Odgoj 20.

stoljea je bio jako podloan tadanjim prilikama kao to su dva

Svjetska rata, pojava nacional-socijalizma te kasnije i komunizma. U Hrvatskoj je
krajem 20. stoljea takoer bilo burnih i povijesno bitnih dogaaja kao to je
raspad SFR Jugoslavije te Domovinski rat i osamostaljenje drave.
Poetkom 20. stoljea, do poetka Drugog svjetskog rata (od 1900. do 1933.
godine), razdoblje je reformske pedagogije. Ona se javlja kao protest
formaliziranoj nastavi koju su krajem 19. stoljea uveli Herbart i njegovi uenici.
Ona ima svoj temelj u snanim drutvenim i socijalnim procesima kao to su
demografske promjene, industrijalizacija, radniki pokreti, pokreti za prava ena
te industrija naoruanja koja se razvijala prije Prvog svjetskog rata. Hrvatska je
prije Prvog svjetskog rata jo uvijek u sastavu Austro-Ugarske Monarhije i pod
njihovim velikim utjecajem. Raspadom Austro-Ugarske ona ulazi u Kraljevinu
Jugoslaviju te se nalazi u njenom sastavu do poetka Drugog svjetskog rata.
Reformska pedagogija obuhvaa razliite struje kojima je zajedniki pogled na
dijete kao aktivnog sudionika u vlastitom razvoju. Obiljeja svih tih pravaca su
potivanje djeteta i njegovih individualnih potreba iz ega slijedi i individualizacija
pristupa te samostalnost i sloboda izbora djeteta, odnosno uenika. Vaan poticaj
reformskoj pedagogiji je bila knjiga veanke Ellen Key pod nazivom Stoljee
djeteta. Ellen Key se u toj knjizi zalae za injenicu da se uvijek polazi od djeteta
te da se prilagodimo njemu.
1919. godine u Stuttgartu utemeljena je i nova kola koja je naglaavala slobodu
nasuprot formalizirane nastave i koja je temeljila svoj pristup djetetu kao
pojedincu. kolu, koja je dobila naziv Waldorfska slobodna kola, osnovao je
Rudolf Steiner. Ime kole potjee iz naziva tvornice cigareta Waldorf-Astoria iji su
radnici izrazili elju da njihova djeca pohaaju takvu kolu nakon jednog
Steinerovog predavanja. Steeno znanje se ne provjerava pismenim i usmenim
ispitivanjem i ne vrednuje se brojanim ocjenjivanjem, ve waldorfski uitelj djecu
ocjenjuje pismeno, na kraju svake kolske godine. U ovoj koli nema ni
ponavljanja razreda. Odgoj i nastava se ne razlau na teoriju i praksu, zbog ega
nema odvojenog uenja zasebnih predmeta, ve se nastava odvija po takozvanim
epohama: jedan predmet ili tema se obrauju dvaput godinje, u trajanju od tri
do etiri tjedna. Rudolf Steiner je zahtjevao i posebno oblikovanje prostora u
kojem borave djeca i uenici. Zidovi waldorfskog vrtia primjerice obojani su
bojom breskvinog cvijeta. Prostorije viih razreda takoer imaju svoje boje.
Uenici waldorfskih ustanova stjeu znanje kroz praktinu primjenu teorijskog
sadraja. Odgajaju se ivjeti u skladu sa ritmom prirode, i svemira, usklaujui
svoje dnevne zadatke sa ritminim mjenama u prirodi i u ljudskom tijelu. U
Hrvatskoj djeluju dvije waldorfske kole, u Rijeci i Zagrebu, te osam vrtia, u
Zagrebu, Rijeci i Splitu.
Maria Montessori se zalagala za pouavanje djece po skupinama koje slijede
razvojne faze (trogodinje skupine), smatra da djeca mogu samostalno donositi
odluke i sama kreirati svoje aktivnosti te da je promatranje djeteta osnova za
stalni razvoj kurikuluma, uvoenje zadaa i vjebi za razvoj vjetina i stjecanje
znanja. Takoer, govori o tome kako bi kole trebale biti dizajnirane na nain koji
promovira djeji interes i koncentraciju. U Rimu 1907. godine Maria Montessori
otvara prvu Montessori Djeju kuu. Djeca su slobodno mogla birati svoje
aktivnosti i materijale koji su osmiljeni tako da imaju samokorekciju. Dijete uz
pomo takvog materijala/pribora moe samo uoiti pogreku i ispraviti se. Vana

je znaajka Montessori kole mijeanje raznih uzrasta djece u razrednim

grupama. Tako starija djeca ue pomagati mlaoj, a mlaa djeca ue traiti
pomo od starijih. Zbog svoje protivljenja Mussolinijevoj politici koja istie naelo
nejednakosti meu ljudima, Maria Montessori je protjerana iz Italije te su
zatvorene sve Montessori kole u Italiji. Tri puta je nominirana za Nobelovu
nagradu za mir. Prva Montessori ustanova u Hrvatskoj otvorena je 1934. godine u
Zagrebu. Otvorila ju je barunica Dde Vranyczany po kojoj je nazvana prva
Montessori osnovna kola u Hrvatskoj otvorena 2003. godine. Mnogi vrtii u
Hrvatskoj nude uz klasine vrtike programe i Montessori programe.
Pokret radne kole se zalae za aktivan i samostalan rad uenika tako da se
nastojalo ostvariti ope naelo praktinosti kolske izobrazbe uvoenjem u
nastavu to je mogue vie runoga rada uenika, posebnih obrtnikih vjetina i
umjetnikog izraza kroz kolske i izvankolske aktivnosti. Nastao je u Njemakoj,
kao reakcija na tzv. staru kolu uenja, zapamivanja bez razumijevanja i opega
(pod utjecajem J. F. Herbarta) formalizma u nastavi. Sam pokret se sastojao od
dva razliita glavna pravca. S jedne strane se nalazio Georg Kerchensteiner
kojega se naziva i ocem strukovne kole. On je prvi sustavno razradio teorijsku
osnovu radne kole i proveo je u praksu (u Munchenu), u kolama je otvorio
radionice i zbliio poziv i kolu. Smatrao je da je rad osnovno naelo, metoda i
sredstvo odgoja i obrazovanja (da se radom oblikuje karakter). Cilj samog
kolovanja je prema njemu bio priprema za poziv. S druge strane je bio Hugo
Gaudig sa svojim pristaama koji su nadogradili koncept radnih kola tako da su
razvili niz praktinih metoda, odnosno tehnika rada za svaku nastavu. Takve
metode su trebale unapijediti samostalnu izvedbu i obradu tema od strane
uenika. Nasuprot Kerchensteinera panja je kod Gaudiga bila usmjerena na na
intelektualnu samostalnost uenika i na svladavanje tehnike samostalnog
intelektualnog rada. kola je trebala biti slobodna duhovna radionica, a teite
rada je na uenikovoj samostalnosti koja bi trebala prerasti u slobodni oblik rada.
Pokret za umjetniki odgoj nastaje kao odgovor na negativne posljedice
industrijalizacije i tehnizacije ivota. Zagovara se odgajanje uz pomo umjetnosti
i za umjetnost naela originalnosti, osjeaja te umjetnikog izraavanja. Glavni
inicijator je bio povjesniar umjetnosti i ravnatelj muzeja u Hamburgu Alfred
Lichtwark.
kolu ivotne zajednice ili Jena-plan kolu je osnovao njemaki pedagog Peter
Petersen. On je zagovarao prirodno uenje, slobodno grupiranje djece, rad u
grupama kao temeljni oblik nastave, ukinuo je razrede. Uzor za organizaciju
kolskih aktivnosti je pronaao u obiteljskom stilu ivota. kola se svojom
unutarnjom organizacijom treba pribliiti nainu odgoja i ivljenja u obitelji, odgoj
i disciplina se trebaju prilagoditi razvojnim potrebama djeteta, treba se istaknuti
vanost socijalnog uenja u koli i za vrijeme rada. Nastava treba biti orijentirana
na uenika, uenike treba grupirati prema prirodnijim kriterijima od onih koji su
uvaavani u kolama. Danas se u Frankfurtu na Majni nalazi kola koja radi prema
pedagokoj koncepciji Jena-plana. Od poetka kolovanja nude se odreeni
izborni i fakultativni programi, a pred kraj izborni programi zauzimaju vie od
jedne treine satnice.