Professional Documents
Culture Documents
Momilo Pavlovi
Multivitaminski preparati
Minerali
Aminokiseline
Energetska pia
GRUPA A ODOBRENI
SUPLEMENTI
U ovoj grupi se nalaze suplementi koji mogu nai
ulogu u specifinim situacijama, zasnovanim na
utvrenim protokolima
kod nekih sportista
Sportska hrana (proizvodi koji se koriste kao izvor
hranljivih materija ukoliko se one ne konzumiraju
svakodnevno): sportska pia, sportski gelovi, sportske
tabele, teni obroci, proteini iz itarica, sportske
okoladice, elektroliti
Farmakoloka suplementacija (samo ukoliko je
dokazan nedostatak nutrijenata): preparati gvoa,
kalcijum, multivitamini/minerali, vitamin D, probiotici
U cilju poboljanja sportskih performansi : kofein,
KREATIN-MONOHIDRAT
Jedinjenje aminokiselina arginina, glicina i metionina
sa fosforom
Slui kao rezervni depo za odravanje ATP-a
Sintetie se u organizmu i unosi putem namirnica
(meso)
Prvi put su ga koristili britanski sprinteri 1992. god.
Doze koje unose sportisti su 10-28 gr podeljeno u 4
doze tokom dana
Kreatin ne treba koristiti due od 5 dana, posle ega
sledi pauza od 5 dana
Unos kreatina 5 dana u mesecu moe biti dovoljan
da se miino tkivo snabde potrebnom koliinom
kreatina
KREATIN-MONOHIDRAT
Drugi nain unoenja kreatina je dueg vremenskog
perioda (28 dana) sa malim dnevnim dozama od 8 gr
Od momenta kada se miii u potpunosti napune
kreatinom potrebne su bar 4 nedelje da bi se postigli
stalni rezultati
Mogua upotreba: sprint visokog intenziteta i druga
takmienja visokog intenziteta sa malim intervalima
za oporavak, radi poveanja telesne mase i snage,
moe poveati efikasnost ugljenih hidrata kod
treninga izdrljivosti
Dugorona bezbednost kreatina nikad nije testirana
Neeljena dejstva: optereuje bubrege i zahteva vei
GLICEROL
Lipid sa 3 atoma ugljenika koji se metabolie slino
ugljenim hidratima i vezuje masne kiseline formirajui
trigliceride
Vee vodu uzrokujui hiperhidraciju i lako se
metabolie za dobijanje energije (treninzi izdrljivosti)
Maksimiziranje koliine tenosti u organizmu moe
uzrokovati napetost i zategnutost miia
Glicerol je do 1997. godine klasifikovan kao diuretik,
potom je dozvoljena njegova upotreba jer diureza
nee nastupiti ukoliko se doze glicerola kreu od 1-1,5
gr/kg TM
PROTEINI I AMINOKISELINE
Viak aminokiselina se pretvara u energiju ili mast
U svrhu izgradnje miine mase dovoljno je 1,5 gr/kg
bezmasne TM dnevno
Metabolizmom vika proteina se stvara amonijak i
urea koji se izluuju bubrezima i poveavaju opasnost
od dehidracije
Unos aminokiselina je 10x skuplji nego konzumiranje
piletine ili odreska
KOFEIN
Kofein je stimulator CNS-a i relaksant miia
Unos kofeina poveava koncentraciju slobodnih
masnih kiselina u plazmi
Redovno konzumiranje izaziva efekat adaptacije
Neeljena dejstva: razdraljivost, nesanica,
anksioznost, pojaana diureza, dijarea
KARNITIN
Uestvuje u transportu masnih kiselina dugih lanaca
iz citoplazme elija u mitohondrije
Poveava protok kroz male krvne sudove, uestvuje
u neutralizaciji amonijaka
Karnitin se sintetie iz lizina i metionina kojih ima u
mesu i mlenim proizvodima
Deficit je mogu kod vegetarijanaca
Kod aktivnosti visokog intenziteta pred sam poetak
ili tokom nekoliko dana 1-2 gr dnevno
Nema studija o bezbednosti suplementacije
Iskljuivo L-karnitin
74 - Kajakaki savez
61 - Atletski savez
32 - Plivaki savez
19 - Rvaki savez
15 - Biciklistiki savez
6 - Dudo savez
5 - Tekvondo savez
1 - Vaterpolo savez
NEDOZVOLJENA HEMIJSKA
SREDSTVA-DOPING
Svako ono sredstvo ili postupak koji je u stanju da
vetaki povea radnu sposobnost, a to je u
suprotnosti sa sportskom etikom, kao i fizikim i
mentalnim integritetom sportiste naziva se doping
(MOK)
Doping potie od rei eng. rei dope, to je naziv koji
se koristio za smeu opijuma i duvana
Ovo sredstvo se 1890. god. upotrebljavalo na
trkama konja u Americi
STEROIDI - ISTORIJAT
Testosteron je prvi put sintetisan 1935. god. a
sportisti su ve 40-ih godina poeli da koriste
anabolike steroide
Tokom 50-ih i 60-ih godina raste njihova zloupotreba
Poetkom 60-ih Meunarodni olimpijski komitet
zabranjuje njihovu upotrebu
Prvi put su na 19. Olimpijskim igrama u Meksiku
1968. god. izvrena testiranja na zloupotrebu ovih
materija (doping kontrolu)
Obavezna doping kontrola sportista kod nas je
uvedena 1975. god.
STEROIDI
To su derivati androgena, mukih polnih hormona
koje lue testisi (testosteron, dihidrotestosteron i
androstenedion) i kora nadbubrene lezde
Uloge u organizmu: poveava sintezu proteina i
razvoj miia, poveava koliinu kotanog matriksa i
zadravanje kalcijuma, poveava bazalni
metabolizam, poveava broj eritrocita, utie na
poetak puberteta i osobine koje odlikuju telo
mukarca
STEROIDI
Testosteron ima vreme polueliminacije od svega
pola sata
Zato se koriste derivati testosterona koji se mogu
primenjivati kao oralni preparati (vea otpornost na
metabolizam u jetri) ili kao depo preparati
(intramuskularno, sporo se otputaju u krv)
Kada se kombinuju sa fizikim vebama i
odgovarajuom ishranom poveavaju snagu i veliinu
miia
DEJSTVA STEROIDA
Anaboliko: olakavaju ugradnju aminokiselina i
sintezu novih belanevina (delimino usled
podsticanja luenja hormona rasta)
Antikatabolino: inhibiu delovanje
kortikosteroida koji se lue tokom stresa
izazvanog takmienjem i treningom
Izazivaju euforiju (dobro raspoloenje),
manju zamorljivost i pojaanu
agresivnost
Ne utiu bitno na izdrljivost,
ali pomau razvoju eksplozivne
snage
DEJSTVA STEROIDA
Poveanje mase i snage miia pod dejstvom
anabolika odrava se samo tokom njihovog unoenja
Nakon prestanka upotrebe dolazi do naglog smanjenja
mase i pada snage miia (inhibitorno dejstvo na
luenje testosterona)
Motivacija za naporan rad naglo opada jer dolazi i do
promene ponaanja
To moe usloviti nagli pad forme jer sportisti prestaju
da uzimaju anabolike nekoliko nedelja pre takmienja,
da bi izbegli pozitivnu doping kontrolu
AMFETAMIN
Preteno ispoljava centralno dejstvo
Poveava stepen budnosti i pripravnosti na reakciju a
smanjuje oseaj zamora
Deluje stimulativno na ispoljavanje osnovnih fizikih
svojstava sportiste (brzina, snaga i izdrljivost)
Posebno se zloupotrebljava u cilju redukcije telesne
teine zato to smanjuje apetit
Dugotrajna upotreba dovodi do nemira, halucinacija,
psihoza, paranoidnog ponaanja, smrtni sluajevi usled
pregrevanja organizma (spreava znojenje)
HORMON RASTA
Poveava transport aminokiselina u tkiva i ubrzava
njihovu ugradnju u belanevine, stimulie mobilizaciju
masti, olakava njihovu oksidaciju i tako tedi glikogen
Hormon rasta moe da deluje samo ako je
istovremeno prisutan i insulin i ugljeni hidrati
Daje se intramuskularno ali se koriste i aminokiseline
(arginin, ornitin lizin) i neki lekovi (propranolol, L-dopa,
klonidin) kao stimulatori njegovog luenja
Sporedni efekti veoma snani: akromegalija (velike
ake, brada, nos, ui), osteoporoza (kosti smanjene
gustine), eerna bolest, poremeaj menstrualnog
ciklusa, amenoreja, ateroskleroza, insuficijencija srca,
karcinom debelog creva ili dojke, povrede tetiva, bolovi
KOKAIN
Aktivni derivat je kokain hidrohlorid
Pojaava oslobaanje noradrenalina i spreava
njegovu reapsorpciju u sinaptikom prostoru izmeu
nerava
Kao rezultat nastaje euforija, smanjenje oseaja
zamora, oseaj uzvienosti, poveava se brzina
perifernog refleksa ali na nesinhronizovan nain
Posledice su rinitis (upala sluznice nosa), sinuzitis
(sluznice sinusa), bronhitis (bronhija), strah,
halucinacije, pregrevanje organizma (usled suenja
krvnih sudova), infarkt miokarda i modani udar,
epileptiki napadi
DOPING TEST
Sportisti prethodno moraju biti upoznati sa tehnikom
davanja uzoraka pri doping kontroli i sa spiskom
zabranjenih farmakokinetikih sredstava
Nakon dobijanja poziva za dopig kontrolu sportista mora
da se javi u roku od 1 sata
Sportista ima pravo da sa sobom povede lekara ili
trenera
Pri popunjavanju formulara duan je da navede sve
lekove koje je koristio poslednjih mesec dana
Mokri u 2 plastine boice i ukoliko je uzorak iz prve
boice pozitivan, sportista ima pravo da se u njegovom ili
prisustvu njegovog zastupnika napravi analiza drugog
uzorka koja se obavlja po pravilu u drugoj laboratoriji
2-3 dana
3-5
nedelja
6-8
meseci
3-6
nedelja
ZAKLJUAK
ZAKLJUAK
Raznovrsnom, izbalansiranom i koliinski
odgovarajuom ishranom sportisti zadovoljavaju
nutritivne potrebe