KEMIJA

Reaktivnost metala
- metali koji lake otputaju elektrone, jai su reducensi
- reaktivnost metala moe se prikazati na pravcu tako da se lijevo od vodika
napiu metali koji u reakciji s klorovodinom kieslinom istiskuju vodik, a desno
metali koji ga ne istiskuju
- metal najblie vodiku je najmanje reaktivan, a najudaljeniji je onaj najrektivniji
- K Na Ca Mg Al Mn Zn Fe Cd Co Ni Sn Pb | H 2 | Cu Hg Ag Au Pt
- metali koji su jai reducensi od elementarnog vodika poekad se nazivaju
neplemeniti metali, a one koji su slabiji nazivamo plemenitim metalima
- metal e iz otopina soli izluiti sve one metale koji su u nizu elemenata
poredanih po reaktivnosti desno od njega
- da bi reakcija bila mogua, reaktivniji metal mora biti u elemenatarnom stanju,
a manje reaktivni u ionaskom obliku
Galvanski lanci i elektrodni potencijal
- tenja metala da se oksidira mjera je za elektrodni potencijal
- razliiti metali imaju razliitu tenju za oksidacijom, prema tome imaju i razliiti
elektrodni potencijal
- metal uronjen u otopinu vlastitih iona ini odgovarajui polulanak
- ako se polulanci cinka i bakra, tj. njihove ploice poveu elektrinim vodiem, a
otopine elektrolitskim mostom, nastaje galvanski lanak
- svaki galvanski lanak sastoji se od dvije elektrode (anoda i katoda), spojene
vodiem, te od elektrolita (otopine iona metala) i elektrolitskog mosta. Elektrode
moraju biti razliitog elektrodnog potencijala
- zbog veeg negativnog naboja cinkova je elektroda negativni (jer se vie
elektrona oslobaa na cinkovoj elektrodi), a bakrova elektroda pozitivni pol
galvanskog lanka
- negativna elektroda je anoda, a pozitivna elektroda je katoda
- najpoznatiji galvanski lanak naziva se Daniellov lanak
- shematski prikaz Daniellovog lanka:
Zn| Zn2+|| Cu2+|Cu
- crta oznaava granicu elektroda a dvostruka crta elektrolitski most
- razlika potencijala meu elektrodama naziva se napon lanka, on je jednak
razlici elektrodnih potencijala katode i anode i uvijek ima pozitivnu vrijednost E I
= EKATODE EANODE
- elektrodni potencijal nemoe se izmjeriti, njihova se vrijednost u lanku
odreuje prema standardnoj vodikovoj elektrodi
- sastoji se od ploice platinirane platine (spuvaste) na koju se dovodi isti vodik
pod tlakom od 101.3 kPa i koja je uronjena u otopinu vodikovih iona mnoinske
koncentracije 1 mol/dm3
- prema dogovoru elektrodni potencijal standardne vodikove elektrode pri svim
temp. je nula
- spoji li si standardna vodikova elektroda u lanak s bilo kojom drugom, moe se
oitavanjem napona na voltmetru odrediti elektrodni potencijal ispitivane
elektrode (hoe li imati pozitivni ili negativni naboj ovisi o tome dali u lanku ima
ulogu anode ili katode)
- ako se potencijal odreuje pri standardnom tlaku i temperaturi (101.3 kPa i
25oC) i ako je koncentracija iona u otopini 1 mol dm -3 govorimo o sandardnom
redukcijskom elektrodnom potencijalu Eo

- mjerenjem napona lanka na opisani nain odreeni su i potenicijali drugih

elektroda. Na osnovu vrijednosti njihovih standardnih elektrodnih potencijala
nainjen je elektrokemijski niz elemenata (Voltin niz). U njemu se najee
navode vrijednosti standardnih redukcijskih elektrodnih potencijala.

Elektrokemijski izvori elektrine struje

BATERIJE
- Leclancheov lanak cinkova posudica slui kao negativna elektroda (anoda),
koja je zatiena metalnim platom. Pozitivna elektroda (katoda) je grafitni tapi
obavijen smjesom manganova (IV) oksida (MnO 2) i ae (C).
- lanak se jo naziva i suhi lanak jer je elektrolit gusta vlana smjesa
amonijevog klorida (NH4Cl), cinkovog klorida (ZnCl2) i elatine ili kroba koji slui
za geliranje
- anoda tj cink se oksidira i prelazi u cinkove ione, a elektrone prima manganov
(IV) oksid, koji se na grafitnoj elektordi reducira u manganov (III) oksid
2MnO2(s) + 2NH4+(aq) + Zn(s) Mn2O3(s) + 2NH3(aq) + Zn2+(aq) + H2O(l)
- ta reakcija nije reverzibilna pa baterija kada jednom potroi struju vie nikad
nedaje struju
- napon jednog lanka je 1.5 V
AKUMULATORI
- akumulatori su reverzibilni galvanski lanci koji se nakon pranjenja mogu
ponovo punit
- pri punjenju se elektrina energija pretvara u kemijsku a pri pranjenju obrnuto
Olovni akumulator
- u olovnom akumulatoru olovna je elektroda je negativan pol (anoda), elektroda
od olovovog(IV) oksida je pozitivan pol (katoda), a elektrolit je 20%-tna sumporna
kiselina
Pb(s) + PbO2(s) + 2H2SO4(aq) 2PbSO4(s) + 2H2O(l)
- pranjenjem akumulatora na elektrodama se taloi olovov(II) sulfat, a smanjuje
se koncentracija elektrolita, jer sumporna kiselina reagira
- u reakciji punjenja ponovose regeneriraju elektrode i poveava se koncentracija
sumporne kiseline
- akumulator nesmije biti dulje vrijeme izvan upotrebe jer dolazi do
samoporanjenja, zbog nastajanja krupnih kristala olovovog (II) sulfata
Nikal-kadmijev akumulator
-jo se naziva i alkalni akumulator zbog elektrolita kalijeve luine iako ona ne
sudjeluje u reakciji
Cd(s) + 2Ni(OH)3(s) Ch(OH)2(s) + 2Ni(OH)2(s)
- napon jednog lanka akumulatora je 1.25 V
GORIVI LANCI
- Gorivi lanci su vrsta galvanskih lanaka u kojima se kemijskom reakcijom
izmeu goriva (npr. vodika) i oksidansa (npr. kisika) neposredno dobia elektrina
struja
- oni se ne pune jer se gorivo i kisik dovode izvana i tako stalno nadoknauju
- elektrode moraju biti porozne ili garfitne s katalizatorom (nikal ili paladij) da
mogu proputati plinove (H2, O2) koji reagiraju sa elektrolitom

- elektrolit je otopina kalijeva hidroksida koji u vodenoj otopini disocira na kalijeve

i hidroksidne ione.
KOH(s) H2O-> K+(aq) + OH-(aq)
- na anodi se vodik oksidira, a kisik reducira

Elektrolizni lanci
- proces koji nastaje kad elektrina struja prolazi kroz talinu neke soli ili vodenu
otopinu soli, kiselina ili luina naziva se elektroliza
- elektroliza se provodi u elektroliznom lanku koji se sastoji od posude s
elektrolitom, u koju su uronjene dvije elektrode spojene na izvor istosmjerne
struje, elektrode mogu biti od istovrsnog ili razliitog materijala ovisno o vrsti
elektrolitskog procesa
- reakcije nisu spontane
elektroliza taline natrijevog klorida
- kad se natrij rastali nastaje talina u kojoj se nalaze natrijevi i kloridni ioni koji se
slobodno gibaju
- u talinu se urone grafitne elektrode i spoje se elektrinim vodiima na bateriju
- nakon zatvaranja strujnog kruga dolazi do usmjerenog gibanja iona prema
suprotno nabijenim elektrodama. Natrijevi ioni Na + (kationi) putuju prema
negativnoj elektrodi (katodi), a kloridni ioni Cl - (anioni) prema pozitivnoj elektrodi
anodi
- na katodi se Na+ ioni reduciraju, a na anodi se Cl - ioni oksidiraju
- i u galvanskom i u elektroliznom lanku dolazi do redukcije na katodi, a
oksidacije na anodi. Meutim za razliku od galvanskog lanka, katoda je u
elektrolizom lanku negativna, a anoda pozitivna elektroda.
elektroliza vodenih otopina soli
- voda je slab elektrolit
- na katodi se voda reducira i razvija vodik, a na anodi oksidira i razvija kisik, pri
emu je odnos volumena plinova, mnoina i broja molekuka uvijek 2:1
- u vodenim otopinama, osim molekula vode, mogu se nalaziti i ioni disociranih
soli, kiselina ili luina. Tada se na elektrodama reduciraju ili oksidiraju oni ioni ili
molekule za iju je reakciju potrebna manja energija
- alkalijske, zemnoalkalijske metale i aluminij nemoe se dobiti elektrolizom iz
vodenih otopina njihovih soli jer se umjesto njihovih iona na katodi reducira voda
i nastaje vodik. Prema tome te metale moe se dobiti samo elektrolizom talina
odgovarajuih soli.
- ako se u vodenoj otopini nalaze sloeni anioni: CO 32-, NO3-, PO43-, SO42-, na aodi
se umjesto njih oksidira voda i oslobaa kisik jer je to energetski povoljnije