UDOBNOST KAO PARAMETAR EKSPLOATACIJE

VOZILA
- Seminarski rad -

Predmet : Eksploatacija i odravanje drumskog sabraaja

Mentor : doc. dr. Muhamed Sarvan
Ass. : mr. sc. Ormanovi Samed, dipl. ing.

Travnik, Januar 2015

Student : Marin Kutle

SADRAJ:
1. UVOD.....................................................................................................................................3
2. OSCILATORNA UDOBNOST VOZILA............................................................................4
2.1 Elementi za priguenje oscilovanja................................................................................4
3. KOMFOR SJEDITA ZA PUTNIKE I VOZAE.............................................................6
3.1 Ventilacijska sjedita.......................................................................................................7
3.2 Rotirajua sjedita...........................................................................................................8
4. AMBIJENTALNI USLOVI U VOZILU (rasvjeta, klima-ureaji, buka)........................9
4.1 Rasvjeta............................................................................................................................9
4.2 Klima-ureaji.................................................................................................................10
4.3 Buka................................................................................................................................10
5. ERGONOMIJA...................................................................................................................11
ZAKLJUAK..........................................................................................................................12
LITERATURA........................................................................................................................13

1. UVOD
Jedan od pokazatelja kvaliteta vozila je i udobnost vozila. A osnovni pokazatelji
udobnosti vozila su prihvatljiva oscilatorna udobnost vozila, komfor sjedita za putnike i
vozae, udobnost pri ulazu i izlazu iz vozila, pogodnost pri utovaru i istovaru tereta, udobnost
pri upravljanju vozilom, odgovarajui ambijentalni uslovi u prostoru za smjetaj putnika i
vozaa i sl.
Udobnost vozila se najee iskazuje preko slijedeih parametara:
buka, iji su izvori: motor, oprema motora, sistem za hlaenje, izduvni sistem,
transmisija, vjetar, pneumatici, sistem provjetravanja, struktura karoserije itd.
vibracije svih vrsta
ambijentalni uslovi u vozilu izraeni preko prostora za smjetaj vozaa i putnika
i njihove izolovanosti od spoljanjih uticaja (buke, sunevih zraka, temperature
okoline itd.)
svjetlo (funkcija ogledala za vrijeme vonje, uticaj odreenih povrina
vozilavjetrobrana,ogledala i instrument table vozaa, uticaj svjetla dolazeih vozila
i trenutnog saobraaja, uticaj povrine puta na vozaa, redukcija kontrasta puta,
efekti sunca,...)
ergonomija (udobnost sjedenja, pristup upravljakim elementima, vidljivost
instrumenata, vidljivost vozila,..)
unutranji enterijer (osvjetljenje, osobine materijala od kojih je prostor za
smjetaj vozaa i putnika izraen itd.)

2. OSCILATORNA UDOBNOST VOZILA

Prilikom kretanja vozila dolazi do oscilacija koje bitno utiu na osnovne osobine
vozila kao sto su vune karakteristike, stabilnost, udobnost, upravljivost Da bi se smanjile
oscilacije koje djeluju sa podloge na tokove i da bi dale eljene karakteristike oscilovanjima
vozila slui sistem za oslanjanje. Oscilatorna udobnost vozila se definie kao njegova
sposobnost da u toku vonje, pri razliitim uslovima koritenja, svede na najniu vrijednost
3

negativan uticaj oscilacija pojedinih dijelova vozila na ovjeka, jer njihovo dejstvo uzrokuje
pojavu brzog zamora vozaa i putnika i u nekom sluajevima i oteenje tereta koji se
prevozi.
Za rjeavanje problema koji se tiu oscilatorne udobnosti motornih vozila od znaaja
je poznavanje prenoenja vibracija kroz ovjeije tijelo i njihov uticaj na psihofizike
karakteristike ovjeka. U dananje vrijeme uticaj vibracija na ovjeka istrauje se kako u
eksploatacionim tako i u laboratorijskim uslovima. S tom razlikom da se daleko vea panja
poklanja laboratorijskim istraivanjima jer se time obezbjeuje stabilnost parametara mikrookruenja i ponovljivost rezultata. U praktinim sluajevima se istraivanje uticaja vibracija
na ovjeka vri sa dva aspekta:
1. Zdravlja (zamor, oscilatorna udobnost, pojava profesionalnih oboljenja i sl.)
2. Mehanikog prenosa vibracija kroz ovjeije tijelo
Oscilacije imaju negativno dejstvo na potronju goriva, stabilnost, upravljivost,
pouzdanost, naprezanje pojedinih dijelova vozila, vijek trajanja itd. Uzronici pojave
oscilacija vozila su mnogobrojni. Neki od njih su: neravnine povrine puta, neuravnoteenost
pojedinih dijelova (tokovi, kardanska vratila, ..), rad motora, inercijalno dejstvo tereta koji se
prevozi, dejstvo sila pri promjeni brzine i smjera kretanja.
Klasini sistemi oslanjanja vozila mogu da obezbjede samo kompromis izmeu
zahtjeva oscilatorne udobnosti i ponaanja na putu i to u uskom dijapazonu eksploatacionih
uslova. Sistemi za oslanjanje kod motornog vozila su mehanizmi i elementi koji imaju
zadatak da sve reaktivne sile i momente koji se pojavljuju izmeu tokova i tla u raznim
uslovima kretanja prenesu na ram ili karoseriju uz to je mogue vee ublaavanje udarnih
optereenja, kao i obezbjeenje potrebne stabilnosti vozila posebno pri kretanju u krivinama.
Sistem oslanjanja se sastoji iz etri posebna sistema:
1.
2.
3.
4.

Mehanizam za voenje toka

Elastini oslonci
Elementi za priguenje oscilovanja
Stabilizatori

2.1 Elementi za priguenje oscilovanja

Zbog postojanja elastinih elemenata u sistemu oslanjanja javljaju se oscilacije
prilikom kretanja vozila po putevima. Ustanovljeno je da oscilacije imaju negativan uticaj na
vozae i putnike, a i na stabilnost tereta iz tih razloga vri se priguenje oscilovanja.
Priguenje vre elementi za priguenje ili amortizeri.
Amortizeri slue za brzo priguivanje oscilovanja vozila i sprijeavanje pojave
rezonancije koja se moe pojaviti ukoliko se oscilacije brzo ne prigue. Priguenje oscilovanja
karoserije i osovine vozila vri se pod uticajem sila otpora u sistemu ovjeenja. Otporne sile
su : trenje u elastinom elementu i elementu za voenje, a takoe i sila otpora koje pua
amortizer. Danas se na vozilima primjenjuju iskljuivo hidraulini amortizeri, i to:

amortizeri sa polugom i

teleskopski amortizeri.
4

Slika 1. Izgled teleskopskog amortizera

3. KOMFOR SJEDITA ZA PUTNIKE I VOZAE

Automobilska sjedita jedan su od najskupljih dijelova u vozilu. Iako im se rijetko
pridaje panja kakvu zasluuju i esto ih se zanemaruje, ove visokotehnoloke komponente
glavna su veza izmeu automobila i vozaa. U toku svakog putovanja automobilom, otprilike
tri etvrtine tijela u kontaktu je sa sjeditem, iz tog razloga sjedita igraju vrlo vanu ulogu u
udobnosti vonje kao i upravljanju automobilom. Sjedite treba da obezbjedi najudobniji
poloaj tijela ovjeka i da ga zatiti od tetnog dejstva oscilacija primjenom odgovarajuih
elastinih i prigunih dijelova. Od lakoe upravljanja vozilom, u velokoj mjeri zavisi stepen
zamorenosti vozaa, a s tim i bezbjednost u saobraaju. Prema Europskom savjetu o
5

sigurnosti u saobraaju, svake godine na trzajne ozljede vrata otpada oko 65 posto svih
ozljeda u saobraajnim nezgodama. Upravo zato automobilska sjedita moraju zadovoljiti sve
stroe zdravstvene i sigurnosne zahtjeve pa su njihovi dizajneri stavljeni pred sve vee
izazove: nekada je sjedite bilo samo skupina od nekoliko jastuka na kojima se sjedilo. Sada
se u sjedita moraju ukljuiti elementi kao to su nasloni za glavu, aktivna podrka za kimu,
stranja ventilacija, boni zrani jastuci. Sjedita moraju biti podesiva po visini, duini,
nagibu i udaljenosti od upravljaa.

Slika 2: Izgled sjedita

U dananje vrijeme postoji organizacija Aktion Gesunder Rcken e.V. (Akcija za

zdrava lea, poznata kao AGR) njemakog nezavisnog tijela sastavljenog od strunjaka iz
podruja ergonomije i lijenika. AGR-ov certifikat dodjeljuje se za sjedita koja krasi
prilagodljiva podrka za noge, mogunost podeavanja nagiba te podrka za kraljenicu u
etiri take te predstavlja garanciju kvalitete koja se daje samo ergonomskim proizvodima
usklaenima sa strogim medicinskim zahtjevima postavljenima od strane nezavisne skupine
strunjaka. Uinkovito sprjeavajui bolove i napetost u leima, sjedita pruaju svima s
osjetljivim leima mogunost uivanja u udobnoj automobilskoj vonji.
Standardna sjedita dolaze s aktivnim naslonima za glavu i elektrinim podeavanjem
po visini vozaevog sjedita. Kao nadogradnja, vozako sjedite takoer se moe naruiti sa
svim elektrinim podeavanjima, uz dodatnu funkciju memoriranja postavki. Najnovije
generacije aktivnih naslona za glavu su standardno podesivi u etiri smjera, ime se vozaa i
suvozaa vrlo uinkovito titi od trzajnih ozljeda vrata. Istovremeno, sjedita vozau i
suvozau pruaju najbolju moguu zatitu od izlijetanja predmeta iz prtljanog prostora u
6

kabinu u sluaju sudara. To je u skladu s najnovijim smjernicama Ekonomske komisije za

Europu koja se zapravo odnose samo na stranja sjedita, ipak dananji proizvoai
automobila proirili su i na prednja. Nasloni prednjih sjedita ostaju na svom mjestu ak i ako
ih udari prtljaga izletjela iz prtljanog prostora. Zatitni dio integriran u naslone sprjeava da
predmeti ozlijede vozaa. Ova su se svojstva pokazala posebno korisnima u sluaju kada je
stranje sjedite polegnuto.
U novije vrijeme radi se na sve veem usavravanju sjedita po zahtjevu kupaca i
korisnika. Tako se kod sportskih sjedita duina moe produiti da bi se poboljala podrka za
natkoljenice kod visokih vozaa. Dio na kojem se sjedi takoer se moe podesiti po nagibu pa
se tako sjedite moe podesiti da odgovara svim tjelesnim tipovima, malim i velikim. Podrka
za kraljenicu u etiri take takoer je standardna za ergonomska sportska sjedala, dok
elektrino podeavanje i zrano hlaenje dolaze kao opcije. Sjedita imaju poboljanu i
nadziranu ventilaciju naslona i dijela za sjedenje kako bi se sprijeilo znojenje lea, uz
dodatnu prednost sprjeavanja bolova i rizika povezanih s prejakim hlaenjem tog osjetljivog
dijela. Korisnici takoer mogu naruiti da se u krajnje stranje naslone ugrade boni zrani
jastuci za dodatnu zatitu putnika. Ova je sigurnosna karakteristika standardna kod prednjih
sjedita.
3.1 Ventilacijska sjedita
Radi udobnosti i ugaanja korisnicima vozila u toplim ljetnim danima, dananji
dizajneri su doli na ideju o ugradnji ventilatora u sjedit za putnike i vozae. Ova su sjedita
dobila potvrdu izuzetnog kvaliteta od udruenja Akcija za zdrava lea (AGR). Diskretno
strujanje zraka uklanja vlagu koja nastaje kao posljedica znojenja na mjestima gdje vozaevo
tijelo dira sjedite, ime se stvara osvjeavajui uinak hlaenja bez neugodnog propuha.
Efikasno sprjeavajui bolove i napetost u leima, AGR sjedita pruaju svima s osjetljivim
leima mogunost uivanja u udobnoj vonji automobilom.
Sjedita koja se danas proizvode i ugrauju u automobile dolaze s osnovnom
strukturom posebno prilagoenom leima koja se mogu dodatno individualno podeavati
prema prirodnoj zakrivljenosti kime pomou elektropneumatske etverosmjerne kontrole
lumbalne podrke integrisane u naslon sjedita. Posebno duge udaljenosti podeavanja, kao i
nezavisna podeenja nagiba dijela za sjedenje i naslona osiguravaju optimalan poloaj pri
sjedenju. Izvlaivi jastuk za sjedenje nudi izvrsnu podrku za bedra te raspodjelu pritiska.

Slika 2: Ventilacijsko sjedite

3.2 Rotirajua sjedita

Zahtjevi korisnika i kupaca su sve vei u dananje vrijeme, i iz tog razloga ideje na koje
dolaze dizajneri da bi se to vie pribliili kupcima su matovitije. Najnoviji izum su sjedita
koja se rotiraju. Suvoza sjedne na sjedite, i istom polugom sjedite vrati u normalan poloaj,
za vonju. Sjedita se rotiraju za 75 stepeni. A elementi pasivne sigurnosti nisu pretrpjeli
nikakvo smanjenje funkcionalnosti radi ovakvog rjeenja. Ovakva sjedita prvo e biti
dostupno na tritima Njemake, panije, Francuske, Belgije i vajcarske. Kasnije,
vremenom, e doi i na druga trita.

Slika3: Rotirajue sjedite

4. AMBIJENTALNI USLOVI U VOZILU (rasvjeta, klima-ureaji, buka)

4.1 Rasvjeta
Prolo je vrijeme kada se unutranjost vozila osvjetljavala jednim jakim svjetlom.
Preuzimajui rjeenja dotad primjenjivana u osvjetljavanju stambenih zgrada i ureda, dizajneri
su poeli uvoditi diskretnu ambijentalnu rasvjetu i u vozila. Pokazalo se da ona poveavaju
sigurnost pri nonoj vonji, ali i osjeaj zadovoljstva korisnika
U zajednikom istraivanju provedenom u Njemakoj sudjelovala je skupina inenjera
tvrtke BMW iz Mnchena, predvoena Lucom Caberlettiem i Christoph Schierz iz Lighting
Engineering Group iz Ilmenau University of Technology. Ispitivali su kako razliiti naini
razmjetanja rasvjete kao i razliite jaine osvjetljenja djeluju na vozae. Test je proveden u
prostoru za simulaciju vonje, a u njemu je sudjelovala 31 osoba. Ispitanici su vozili
stacionarno vozilo po virtualnoj autocesti. Pritom je vozako okruenje projicirano na tri
ekrana sa zasebnim prikazom prednje i obiju bonih strana automobila. U ispitivanju je
mijenjana razina osvjetljenja na simuliranoj stazi u rasponu od 0.1 cd / m do 1.5 cd / m.
Ispitano je dvanaest razliitih naina osvjetljenja, sa svjetlima razliitih boja, intenziteta i
poloaja u vozilu.
U posljednjih deset godina primjenjuje se znatno vei broj izvora svjetlosti u
unutranjosti kabine, koji sada dosee broj od 25 svjetlosnih dioda (LED), ali je vjerojatno da
e se i dalje poveavati. Osvjetljenje unutranjosti vozila postalo je jedna od glavnih
preokupacija pri opremi automobila kako srednje tako i visoke klase. Za rasvjetu se
primjenjuje svjetlo u vie boja. Prethodne studije pokazale su da prejaka svjetla u
unutranjosti kabine ometaju vozaa, pa time mogu dovesti u pitanje sigurnost vonje.
Dovoljan je intenzitet rasvjete od 0.1 cd / m. Druge studije su pokazale da je korisno kad
voza moe sam podeavati razinu osvjetljenja u automobilu.
U ovom radu ispitano je kako osvjetljenje djeluje na vozaev doivljaj unutarnjeg
prostora vozila, na dojam o kvaliteti i privlanosti prostora, sigurnosti vonje, funkcionalnosti
i usklaenosti. Na temelju upitnika kojeg su ispitanici ispunjavali prije i poslije simulirane
vonje odreivana su emocionalna stanja vozaa.
Istraivai su utvrdili da je dojam vozaa o vozilu bio bitno bolji ako je u vozilu
koriteno ambijetalno osvjetljenje. Takva rasvjeta ini prostor atraktivnijim, istie kvalitetu
primijenjenog materijala, naglaava ljepotu dizajna, olakava pronalazak kontrolnih tipki,
olakava orijentaciju u vozilu i poveava osjeaj sigurnosti.
Pri stvaranju dojma ugodnog prostora i kvalitetne opreme manji i vei broj rasprenih
svjetala postie jednaki uinak. Poveanje koliine svjetla u unutranjosti vozila ne pojaava
povoljan uinak, niti pomae vozau, naprotiv on prema izjavama ispitanih vozaa ometa i
stvara nelagodu. Vozai doivljavaju plavo kao izraajnije od naranastog ili crvenog svjetla.
Vano je da ambijentalno osvjetljenje ne utie na performanse vozaa. Kao jedan od
buduih smjerova razvoja istraivai vide unutarnje osvjetljenje vozila koje e samo reagirati
na ulaz i izlaz osoba, te na okoli i putnike.

4.2 Klima-ureaj
Klima-ureaj se sastoji od sustava hlaenja, grijanja, regulatora vlage i ventilatorske
jedinice. Ona nadopunjava sustav grijanja i ventilacije u vozilu. Pored temperature, ona
regulira i protok, vlagu i proiavanje zraka.
U novijim generacijama automobila klima-ureaji rade na principu prediktivnih i
adaptivnih raunskih modela. Ugrauje se mikroprocesor koji izraunava kakva je klima u
kabini te je dodatno podeava da odgovara eljenim vrijednostima.
Podaci o performansama ovakve kontrole temeljene na izraunima uzimaju u obzir
vie od 200 karakteristika, dok uobiajena klima s elektronikom kontrolom koja se koristi
kod starijih modela ima samo oko 20 karakteristika. Ovaj sistem tedi energiju u toku tihog i
uinkovitog kruenja velikih koliina zraka kroz kabinu, s uravnoteenom raspodjelom toka.
Istovremeno, klima u kabini je stabilnija ak i pod promjenjivim vanjskim uvjetima.
Visokoosjetljivi senzori mjere vanjsku temperaturu zraka, brzinu vozila, intenzitet i smjer
sunevog zraenja te temperaturu u unutranjosti na nekoliko razliitih taaka u kabini.
4.3 Buka
Nizak nivo buke je preduvjet komfornoj vonji i niskom stepenu zagaenosti okoline
bukom. Buka uslijed strujanja zraka moe se smanjiti dobrom aerodinamikom vozila.
Neka od akustikih poboljanja ukljuuju optimizaciju strukture karoserije i nosaa
motora, optimizaciju komponentnih zvukova, akustini tretman i performanse kod buke ceste.
Kod novih generacija automobila inenjeri su odluili raditi na dizajnu i dimenzijama nosaa
motora, optimizirana je i struktura karoserije. vrstoa strukture karoserije na takama
presjeka s nosaima motora dodatno je poveana za 50% u odnosu na prethodnu generaciju.
Ovo je preduvjeti za puno manji nivo buke u unutranjosti i poboljanu udobnost vonje.
Strunjaci za buku i vibracije optimizirali su glasnou i ponaanje frekvencije zvuka kako bi
odgovarale oekivanjima kupaca u podruju kvalitete zvuka.
Pored svega dosad nabrojanog kod novih generacija automobila, dizajniran je i
poseban paket dijelova za zalijevanje i izolaciju koji osigurava izvrstan zvuk ak i pri veim
frekvencijama rada kada kupac percipira tu visokofrekventnu komponentu te buku ceste i
motora. Strukturno zalijevanje optimizirano je zatvaranjem upljih nosaa i kutija
odgovarajuim punilima. Sama karoserija priguuje zvukove zahvaljujui koritenju malenih
podloaka koji su optimizirani kako bi smanjili masu vozila. Akustika transparentnost kabine
rafinirana je poliesterskim tapaciranjem na vratima za apsorbiranje buke te trostrukim
zalijevanjem svih otvora.

10

5. ERGONOMIJA
Ergonomija je znanost o mogunostima i granicama radnog ovjeka te o najboljoj
meusobnoj prilagodbi izmeu ovjeka i njegovih radnih uvjeta.
U automobilskom podruju se pod ergonomijom podrazumijeva optimalna prilagodba
vozila ovjeku, kako bi se optereenje vozaa i suvozaa odralo na najmanjoj moguoj mjeri.
Pritom po mogunosti u obzir treba uzeti sve tjelesne veliine te navike pri sjedenju i vonji.
Kako bi se voza neogranieno mogao posvetiti onomu to se dogaa u prometu, trebali bi svi
komandni elementi, poput prekidaa i poluga, biti smjeteni tako da ih se ne moe zamijeniti,
da su pregledni i lako dostupni, a u tami i osvjetljeni.

11

ZAKLJUAK:
Vozila su stvorena kao izvrstan odgovor za sve potrebe, za pouzdanost i vrstou, ali i
udobnost i upravljivost.
U dananje vrijeme kod kupaca i korisnika veliku ulogu pri kupovini automobila pored
sigurnosti igra i udobnost. Kod novijih generacija automobila velika panja se poklanja
udobnosti. Prilikom priojektovanja i proizvodnje automobila na poboljanju udobnosti rade
grupe strunih timova. Pod parametrom udobnosti vozila spada smanjenje oscilacija,
udobnosti sjedita, prije svega za vozaa a onda i za putnika, ambijentalnih uslova u vozilu i
ergonomija.
Oscilacije negativno utiu na putnike i vozae, i iz tog razloga se automobilske
kompanije trude da to vie smanje oscilovanje vozila. Najvei uticaj na oscilovanje vozila
ima sistem za oslanjanje. A amortizeri su ti koji najvie utiu na smanjenje oscilovanja vozila.
Udobnost sjedita je jedan od bitnih faktora koji utiu na udobnost vozila. U dananje
vrijeme se daleko stiglo po pitanju komfora sjedita za putnike i vozae. Mada se vie panje
poklanja kod inovacija za sjedita vozaa, jer sjedita za vozae jednim djelom utiu na stanje
vozaa pri vonji. Ako je sjedite udobno i voza je zadovoljniji i spremniji za vonju.
Ambijentalni uslovi u vozilu su takoe bitni za udobnost vozila. Pod ambijentalne
uslove u vozilu spadaju osvjetljenje u vozilu, buka i klima-ureaj. U zadnje vrijeme dosta
toga se uradilo na poboljanju ovih uslova u automobilu. ak se vre i praktina ispitivanja na
smanjenju negativnih uticaja po pitanju osvjetljenja i buke u automobilu.
Ergonomija je ustvari prilagodba vozila ovjeku. I kad pogledamo sve ono to
automobilske kompanije rade da bi poboljali udobnost vozila, vidimo ustvari da se trude da
to vie prilagode vozilo ovjeku. Da vozilo to manje negativno utie na stanje ovjeka pri
vonji.

12

LITERATURA
[1.] http;//www.scribd.com/
[2.] http://www.dragec-promet.hr/
[3.] http;//www.volkswagen.com.hr/
[4.] http://www.autobenussi.hr/
[5.] http;//www.znanost.com/
[6.] http;//www.peugeot.ba/
[7.] http;//www.autozubak.hr/
[8.] http://www.dragec-promet.hr/
[9.] http://www.autoservis.ba/
[10.] http://automotosvijet.com/
[11.] http://www.brckogas.net/
[12.] http://www.recaro-hr.com/

13