Professional Documents
Culture Documents
Suhogradnja Prirocnik PDF
Suhogradnja Prirocnik PDF
Prirunik za suhogradnju
Zavod
za varstvo
kulturne
dedi{~ine
Slovenije
Priro~nik
uporabe
celostne
grafi~ne
podobe
Projekt: REVITAS
ezmejno sodelovanje Operativni program IPA Slovenija Hrvaka 2007-2013
Prekogranina suradnja Operativni program IPA Slovenija Hrvatska 2007-2013
VODJA PROJEKTNE AKTIVNOSTI/VODITELJ PROJEKTNE AKTIVNOSTI
Eda Beni Mohar
KOORDINATORKA PROJEKTA/KOORDINATORICA PROJEKTA
Eda Beni Mohar
ZALOIL/NAKLADNIK
Zavod za varstvo kulturne dediine Slovenije
Zavod za zatitu kulturne batine Slovenije
ZA ZALONIKA/ZA NAKLADNIKA
dr. Jelka Pirkovi
AVTORJI BESEDILA/AUTORI BESEDILA
Branko Orbani, Vinko Zupani, Eda Beni Mohar
UREDNICA BESEDILA/UREDNICA TEKSTA
Eda Beni Mohar
FOTOGRAFIJE/FOTOGRAFIJE
Riccardo Bertoni, Branko Orbani, Etbin Tavar, Eda Beni Mohar
RISBE/CRTEI:
Branko Orbani
GRAFINI UREDNIK IN IZDELOVALEC MAPE/GRAFIKI UREDNIK I IZDADA MAPE
Tiskarna SKUEK d.o.o.
PREVOD V SLOVENINO/PRIJEVOD NA SLOVENSKI
Milojka Bizajl
PREVOD V HRVAINO/PRIJEVOD NA HRVATSKI
Ana-Marija Huzjan, prof.
Audentija prijevodi
LEKTORICA ZA SLOVENSKI JEZIK/LEKTORICA ZA SLOVENSKI JEZIK
Alenka Kobler
REALIZACIJA/REALIZACIJA
Tiskarna SKUEK d.o.o.
TISK/TISAK
Tiskarna SKUEK d.o.o.
NAKLADA/NAKLADA
1000 izvodov
Projektno dejavnost sta izvedla Zavod za varstvo kulturne dediine Slovenije in Mesto Vodnjan
v sodelovanju s partnerji
Projektnu aktivnost proveli su Zavod za zatitu kulturne batine Slovenije Grad Vodnjan u suradnji
s partnerima:
Mestna obina Koper (vodilni partner)
Opina Izola
Obina Piran
Opina Piran
Istrska upanija
Istarska upanija
Mesto Buzet
Grad Buzet
Mesto Pore
Grad Pore
Turistina skupnost Istrske upanije
Opina Svetvinenat
Evropsko unijo sestavlja 27 drav lanic, ki so se odloile postopoma povezovati svoja znanja, resurse in usode. V
obdobju iritve, ki je trajalo 50 let, so skupaj zgradile cono stabilnosti, demokracije in trajnostnega razvoja, pri tem pa
obdrale kulturno raznolikost, toleranco in osebno svobodo. Evropska unija si prizadeva deliti svoje doseke in vrednote z deelami in narodi izven svojih meja.
Evropsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odluile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su,
tijekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i odrivog razvoja, zadravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posveena je dijeljenju svojih postignua
i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.
Kazalo:
PREDGOVOR/PREDGOVOR...............................................................................4
UVOD/UVOD...........................................................................................................6
Razgledi/Vidikovci.................................................................................... 15
Vogali/Uglovi................................................................................................. 51
9 ZAKLJUEK/ZAKLJUAK............................................................................. 58
LITERATURA/LITERATURA................................................................................ 59
Predgovor
Predgovor
Naa kolektivna zavest je povsem pozabila na tehniko gradnje suhega zida. S tem prironikom se lotevamo normiranja suhozidne prakse. Naa prizadevanja
imajo prepoznaven in jasen namen: vrniti se h koreninam istrske prakse suhe kamnite gradnje za vse tiste,
ki jim to nekaj pomeni. So tudi stvari, ki jih ni mogoe izmeriti samo v denarju. Hkrati ugotavljamo, da je
vraanje h kamniti dediini Istre racionalno dejanje.
Ne spuamo se v prevladujoe miselne podobe o
ravnanju z okolico, ampak z veseljem ugotavljamo, da
4
Naa kolektivna svijest potpuno je zaboravila na tehniku gradnje suhozida. Sadanjim prirunikom prihvaamo se normiranja suhozidne prakse. Naa nastojanja imaju prepoznatljivu i jasnu namjeru: vratiti
se korijenima istarske prakse suhe kamene gradnje
za sve one kojima to neto znai. To su stvari koje nije
mogue izmjeriti samo u novcu. Istovremeno shvaamo da je povratak kamenom naslijeu Istre raciona-
se ohranjanje in razvijanje kulturne dediine izplaa. Podajmo se na pot lastnega izkuanja. Je kamen
sol te zemlje?
(Vinko Zupani)
Notranje sile, ki nas opredeljujejo kot prijatelje narave, varuhe dediine, raziskovalce identitete in ljubitelje harmonije, niso ni drugega kakor del energije,
ki jo vsebuje vsak kraj. Dovoliti, da te sile delujejo na
nae obutke, pomeni oivitev okolja, ki ga najraje
doivljamo, v njem ivimo, ga nartujemo in izboljujemo, vendar ostaja vpraanje, kako: z modnimi predoziranimi konfekcijskimi izdelki ali z ljubeznijo. Pametno je ne razgraditi tistega, na emer smo grajeni
in biti ponosen na vsak kamen v naem ivljenju.
(Branko Orbani)
Uvod
Uvod
Kameni je suhozid graen posve ili veinom bez buke; svoju snagu i trajnost crpi iz spretnog polaganja
kamenova tako da je svaki od njih sigurno uvren
na svoje mjesto. Na suhozide nailazimo posvuda na
svijetu, tamo gdje je struktura tla dovoljno kamenita.
Putnici koji putuju Istrom mogu opaziti koliko su vanu
ulogu kameni zidovi imali u poljoprivredi. Kraj je gusto isprepleten potpornim konstrukcijama, ogradama,
poljskim kuicama (kaetama, kaunima) koji joj daju
poseban karakter. Zid u kulturnom predjelu ima vie
funkcija: odreuje vlasnitvo, predstavlja vaan poarni sektor, sprjeava eroziju terena i omoguava poljoprivredno iskoritavanje na vrlo nagnutom terenu. Suhogradnja je snano prisutna i u naseljima, nalazimo je
u dvorinim i vrtnim zidovima, potpornim karpama,
oploenjima, manjim poljoprivrednim zgradama...
Suhogradnja je bila zelo prisotna v arhitekturi kmekega prebivalstva na podeelju. Nudila je zaito
pridelkov za prehrano in obrambo pred naravnimi
in socialnimi nesreami. Prehrano sta zagotavljala
kmetijstvo in ivinoreja, zaito pa je predstavljala
6
Suhogradnja je veinom narodno stvaralatvo. Arhitektura bez arhitekta. Razvijena kroz dugu povijest
ovjeanstva, od prapovijesti do danas. U Europi je po
suhogradnji najpoznatije podruje Sredozemlje. Najprisutnija je bila u arhitekturi seljakog stanovnitva
u ruralnim krajevima, to je najvanijem obliku prehrane i sigurnosti zajednice osiguralo obranu pred
prirodnim i socijalnim opasnostima. Ti oblici prehrane
bili su poljoprivreda i stoarstvo, dok je zatitu pred-
Ena od skupnih nalog hrvakih in slovenskih sodelavcev projekta REVITAS je, na novo ovrednotiti in
osmisliti kamnito suhogradnjo kot izjemno pomemb-
1. Vrste
suhozidnih gradenj
1.Vrste
suhozidnih radnji
Ako elimo promatrati samo suhozidno graditeljstvo u najuem smislu, tada ono uporablja samo jedan jedini prirodni
materijal, a to je kamen. Budui da je kamen uvijek bio sakupljen iz najblie okolice, zbog arene raznolikosti sastava
kamenja suhozidi se razlikuju gotovo od sela do sela. Dio
napora u okviru te zadae usmjeren je upravo u odreenje tipologije suhozidne gradnje s obzirom na vrstu stijene
(preteno pjeenjaka) i lokalnih graditeljskih posebnosti.
PROSTO STOJEI ZI- Dvorini zid v Novi Vasi/Dvorini zid u Novoj Vasi
DOVI so najbolj razirSAMOSTOJEI
ZIDOjenja oblika suhogradnje. Nastali so
VI su najraireniji oblici suhozidnog
predvsem zaradi krenja terena za
graditeljstva. Prvenstveno su nastapripravo kmetijskih povrin. Proces
li krenjem terena, stvarajui tlo za
je potekal skozi desetletja in stoletja.
poljoprivredne kulture, te odbacujuVeino kamnov so s polja umaknili v
i kamen na deponiju. Krenje je bio
prvih letih, ko so tudi nastala prva odproces koji je na polju trajao svake
lagalia tega odvenega in tekega
godine tokom desetljea i stoljea.
materiala. Na poljih vasih e naletiNajvie je kamena oieno s polja
mo na kupe odloenega kamenja. Ker
prvih godina, te su tada nastale prve
je pomen zidov hitro rastel, so zaeli
deponije tog suvinog i tekog mateodlagalia oblikovati v linijo, ki je bila
rijala. Rijee su poznate hrpe depoograja za zaito domaih ivali, oziniranog kamena posred polja, a vrlo
roma je varovala polja pred erozijo in
brzo se proiruje uloga zidova, pa se
vetrovi. S pojavom pojma lastnitva
deponije kamena izvode u obliku liniso zidovi dobili tudi vlogo meje. Mejni
je koja predstavlja ogradu za uvanje
zidovi so postavljeni na robove kmei zatitu domaih ivotinja, uvali su
tijskih povrin in ob poteh. Zidovi so
i polja pred erozijom i vjetrovim. Tek
torej venamenska oblika suhogranakon toga, pojavom pojma vlasnidnje, katere vlogo poznajo po vsem
tva, zid dobiva i treu ulogu, a to je
svetu.
mea. Kao meni zidovi postavljeni
Prosto stojei zidovi so lahko dvozidni Delno poruen dvorini
su na rubove poljoprivrednih povriali enozidni. V irino segajo od slabih zid v Topolovcu kae prerez
na i uz puteve. Zakljuimo, zid je vietrideset centimetrov do metra in pol. dvozidnega suhozida
funkcionalni oblik suhozidne gradnje
So razmeroma stabilni, ker je njihova Djelomino srueni dvorini zid ije su uloge spoznali svi stanovnici
povprena viina dober meter in nosi- u Topolovcu pokazuje presjek
planeta.
jo le sami sebe.
dvostrukog suhozida
10
gotovo nemogue postii. Nekada su na taj nain gradili i pregradne stijene u prizemljima stambenih kua.
Zanimljiv je i pregradni zid od krila (veih kamenih
ploa) koji su upotrebljavali za ograivanje vrtnih gredica ili ak poljoprivrednih parcela. U tim su sluajevima odabirali krile jednake debljine i veliine te ih
postavljali uz rub zemljita.
POTPORNI ZIDOVI, kako sam pojam govori, podupiru
neto kako se ne bi poruilo, otklizalo ili zatrpalo. Najee se takvi zidovi koriste na kosinama terena kako bi
se plodno tlo zadralo u vodoravnoj ravnini, sprijeivi
tako eroziju tla. Za njih je najvanije da funkcioniraju na
principu cjedila. Zadravaju zemljanu masu, a proputaju vodu. Oni moraju biti masivni i dobro povezani u
svojoj strukturi, jer se moraju oduprijeti esto velikim
horizontalnim silama koje na njih pritiu iz mase terena. Zna se na takve zidove veih visina (npr. 2,5 m)
ugraditi kamene konzole kao nosae pergola ili sl.
Visina potpornih zidova ovisi o karakteristikama (strmini)
terena i varira od priblino pola do 3 metra, rijetko vie.
Za izgradnju viih potpornih zidova koristili su vee i pravilnije oblikovane kamenove jer kvalitetnija gradnja osigurava veu stabilnost konstrukcija. Dobro izgraeni zidovi mogli su opstati ak nekoliko desetljea i vie. Kako
Tlakovanje/Poploavanje
dolgovati preniki, ki skrbijo za statino trdnost in povezanost zidne strukture. Velikost kamnov se proti notranjosti zida (zemljini) zmanjuje do kajic, ostanka
kamenja in drobirja, ki nastane pri obdelavi kamenja.
TLAKOVANJE s kamnom je pogosto. Znane so zidane ulice iz kamnov, postavljenih navpino na svojo
manjo ploskev, s kamnom tlakovan teren, s katerega se zbira voda v cisternah ali naravnih akumulacijah, urejena dvoria, terase itd. Za kamnite tlake je
pomembno, da imajo ustrezno pohodno in povozno
nosilnost ter da so neprepustni, e so namenjeni zbiranju vode. Kamen se obiajno polaga na suho, na
pripravljena in izravnana tla. Fuge se sasoma zapolnijo z zemljo, prahom in se samozatravijo.
Na jedino elo potpornog zida ugraeni su najbolji kamenovi. Otamo seu u njegovu unutranjost (prema
zemlji) duguljasti popreni kamenovi koji brinu za statinu vrstou i povezanost zidne strukture. Veliina se
kamenova prema unutranjosti zida (zemlji) smanjuje
do kajica, ostataka kamenja i sipine koja je nastala
pri obradi kamenja.
ENOSLOJNO
PREKRIVANJE
gornja ploa
prekriva
ENO spodnjo
DVOSLOJNO
PREKRIVANJE
gornja ploa
prekriva dve spodnji
TROSLOJNO
PREKRIVANJE
gornja ploa
prekriva dve spodnji
TIRISLOJNO
PREKRIVANJE
gornja ploa
prekriva dve spodnji
VIDIKOVCI su deponije kamena koje su nastale krenjem polja, te se u ravniarskim dijelovima koriste kako bi
se moglo vizualno promatrati teren, esto zbog komuniciranja ili uvanja posjeda i stoke. Takve se vidikovce vrlo
jednostavno izgradilo deponiranjem i minimalnim slaganjem kamena na ve postojee masivne zidove.
ZAKLONI I SKLONITA su dan danas najatraktivniji
oblici suhozidnog graditeljstva, zbog svoje organske
forme, te esto nejasnih graditeljskih tehnika. Pod zaklonom moemo smatrati svaki prirodni ili doraeni
oblik jednog ili vie materijala koji ovjeka ili ivotinju
elementarno titi od opasnosti i pogibelji. Najee su
to vea stabla, manja ili vea udubljenja u suhozidima
i sl. Tek se razvojem takvih zaklona dolazi do oblika
sklonita koja u suhozidnim tehnikama poprimaju i
odgovarajue izglede (zbog razlike u materijalima ili
razlike u znanju i stilu graditelja) i odgovarajua imena.
Svakako su najpoznatija sklonita iste tipologije: istarski kauni, dalmatinske bunje, talijanski trulli, francuski bories, cabote, cabane, i dr. Obzirom na znatielju
javnosti usredotoiti emo se upravo na
ovaj oblik suhozidne gradnje i analizirati, objasniti i razjasniti nastanak, tehnike, oblike, i ostale
nedoumice.
IDEJA + TRADICIJA
IDEJA + IZKUNJE
15
Suhozidno zatoie
Istrski kaun
Suhozidno zatoie
Istrski kaun
Spoznali smo, da je najpomembneji boj v lovekovem ivljenju boj za obstanek potomcev, a tudi
samega sebe. Da bi ljudje v zgodovinskih obdobjih,
ki loveku niso bila naklonjena zaradi smrtonosnih
epidemij nalezljivih bolezni, krvavih vojn, mnoinih eksodusov, naseljevanj v nepoznanih prostorih
in podobnih katastrof, lahko ohranili svoje zdravje
in obstoj, so se varovali na najrazlineje naine.
Cele dneve so preiveli na prostem, predvsem na
polju, oddaljenem najve uro hoda od doma ali e
dlje z vprenim vozom (kar bi prevedeno v dananje razmere pomenilo, da so ljudje obdelovali polja, ki so bila od doma oddaljena do 6 km). Glede
na tevilo prebivalcev je moral biti premer kultiviranega zemljia okoli naselja zadosten in zato so
bila polja vejih naselij tudi bolj oddaljena. ivinoreja je bila e bolj neusmiljena, saj so bili paniki
e bolj oddaljeni in prenoevanje na paniku je bilo
neizogibno. Zato so si morali ljudje iz zelo praktinih razlogov zagotoviti varen prostor oziroma zatoie. Nekatera zatoia so bila zelo enostavna,
druga pa so zaradi prenoevanja morala biti bolje
urejena. V tistih asih so ivino varovali skoraj tako
kot loveka in zato so tudi ivali imele svoj prostor
v zatoiu. Jasno je, da govedo ni bilo primerno za
nomadsko ivljenje, e predvsem v sunih obalnih
obmojih, vsekakor pa se je ivinoreja razvijala v
skladu z demografskimi spremembami. Zlata doba
istrskega kauna je bila v 18. in 19. stoletju, ko se
je stabilizirala demografska slika polotoka ter se je
zael razvoj poljedelstva in ivinoreje. Na polotoku
je bila gradnja kaunov mogoa samo na obmojih
z veliko kamenja in slabimi obdelovalnimi povrinami, ki jih je bilo treba izkriti, pri emer je nastajal
odpadni material kamen.
Shvatili smo da je ovjeku u ivotu, najvanija borba upravo borba za opstanak svojih potomaka, pa
i sebe samog. Da bi u povijesnim razdobljima, koja
nisu bila ovjeku naklonjena, kao velike smrtonosne epidemije zaraznih bolesti, ivotogubitni ratovi, demografski egzodusi, naseljavanja nepoznatih
prostora i sl, mogao sauvati zdravlje, ovjek se na
najrazliitije naine titio. Tokom cjelodnevnih izbivanja iz doma, na polju, udaljenom od kue najvie
do sat pjeaenja, ili malo due vonje zaprenim
kolima (mogli bi to dananjim jezikom prevesti, da
se ovjek udaljavao od kue, obraujui nova polja,
najvie do 6 km) Koncentracija ljudi u nekom naselju je zahtijevala i odreeni promjer kultiviranih polja oko naselja, tako da je vee naselje imalo i udaljenija polja. Stoarstvo je bilo jo nemilosrdnije, te
je ispau trailo udaljenu po uem zaviaju, to je
za posljedicu imalo neizbjeno prenoivanje. Postaje nam jasno da je sve to bilo neophodno, a ne izbor, te da se ovjek iz vrlo praktinih razloga morao
brzo osigurati sa sklonitima. Neka su mogla biti
povrnija, a druga zbog prenoivanja, malo bolja. U
tom se vremenu stoku uvalo gotovo kao i ovjeka,
stoga je i ona imala mjesto u sklonitu. Jasno je da
visoka stoka nije iz praktinih razloga bila izabrana za nomadski ivot, a pogotovo u sunim krajevima priobalja. Sve je to bilo razmjerno demografskim promjenama na terenu. Zlatno doba istarskog
kauna, odnosno njegov bum dolazi u 18. i 19. st.
kada se na poluotoku stabilizira demografska slika
i pone razvoj poljoprivrede i stoarstva. Poluotok
je omoguio nastanak kauna samo na predjelima
gdje ima kamena, slabo obradivih povrina koje je
bilo potrebno raskriti, a usput je nastajao otpadni
materijal kamen.
16
jino vgradil tudi kaun in zael svojo dvestoletno prihodnost. V nainu gradnje in oblikah obstajajo manje razlike, vendar so to svojevrstni rokopisi in slogi
graditeljev, ki pripadajo edinstveni ljudski arhitekturi.
Kakno vrednost ima kaun kot zgradba? Vsekakor je
njegova najveja vrednost to, da je vznikel iz ljudstva
in ni zrasel v glavi posameznika. To je zelo enostavna zgradba z izredno majhnim tevilom gradbenih
elementov (temelj, nosilni zid, kamnita strena konstrukcija, venec, kritina, sleme, vrata). Poleg tega je
to zgradba, ki zaradi svoje prilagodljivosti lahko stoji
kjerkoli v okolju. To je zgradba, za katero se pri zidavi
vseh njenih delov uporablja izkljuno ena vrsta materiala kamen. To je zgradba brez veziva, grajena v
suhozidni tehniki. Kaun je v svoji osnovni obliki venamenska zgradba, lahko je zavetie za ljudi, ivino
ali za oboje, v njem se lahko zakuri ogenj, slui pa lahko tudi samo kot prostor za shranjevanje stvari.
Kauni so razlinih velikosti, vendar v praksi ne morejo imeti ve kot 4 m notranjega premera. Teoretino
bi lahko bil veji, a taka gradnja ne bi bila ekonomina. Za kaun z notranjim premerom vejim od 4 m bi
potrebovali zelo izbrano kamenje za zidove, kamnite
ploe za streno konstrukcijo pa bi morale biti veje
in bolje kakovosti.
Kamen, s katerim se gradi kaun, je iz izkrenega polja. e pa je kamen s tega nahajalia slabe kakovosti
ali okroglast, je primernegatreba poiskati v okolici.
Najpogosteje je to sosedov odveni kamen, zgodi pa
se tudi, da pripeljejo obdelan kamen z blinje zgodovinske ruevine (samostan, cerkev). Vedeti moramo,
da se je kamen za gradnjo majhnega kauna le malo
obdeloval, pri gradnji vejega kauna pa je bilo treba graditi natanneje in kamen bolj obdelati, da bi se
dosegla ustrezna statina stabilnost tako masivne
zgradbe.
Konstrukcija/gradnja kauna
Temelj kauna je del suhozidnega obroa, ki je vkopan v teren, najpogosteje do nosilnega skalnatega terena 20 do 40 cm globoko. Manji kaun ima plitveji,
18
a izmeu svega toga prepleten ivot ljudi, preplanulih seljaka. Tako je ukonponiran kaun u krajobraz te
zapoinje njegova dvostoljetna budunost. Postoje
manje razlike u nainu izgradnje, obliku, ali sve su to
svojevrsni rukopisi ili stilovi graditelja na jednoj jedinstvenoj otkrivenoj narodnoj arhitekturi.
Koje su vrijednosti kauna kao graevine? Svakako je
najvea vrijednost da je roena u narodu, nije projektirana u glavi pojedinca. To je graevina s minimalnim
brojem graditeljskih elemenata (temelj, nosivi zid, kamena krovna konstrukcija, vjenac, pokrov, sljeme, vrata,
prozor) vrlo jednostavna. Nadalje, ta se graevina moe
izgraditi u okoliu gotovo bez zapreke, prilagodljiva je.
To je graevina na kojoj se koristi iskljuivo samo jedna
vrsta materijala kamen, za sve dijelove graevine. To
je graevina bez veziva suhozidna. Kaun je vienamjenska graevina u svom osnovnom obliku, tako da
moe biti sklonite samo za ljude, samo za stoku, kombinirano, moe se rabiti vatra u njemu, moe biti ostava.
Poznate su nam razne veliine kauna. Meutim najvei
kaun u praksi ne moe biti vei od oko 4m unutarnjeg
promjera. Teoretski moe postojati vei, ali praktino je
vei neekonomine izgradnje. Za kaun vei od 4 m unutranjeg promjera je potrebno vrlo zahtjevno odabrano
kamenje za zidove, a kamene ploe za krovnu konstrukciju bi morale biti veeg formata i vee kvalitete.
Kamen kojim se gradi kaun je kamen s iskrenog polja. Meutim, u koliko je kamen s tog lokaliteta jako
loe kvalitete ili je babuljastog oblika, onda se kamen
potrai u okolici. Najee je to viak kamena nekog
susjeda, a zna se dogoditi da ljudi voze obraeni kamen s neke oblinje povijesne ruevine (samostan,
crkva). Moramo znati da se kod izgradnuje manjeg kauna kamen samo minimalno obraivao, dok se kod
izgradnje velikog kauna, moralo graditi preciznije s
veom obradom kako bi se postigla odgovarajua statika stabilnost takve masivne graevine.
21
Gradivo za suhozide in druge kamnite objekte so iskali v blinji okolici, zato so vasih izkoristili tevilne
kamnolome in peskokope. Preteen del slovenske
Istre je iz flia, kamnine, znotraj katere se v plasteh
menjavajo peenjak, pesek in lapor. Najvekrat gre
za karakteristino zaporedje trdih in debelih plasti
peenjaka, ki se izmenjujejo s plastmi mehkejega
laporja sivo modrikaste barve. V manji meri so prisotne tudi druge vrste kamna, na primer apnenca,
vendar se bomo tu omejili na peenjak kot najire
uporabljeno tradicionalno gradivo v slovenskem delu
Istre.
Mejni zid v Maliji, podporni zid v Stepanih, obcestni zid v rnjovcu in Pisarih
Granini zid u Maliji, potporni zid u Stepanima, zid uz cestu u rnjovcu i Pisarima
Lokalni kamnolomi
Lokalni kamenolomi
24
Izkop kamna v kavi pri Karlih / Iskop kamena u kavi kod Karla
25
Stanje suhozidnih
konstrukcij v Istri
Stanje suhozidanih
konstrukcija u Istri
Suhozidne konstrukcije so zelo pomemben del nepremine kulturne dediine v Istri. Pokrajina in podeelska naselja, kjer je bilo v tehniki kamnite suhogradnje
zgrajeno skoraj vse, pa e nekaj desetletij nezadrno
propadajo. Opustitev tradicionalnega kmetijstva je
povzroila veliko kode pokrajini. Izjemno kulturno
dediino, na katero bi morali biti nadvse ponosni, izgubljamo. Glavna razloga, da se ve ljudi ne odloa za
izvedbo suhozidanih kamnitih konstrukcij, sta pomanjkanje zavedanja o njihovi praktini, estetski in kulturni
prievalni vrednosti ter zmotno preprianje, da je kamnita gradnja nedosegljivo draga. Zato se ljudje raje
odloajo za betonske konstrukcije, ki se ne vklapljajo v
okolico, so neestetske in manj obstojne, kot bomo spoznali v nadaljevanju. Za zdaj se le posamezniki odloajo za obnovo ali gradnjo kamnitih zidov. al pa rezultati kljub dobrim namenom najvekrat niso uspeni, ker
to je primjerena i ak pravilna suhozidna praksa? Naalost, danas nalazimo mnotvo odgovora koji se esto
nadovezuju na trenutnog majstora i njegovo iskustvo.
Nekada vani obrti, posebno kamenorezarstvo i klesarstvo, izumiru, a brojni su kamenolomi naputeni. Naa
je kolektivna svijest posve zaboravila na tehniku gradnje
suhozida. Sadanjim prirunikom laamo se normiranja
suhozidne prakse. Naa nastojanja imaju prepoznatljivu i jasnu namjeru: vratiti se korijenima istarske prakse
suhe kamene gradnje za sve one kojima to neto znai. To su i stvari koje nije mogue mjeriti samo novcem.
Istovremeno shvaamo da je povratak kamenom nasljeu Istre racionalan in. Ne uputamo se u prevladavajue metalne slike o ravnanju okolinom ve samo s veseljem utvrujemo da se ouvanje i razvijanje kulturnog
nasljea isplati. Dajmo se na put vlastitog iskustva.
27
Prednosti
suhozidne gradnje
Prednosti
suhozidne gradnje
Med ljudmi prevladuje preprianje, da je suhogradnja draga, zamudna in neobstojna, zato se veliko
raje odloajo za betonske konstrukcije. Te trditve
niso preverjene in preizkuene v praksi, kaejo pa
na enormno neznanje o tej problematiki. Na primer
trditev, da je kamnita gradnja predraga, lahko takoj
ovremo s preprostim izraunom, iz katerega je razvidno, da je cena suhograjenih kamnitih konstrukcij,
kot sta podporni in mejni zid enaka ceni betonskih in
armiranobetonskih konstrukcij oziroma nija od nje.
28
Poznata narodna uzreica da bez alata nema zanata vrijedi i u ovom segmentu ljudske prakse. Alat za
obradu kamena se kroz povijest razvija i prilagoava.
Donosimo pregled osnovnog alata i pomagala koji su
univerzalni i u irokoj upotrebi. Za alat zidara koji zida
kamenom, vaan je kova koji zna odabrati dobar elik, proizvesti alat, kaliti ga i odravati. Za drveni dio
alata ili drveni alat esto se pobrinu kova ili zidar.
Za takva drva je potrebno iskustvo odabira, suenja,
obrade i odravanja.
7.Revitalizacija
7.Revitalizacija
Istarskog zalea u
Istrskega podeelja
zaradi razvoja turizma svrhu razvoja turizma
31
32
Radionica REVITAS pod organizacijom Grada Vodnjana predstavlja praktinu i teoretsku poduku o tradicijskim tehnikama suhozidnog graenja kao i promociju
zatite suhozidne batine kao graditeljskog resursa,
koji nas okruuje. Smisao radionice je umreavanje
znanja, buenje svijesti i osposobljavanje kadra koji e
prenijeti znanje o suhozidnoj batini i tradicijskim tehnikama, na budue generacije. Meudravna suradnja
Republike Slovenije i Republike Hrvatske na takvom
projektu ima zadatak okupiti promotore, inicijatore,
kreatore, vizionare, koji vrednuju zateenu batinu kao
rubnu svakodnevicu, novom vrijednosti. Tako je podruje Vodnjantine, Bogom dan teren, gostoprimio viednevnu radionicu pod nazivom MOJ KAUN.
Obmoje Vodnjana je prepolno razruenih suhozidov in kaunov. Vsebina delavnice so bile tehnike
suhogradnje za rekonstrukcijo obstojeih suhozidnih struktur v pokrajini. Lokacija 2 kauna je bila
vadie za obnovo dveh spojenih kaunov in zidov
okoli njiju. Lokacija 3 kauna je bila izbrana za
dokonanje neko davno zaete gradnje kauna in
obnovo spremljajoih zidov.
Kauna sta med seboj organsko povezana in sestavljata celoto, kar je edinstven primer v Istri in tudi
sicer velika redkost v gradbeni suhozidni dediini.
Oba kauna sta vidno pokodovana in popolnoma obrasla. Skupna dolina spojenih kaunov je 10 m, njuna
najveja irina pa 6,6 m. V neposredni bliini kaunov je
veliko kamnitega gradiva na gomilah, ki je verjetno zrueno s kaunov in okolikih zidov. Notranjost kaunov je nedostopna. Da bi bilo sploh mogoe narediti nart obnove,
je bilo nujno najprej organizirati ienje obraslih ruevin.
Ulaz u sjeverni kaun nalazi se na njegovoj jugozapadnoj strani. Visina ulaza iznosi 1.35 m, a irina 0.64 m.
Debljina zida izmjerena na ulazu iznosi 1.10 m. Unutranja prostorija je nepravilnog krunog oblika, promjera od 3.60 do 3.90 m. Zbog uruene kamene krovne
konstrukcije nije se moglo detaljnije izmjeriti objekte.
Na unutranjem zidu nalazi se 5 nepravilno rasporeenih nia meusobno slinih dimenzija (oko 30 x 30
cm), od kojih je jedna iznad vrata. Vanjski kameni plat
sjevernog kauna je jae konstruktivno oteen gornja polovica krova je uruena, a velik broj kamene grae
na sjevernoj strani objekta je odneen ili uruen. Vanjski
tlocrt kauna je nepravilnog krunog oblika. Promjer
iznosi oko 6.60 m, a ouvana visina je oko 2.80 m.
Ulaz u juni kaun nalazi se na njegovoj junoj strani.
Visina ulaza iznosi 1.40 m, a irina 0.70 m. Debljina
zida izmjerena na ulazu iznosi oko 1 m. Unutranja
prostorija je elipsastog oblika s izravnanom zapadnom stranom, duine 4 m, i irine 2.80 m. Zapadna
strana unutranjosti je izravnata zbog toga to se radi
o naliju zida koji sa zapadne strane povezuje sjeverni
i juni kaun. U unutranjosti se takoer nalazi kameni materijal uruene kamene krovne konstrukcije. Na
platu unutranjeg zida nalaze se 3 nepravilno rasporeene nie meusobno slinih dimenzija (oko 30 x
30 cm) i jedan mali otvor (prozor) koji gleda na istok.
Vanjtina junog kauna takoer je oteena gornja
polovica kupole je uruena, a kut koji ini zapadni zid
cijelokupnog objekta i juna strana kauna je uruen.
Vanjski tlocrt junog kauna je krunog oblika. Promjer iznosi 6.30 m, a ouvana visina je oko 2,4 m.
Glavni cilj ovogodinje radionice je obrazovna, pokazna obnova kauna, njihovih konstruktivnih dijelova
te rekonstrukcija okolnih suhozida. Vrlo vjerojatno je
dio kamene grae nastalo s lokaliteta te reupotrebljeno na okolnim suhozidima, ili na novogranji kojoj su
ljudi od zadnjih desetljea 20 st. posveeni. Koliina
materijala potrebna za potpunu revitalizaciju je vea
od one koja je dostupna na samom lokalitetu. Iz tog
razloga e se osim kamene grae s lokaliteta, koristiti
i nabavljeni lokalni kamen koji odgovara karakteristikama. Temeljna ideja radionice je upravo koritenje
lokalnog materijala, koji uvijek zahtjeva svoju vlastitu
primijenjenu tradicijsku tehniku graenja te se na taj
nain skladno i prirodno uklapa u okoli. Specifino
je to to su svi posjetitelji slobodni i pozvani sudjelovati u akciji. Na taj se nain zainteresirani nenametljivo upoznaju sa suhozidnom tehnikom i gradnjom
35
suhozidom. Ukupna duina suhozidom povezanih kauna iznosi 17 m. Zid kojim su kauni vezani zapravo
je istoni zid prilaznog prolaza na maslinik koji se nalazi s jugozapadne strane kauna. Sa zapadne strane
prolaza takoer se nalazi suhozid. Ulaz u maslinik nalazi se nasuprot junog, nedovrenog kauna. Ulaz u
sjeverni kaun nalazi se na njegovoj sjeverozapadnoj
strani. Visina ulaza iznosi 1.40 m, a irina 0.80 m. Debljina zida izmjerena na ulazu iznosi 1.25 m. Unutranja prostorija je krunog oblika, promjera 4.10 m. Na
unutranjem zidu nalazi se jedna nia dimenzija oko
30 x 30 cm i dvije kamene konzolne ploe vodoravno
ugraene u zid koje na sebi imaju rupu za koju se je privezivala stoka. Vanjski tlocrt kauna je krunog oblika,
a promjer iznosi 6.60 m. Unutranja visina iznosi 4.35
m. Ovaj kaun je u potpunosti ouvan, odnosno obnovljen 2005. godine i nalazi se unutar suhozida koji
mu prilazi sa sjeverozapadne strane te se tu prekida
i nastavlja s june strane. Na junoj strani je suhozid
trostruko deblji i povezuje sjeverni sa sredinjim kaunom. Ulaz u sredinji kaun nalazi se na njegovoj
zapadnoj strani. Visina ulaza iznosi 1.30 m, a irina
0.90 m. Debljina zida izmjerena na ulazu iznosi 0.90
m. Unutranja prostorija je krunog oblika, promjera
4.00 m. Na unutranjem zidu nalaze se 3 nepravilno
rasporeene nie meusobno slinih dimenzija (oko
30 x 30 cm), jedan mali otvor (promatranica) u zidu
koji gleda na jug i jedan otvor za dim u gornjem dijelu
kupole, koji gleda na jugozapad. Vanjski tlocrt kauna
je krunog oblika, a promjer iznosi 6.10 m. Unutranja visina iznosi 4.25 m. Kupola je s unutranje strane
crna to je pokazatelj paljenja vatre. Ovaj kaun je gotovo u potpunosti ouvan (takoer popravljen 2005.
37
38
7b.Delavnice o gradnji
7b.Delavnice o gradnji
suhozida, dokumentarni suhozida, dokumentarni
film, navodila za gradnjo film, navodila za gradnjo
Zavod za varstvo kulturne dediine Slovenije, OE
Piran in Zavod Traven sta zdruila tri dejavnosti z
namenom, da bi najiro javnost seznanila z velikim
pomenom suhozidanih konstrukcij in nainom njihovega ohranjanja. Udeleenci delavnic so dobili konkretna navodila o gradnji suhozida: na prvi delavnici
so znanje pridobivali pri rekonstrukciji dela podpornega zida pred zaselkom Karli, na drugi pa pri gradnji prostostojeega zida ob zaselku Pisari. Praktino
delo je usmerjal Sergij Pali, teoretino znanje pa
je prispeval Branko Orbani. Tretja delavnica je bila
namenjena spoznavanju nainov obdelave kamna,
ki jih je demonstriral kamnosek Lucijan Stepani v
svoji delavnici v Pregari. Zanimanje udeleencev za
suhogradnjo je bilo veliko in vekrat so izrazili eljo,
da bi se tak nain izobraevanja nadaljeval tudi v prihodnosti. Njihov odziv je potrdil pravilnost nae odloitve, da v okviru projekta REVITAS posnamemo DVD
v obliki prironika o suhogradnji, ki bo uporabnikom
na razpolago skupaj s tiskanim izvodom. S tem je bil
storjen pomemben korak v smeri ohranjanja suhogradnje kot najbolj razpoznavnega segmenta nae
nepremine kulturne dediine. V nadaljevanju predstavljamo del prironika z navodili za suhogradnjo.
Dodani so prizori s snemanja DVD-ja in delavnic, saj,
kot je bilo e reeno, gre za celoto, ki bo trajno objavljena na posebni spletni strani in nartujemo, da se
bo v prihodnje nadgrajevala.
Zavod za zatitu kulturne batine Slovenije, podruna jednica Piran i Zavod Traven ujedinili su tri djelatnosti s namjerom upoznavanja ire javnosti s velikim
znaajem suhozidanih konstrukcija i nainom njihovog ouvanja. Sudionicima radionica bile su priopene konkretne upute o gradnji suhozida: na prvoj su
stjecali znanje pri rekonstrukciji dijela potpornog zida
pred zaselkom Karli, a na drugoj pri gradnji samostojeeg zida kod zaselka Pisari. Praktini rad usmjeravao je g. Sergij Pali a teorijskim znanjem doprinosio
je g. Branko Orbani. Trea radionica bila je namijenjena upoznavanju naina obrade kamena to je demonstrirao kamenorezac g. Lucijan Stepani u svojoj
radionici u Pregari. Zanimanje je sudionika za suhogradnju bilo veliko i vie su puta izrazili elju da se
takav nain izobrazbe nastavi i u budunosti. Njihov
odaziv potvrdio je ispravnost nae odluke da u okviru
projekta REVITAS snimimo DVD u obliku prirunika o
suhogradnji koji e korisnicima biti na raspolaganju
zajedno s tiskanim primjerkom. Time je uinjen vaan
korak u smjeru ouvanja suhogradnje kao najprepoznatljivijeg segmenta nae nepokretne kulturne batine. U nastavku predstavljamo dio prirunika s uputama za suhogradnju. Dodani su prizori sa snimanja
DVD-a i radionica budui da se, kao to je ve reeno,
radi o cjelini koja e biti trajno objavljena na posebnoj
internetskoj stranici te oekujemo da e se ubudue
jo nadograivati.
39
Navodila
za gradnjo suhizida
Kako
se gradi suhozid
Pripravljalna dela
Lastnosti zida, ki ga boste postavili, bodo odvisne od
njegovega namena ter vrste in koliine uporabljenega kamenja. Razmerje med volumnom zbranega kamenja za gradnjo in zgrajenega suhozida bo priblino
2 : 1. Princip gradnje je povsod podoben; nekaj razlik,
ki jih bomo ponazorili, je med podpornimi zidovi in
karpami. V veini primerov gre za popravljanje obstojeih konstrukcij, ki bodo do neke mere same narekovale pristop h gradnji.
Pripremni radovi
Karakteristike zida koji ete podignuti ovisit e o njegovoj namjeni te vrsti i koliini koritenog kamenja.
Omjer izmeu volumena prikupljenog kamenja za
gradnju i izgraenoga suhozida bit e priblino 2 : 1.
Princip je gradnje posvuda slian; neke razlike, koje
emo pojasniti, postoje meu potpornim zidovima i
karpama. U veini sluajeva radi se o popravljanju
postojeih konstrukcija koje e do odreene mjere
same diktirati pristup gradnji.
Izbiranje kamnov/
Odabiranje kamenova
40
Izdelava temeljev
Nizek zid lahko zgradite kar na zemlji. Sasoma se
bodo spodnji kamni zaradi tee sami nekoliko pogreznili. Vejo stabilnost zida pa zagotavlja izkop vrhnje
zemeljske plasti. Tako bo leal temelj zida na trdi zemeljski osnovi, ki ji domaini pravijo tudi siromana
zemlja. Na veini lokacij z veliko naravnega kamenja
je vrhnji sloj zemlje razmeroma tanek, globok nekje
do 30 cm.
Izrada temelja
Niski zid moete izgraditi ak i na zemlji. S vremenom
e se donji kamenovi zbog teine sami neto spustiti. Veu stabilnost zidu osigurava iskop povrinskog
sloja zemlje. Tako e temelj zida leati na tvrdoj zemljanoj osnovi koju mjetani nazivaju i siromana zemlja. Na veini je lokacija s puno prirodnog kamenja
povrinski sloj zemlje razmjerno tanak, negdje dubok
do 30 cm.
42
Zakolienje
Najprej oznaite tiri robne vogale zida z mejnimi koliki, ki jih zabijete v zemljo ali pritrdite v zid. Koliki
morajo biti trdno privreni, navpini in morajo segati ve centimetrov nad vrh nartovanega zida. Na
razdalji priblino vsaka dva metra zabijte v zemljo
dodatne kolike. Nato jih poveite z zidarsko vrvico,
tako da oblikujete oba zunanja roba na tleh zida. Viina vrvi mora biti tudi kasneje pri gradnji vedno malo
nad najvijo plastjo kamenja, ker vas bo vodila pri polaganju naslednje plasti. Vrvica naj bo imbolj napeta.
Iskolavanje
Ponajprije oznaite etiri rubna ugla zida menim koliima koje zabijate u zemlju ili privrstite za zid. Kolii moraju biti vrsto privreni, okomiti i moraju sezati
vie centimetara iznad planiranog zida. Na udaljenosti
od priblino svaka dva metra, u zemlju zabijte dodatne
kolie. Zatim ih poveite zidarskom pagom tako da
oblikujete oba vanjska ruba na tlu zida. Visina page i
kasnije kod gradnje mora biti uvijek malo iznad najvieg sloja kamenja jer e vas voditi kod polaganja sljedeeg sloja. paga treba biti to napetija.
Kolienje/ Iskolavanje
Zidarska vrvica nam pomaga, da poravnamo lice kamnov, ki smo jih poloili in nas vodi pri gradnji sredine zida. Ko vrv skladno z gradnjo dvigujete, jo sproti
ravnajte na vseh tirih straneh. Pri tem si pomagajte z
libelo. Za lepi videz in vrstejo konstrukcijo zida ter
za veje zadovoljstvo po opravljenem delu naj bo zid
poravnan po plasteh od tal do vrha. S svinnico preverite vertikalni poloaj vsake kamnite plasti. Da bi se
prepriali, ali so strani navpine ali nagnjene navznoter pod elenim kotom, obesite na vrvico po dolini
zida majhen prodnik ali preverite navpino os zida z
44
Zidarska paga pomae nam da poravnamo ela kamenova koje smo poloili i vodi nas pri gradnji sredine zida. Kada pagu diete u skladu s graenjem,
usput je ravnajte na sve etiri strane. Pritom si pomaite libelom. Za ljepi izgled, vru konstrukciju i
vee zadovoljstvo po izvrenom poslu, poravnajte zid
po slojevima od tla do vrha. Zidarskim viskom provjerite vertikalni poloaj svakog kamenog sloja. Kako biste se uvjerili jesu li strane okomite ili nagnute prema
unutra pod eljenim kutom, objesite po duini zida na
pagu mali oblutak ili okomitu os provjerite libelom
Konci zida
Najprej zgradite zakljuke zida. Biti morajo samonosilni, zato uporabite najbolje kamne, ki ste jih prihranili
v ta namen: imbolj pravokotne, enakomerno debele
in z najmanj dvema ravnima ploskvama, ki se spajata
pod kotom 90 stopinj. e se le da, naj bodo kamni
dovolj dolgi, da segajo im bolj v notranjost zida. Pozorni morate biti tudi na to, da so konci dobro preno povezani. Zakljuki in vogali morajo biti kvadratne
oblike in navpini. Od zakljukov je odvisna ivljenjska
doba zida. Naj nam ne bo al obdelave kamna, da bi
dosegli njihovo natanno medsebojno prileganje. Na
tem mestu podlaganje kamnov ni primerno.
Krajevi zida
Najprije izgradite krajeve zida. Moraju biti samonosei
i zato upotrijebite najbolje kamenove koje ste u tu svrhu sauvali: to pravokutnije, jednakomjerno debele i s
najmanje dvjema ravnim plohama koje se spajaju pod
kutom od 90 stupnjeva. Ako moe, neka budu dovoljno dugi da se to bolje proteu u unutranjost zida.
Obratite panju i na to da su krajevi dobro popreno
povezani. Krajevi i uglovi moraju biti kvadratnog oblika
i okomiti. O kraju zida ovisi njegov ivotni vijek. Neka
nam ne bude ao obrade kamena da bismo dostigli
njihovo tono meusobno prilijeganje. Na tom mjestu
podlaganje kamena nije primjerena praksa.
Robni kamni
Gradnjo nadaljujte s polaganjem robnih kamnov na
obeh licih. Zunanji strani poravnajte z vrvico. Na notranji strani vrvice poloite dve vrsti obdelanih kamnov. S tem boste doloili irino zida. Med delom se
je treba ves as drati ravni zidarske vrvice in polagati
kamne v vodoravni legi.
Ploate kamne primaknite z robovi po zunanji strani
zida ob vrvi, z vidno ozko in dolgo stranico.
Rubni kamenovi
Gradnju nastavite polaganjem rubnih kamenova na
oba ela. Vanjske strane poravnajte pagom. Na unutarnjoj strani page poloite dva reda obraenih kamenova. Time ete odrediti irinu zida. Tijekom rada
potrebno je sve vrijeme drati se ravnine zidarske
page i polagati kamenove u vodoravnom poloaju.
Plosnate kamenove primaknite rubovima po vanjskoj
strani zida uz pagu, s vidljivom uskom i dugom stranom.
45
Vezni kamni
Vezne zidne kamne polagajte preno glede na dolino zida. Nameajte jih v razdalji enega do dveh metrov in izmenjujte mesta med plastmi, na katere jih
polagate. Kamni morajo biti dovolj dolgi, da so njihove stranske ploskve vidne na obeh straneh zida (kot
robni kamni). Vezniki povezujejo obe lici zida in so bistvenega pomena za njegovo stabilnost.
Vezni kamenovi
Vezne zidne kamenove polaite poprijeko u odnosu
na duinu zida. Rasporeujte ih na udaljenosti od jednog do dva metra i izmjenjujte mjesta meu slojevima
na koja ih polaete. Moraju biti dovoljno dugaki da
su njihove bone plohe vidljive na objema stranama
zida (kao rubni kamenovi). Veznici povezuju oba ela
zida i od kljunog su znaaja za njegovu stabilnost.
46
Notranjost zida
Zid gradite od zunaj navznoter. Zanite z zunanjima
zidovoma, ki ju gradite istoasno. Notranjost (vmesni
prostor) zida sproti zapolnjujte z manjimi kamni in
drobirjem. S tem boste zaprli njegov ustroj. Po potrebi dodajajte zemljo, saj drobirja pogosto ni dovolj.
Unutranjost zida
Zid gradite izvana prema unutra. Zaponite s vanjskim
zidovima koje gradite istovremeno. Unutranjost (prostor izmeu) zida svaki put ispunjavajte manjim kamenovima i sipinom. Time ete zatvoriti strukturu. Po
potrebi dodajte zemlju jer sipine esto nema dovoljno.
Robni zidovi
Najojo stran vsakega kamna postavite tako, da bo
gledala na zunanjo stran zida. Prepriajte se, da vsak
kamen trdno poiva na kamnih pod njim. Prav tako
upotevajte, da je tenost pritiska naravnost navzdol.
e zid ne poiva na ploati, vodoravni in izravnani
ravnini, ga bo tenost poasi potisnila navzven. Dve
najbolj ravni in iroki ploskvi vsakega kamna morata
biti na dnu in na vrhu. e pomembneje je prepriati
se, da ima gornja ploskev vsakega kamna rahel naklon navznoter. Strani zida morajo biti navpine oziroma morajo imeti pri vijih zidovih rahel nagib navznoter na obeh straneh.
Rubni zidovi
Najuu stranu svakog kamena postavite tako da gleda na vanjsku stranu zida. Uvjerite se da svaki kamen
vrsto poiva na kamenovima ispod sebe. Isto tako
uvaite da je teina pritiska izravno prema dolje. Ako
zid ne poiva na plosnatoj, vodoravnoj i izravnatoj
ravnini, teina e ga polako potisnuti prema van. Dvije najravnije i iroke plohe svakog kamena moraju biti
na dnu i na vrhu. Jo je vanije uvjeriti se da je gornja
ploha svakog kamena blago nagnuta prema unutra.
Strane zida moraju biti okomite odnosno moraju imati blagi nagib prema unutra na obje strane kod viih
zidova.
Da bi dobili trdno konstrukcijo, morajo biti plasti kamenja v imbolj ravni liniji. S plastjo kamenja oznaujemo vsako vodoravno vrsto, ki je postavljena v
nizu. Plasti bi morale biti priblino enake debeline.
Vsako plast si prizadevajte povsem izravnati. e le-
Tajna stabilnih suhozida lei u njihovom vrstom rasporeivanju na podlogu. S opekom je to mogue bez potekoa; neobraeni kamenovi su zbog nepravilnih oblika uvijek barem malo neravni i zato se morate potruditi
vrsto ih smjestiti na njihovo mjesto u zidu. Ako se kamen
ljulja, bolje je odbiti dio koji stri, nainiti jamicu u njemu
ili mu pripremiti mjesto ispod njega u donjem sloju, nego
ga podlagati manjim kamenovima. Ako ih upotrijebite,
uvjerite se da su zaista tijesno uglavljeni meu velike kamenove. Na kamenu podlogu moete posipati malo zemlje. Kod dobro obraenog kamena to je dodatna mjera
koja osigurava da kamen vrsto poiva na podlozi.
Prevelike kamenove ili kamenove sa streim rubovima koje nije mogue umetnuti u zid, potrebno je
obraditi. U tim sluajevima uzmite iroko dlijeto i izdubite urez, dubok od 0,5 1,5 cm oko mjesta koje
elite odstraniti. Suvian komad odlomite. Za takav
posao moda ete morati nabaviti neto opreme, kao
naprimjer teki kovaki eki. Ukoliko se pri udarcu
ekiem zaiskri, vjerojatno imate posla s vulkanskom
stijenom. Bolje je da za takav kamen naete neko drugo mjesto gdje e se uklopiti, inae ete potroiti previe vremena za njegovu obradu.
Praznine koje se unato svom trudu viekratno pojavljuju meu kamenovima u rubnim zidovima, zbog
49
Lice zida, zgrajenega na drugi delavnici v Pisarih/elo zida, izgraenog na drugoj radionici u Pisarima
naravnega kamna, zapolnite s kamnitim drobirjem, ki
ga boste nabrali iz odpadnega materiala ali z manjimi kamni, ki jih lahko stolete z zidarskim kladivom.
Namestite jih, ko bo plast zida e zgrajena. Drobni
kamni utrdijo lego robnikov. Vstavljamo jih vedno na
zunanji, vidni strani zida, s imer vplivamo tudi na njegov estetski videz.
nepravilnog oblika prirodnog kamena, zapunite sipinom koju ete prikupiti od otpadnog materijala ili
manjim kamenovima koje moete istui zidarskim
ekiem. Rasporedite ih kada e sloj zida biti ve izgraen. Sitni kamenovi uvruju poloaj rubnika.
Umeemo ih uvijek na vanjskoj, vidljivoj strani zida,
ime utjeemo i na njegov estetski izgled.
Ob dobremu, podolgovatemu in relativno ploatemu kamenju ne smete v zidu nikdar ustvariti vertikalnih re, ki se nadaljujejo iz ene plasti kamenja v
drugo, ker to nevarno zmanja njegovo stabilnost.
Napetosti se bodo koncentrirale na najibkeji toki;
Kod dobrog, duguljastog i relativno polosnatog kamenja ne smijete u zidu nikada stvoriti vertikalne
procjepe koji se nastavljaju iz jednog sloja kamenja
u drugi jer to opasno umanjuje njegovu stabilnost.
Napetost e se koncentrirati na najslabijoj toki; zid
50
Poseben izziv pomeni gradnja zidov iz okroglega kamenja in krja, ki zahteva kar neke vrste esti ut za
ugotavljanje, kateri kamni gredo kam in kako jih postavimo. To veino lahko pridobimo le z izkunjami.
Poseban je izazov gradnja zidova od okruglog kamenja i kra koji zahtijeva ak neku vrstu estog ula za
utvrivanje koji kamenovi idu gdje i kako ih postavljamo. Tu vjetinu moemo stei samo iskustvom.
Vogali
Kjer se tloris mejnega ali zadrevalnega zida zalomi, je
potrebna gradnja vogalov. Da vogal ne bo postal ibka
toka konstrukcije, ga je treba trdno vpeti v obe dolini zida. V vsaki plasti je treba imeti zelo dolg kamen,
ki se iz vogala izmenoma podaljuje v levo in desno
dolino zida (ivan rob). e od temeljne plasti dalje je
treba upotevati varnostni ukrep: vsi vogali morajo biti
odporni proti irjenju in krenju obeh strani zida. e
vezni kamni niso dovolj dolgi, tako, da pokrijejo kar se
le da veliko stikov v
obe smeri, se lahko
zgodi, da se bo vogal
sasoma zrahljal.
Uglovi
Gdje se tlocrt graninog ili potpornog zida prelama,
potrebna je gradnja uglova. Kako ugao ne bi postao
slaba toka konstrukcije, potrebno ga je vrsto upeti u
obje duine zida. U svakom je sloju potrebno imati vrlo
dugaak kamen koji se iz ugla naizmjence nastavlja na
lijevu i desnu duinu zida (ivani rub). Ve od temeljnog
sloja nadalje potrebno je uvaavati sigurnosne mjere:
svi uglovi moraju biti otporni na irenje i stiskanje obiju
strana zida. Ukoliko vezni kamenovi nisu dovoljno dugaki, tako da pokriju
to vie kontakata u
oba smjera, moe se
dogoditi da ugao s
vremenom oslabi.
Vrhnja plast
Za zgornji zakljuek
zida izberite velike
ploate kamne; naj
bodo najveji mogoi, ki jih e lahko
dvignete. Pred tem
zgornjo plast posujte z zemljo, da se
bodo ploati vrhnji
kamni (skrile) vrsto
prilegli podlagi. Zemlja bo enako kot
malta povezala in
utrdila leie zadnjemu sloju kame- Zgornji zakljuek zida, zgrajenega na drugi delavnici v Pisarih/
nja.
Gornji zavretak zida, izgraenog na drugoj radionici u Pisarima
Zavrni sloj
Za gornji kraj zida
odaberite velike plosnate
kamenove;
neka budu najvei
mogui s kojima jo
moete
rukovati.
Prije toga gornji sloj
posipajte
zemljom
kako bi se zavrni kamenovi (skrile) vrsto
priljubili uz podlogu.
Zemlja e jednako
kao i buka povezivati i uvrstiti leite zadnjega sloja kamenja.
51
Zadrevalni zidovi
(dodatna navodila)
Potporni zidovi
(dodatne upute)
Zadrevalni zidovi so prislonjeni v breg, ki ga podpirajo. Grajeni so tako, da lahko prenaajo velike
pritiske zemlje, vode in drugih obteitev (delovanje
loveka, strojev...). Zato se njihova konstrukcija upira v maso, ki jo morajo nositi oziroma zadrevati. Ne
glede na to, koliko je karpa visoka (povprena viina
niha nekje med pol metra in tri metre), mora podno-
Gradnja zadrevalnega zida na prvi delavnici v Karlih/ Gradnja potpornog zida na prvoj radionici u Karlima
52
je obsegati najmanj tretjino viine zida, robni (zunanji) zid pa mora biti nagnjen proti breini za priblino
1015centimetrov na meter viine zida.
Za gradnjo robnih (zunanjih) zidov veljajo enaka navodila kot za prosto stojee zidove, le da praviloma izbiramo bolje kamne, e so le na razpolago. Notranji
prostor (med odkopano zemljino in zunanjim robom)
zapolnite z drobnejim kamenjem nepravilnih oblik
(kot je opisano pri navodilih za prosto stoje zid). Pomembno pa je, da v razmikih priblino meter do dva
po irini v vsaki plasti namestite vezne kamne: mone
in dolge, da bodo segali imbolj v notranjost.
Ko je zid zgrajen
K temeljem zgrajenega zida zmeite ostanke kamnitega materiala brez ruevja in zemlje. Kamnit material se bo ustalil in prepual deevnico, da bo lahko
odtekala. Zidovi iz okroglega kamenja in krja zahtevajo e posebno pozornost pri izvedbi osuevanja. e
priakujete, da bo obilno deevje povzroilo mone
vodne tokove skozi zid, morate e pri gradnji temeljev urediti drenao. Moan vodni tok lahko spodnese
zid: jarek v zemlji za zidom v strmini pa bo pomagal
odvajati vodo tja, kamor elite.
Dobro grajen zid potrebuje le malo letnega vzdrevanja. Preveriti ga je treba vsako pomlad. eprav to
skoraj ni opazno, se vsak suhi zid neprestano giba
zaradi posedanja, kajti zemljo pod njim postopoma
odnaa tekoa voda. kodo lahko povzroijo tudi
majhne ivali, ki si poiejo v zidovih svoja bivalia in
gnezdia, psi, ki kopljejo jamo za podlasico ali otroci,
ki se podijo po vrhu zida... Najprej se bodo premaknili
slabo nameeni kamni. Manjkajoe kamne je treba
nadomestiti z novimi. Z rednim pregledovanjem zidov boste bolje spoznali njihove dobre in slabe konstrukcijske toke.
Dobro izgraenom zidu potrebno je samo malo godinjeg odravanja. Potrebno ga je provjeriti svakog
proljea. Iako se to gotovo ne moe primijetiti, svaki je
suhozid u stalnom kretanju zbog sjedanja budui da
zemlju pod njim postupno odnosi tekua voda. tetu
mogu uzrokovati i male ivotinje koje u zidovima trae svoja obitavalita i gnijezda, pas koji kopa jamu za
lasicom ili djeca koja jure po vrhu zida... Prvo e se pomaknuti loe smjeteni kamenovi. Kamenove koji nedostaju potrebno je nadomjestiti novima. Redovitim
pregledavanjem bolje ete upoznati njihove dobre i
loe konstrukcijske toke.
Plezalkam in grmievju ne smete pustiti, da se zakoreninijo v zidu. Korenine lahko poasi, a vztrajno potiskajo kamne narazen. Rastline, ki vsako pomlad napadejo zid, posekajte. Letno preverite vse osuevalne
Penjaicama i grmlju ne smijete dopustiti da se ukorijene u zidu. Korijenje moe polako, no ustrajno
razdvajati kamenje. Biljke koje svakoga proljea napadaju zid, posijecite. Svake godine provjerite sve od53
54
Poljska hiica v okolici Padne pred obnovo in po njej/Poljska kuica u okolici Padne prije i poslije obnove
s pomojo velikih koliin cementne malte zelo poenostavi postopek, saj se ni treba muiti z izbiranjem
in pretehtanim zlaganjem kamenja. Toda kaken je
izdelek? Nesprejemljiv v kulturnem in estetskem smislu, v primerjavi s tradicionalnim suhozidom pa je tudi
manj stabilen. To se je v praksi pokazalo e zlasti pri
zadrevalnih zidovih.
velikih koliina cementne buke snano pojednostavljuje postupak te se nije potrebno muiti s biranjem i
odmjerenim slaganjem kamenja. Ali kakav je proizvod? Neprihvatljiv u kulturnom i estetskom smislu,
u usporedbi s tradicionalnim suhozidom smanjena
je njegova stabilnost. Posljednje se u praksi posebno
pokazalo kod potpornih zidova.
57
9. Zakljuek
9. Zakljuak
Posegi, kakrne smo videli v zadnjem poglavju, ruijo, kar so nai predniki gradili ve stoletij s trudom in
vztrajnostjo. Neznanje ne sme postati izgovor za napane posege v krajino in naselja. Trditev, da je delo
teako, dolgotrajno in drago, ne more biti opraviilo za ignoriranje in pozabo starega znanja in vein.
Suhozidi so integralen del kulturne krajine in naselij,
ohranjajo njihovo znailno strukturo in jim poklanjajo edinstveno lepoto. Na simbolni ravni so spomeniki
preivetja generacij naih prednikov, ki so z neverjetno vztrajnostjo in ilavostjo sobivali z naravo. Obenem so se suhozidi izkazali za zelo uspene konstrukcije, ki kljubujejo zobu asa veliko bolje kot e
tako moderne betonske in druge zidane konstrukcije.
Dovolj je dobrih razlogov za to, da jih ohranimo.
58
Literatrura in viri/
literatura i izvori
Literatura
Cagin, Louis Laetitia, Nicolas. 2008. Construire en pierr seche, Groupe Eyrolles, Francija.
Dry Stone Conservancy. 2001. Lexington: Building and Repairing Dry Stone Fences and Retaining Wall. Kentucky, ZDA
DRYSTONE WALLING. 2006. British Trust for Conservation Volunteers.
Garnier, Lawrence, 2001. Dry Stone Walls. Buckinghamshire: Shire Publications Ltd., Lassure.
Kamen na kamen suhozid. Tedenska tribuna. 8. september 2011.
Lassure, Christian. Reperant, Dominique. 2004. CABANES EN PIERRE SECHE DE FRANCE. Edisud, Francija.
Lawrence, Mike. 1995. Outdoor Stonework, Pownal. Vermont: Storey Books.
Long, Charles. 1998. The Stonebuilder's Primer. Buffalo, New York: Firefly Books.
McRaven, Charles. 1989. Building with Stone. New York: Lippincott &Crowell.
McRaven, Charles. 1997. Stonework: Techniques and Projects. North Adams: Storey Books, ZDA.
MEDSTONE - projecte per la conservacio i l`uissostenible del paisatge caracteritzad per les obres de pedra en sec
(Leader Ulixes, Italija)
Pahor, Boris. 2010. Zalivi. Ljubljana: Cankarjeva zaloba Zalonitvo, d.o.o.
Radford, Andy. 2005. A Guide to Dry Stone Walling. Ramsbury, Marlborough: The Crowood Press, VB.
Snyder, Tim. 2011. Designing and Building Stone Walls. http://www.cornerhardware.com/index.php?main_
page=articles&f=art59, pridobljeno 02.novembra 2011.
Vivian, John. 1978. Building Stone Walls. Vermont: Storey Books. ZDA.
Viri/izvori
Appareiller, les pierres. www.maison-travaux.fr.
BHG. Com. Gradnja suhega samostojeega zida. http://www.bhg.com/.
CABANES EN PIERRE SECHE DE FRANCE Christian Lassure, Dominique Reperant (Edisud, Francija 2004).
Dry Stone Conservancy, 2001. Lexington: Building and Repairing Dry Stone Fences and Retaining Wall. Kentucky, ZDA.
Drystone walling. British Trust for Conservation Volunteers na spletnih straneh http://www2.btcv.org.uk/display/
home.
http://www.drystone.org/.
www.nationalstonecentre.org.uk.
Retaining Wall. Kentucky, ZDA.
The Dry Stone Walling Association of Great Britain (DSWA).
59
Prironik za suhogradnjo
Prirunik za suhogradnju
Zavod
za varstvo
kulturne
dedi{~ine
Slovenije
Priro~nik
uporabe
celostne
grafi~ne
podobe