikacija ali nije telekomunikacija.
Potanska dostava podataka na USB memorijskom stiku je telekomunikacija.

8. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:

Bez signala nema komuniciranja.
Svaka izmjenina elektrina struja je signal.
Istosmjerni napon kojega elimo izmjeriti je izvor informacije.
Sluajni zvuni signal ne moe biti nosa informacije.
9. Oznaite redoslijed sastavnica telekomunikacijskog kanala:
Primljena poruka. 5
Odailja. 3
Prijamnik. 4
Izvorna poruka. 2
Primatelj. 6
Izvor informacije. 1
10. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
Prijenosni kanal mora biti kapaciteta jednakog koliini informacije u izvornoj poruci
Brzina prijenosa podataka kanalom moe biti manja od brzine njihova odailjanja iz
odailjaa
Ako je izvor informacije analogni prijenosni kanal mora biti analogni
Ako je prijenosni kanal digitalni odailja mora biti digitalni
Ako je prijenosni kanal digitalni odailja moe biti analogni
Ako je izvor informacije analogni prijenosni kanal moe biti digitalni

11. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:

U koderu informacije moguih poruka moe biti vie od stanja sustava izvora informacije.
U koderu informacije moguih poruka mora biti vie od stanja sustava izvora informacije.
U koderu informacije dio informacije se izgubi ako je poruka manje od broja stanja sustava.
U koderu informacije dio informacije se izgubi ako je poruka vie od broja stanja sustava.
U koderu je mogu je gubitak informacije ako je poruka koliko i stanja sustava.
U koderuje nije mogu gubitak informacije ako je poruka koliko i stanja sustava.
12. Oznaite sve ispravne odgovore:
H je jakost magnetskog polja
X je stanje sustava izvora informacije
X ie skupina stanja izvora zanimljivih odreditu
pi je vjerojatnost pogreke u prijenosu poruke xi
pi je vjerojatnost stanja xi
Izvor informacije ima ukupno 2 stanja jer se rauna log2
Izvor informacije ima ukupno n2 stanja jer se rauna log2
n stanja izvora informacije zanimljivo je odreditu
Stanje xi vjerojatnosti je pi
H je maksimalna vrijednost
H je matematiko oekivanje
13. Trebamo 97 razliitih, jednako vjerojatnih poruka. Oznaite koji alfabet daje najkrae a koji
najdulje poruke (nije nuno samo po jedan odgovor)
Oktalni
Binarni
Dekadski
Heksadecimalni
Kvaternarni
Ternarni
14. Trebamo 35 razliitih poruka: (oznaiti sve tone odgovore)
Oktalni alfabet daje najkrae poruke.
Binarni alfabet daje najkrae poruke
Dekadski alfabet daje najkrae poruke
Oktalni alfabet daje najdulje poruke.
Binarni alfabet daje najdulje poruke
Dekadski alfabet daje najdulje poruke
15. Trebamo 17 razliitih poruka, alfabet moe biti: (oznaiti sve tone odgovore)
Oktalni
Binarni
Dekadski
Diskretni
Kontinuirani
Ternarni
16. Vjerojatnosti stanja su PA= 0,1 PB= 0,3 PC= 0,05 PD= 0,15 PE= 0,25 PF= 0,15. Pogodni
binarni kodovi poruka o stanjima su: (oznaiti sve tone odgovore)
A 0011
A 010
A 10
A 111
A 110

B 10
B 11
B 11
B 001
B 001

C 0010 D 01
C 0010 D 110
C 0000 D 110
C 100
D 110
C 100
D 110

E 11 F 000
E 10 F 101
E 10 F 101
E 011 F 101
E 011 F 101

17. Brem prijenosu informacije moe doprinijeti: (Oznaite sve odgovore koje smatrate
tonima)
Suavanje frekvencijskog pojasa kanala.
Pojaalo na ulazu prijamnika
Kriptografska zatita poruke
Pojaalo na izlazu odailjaa
irenje frekvencijskog pojasa kanala.
Zatitno kodiranje digitalne poruke
18. S/N na ulazu prijamnika mogue je poveati: (Oznaite sve odgovore koje smatrate tonima)
Suavanjem frekvencijskog pojasa kanala.
Pojaalom na ulazu prijamnika
Kriptografskom zatitom poruke
Pojaalom na izlazu odailjaa
irenjem frekvencijskog pojasa kanala.
Zatitnim kodiranjem digitalne poruke
19. Brzina telegrafiranja je 2000 Bd. Frekvencijska karakteristika kanala koji zadovoljava 1.
Nyquistov kriterij je: (Oznaite jedan toan odgovor)
Pojasni propust od 1000 do 2000 Hz.
Niski propust do 2000 Hz
Niski propust do 1000 Hz
Visoki propust od 1000 Hz
Visoki propust od 2000 Hz
Brzina telegrafiranja jednaka je brzini prijenosa podataka. 1. Nyquistov kriterij za eliminiranje
intersimbolne interferencije nam govori da nam je idealna frekvencijska karakteristika niski
propust granine frekvencije =

. S toga granina frekvencija iznosi: =

2000
2

= 1000.

20. emu slui derivator u sklopu za izdvajanje takta: (oznaiti jedan toan odgovor)
Za smanjenje razine uma
Za obnavljanje pravokutnog oblika impulsa
Za odreivanje trenutka promjene polariteta dolaznog signala
Za limitiranje amplitude signala
21. Razlike i slinosti ifre i kljua: (Oznaite sve odgovore koje smatrate tonima)
ifra je algoritam a klju nekoliko slova ili brojeva
Klju je dio ifre.
ifra je dio kljua
Klju je tajan a ifra ne mora biti tajna
I ifra i klju moraju biti tajni.
ifra i klju mogu biti javni
22. Usporedba sljedne i blok ifre: (Oznaite sve odgovore koje smatrate tonima)
Blok ifra omoguava bru komunikaciju
Sljedna ifra omoguava bru komunikaciju
Sljedna ifra je jednostavnija za rad na papiru
Blok ifra je jednostavnija za rad na papiru
Sljedne ifre se temelje na permutaciji
Blok ifre se temelje na permutaciji

23. U skrembliranju analognog govora primjenjuje se : (Oznaite sve odgovore koje smatrate
tonima)
AM
ASK
FM
QPSK
PM
SSB
24. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
Razgovor telefonom jest telekomunikacija ali nije komunikacija.
Razgovori telefonom jesu telekomunikacije i komunikacije.
Sve telekomunikacije ujedno su i komunikacije.
Svi naini komuniciranja ovjeka i raunala ujedno su i telekomunikacije.
Signal je val koji primatelju redovito donosi informaciju.
Buka moe nositi informaciju.
25. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
Promjenom rasporeda elementarnih signala redovito nastaje nova poruka.
Broj poruka moe biti jednak broju elementarnih signala.
Broj poruka redovito je jednak broju elementarnih signala.
Broj poruka moe biti vei od broja elementarnih signala.
Broj poruka redovito je manji od broja elementarnih signala.
26. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
Svaki miris je signal.
Miris moe biti signal.
Miris moe biti simbol.
Svaki miris je simbol.
Svaki promjenljivi napon je signal.
27. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
Jedan bit redovito nosi 1[b] informacije.
Jedan bit moe nositi vie od 1[b] informacije.
Jedan bit moe nositi manje od 1[b] informacije.
Jedan bit moe nositi vie od 0[b] informacije.
28. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
U telekomunikacijskom sustavu sintaktika informacija nije bitna.
U telekomunikacijskom sustavu sintaktika informacija vanija je od semantike.
U telekomunikacijskom sustavu semantika informacija vanija je od sintaktike.
U telekomunikacijskom sustavu semantika informacija nije bitna.
Za odredita je vanija sintaktika informacija od semantike.
29. Vjerojatnosti stanja su PA= 0,1 PB= 0,3 PC= 0,05 PD= 0,15 PE= 0,3 PF= 0,1. Mogue
korektni binarni kodovi poruka o stanjima su: (oznaiti sve tone odgovore)
A 001
A 111
A 101
A 010
A 10

B 111
B 001
B 001
B 11
B 1110

C 100
C 100
C 100
C 000
C 110

D 110
D 110
D 110
D 110
D 111110

E 002
E 011
E 011
E 10
E 11110

F 101
F 101
F 101
F 101
F 1111110

30. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:

Informacija je stanje izvora informacije, poznato odreditu informacije.
Informacija je stanje izvora informacije, zanimljivo odreditu informacije.
Informacija je poruka koju primi odredite informacije.
Informacija je redovito sadrana u poruci koju primi odredite.
Informacija moe biti sadrana u poruci koju odailje izvor informacije.
Informacija je poruka izvora informacije koju poalje odredite informacije.
Informacija je stanje izvora informacije, nepoznato odreditu informacije.
Informacija je poruka odreditu informacije koju poalje izvor informacije.
31. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
Signali su pogodniji za memoriranje podataka od simbola.
Signali su pogodniji za prijenos podataka od simbola.
Simboli su pogodniji za memoriranje podataka od signala.
Simboli su pogodniji za prijenos podataka od signala.
32. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
Poruka moe biti sastavljena od ortogonalnih simbola.
Poruka moe biti sastavljena od ortogonalnih signala.
Poruka moe biti sastavljena od elementarnih simbola.
Poruka moe biti sastavljena od elementarnih signala.
Poruka moe biti sastavljena od ternarnih signala.
Poruka moe biti sastavljena od oktalnih simbola.
33. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
Signali su promjenljivi u prostoru
Signali su postojani u vremenu
Simboli su promjenljivi u prostoru
Simboli su promjenljivi u vremenu
Signali su promjenljivi u prostoru i vremenu
Simboli su postojani u vremenu i prostoru
34. Oznaite sve izjave koje smatrate tonima:
U telekomunikacijskom sustavu sintaktika informacija vanija je od semantike
U telekomunikacijskom sustavu sintaktika informacija nije bitna
Za odredite je vanija semantika informacija od sintaktike
U telekomunikacijskom sustavu semantika informacija vanija je od sintaktike
U telekomunikacijskom sustavu semantika informacija nije bitna
Za odredita je vanija sintaktika informacija od semantike
35. Sekvenca pogreke u BSC duljine je 90 binarnih simbola i ima 85 nula.

Odredite BER u % __5.56____ Neka je BER = PE= 0.056

=

90 85
100 =
= 5.56

90

Izraunajte kapacitet BSC ako se prenosi 9000 binarnih simbola u sekundi _6197.78_
= 0 (1 + log 2 ( ) +(1 ) log 2 (1 ))
= 9000 (1 + 0.056 log 2 (0.056) + (1 0.056) log 2 (1 0.056)) = 6197.78

36. Sekvenca pogreke u BSC ima 75 nula i 5 jedinica.

Odredite BER u % ___6.25_____ BER = PE = 0.0625

5
100 =
= 6.25

75 + 5

Izraunajte kapacitet BSC ako se prenosi 9000 binarnih simbola u sekundi _5964.39_
= 0 (1 + log 2 ( ) +(1 ) log 2 (1 ))
= 9000 (1 + 0.0625 log 2 (0.0625) + (1 0.0625) log 2 (1 0.0625)) = 5964.39

37. BER je 99%. Izraunajte kapacitet kanala po jednom binarnom simbolu: ____0.919____
= 0 (1 + log 2 ( ) +(1 ) log 2 (1 ))
= 1 (1 + 0.99 log 2 (0.99) + (1 0.99) log 2 (1 0.99)) = 0.919
38. Kanal A ima brzinu prijenosa binarnih simbola 10000 i BER je 95%. Kanal B ima brzinu
prijenosa binarnih simbola 9000 i BER je 97%. Odredite koji kanal ima veu brzinu
prijenosa informacije i za koliko % u usporedbi sa sporijim:
Brzina kanala A je ____________ [b/s] Brzina kanala B je ____________ [b/s]
Kanal A je bri u prijenosu informacije od kanala B i to za __________ %
Kanal B je bri u prijenosu informacije od kanala A i to za __________ %
39. Odrediti vjerojatnosti 1 i 0 na izlazu kanala.

0,48
0,1

0,6
0,8

0,52

0 = 1 1 = 1 0.4 = 0.6
10 = 1 11 = 1 0.9 = 0.1
00 = 1 01 = 1 0.2 = 0.8
1 = 1 11 + 0 01 = 0.4 0.9 + 0.6 0.2 = 0.48
0 = 0 00 + 1 10 = 0.6 0.8 + 0.4 0.1 = 0.52
40. Komentirajte formulu I[X/Y] = H[X] H[X/Y]
Informaciju koju je primljena poruka donjela primatelju razlika je poetne neizvjesnoti H[X] i
neizvjesnosti nakon to je pristigla poruka H[X/Y].

41. Nacrtajte blok-shemu binarnog digitalnog komunikacijskog kanala.

to u tom modelu predstavlja sekvenca pogreke?
to se promijeni u sekvenci pogreke ako se omjer S/N u prijenosnom kanalu povea?
x(t) predstavlja odaslanu poruku
y(t) predstavlja primljenu poruku
n(t) predstavlja sekvencu pogreke
Sekvenca pogreke nam govori koji bitovi su krivo preneeni. Krivo
preneenom bitu dodjeljena je jedinica u sekvenci pogreke, a tono
preneenom nula.
Ukoliko se omjer S/N povea, smanji se broj pogreaka u prijenosu pa se s
toga smanji broj jedinica u sekvenci pogreke, tj. povea se broj nula.

42. Opiite i grafiki prikaite promjene B-NRZ signala koje nastaju sniavanjem gornje
granine frekvencije prijenosnog sustava.

Jedinice su prikazane pravokutnim impulsima sa pozitivnom amplitudom, nule su prikazane

impulsima sa negativnom amplitudom. Smanjnjem granine frekvencije, suavaju se impulsi,
postaju gui.
43. Nacrtajte shemu analognog komunikacijskog kanala.
Ispod nacrtane sheme analognog kanala nacrtajte shemu nakon digitalizacije analognog
kanala. Opiite razlike kanala.

44. Koji su unutarnji razlozi pogreaka u prijenosu binarnih simbola prijenosnim sustavom
(buka/um su zanemarivi)? Pojasnite.
U linearnom prijenosnom sustavu dolazi do guenja signala zbog toga to svi realni kabeli
imaju prijenosne funkcije tipa niskopropusni filtar, to znai da do prijemnika stignu
oslabljene vie komponente spektra digitalnog signala. Poslijedica jest da signal gubi
pravokutan oblik izobliuje se i postaje manje-vie zaobljen. S time se smanjuje gornja
granina frekvencija. Nia gornja granina frekvencija znai da je impulsni odziv dui, ak
znatno dui od trajanja impulsa koji pripada jednom informacijskom bitu, te signal jednog
informacijskog bita utjee na drugi. To se naziva intersimbolna interferencija.
45. Nastavnik je izvor informacije jednoznamenkastih brojeva? Kada je vea izdanost izvora
infromacija, ako nastavnik znamenke pie po ploi ili ako ih izgovara? Pojasnite razloge
odgovora.
Izdanost izvora je broj poruka, rijei, simbola, slika koje izvor informacija odailje u jedinici
vremena. Ako pretpostavimo da nastavnik puno bre pie brojeve nego to ih izgovara, pisanje
po ploi e davati veu izdanost izvora informacija.
46. to se mora promijeniti u digitalnom signalu ako iani prijenos elimo zamijeniti beinim?
Mora se promjeniti frekvencija signala kako ne bi dolo do interferencije sa drugim signalima.
47. Tekstom i grafom opiite prijenosnu funkciju tipa "podignuti kosinus". Opiite uzroke
pogreaka u prijenosu binarnih simbola komunikacijskim kanalom.

() =

1 1
+ cos( )
2 2

Podignuti kosinus je filtar koji se esto korisiti za oblikovanje

impulsa u dig. modulaciji zbog sposobnosti smanjenja
intersimbolne interferencije.
48. Opiite postupak izrauna kapaciteta digitalnog komunikacijskog kanala (6. razina ISO-OSI
modela). Opiite postupak izrauna kapaciteta analognog komunikacijskog kanala (7.
razina ISO-OSI modela).
Ukupna koliina prenijete informacije ovisi o:
Vremenu koje je na raspolaganju za komunikaciju vrijeme T
Broju fizikih odvojenih kanala prostor P
Frekvencijskom pojasu bandwidth B, po svakom Hz irine pojasa, dva
impulsa. Brzina telegrafiranja = 2 [].
Raznolikost (N) amplituda impulsa dinamika D odreuje koliko bita
informacije moemo nakrcati na jedan impuls. = () ovisi o omjeru
S/N u kanalu.
Konana formula (Shannon) za kapacitet jednog P=1 fizikog kanala u jednoj sekundi T=1 je:
0 = (1 + /) [/]
49. Uz koju je vjerojatnost pogreke u prijenosu binarnih simbola kapacitet kanala minimalan?
Pojasnite.
Maksimalan kapacitet kanala postie se kada je vjerojatnost pogreke jednaka 0 i kada je
vjerojatnost pogreke jednaka 1. Minimalan kapacitet pogreke postie se uz vjerojatnost
pogreke 0.5.

50. Koje su zadae kriptografskog kodiranja u telekomunikacijama?

Kriptografski sustavi nude tri osnovne skupine usluga:
Tajnovitost: Neovlateni korisnici ne mogu pristupiti informacijskom sadraju poruka
Autentinost: Potvrdu identiteta izvora poruke.
Integritet: Osigurava da poruka nije nehotino ili ciljano modificirana tijekom
prijenosa.
51. Pojasnite razlike kriptografskih sustava s jednim i s dva kljua.
S jednim kljuem- krip. sustavi se temelje na pretpostavci da je klju poznat poiljatelju i
primatelju poruke, ali ne i neovlatenim osobama. Pretpostavka je da se kriptogram bez kljua
ne moe dekriptirati unato poznavanju algoritma kriptiranja i dekriptiranja.
S dva kljua-klju ima 2 dijela, javni i tajni. Javni slui za pretvorbu poruke-otvorenog teksta u
kriptagram. Tajni dio slui za dekriptiranje te se moe sauvati od javnosti.
52. Pojasnite razlike simetrinih i asimterinih kriptografskih sustava.
Simetrini kriptogtafski sustav se sastoji od jednog kljua koji moe biti broj, slovo, rije ili
string nasuminih slova. Takav klju se primjenjuje na poruku na odreen nain s ime se
mijenja sadraj poruke.
Asimetrini kriptografski sustav se sastoji od dva kljua. Jedan je javni, a drugi je tajni. Svaka
poruka koja se kriptira koristei javni klju se moe dekriptirati samo koristei isti algoritam i
tajni klju. Sustav je kompleksniji pa s toga i sporiji od simetrinog sustava.
53. Nacrtajte model kriptografskog sustava s tajnim kljuem.

54. Pojasnite razlike ifara zamjene i premjetanja.

Zamjena oznaava postupak u kojem se simbol otvorengo teksta zamjenjuje odreenim
zamjenskim simbolom, najee drugim simbolom istog alfabeta, dok se premjetanjem
ostvaruje podjelom tekst u blokove podjednake duljine i u svakom se bloku primjenjuje jednak
nain permutacije znakova.
55. Pojasnite pojam "idealni kriptografski sustav".
Pojam idealni kriptografski sustav oznaava teoretski kriptografski sustav koji je potpuno
zatien od prisustva treih osoba, tj. neeljenih pristupa. Takav sustav ne postoji, nijedan
sustav nije potpuno zatien.
56. Pojasnite odnos omjera S/N i BER u digitalnom komunikacijskom kanalu.
Odnos S/N i BER je obrnuto proporcionalan. to je vei S/N to je manji BER. Vei odnos S/N
nam govori da je u kanalu vie signala od uma, to rezultira manjim smetnjama, manjim
pogrekama u prijenosu. BER je bit error ratio i govori nam omjer isrpavno i pogreno
preneenih bitova. Ukoliko su manje smetnje u kanalu, biti e manje pogreno preneenih
bitova pa e BER biti manji.

10

57. Pojasnite 1. Nyquistov kriterij u digitalnom komunikacijskom kanalu.

Frekvencijska karateristika koja eliminira intersibolnu interferenciju uzoraka zadovoljava
jednadbu:

n= H( ) =

Tb = 1/brzina [trajanje 1 bit]

Najpovoljnija karakteristika je podignuti kosinus
58. Opiite razlike diskretnih i kontinuiranih poruka. Navedite po jedan primjer za svaku od
njih.
Diskretna poruka je sastavljena od niza ili slijeda diskretnih znakova (npr. knjiga, lanak).
Kontinuirana poruka je sastavljena u obliku dunkcije vremena koja ima vrijednosti tijekom
ukupnog vremena promatranja (npr. itanje teksta na glas, elektrini signal na izlazu
mikrofona).
59. Kako u koderu izvora informacije moe doi do gubitka dijela koliine informacije?

Ukoliko je dolazni signal izoblien, koder e pogreno protumaiti informaciju ili dio
informacije te e ju pogreno kodirati.
60. Kako koder moe utjecati (pozitivno i negativno) na brzinu prijenosa poruke?

to je algoritam kodiranja kompleksniji, brzina prijenosa poruke se smanjuje, jer se

javlja kanjenje informacije prouzrokovano koderom Na koderu se javlja delay.
61. Napiite alfabet kojega primjenjujemo u pisanju rimskih brojeva. I, V, X, L, C, D i M
62. Napiite alfabet kojega primjenjujemo u pisanju heksadecimalnih brojeva.
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D i F.
1.

Koliko heksadecimalnih znamenaka trebamo za kodiranje malih i velikih slova nae abecede
u normalnom i italic fontu?
30 + 30 + 30 + 30 = 120 dvije hex znamenke 162 = 256; dvije znamenke.

2. Koliko oktalnih znamenaka trebamo za kodiranje malih i velikih u normalnom, bold i italic
fontu?
30 + 30 + 30 + 30 + 30 + 30 = 180 tri oktalne znamenke 83 = 512; tri znamenke.
3. Kako sve moemo izraziti izdanost izvora informacije?
Koliina odaslanih signala ili simbola u jedinici vremena, [b/s] i slino.
4. Kako sve moemo izraziti efektivnost prijenosa informacije?
Koliina ispravno prenijetih signala ili simbolam [b/s] i slino.
5.

Koja je vrijednost entropije dogaaja bacanja dvije kockice i tri novia?

Vjerojatnost bacanja kockice je: 1/6=0,16667 (1,2,3,4,5,6)
Vjerojatnost bacanja novia je: 1/2=0,5 (pismo ili glava)
Entropija bacanja 2 kockice i 3 novia je: 2*[-log2(0,16667)]+3*(-log2(0,5))= 2 x 2,58 + 3 x 1 =
8,16 [b]

11

6. Koja je vrijednost entropije dogaaja bacanja tri kockice i dva novia?

Vjerojatnost bacanja kockice je: 1/6=0,16667 (1,2,3,4,5,6)
Vjerojatnost bacanja novia je: 1/2=0,5 (pismo ili glava)
Entropija dogaaja: 3*[-log2(0,16667)]+2*(-log2(0,5))= 3 x 2,58 + 2 x 1 = 9,74 [b]
7.

Bacaju se tri kockice. Koju koliinu informacije donosi poruka:"djeljivo s tri, par, vie od tri"?
1

Traimo vjerojatnosti da su pali brojevi djeljivi sa 3: ili 3 ili 6: + = = 0,333

1

Traimo vjerojatnosti da su pali parni brojevi: ili 2 ili 4 ili 6: + + = = 0,5

6

6
1

6
1

2
1

Traimo vjerojatnosti da su pali brojevi vie od 3: ili 4 ili 5 ili 6: + + = = 0,5

6
6
6
2
Koliina informacije iznosi: 2*[-log2(0,5)]+(-log2(0,33333))= 2*1 + 1,58 = 3,58 [b]
8. Bacaju se tri kockice. Koju koliinu informacije donosi poruka:"djeljivo s dva, nepar, vie od
dva"?
1

Traimo vjerojatnosti da su pali brojevi djeljivi sa 2, a to su ili 2 ili 4 ili 6: + + = = 0,5

1

6
1

6
1

6
1

2
1

Traimo vjerojatnosti nepranih brojeva, to su ili 1 ili 3 ili 5: + + = = 0,5

2

Traimo vjerojatnost brojeva veih od 2: ili 3 ili 4 ili 5 ili 6: + + + = = 0,67

6
6
6
6
3
Koliina informacije je: H(x)= 2*[-log2(0,5)]+(-log2(0,67))= 2*1 + 0,58 = 2,58 [b]
9. Baca se kockica. Notorni laljivac nam kae:"Palo je 2". Koju smo koliinu informacije
dobili?
Notorni laljivac kae da je palo 2. Poto notorni laljivac lae i kada govori istinu, znai da je
palo sve osim 2, znai: ili 1 ili 3 ili 4 ili 5 ili 6, odnosno gledano sa strane vjerojatnosti:
1
1
1
1
1
5
+ + + + = = 0,83333 , a koliina informacije je H(x)= -log2(0,8333..)= 0,26 [b]
6

10. Baca se kockica. Laljivac kae:"Palo je 2". Poteni promatra kae "Neparni je broj". Koju
smo koliinu informacije dobili?
Znai, poteni promatra kae da je pao neparan broj, dok laljivac tvrdi da je palo 2. U ovom
sluaju gledamo ono to je rekao poteni promatra, jer laljivac govori neistinu.
Ako je pao neparan broj, znai ili 1 ili 3 ili 5, a vjerojatnost da padne jedan broj na kockici je
1
1
1
1
1/6, slijedi: + + = = 0,5 A da bi dobili koliinu informacije koristimo H(x)= - 2 (),
6
6
6
2
odnosno - log2(0,5)= 1 [b]
11. Vjerojatnost znamenki {1,2,3} u pisanju brojeva je redom: 0,5 ; 0,3 ; 0,2.
Odredite optimalni binarni kod {0, 1} svih dvoznamenkastih brojeva.

Poredati vjerojatnosti od najvee ka najmanjoj i onda podjetit na pola i gledati zbroj

vjerojatnosti koji je najblii podjeljenoj vrijednosti i onda pridjeliti 1 iznad crte a 0 ispod
crte.

12

12. emu slui titrajni krug u sklopu za izdvajanje takta?

Titrajni krug u sklopu za izdvajanje takta slui za filtriranje uskopojasnim krugom.
13. Skicirajte signal URZ koda za sekvencu 001011100100110.

14. Skicirajte blok shemu 2R i 3R regeneratora.

13