Knjiga predstavlja pregled alternativnih teorija odgoja i obrazovanja. Prikazane su
teorije Rudolfa Steinera, marije Montessori, Celestina Freineta, Petera petersena, te hrvatskih autora Davorina Trstenjaka i Franje Higy mandia. Alternativne kole primjeri su organiziranja nastave usmjerene na uenike.Razredno-nastavno-satni sistem od same pojave je se doradjivao i mijenjao sve u cilju sto vece prilagodbe i potrebe kako ucenicima tako i uciteljima.Kroz historiju razvijanja odgojnog sistema mnogi su pedagozi doprinijeli njegovom usavrsavanju.U 19. Stoljecu uocavaju se prvi pokusaji odstupanja od koncepcije intelektualisticke skole.Jednom od prvih alternativnih skola smatra se skola za seljacku djecu u Rusiji koju je zasnovao L.N.Tolstoy sredinom 19. stoljeca tacnije 1859. godine.Takva vrsta skole nudi djeci potpunu slobodu u pogledu dnevnog posjecivanja nastave.Nakon toga javlja se sve vise i vise pokusaja preobrazbe unutarnje organizacije skole.Neki od njih su se odrzali i do danas kao modeli alternativnih ili slobodnih skola, a najznacajnije od njih su
Projekt metoda (Amerika,kraj XIX i pocetak XX)
Manheimski sustav (Njemacka,1900.) Montessori sustav (Italija,1912.) Freinetova skola (Francuska,1919.) Waldorfska skola (Njemacka,1924.) Dalton-plan (Amerika,Massauchetts,1920.) Winnetka-plan (Amerika,Chicago,1920-ih) Slobodni rad po grupama R. Cousineta (Francuska,1920-1940.) Individualizirana nastava u Mailu (Svicarska,1928.)
Krutu, intelektualistiku kolu najvie su zagovarali: J. F. Herbaxrt, T. Ziller
PEDAGOKI KONCEPTI ZA POBOLJANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA
J. J. Rousseau (18. st.) preporuuju orijentaciju na prirodu, slobodu i
radni odgoj J. H. Pestalozzi (18./19. st.) odgoj glave intelektualni odgoj srca moralni odgoj skladan odgoj ruke tjelesni i radni odgoj F. Frbel (18./19. st.) takoer upozorava na potrebu cjelovitog odgoja kroz rad i igru L. N. Tolstoj (1859.) otvorio u Jasnoj Poljani u Rusiji kolu za seljaku djecu smatra se jednom od prvih alternativnih kola u povijesti kolstva o Slobodni odgoj koji polazi od djeteta, sloboda dnevnog posjeivanja nastave
Lichtwark i F. Avenarius (20. st.) Pokret za umjetniki odgoj
U prvom desetljecu XXI stoljeca skola ima drugacije mjesto u zivotu covjeka nego prije 100 godina, alternativne i slobodne kole samo su dio mogunosti da se model kolske organizacije priblii potrebama i oekivanjima djeteta i roditelja.