2.

Osnovni skup i uzorak

Renik
Osnovni skup=statistiki skup=skup= populacija= ciljna populacija (u zadacima emo ga
obeleavati velikim slovom N)
Element skupa=jedinica skupa= jedinica posmatranja skupa=jedinica posmatranja
=statistika jedinica= jedinica
parametar skupa=numerika karakteristika skupa

Osnovni skup. Osnovni skup predstavlja skup elemenata na kojima se izvesna

pojava statistiki posmatra. Osnovni skup se moe sastojati od:
-mase stvari (preduzea, kole, domovi)
-mase bia ( zaposleni radnici, pretplatnici televizije)
-mase dogaaja (proizvodnja, izvoz i uvoz robe, zakljueni brakovi)
Elementi skupa. Pojedinani elementi iz kojih se skup sastoji (preduzea,
zaposleni radnici, proizvodnja) nazivaju se elementima skupa ili jedinicama
skupa. U skup uvek stavljamo istorodne (istovrsne) ali ne i istovetne jedinice*.
Osnovni skup je neophodno prostorno, vremenski i pojmovno (sadrinski, stvarno)
definisati:
Prostorno odrediti statistiki skup znai odrediti prostor(teritoriju) kojem
statistike jedinice pripadaju. Na primer, proizvodnja uglja u Srbiji, popis stoke u
Vojvodini.
Vremenski odrediti statistiki skup znai znai odrediti momenat(tzv.kritini
momenat) ili razdoblje vremena( interval vremena, izvetajni interval).
Primer za kritini momenat. Stanovnitvo je masovna pojava koja se vremenski odreuje u jednom
kritinom momentu, a to je 31. mart. Bebe rodjene posle ponoi ne obuhvataju se prilikom popisa,
odnosno ne ulaze u statistiki skup dok, lica koja su umrla posle ponoi su obuhvaena jer su u
momentu popisa bila iva.
Primer za interval vremena. Pojedinana proizvodnja svih radnika jedne fabrika u toku jednog
meseca.

Sadrinski odrediti statistiki skup znai odrediti osobine koje svaka jedinica mora
da ima da bi bila ukljuena u skup. Na primer, prilikom popisa stanova treba
tako odrediti ta se smatra stanom.

Uzorak
Renik
Statistika
uzorka=
karakteristika uzorka

numerika

Uzorak je deo osnovnog skupa koji je izabran u svrhe statistikog istraivanja.

Uzorak mora biti reprezentativan. To znai da e se u takvom uzorku, pojava
ispoljavati priblino isto kao u celom skupu. Zato kaemo da je reprezentativni
uzorak onaj koji u naveoj meri odraava karakteristike osnovnog skupa.
Zato se uzorku daje prednost u odnosu na osnovni skup?
1. Za pribavljanje uzorka je potrebno manje vremena
2. Za pribavljanje uzorka su nii trokovi
3. Popis nije mogue sprovesti jer:
a) nije mogue locirati sve jedinice (anketiranje beskunika)
b) je potrebno unititi sve jedinice (duina ivotnog veka sijalice)
4. uzorak moe da obezbedi bolji kvalitet prikupljenih podataka
Vrste uzoraka
Sluajan uzorak= (uzorak zasnovan na verovatnoi)
Nesluajan uzorak = namerni uzorak
Kriterijum: kako biramo uzorak ?

sluajan

: Uzorak je sluajan ukoliko prilikom izbora elemenata iz osnovnog

skupa, ti elementi imaju
a) unapred poznatu verovatnou
b) ta verovatnoa je razliita od nule
Takav uzorak smatramo reprezentativnim uzorkom.
1 *Istovetne jedinice nisu predmet statistikog istraivanja, jer bismo ispitivanjem jedne ili nekoliko pribavili
informacije i o svim ostalim. Zato, 1000 l sumporne kiseline kao homogena masa nije statistiki skup.

Prost sluajan uzorak je takav uzorak u kojem svaki uzorak iste veliine ima
istu verovatnou da bude izabran. (uporedite ovu definiciju sa definicijom
sluajnog uzorka, i nemojte ih meati !)

Sistematski sluajan uzorak

Ovaj metod biramo ako je osnovni skup veliki.
-najpre, poreamo elemente osnovnog skupa po nekoj karakteristici
-zatim, u odnos stavimo veliinu osnovnog skupa i veliinu uzorka kako bismo
dobili vrednost k
k= N/n
- sada sluajnim putem izaberemo neki element i na taj element dodajemo
svaki k-ti element
(npr. ako smo sluajnim putem izbrali 210.element onda sledei koje biramo
su 510,810, itd.)

Stratifikovani sluajni uzorak

1) Kod stratifikovanog sluajnog uzorka najpre osnovni skup podelimo na

podskupove, koji se zovu stratumi.
2) Zatim iz svakog stratuma biramo po jedan prost sluajan uzorak. Unija svih
prostih sluajnih uzoraka iz svih stratuma predstavlja stratifikovani sluajan
uzorak.
Veliine uzoraka koji se biraju moraju da budu proporcionalne veliinama
stratuma iz kojih su izabrani.
Klaster uzorak

1) Kod klaster uzorka osnovni skup se prvo podeli na (geografske) grupe koje
se zovu klasteri. Svaki klaster je reprezentativan za osnovni skup.
2) Zatim, sluajno izaberemo klastere.
3) Konano, iz svakog od izabranih klastera sluajnim putem biramo
elemente, koji ine klaster uzorak.

nesluajan

(namerni): Namerni uzorak formira od jedinica skupa koje biramo

po linom uverenju kao reprezentativne za dati skup, I samim tim nemaju ansu
da budu izabrani. Tu spadaju uzorak zasnovan na subjektivnom sudu istraivaa ,
kvota-uzorci, i pogodni uzorci.

Uzorak zasnovan na subjektivnom sudu istraivaa. Istraiva po svom nahoenju

bira svaku jedinicu uzorka verujui da tako je tako izabrani uzorak
reprezentativan za ceo osnovni skup.
Kvota-uzorak. Osnovni skup delimo u razliite podskupove na osnovu odreenih
karakteristika. Zatim, iz svakog podskupa biramo poduzorak. Svaki poduzorak
ima uee u podskupu poroprcionalno uee tog podskupa u osnovnom skupu.
Pogodni uzorak. Za ovu vrstu uzorka biramo najdostupnije elemente osnovnog
skupa, da bi se brzo dolo do rezultata.