Koeficijent posteljice

Poeo se spominjati ovaj pojam jo na drugoj godini fakulteta u predmetu

Otpornost materijala.Mehanika Tla i Stijena, Fundiranje, Betonske Konstrukcije I i
II, Teorija Povrinskih Nosaa su takoe predmeti koji nas dodatno uvode u
problem koeficijenta posteljice.I ta onda?Doeka nas problem koji zahtjeva
konkretnu primjenu modula tla i tu nastaje prvi problem.Ono to bi veini trebalo
biti jasno jeste da je koeficijent posteljice jednak koliniku napona i slijeganja
koje taj napon izaziva i da mu je jedinica kN/m 3.
k

q
[kN/m3]

Ali ta se deava u naem konkretnom problemu?Koliki je na napon q, a

koliko je slijeganje ? Prvo to moemo upratiti jest da veliina slijeganja zavisi
od osobina tla na kojem lei konstrukcija. Druga stvar je da ono takoe zavisi i
od rasporeda optereenja na temeljnoj konstrukciji.Dok je trea ali ne i najmanje
bitna stvar da ono zavisi od krutosti kako same temeljne, tako i krutosti
nadkonstrukcije.
No kad god naiemo na problem, problem koji je bitan, ponemo da ga
rjeavamo.Ali prije nego li ga rijeimo, vidimo da ga je prvi poeo rjeavati, ba
kao i sve druge bitne probleme u Geomehanici, K. Terzaghi.Naime, Terzaghi je jo
davne 1955. godine prouavao vrijednosti modula reakcije za razne vrste i
stepene zbijenosti tla.On je ploom dimenzija 30x30 cm(probna ploa) opteretio
tlo, izmjerio slijeganja i dobio koeficijent posteljice.U obzir je, dakle, Terzaghi
uzeo samo uticaj jednog od tri navedena faktora koji utiu na veliinu slijeganja a
to je vrsta i zbijenost tla.Ali ta je sa ostala dva faktora (raspored optereenja i
krutost cijele konstrukcije).Oito je krutost konstrukcije puno vea od ploe
30x30 cm, a svakako ni optereenje na temelj nije koncentrina sila kako je to
kod Terzaghi-evog modela.Istraivanje je nastavljeno i pokuaj da se u obzir
uzme oblik temelja (koji se razlikuje od ploe 30x30 cm) ispoljava se u sljedeoj
korekciji modula tla dobivenog probnom ploom:
B'1

2 B'

k k1

a)Za kvadratni temelj:

k1
B'

za nekoherentno tlo

za koherentno tlo

Gdje je : B' = B/30,3 , a B je irina temelja u centimetrima, a

k1 - je koeficijent posteljice dobiven pomou probne ploe
b)Za pravpugaoni temelj:

k k1

0,5 m
1,5m

Gdje je : m odnos duine i irine temelja (L/B)

est je u primjeni i izraz koji je predloio Vesi (1961).On je modul tla povezao sa
modulom elastinosti tla, koji jednostavno izraunamo u laboratoriji ispitivanjem
neporemeenih uzoraka.Taj izraz glasi:

0,65 12 M s B 4 Ms

B
E I 1 2

Ms modul elastinosti tla

E modul elastinosti temelja
I moment inercije temelja

- Poisson-ov koeficijent za tlo

B irina temelja

Kao zakljuak treba podvui dvije stvari:

1)Sjetimo se rjeenja diferencijalne jednaine za Winkler-ovu gredu na elastinoj
podlozi.Rjeenje te jednaine nam daje ugib, nagib, zakrivljenost, a time i
presjene sile u gredi.Ono sadri koeficijent posteljice pod etvrtim korjenom.To
znai da uzmemo li 4 puta vei koeficijent posteljice, kao rezultat dobivamo oko
puta manje vrijednosti presjenih sila.Upravo zato se moe opravdati
upotreba koeficijenta posteljice dobivena prema Terzaghi-ju ili Vesiu, to se
najee i radi u praksi.
4

2)Koeficijent posteljice treba

logina.Rjeiti ovaj problem
konstrukcije.

izabrati tako da slika slijeganja

znai poznavati problem iterakcije

bude
tla i